Ernst Bloch

Ernst Bloch (Ludwigshafen, 8. srpnja 1885. - Tbingen, 4. kolovoza 1977.), njemaki neomarksistiki filozof. Sveuilinu karijeru poeo je Leipzigu, gdje je ivio do dolaska nacionalsocijalista na vlast. Kao istaknuti antifaist bio je u emigraciji od 1933. do1948. Po povratku bio je sveuilini profesor u Istonom Berlinu, a od 1961. u Tbingenu. U svom opsenom djelu, koje obuhvaa probleme filozofije, povijesti, religije, prava, ontoloka, etika i humanistika pitanja, posebno se bavio analizom fenomena utopijskog. Promilja originalnu ontologiju utopiskog u kojoj su sredinji pojmovi "jo - ne - bitka" i "jo - ne svjesnog" koji ukazuju na otvorenost svijeta i itavog kozmosa ka mogunosti realizacije svijeta bez privatnog vlasnitva i u kojem je ljudskost ostvaren ideal. U svom filozofskom rjeniku Bloch modificira neke kategorije izvedene iz klasine njemake filozofije, Freuda, kranstva i neoplatonizma, ravijajui ih u osebujnu filozofiju po kojoj je stvarnost dinamiko posredovanje odnosa subjekta i objekta, duha i materije, s konanom svrhom ostvarenja njihova jedinstva. Napadnut za revizionizma i otro kritiziran za "religiozno orijentirani" i teologijski princip nade, napustio je DR Njemaku. DJELA: "Duh utopije", "Subjekt-objekt", "Nasljee ovog vremena", "Thomas Mnzer kao teolog revolucije", "Sloboda i poredak", "Avicena i Aristotelova ljevica", "Princip nade", "Tragovi", "Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo ", "Ateizam u kranstvu", "Tbingenski uvod u filozofiju". UTOPIJA priroeno je ovjeku da stvara idealne nacrte budunosti, snivanje unaprijed je istinski ljudsko. -utopija mu je sredinji pojam i centar njegovog interesa i filozofskog djela -Omalovaavanje utopije je strah od budunosti. -marxizam je konkretna utopija, filozofija istinske budunosti. - jo-ne-bitak bitak biva, on je otvoren u vremenu, zato je utopija bit bitka (njegov idealni nacrt u budunosti) - Humanizam je odrastao u utopiji NADA ovjek ne moe bez nade, to je bitna struktura ljudskog bia. Nikad se ne mirimo sa svijetom kakav jest, uvijek teimo viem. Pri tome nam pomau utopijski koncepti budunosti.

VRIJEME vrijeme je bit ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na budunostVrijeme jest samo po tome to se neto dogaa i samo tamo gdje se neto dogaa - Loe putovati znai kao ovjek ostati pri tome nepromijenje. Takav putnik samo mijenja okolinu nemijenjajui s njom i sebe samog NAPREDAK naalost, u povijesti mogua ponavljanja, ak i nazadovanja -pravi napredak ima svoj cilj, svrhu i smisao -smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slobode -samo tamo je ovjek ovjeku ovjek (homo homini homo) -Pristupimo li ivotu zlo i naopako, on postaje sve gori. No pametno i dobro djelo bilo je u stanju da tok stvari skrene na bolje FILOZOFIJA EGZISTENCIJE -jedan od osnovnih problema filozofije 20. st. je problem egzistencije -egzistencija naroit nain opstanka svojstven ovjeku -Bloch kae egzistencijalnu filozofiju: ona (egz. fil.) je najveim dijelom odslikavanje bezizglednosti graanske klase... kojoj nita vie ne preostaje do strepnja,nitavnost, nestalnost i i zgubljenjost