Miljenje strunjaka

Vlaga u objektu i rjeenja pomou Mapei proizvoda

Samo Mlinari, Mapei d. o. o.

Vlaga u objektima je problem koji mnogima moe zagorati ivot

S
1

vima nam je dobro poznato da je ve u fazi pripreme projekta, pogotovo tijekom same gradnje, potrebno posvetiti puno vremena i panje ugradnji hidroizolacije. Naini na koje se ugrauje hidroizolacija opisani su u prethodnom broju Mapei Svijeta. Putem tih dvaju lanaka zorno je opisano kako odabrati pravi sustav hidroizolacije za nove objekte te kako se prilazi samom izvoenju radova. to ukoliko se neto izjalovi u praksi? Ukoliko se usredotoimo na novogradnju i vlagu, koja je posljedica prodiranja ili proputanja, ne razmatrajui vlagu kao posljedicu kondenzacije (toplinski mostovi, nedovoljna debljina ili natopljena toplinska izolacija) te ukoliko bismo imali na raspolaganju statistike podatke o tome u koliko je sluajeva potreban naknadni zahvat za rjeavanje posljedica nepravilno ili povrno izvedene hidroizolacije, mnoga bi se nadzorna tijela morala za-

Slika 1: Na pric MapeAntiquea Rinzaffo nanesena je buka MapeAntique MC. Slika 2: Nanoenje isuujue buke Mape Antiquea MC. Slika 3: Grubo gletanje buke Mape Antique MC. Slika 4: Oteenja nastala zbog loe izvedenog spoja hidroizolacije. Slika 5: Oteenja buke nastala dizanjem kapilarne vlage.

misliti. esto se, naime, izvede 'struna sanacija' oblaganjem povrine, tj. maskiranjem zidova oblogama kao to su keramike ploice. Prvi dojam nakon takvog zahvata bude dobar, ali se ubrzo pokae da je propadanje koje slijedi jo intenzivnije. Dakle, postavlja se pitanje to uiniti. Vlaga je u objektu i treba je ukloniti. U nastavku lanka eljeli bismo vam prikazati nekoliko moguih rjeenja, ali je pri tome potrebno naglasiti da je svaki objekt jedinstven pa zahtijeva i poseban tretman u skladu s time. U pogledu dodatnih objanjenja i pomoi obratite se naoj tehnikoj slubi. Vlaga u vanjskim podrumskim zidanim zidovima manje zahtjevnih objekata Kada se vlaga pojavi na spoju temelja i zida, u najveem broju sluajeva razlog treba traiti u loe izvedenoj hidroizolaciji kapilarnoj barijeri. Velike su polemike oko toga koja je hidroizolacija

2 3

4
8 Mapei Svijet br. 19/2011

u tim sluajevima optimalna. Najveim se dijelom jo uvijek za to koristi bitumenska traka za varenje (kao npr. POLYGLASS PLANA P) ija je prednost povoljna cijena i mogunost izvoenja tijekom gotovo cijele godine. Njezina se slabost, pak, oituje u tome da svi 'graevinari' misle kako je znaju ugraivati. Posebice se kod trakastih temelja s armiranobetonskim zidom postavlja pitanje kako je ugraditi. U praksi se sustav s trakama za zavarivanje najee upotrebljava prilikom gradnje obiteljskih kua gdje se radi kombinacija dijela zida s betonskim blokovima i protupotresnom armaturom, a ba su ove posljednje najvie krive za vlaenje. Statiari bi najvjerojatnije sada krenuli u raspravu o tangencijalnim naponima koje takav zid moe podnijeti zbog razdijelnog sloja U stvarnosti je rjeavanje prodora vode u zidovima graenim od betonskih blokova veoma nezahvalno. U sluajevima kada je poznato da je razina podzemne vode via od spoja temeljne ploe i zida ili da je njezina razina poviena, jedino dugorono rjeenje je otkopavanje, izvoenje hidroizolacije i drenae. U sluajevima kada se objekt nalazi u 'uobiajeno' vlanom zemljitu, sanacija se moe izvesti tako da se oteena buka u cijelosti ukloni te se opere povrina zida. Samo blago vlaenje Kada se utvrdi da je do oteenja dolo samo zbog manjeg intenziteta vlanosti, mogue je upo-

