UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIKIH NAUKA SKENDERIJA 72 SARAJEVO

Predmet: Kultura komuniciranja Godina i semestar: ak. 2010/2011.; II (ljetni) semestar Predmetni profesor: prof. dr. Hanka Vajzovi Saradnici: ass. Enita Kapo

TURCIZMI U NAIM JEZICIMA

( SEMINARSKI RAD )

Sarajevo, maj 2011

UVOD
Turcizmi u naem jeziku imaju posebno znaenje, i s te strane prouavanje ovih rijei ima veliki znaaj. Veliki broj rijei u naem jeziku ili naim jezicima preuzet je iz turskog, mada su po porijeklu veim dijelom iz arapskog, pa se ee nazivaju orijentalizmi. Ako u turcizme ubrojimo sve rijei koje imaju ikakvu vezu sa nekim od orijentalnih jezika, njihov broj bi mogao ii i do desetak hiljada. Te rijei su vezane za nau prolost, i u tom pogledu mogle bi posluiti i kao historijski dokument, s toga bi se moglo postaviti pitanje ko je irio turcizme i otkud njihov veliki broj na naim prostorima.

Turcizmi u naim jezicima

Smatra se da su ih najvie irili turska vojska (dolazkom osmanskih turaka na balkan), turci su doli kao nosioci novog drutvenog i dravnog ureenja te kao nosioci istone, islamske kulture. Turcuzmi nisu niti silom niti planski nametnuti u na jezik, ve se razvijao slobodno. Pojavilo se mnogo novih pojmova i ustanova koje su primane zajedno sa nazivima za njih. To je osnovni i opti uzrok postojanja istonjackih rijei (tur., ar.i per.) u naem jeziku. Ali u irenju tih rijei i njihovoj, tako rei, masovnoj upotrebi kod srba i hrvata, a osobito kod stanovnistva Bosne i Hercegovine sve do dananjih dana (kaljic 1966: 12 ). ak i ako nisu u standardnom jeziku prihvaene, sauvane su u narodnim govorima, narodnim pjesmama i knjievnim djelima. Kako su se vremena mijenjala i turcizmi su se prilagoavali novim prilikama, te su se mnogi turcizmi udomaili i za koje teko ili uope ne moemo nai odgovarajue zamjene u naem isto narodnom govoru.U periodu izmedjeu dva svjetska rata prihvataju se novi kriteriji za selekciju jezike grae, koji e odreivati sudbinu svakoga turcizma ponaosob, zavisno od toga koliko su bili aktuelni, rasprostranjeni, opepoznati, nezamjenjivi itd. Takodjer u tom periodu, moe rei da su turcizmi bili u povlaenju, mada je njihova upotreba i tada bila izraenija nego u kasnijem periodu nakon prestanka direktnih kontakata sa turskim jezikom, to je moglo dovesti i do znatnih promjena u jezikoj praksi. Kako se, pak, u toj fazi jezik u upotrebi poinje znatnije raslojavati, i turcizmi sve evidentnije podlijeu takvoj diferencijaciji (Vajzovic 2008: 329). Neke rijei (orijentalnog porijekla ) nemaju istu vrijednost i isti znaaj u naem/naim jezicima te kod moemo razlikovati dvije vrste : a) rijei koje su vie-manje posve prihvaene, za koje nema prave domae zamjene b) rijei za koje se moe nai zamjena, ali se ne trai, ili ima zamjena ali nije openito usvojena. Takvih rijei ima prilian broj, a navest u samo neke: rijei prve vrste su: bakar, boja, bubreg, burmut,arapa, eki, elik, esma, izma, ela, duhan, dep, on, jatak, jorgovan, kalup, katran, kula, kuluk, kundak, kutija, lala, le, limun, majmun, pamuk, papue, rakija, sapun, sat, ator, eer, tambura, top, tulipan, zanat. U ovu vrstu spadaju i nazivi za sve one predmete koji su nam sa Istoka preko Turaka doli, kao to su : razna jela ( halva, pita, baklava, bamja, burek, imbur, somun, urek, bungur itd.), pia (boza, salep, kafa, erbe itd.), povre ( pazija, arapadik itd.), odjevni predmeti i obua ( 2