trijebiti sustav isuujuih buka POROMAP. Na pripremljenu podlogu nanosi se POROMAP RINZAFFO koji osigurava dobru prionjivost POROMAP-a INTONACO, a ujedno slui i kao kemijska barijera tetnim solima topivim u vodi. Nakon 2 - 3 sata nanosi se POROMAP INTONACO, isuujua buka, u sloju od najmanje 2 cm debljine kako bi se time osigurao odgovarajui broj makro-pora (ima ih vie od 20% u svjeoj buci, odnosno, priblino 40% u stvrdnutoj) u kojima se vlaga moe isuivati. Time se osigurava trajnost i bolja toplinsko-izolacijska svojstva buke, to dodatno pridonosi vioj kvaliteti prostora. Ovime se znatno smanjuje mogunost nastanka povrinske kondenzacije. U sluajevima kada se zahtijevaju glae obraene povrine, potrebno je nanijeti finu buku POROMAP FINITURA. Nikako nije doputena uporaba finih masa na osnovi disperzija ili gipsa za zaglaivanje tako obraenih povrina. Treba naglasiti i injenicu da je koeficijent difuzije vodene pare () buke POROMAP nii od 20! Stoga je uporaba zavrnog paropropusnog premaza od izuzetnog znaaja; on mora biti to nie vrijednosti, a zavrni premaz otporan na povienu vlagu (zbog prolaza vlage suenja) te na blagu kemijsku agresiju (prijenos dijela soli topivih u vodi, npr. onih na osnovi sulfata i klorida). Iz tog je razloga potrebno upotrijebiti boje na osnovi kalijeva silikata SILEXCOLOR (=214) ili na bazi

Slika 6: Primjer oteenja buke zbog kapilarnog dizanja vlage i oborinske vode. Slika 7: Primjer sprijeenog isuivanja buke zbog upotrebe gipsa prilikom montae instalacija. Slika 8: Zaglaena povrina fine buke MapeAntique FC. Slika 9: Suenje isuujue buke Mape Antique prije bojenja. Slika 10: Zavrno obojena buka Mape Antique paropropu snom silikatnom bojom Silexcolor.

9 10

7
Mapei Svijet br. 19/2011 9

Miljenje strunjaka

1
silikonskih smola SILANCOLOR (=600). Intenzivno vlaenje Rjeavanje natapanja zidova od betonskih blokova mogue je izvesti samo izvoenjem nove hidroizolacije MAPELASTIC FOUNDATION na unutarnjoj strani. Potrebno je imati na umu injenicu da e zid, zbog svoje uplje strukture, biti u ulozi neke vrste spremnika za vodu, zbog ega moe doi do njegovog breg propadanja i pojave oteenja. Neravne povrine potrebno je prethodno izravnati nanoenjem mikroarmiranog cementnog morta PLANITOP FAST 330 u minimalnoj debljini od 5 mm. Hidroizolaciju MAPELASTIC FOUNDATION treba nanijeti u dva sloja, tako da ukupna debljina bude vea od 2 mm. Posebnu pozornost treba obratiti na izvoenje detalja spojeva sa susjednim hidroizolacijama i obradi proboja. Na tako pripremljenu podlogu i izvedenu hidroizolaciju nanosi se isuujua buka POROMAP, na nain kako je opisano ranije u tekstu. AB zidovi podrumskih dijelova zgrada ukljuujui i bijele kade Rjeavanje vlaenja zidova zbog poroznosti betona mogue je izvesti samo stavljanjem nove hidroizolacije MAPELASTIC FOUNDATION na unutarnjoj strani. U obzir je potrebno uzeti i injenicu da je zbog toga hidroizolacija optereena negativnim tlakom. Ba je zbog toga iznimno vana odgovarajua priprema podloge, betona koji bi trebao imati vrstou prianjanja viu od 1,5 MPa. Samo je tako mogue postii da ne doe do odvajanja jer MAPELASTIC FOUNDATION podnosi pritisak od 1,5 bara negativnog tlaka. Za bolje razumijevanje to je jednako pritisku stupca vode visine 15 m. MAPELASTIC FOUNDATION se mora nanijeti u najmanje dva sloja tako da ukupna debljina bude

Shema 1: Prikaz ka pilarnog dizanja vlage u zidu.

Shema 2: irenje vlage u presjeku zida.

vea od 2 mm. Ukoliko se radi o stambenom prostoru, moe se nanijeti i ve opisana isuujua buka POROMAP. U sluajevima kada je AB zid izgraen po sustavu bijele kade, za lokalnu sanaciju pukotina ili sline zahvate upotrebljava se sustav injektiranja pod pritiskom. Na pukotini se izbui rupa pod kutem od 45 u koju se ubaci injekcijski nastavak paker. Ukoliko prodire voda, obino se injektiranje vri pomou masa na osnovi poliuretanskih smola koje reagiraju s vlagom, kao to je npr. RASFOAM 1 KM. Obino im se doda i aktivator reakcije, RESFOAM 1 KM AKS, koji osigurava bru i burniju reakciju s vodom. To je posebno vano prilikom sanacije i zatvaranja pukotina nastalih djelovanjem vode. U sluaju suhih pukotina, njih najprije treba zabrtviti epoksidnim mortom ADESILEX PG1, a injektiranje izvesti pomou dvokomponentnih epoksidnih smola kao to su EPOJET ili EPOJET LV te putem trokomponentnih smola na osnovi polimetil-met-akrilnih (PMMA) smola kao to je MAPEGEL 50. Ako je za pretpostaviti da e sanirana pukotina i dalje raditi, mogue ju je dodatno zabrtviti lijepljenjem trake za brtvljenje na osnovi termoplastinih polimera kao to je MAPEBAND TPO 170, dvokom-

10 Mapei Svijet br. 19/2011

ponentnim epoksidnim ljepilom ADSELEX PG4. Kod oekivanih manjih hidrostatskih pritisaka umjesto MAPEBAND-a TPO 170 i ADESILEX-a PG4 moe se nanijeti MAPELASTIC FOUNDATION. Prednost MAPELASTIC-a FOUNDATION je u njegovoj paropropusnosti kojom je znatno smanjena mogunost nastanka mjehuria te prilagodljivost, odnosno, elastinost koja iznosi 60% (ne zaboravimo da je ovaj proizvod u stvari cementni mort). Budui da je veina armiranobetonskih zidova bijele kade namijenjena manje zahtjevnim povrinama, kao to su podzemne garae ili podrumi, moe ih se prebojiti elastinom bojom na osnovi akrilnih smola ELASTOCOLOR, koja je izmeu ostalog i paropropusna (=545). to je s objektima kod kojih je hidroizolacija dotrajala ili je uope nema? Usredotoit emo se uglavnom na zidane objekte bez podruma kod kojih je osnovni razlog vlaenja kapilarna vlaga. Rjeavanje vlage u zidanim zidovima objekata graenim poslije 1900. godine Za objekte koji su bili graeni poetkom XX. stoljea smatra se da je prilikom njihove gradnje kao vezivo ve u znatnijoj mjeri

bio koriten i cement. Kod veine takvih objekata pojasni su temelji izraeni od betona, a na njima se postavljala bitumenska hidroizolacija, u nekim sluajevima dodatno pojaana bitumenskom ljepenkom. Godine nose svoje, a i ugradnja vrueg bitumena pridonijela je postupnom raspadanju hidroizolacije. Razlog zbog kojeg neke hidroizolacije bre propadaju moe biti i u tome to su ih za vrijeme ugradnje pregrijali temperatura je bila previsoka. Sanacija? Teoretski je mogue izvesti novu hidroizolaciju na nain da se posebnim strojevima preree zid izmeu opeka, najlake po kampadama tamo gdje je mort i da se ubaci nehrajui lim. Ponegdje se to ugrauje i putem nabijanja. Izvode se, isto tako, i sanacije s uklanjanjem zida u kampadama, postavljanjem nove hidroizolacije i ponovnim zidanjem. Takav sustav vrlo je statiki upitan jer je u fazi zidanja gotovo nemogue postii stopostotnu ispunjenost izmeu novog i postojeeg zida, a da se zid nakon ponovnog optereenja ne pone lagano kriviti. Posljedica toga su pukotine. Rjeenje koje se esto koristi je izrada kemijske barijere koja znaajno smanjuje kapilarno dizanje vlage. to je, meutim, kapilarno