urak, libada, jelek, akire, alvare, dimije, fes, fermen, firale, nanule, mestve, ifte itd.), sue i pokuanstvo (ibrik, ugum, dezva, tepsija, tendera, sinija, haranija, minder, iljte, serdada, posteija, pekun itd.), muziki instrumenti (saz, def, tambura, argija, bugarija itd.), zatim nazivi za konje i konjsku opremu, oruje, stari zanatski i trgovaki izrazi itd. Rijei druge vrste su, na primjer: alat, adaja, barut, bata, arija, araf, oban, ergela, jastuk, jorgan, jufka, juri, kajmak, kalaj, kaika, kavez, kusur, makaze, marama, marpi, maa, megdan mehana, meza, miraz, para, sandale, sanduk, sire, egrt, imir, torba, tutkal, zumba itd (kalji 1966:15). Govorei o turcizmima danas, o njegovoj zastupljenosti i sudbini, moe se rei da je na neki nain podijeljen za svaki zasebni jezik bosanski, hrvatski, srpski. Mada niti Bonjaci rabe sve ono obilje turcizama koje sami nude u jeziku, niti se nebonjaci mogu u govoru liiti mnogih takvih rijei koje bi iz jezika rado protjerali (Vajzovi 2008:346). Bosanski jezik Turcizmi su najbrojniji u Bosni, a zajedno sa turcizmima primanim u bosanski jezik, odomaivale su se i razliite grupe rijei i frazeologije, koje danas daju posebnu aromu bosanskom jeziku,po kojem se on namah prepoznaje (Jahi 1999:28).Posebno se istiu glasovi h, f ( i njihovo uvanje) u domaim rijeima, a i u turcizmima hajde, dohoditi, haljina, ahbab, rahmet, haram i slino naspram hrvatskog i srpskog jezika. Hrvatski jezik Turski se utjecaj protegao i na hrvatske krajeve, pa je i njihov jezik poprimio itav niz izraza turskog porijekla. Ne samo oni poznatiji turcizmi kao to su - avlija, badava, beika, bunar, obanica, duman, daba, delat, dep, jaran, komija, marama, muterija, pender itd. Nego i manje poznati boaluk, orda, delvet, diba, iindija, jagluk, jauklija, kardo, sevdel, sindir, arvarice, erbet, zengija itd. Srpski jezik Veliki broj turskih rei koje su i danas u ivoj upotrebi dokazuje da je turski uticao na srpski jezik. Iako se u prolosti upotrebljavao daleko vei broj turcizama, oni su se zadrali i danas u mnogim oblastima ivota. Veliki broj turcizama koji se koriste, a odnose se na predmete i pojmove iz svakodnevnog ivota, kao to su: pokustvo (sanduk, merdevine, ilim, furuna), odea i obua (arape, izme, alvare, papue), jela i pia (sarma, burek, pilav, evapii, aj, rakija, kafa, baklava, tulumba), posue (asa, testija, dezva, fildan, bakra, evir). Ogroman je broj raznih rei i izraza vezanih za ljude, meuljudske odnose i apstraktne pojmove kao to su: dumanin, ortak, ortakluk, javaluk, komiluk, baksuzluk, sevdah, dert, jogunica, inat, sokak, Treba istaknuti vrlo bitne konstatacije vezane za turcizme : a) Ne smijemo ih ignorisat jer u su bili i ostali negdje manje, negdje vie dio naeg jezikog naslijea b) Turcime emo koristiti i ubudu, pa bi ih trebalo biti i u sva tri nacionalna jezika

Zakljuak
Turcizmi u naim jezicima igraju vanu ulogu,jer su bili i ostali dio naeg jezikog naslijea. Primane u na jezik kroz vievjekovni period osmanske vladavine na nainm prostorima, te su zastupljeni u svim oblastima ivota, a najvei broj se odnosi na vjerski ivot i vjerske obiaje Bonjaka. Turcizmi su zastupljeni i u srpskom i u hrvatskom jeziku, ali njihovo najvee teite je u bosanskom jeziku. Mada su jednom periodu bili u povlaenju, oni e se sasvim sigurno govoriti i ubudue u mjeri u kojoj budu zahtjevale potrebe.

Literatura
-Jahi, Devad (1999): Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, Ljiljan -kalji, Abdulah (1966): Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost -Vajzovi, Hanka (2008): Jezik i nacionalni identiteti, Fakultet politikih nauka