dizanje vlage? Kapilarno dizanje nije nita drugo do naelo prijenosa vode u visinu bez uporabe dodatne energije. Kako djeluje? U najkraim crtama, visina kapilarnog dizanja ovisi prije svega o promjeru same kapilare. to je manji promjer, to je kapilarno dizanje vode vee. U objektima, naravno, nema kapilara koje bi npr. bile duge 3 m u jednom komadu, kao to je sluaj u stablima (time se postie prijenos vode od korijena do lista), ve su kapilare nepravilna oblika. Isto tako, vano je i od kojeg je materijala zid sazidan to je vie higroskopan, voda e se dizati vie i u veoj koliini. Na dizanje utjee i mogunost suenja. Treba naglasiti da sama izvedba kemijske barijere nije dovoljna, neizostavno je treba kombinirati s isuujuim bukama. to je zid vie 'zabrtvljen', to e voda odlaziti u veu visinu. Kemijske barijere Kemijske se barijere izrauju tako da se zid probui do 4/5 njegove debljine pod blagim kutom (15 - 30) u dva nivoa u razmaku od 15 cm po sistemu cikcak, a najbolje to blie tlu. Zatim se tu postave i zabrtve cijevi s plastinim bocama za otopine, a zid se natapa otopinama do

Slika 11 i 12: Kapilarno dizanje vlage u zidu od opeke.

11

12
Mapei Svijet br. 19/2011 11

ponentnim epoksidnim ljepilom ADSELEX PG4. Kod oekivanih manjih hidrostatskih pritisaka umjesto MAPEBAND-a TPO 170 i ADESILEX-a PG4 moe se nanijeti MAPELASTIC FOUNDATION. Prednost MAPELASTIC-a FOUNDATION je u njegovoj paropropusnosti kojom je znatno smanjena mogunost nastanka mjehuria te prilagodljivost, odnosno, elastinost koja iznosi 60% (ne zaboravimo da je ovaj proizvod u stvari cementni mort). Budui da je veina armiranobetonskih zidova bijele kade namijenjena manje zahtjevnim povrinama, kao to su podzemne garae ili podrumi, moe ih se prebojiti elastinom bojom na osnovi akrilnih smola ELASTOCOLOR, koja je izmeu ostalog i paropropusna (=545). to je s objektima kod kojih je hidroizolacija dotrajala ili je uope nema? Usredotoit emo se uglavnom na zidane objekte bez podruma kod kojih je osnovni razlog vlaenja kapilarna vlaga. Rjeavanje vlage u zidanim zidovima objekata graenim poslije 1900. godine Za objekte koji su bili graeni poetkom XX. stoljea smatra se da je prilikom njihove gradnje kao vezivo ve u znatnijoj mjeri

bio koriten i cement. Kod veine takvih objekata pojasni su temelji izraeni od betona, a na njima se postavljala bitumenska hidroizolacija, u nekim sluajevima dodatno pojaana bitumenskom ljepenkom. Godine nose svoje, a i ugradnja vrueg bitumena pridonijela je postupnom raspadanju hidroizolacije. Razlog zbog kojeg neke hidroizolacije bre propadaju moe biti i u tome to su ih za vrijeme ugradnje pregrijali temperatura je bila previsoka. Sanacija? Teoretski je mogue izvesti novu hidroizolaciju na nain da se posebnim strojevima preree zid izmeu opeka, najlake po kampadama tamo gdje je mort i da se ubaci nehrajui lim. Ponegdje se to ugrauje i putem nabijanja. Izvode se, isto tako, i sanacije s uklanjanjem zida u kampadama, postavljanjem nove hidroizolacije i ponovnim zidanjem. Takav sustav vrlo je statiki upitan jer je u fazi zidanja gotovo nemogue postii stopostotnu ispunjenost izmeu novog i postojeeg zida, a da se zid nakon ponovnog optereenja ne pone lagano kriviti. Posljedica toga su pukotine. Rjeenje koje se esto koristi je izrada kemijske barijere koja znaajno smanjuje kapilarno dizanje vlage. to je, meutim, kapilarno

dizanje vlage? Kapilarno dizanje nije nita drugo do naelo prijenosa vode u visinu bez uporabe dodatne energije. Kako djeluje? U najkraim crtama, visina kapilarnog dizanja ovisi prije svega o promjeru same kapilare. to je manji promjer, to je kapilarno dizanje vode vee. U objektima, naravno, nema kapilara koje bi npr. bile duge 3 m u jednom komadu, kao to je sluaj u stablima (time se postie prijenos vode od korijena do lista), ve su kapilare nepravilna oblika. Isto tako, vano je i od kojeg je materijala zid sazidan to je vie higroskopan, voda e se dizati vie i u veoj koliini. Na dizanje utjee i mogunost suenja. Treba naglasiti da sama izvedba kemijske barijere nije dovoljna, neizostavno je treba kombinirati s isuujuim bukama. to je zid vie 'zabrtvljen', to e voda odlaziti u veu visinu. Kemijske barijere Kemijske se barijere izrauju tako da se zid probui do 4/5 njegove debljine pod blagim kutom (15 - 30) u dva nivoa u razmaku od 15 cm po sistemu cikcak, a najbolje to blie tlu. Zatim se tu postave i zabrtve cijevi s plastinim bocama za otopine, a zid se natapa otopinama do

Slika 11 i 12: Kapilarno dizanje vlage u zidu od opeke.

11

12
Mapei Svijet br. 19/2011 11

Miljenje strunjaka

potpunog zasienja. Nekada su se za to dosta koristile otopine natrijeva (vodenog stakla) ili kalijeva silikata jer su oba bila cjenovno prihvatljiva. Posljedica njihove uporabe je alkalna reakcija nastanak alkalnih karbonata i kasnijeg intenzivnog stvaranja mrlja pojava iscvjetavanja soli pa je zbog toga potrebno upotrebljavati kvalitetne otopine mikromolekularnih silana ili siloksana kao to je MAPESTOP. Prije nastavka radova treba priekati do potpunog prestanka kemijskog procesa u samom zidu. Isuujua buka sustav Poromap Oteena postojea buka mora se potpuno ukloniti do visine od najmanje 0,5 m iznad vidljivih posljedica kapilarnog dizanja. Najtee posljedice se uvijek primjeuju na onom dijelu (na odreenoj visini iznad poda) gdje dolazi do suenja zida. Na tim se mjestima kapilarno dizanje zaustavlja, a zbog suenja se taloe soli topive u vodi. Budui da je njihov volumen nakon suenja povean u odnosu na mokro stanje, izazivaju bubrenje i ljutenje buke i vapna. Nakon toga ovako pripremljen zid treba oprati vodom i taj postupak ponoviti nekoliko puta. Na tako obraen zid se potom nanosi sustavno rjeenje POROMAP onako kako je opisano u poglavlju Samo blago vlaenje. Kako se i takvi objekti obnavljaju u smislu smanjivanja gubitka topline putem oblaganja fasadama za toplinsku izolaciju, ne treba troiti rijei na to da zid mora biti to propusniji za paru. Iz tog razloga preporuujemo uporabu toplinske izolacije na osnovi mineralne vune MAPETHERM M. WOOL te zavrnog silikonskog sloja, kao to je SILANCOLOR TONACHINO/ GRAFIATTO (=178) prema izvjetaju austrijskog zavoda za graevinarstvo (OIB, ETA 10/0024).

13
Rjeavanje vlage u 'mijeanim' zidovima starijih i povijesnih graevina Kemijske barijere Izrada kemijskih barijera starijih objekata kod kojih kao vezivo nije bio koriten cement predmetom je brojnih rasprava. Postavlja se pitanje hoe li npr. temelj ispod kemijske barijere i dalje prijeiti povienu vlagu, budui da se protok vlage i mogunost suenja znatno mijenjaju pod utjecajem nove kemijske barijere. Stoga je prije izvoenja radova potrebno izvriti precizne kemijske i fizikalne analize postojeih graevinskih materijala

kako bi se potvrdila postojanost sanacije. Prije izvoenja kemijske barijere treba provesti injektiranje zidova ili temelja injekcijskom masom MAPE-ANTIQUE I koja ne sadri cement. U sluajevima kada se saniraju zidovi oslikani freskama, potrebno je primijeniti injekcijsku masu MAPE-ANTIQUE F21 jer je jo ia i ne sadri minerale koji bi mogli otetiti oslikane povrine. Injektiranje se vri prije daljnjih mjera kako bi se popunila prazna mjesta te omoguila izvedba kemijske barijere na opisani nain. Isuujua buka sustav Mape-Antique Ve sam naziv MAPE-ANTIQUE govori o tome kako je ovaj sustav namijenjen za uporabu kod 'antikih', odnosno, starijih ili povijesnih objekata. Potrebno je uvaiti injenicu da veziva iz ranijih vremena nisu kompatibilna s cementom ni po kemijskom sastavu ni po svojim mehanikim i fizikim svojstvima. Sanacija se vri tako da se postojea oteena buka ukloni u cijelosti do visine od najmanje 0,5 m iznad vidljivih posljedica kapilarnog dizanja. I ovdje se najgora oteenja uoavaju najvie tamo gdje dolazi do suenja zida (na odreenoj visini

Slika 13: Zid od opeke pripremljen za izvoe nje kemijske barijere. Slika 14: Injektiranje MapeAntiqueom I.

14
12 Mapei Svijet br. 19/2011

16 15 Slika 15: Obnovljeno proelje hotela Palace u Portorou s Mape Antiqueom MC i FC te obojano silikatnom bojom Silexcolor. Slika 16: upna crkva sv. Mirka u estinama nakon sanacije kapilar ne vlage. Slika 17: Hidroizo lacijom Mapelastic, isuujuim bukama MapeAntique FC, MC i Rinzaffo te nanoe njem zatitne dekora tivne boje Silexcolor, crkva sv. Jurja u Liu dobila je novo ruho. Slika 18: Mape Antique MC i Rinzaffo pridonijeli su vinskim podrumima Belje da zasjaju novim sjajem. 18

17
od zemljita). Na tim se mjestima kapilarno dizanje zaustavlja pa se zbog suenja taloe soli topive u vodi. Budui da im se nakon suenja volumen poveava u odnosu na mokro stanje, dovode do bubrenja i ljutenja buke i vapna. Nakon toga se tako pripremljen zid pere vodom, a sam postupak ponavlja se nekoliko puta. Na tako pripremljenu podlogu nanosi se pric MAPE-ANTIQUE RINZAFFO, koji osigurava prianjanje morta MAPE-ANTIQUE MC te je kemijska prepreka za tetne soli topive u vodi. Nakon 6 - 12 sati potrebno je nanijeti isuujuu buku MAPE-ANTIQUEMC. Ona mora biti nanesena u sloju od najmanje 2 cm kako bi se time osigurao odgovarajui broj makro-pora kojih u svjeem mortu ima vie od 20%, a u kojima se vlaga sa solima moe suiti. Time se postie trajnost buke. Kada se MAPE-ANTIQUE MC osui, potrebno je na navlaenu podlogu nanijeti finu buku

MAPE-ANTIQUE FC. Ni ovdje nije dopustiva primjena finih masa na osnovi disperzija, ni sadre za zaglaivanje tako obraenih povrina. Treba naglasiti da je koeficijent difuzije vodene pare buke MAPE-ANTIQUE () nii od 10! Stoga je od izuzetne vanosti primjena zavrnog premaza koji je paropropustan. On bi trebao biti to nii, dok zavrni premaz mora biti otporan na poveanu vlagu (zbog prolaza vlage - suenja) i blagu kemijsku agresiju (prijenos dijela soli topivih u vodi, npr. na osnovi sulfata, nitrata i klorida). Zato je nuno koristiti boje na osnovi kalijeva silikata SILEXCOLOR (=214) ili, jo bolje, obojenu zavrnu buku SILEXCOLOR TONACHINO (=39). eljeli bismo istaknuti da imamo i marmorin SILEXCOLOR MARMORINO na osnovi kalijevog silikata s odlinom paropropusnou (=50)

koji se moe nanositi na unutarnje i vanjske povrine! Zakljuak Rjeavanje problema vlage u konstrukcijama samih objekata kompleksan je zadatak koji zahtijeva sudjelovanje strunjaka razliitih specijalnosti. Trebalo bi spomenuti jo i niz drugih imbenika koji utjeu na odabir odgovarajueg rjeenja, a kako je svaki objekt jedinstven, ne postoji jedinstveno rjeenje. Treba uzeti u obzir i to to predstavljeni sustavi, posebice isuujue buke Poromap i Mape-Antique, zahtijevaju redovito prozraivanje prostorija, koritenje klimatskih naprava ili uporabu strojeva za isuivanje kako bi se viak vlage iz zraka kontrolirano odvodio. Za podrobnije informacije kontaktirajte na tehniki odjel putem e-mail adrese: tehnika@mapei.hr. MS

Mapei Svijet br. 19/2011 13