NEW YORK STOCK EXCHANGE Nakon zavretka rata za osloboenje od Engleske 1789.

Engleske 1789. godine Kongres amerikih drava odobrio je izdavanje obveznica javnog zajma u iznosu od 80 miliona dolara. To je bio prvi VP u Americi. Iza toga su se pojavile obveznice pojedinih drava i dionice prvih banaka. Nakon zavretka rata za osloboenje od Engleske 1789. godine Kongres amerikih drava odobrio je izdavanje obveznica javnog zajma u iznosu od 80 miliona dolara. To je bio prvi VP u Americi. Iza toga su se pojavile obveznice pojedinih drava i dionice prvih banaka. Godine 1800. osnovana je prva slubena berza u SAD u Filadelfiji. Prema uzoru na nju osnovana je 1817. godine New York Stock and Exchange Board. Prvi predsjednik se zvao Anthony Stockholm Nain rada je bio takav da je Predsjednik redom izvikivao nazive pojedinih VP i prema ponudi i potranji utvrivao njihovu cijenu. Ime New York Stock Exchange (zovu je i Big Board) prihvaeno je 1863.godine. Berzom je upravljala skuptina koja je odluivala o prijemu novih lanova. Otprilike u isto vrijeme poela su se mjesta umrlih lanova ili na drugi nain ispranjena mjesta prodavati najboljem ponuau. Najvia cijena plaena prije II svjetskog rata za jedno mjesto je 625.000 dolara u vrijeme berzovnog poleta koji je prethodio slomu 1929.godine.

Cijena mjesta na NYSE 1876.godine USD 4.000 1942.godine USD 17.000 1987.godine USD 1.100.000 1988.godine USD 665.000 01.mart 1999. USD 2.600.000 23.avgust 1999. USD 2.650.000 Pored slubenog trgovanja na berzi trgovalo se i neslubeno, pred berzom na ploniku (curb market, curb = rub plonika). 1921.godine ova neslubena trgovina na ploniku (New York Curb Exchange) se preselila na trgovanje unutar berze New York Curb Exchange je 1953.godine dobila ime The American Stock Exchange AMEX lanstvo Pravi razvoj NYSE kree poetkom dvadesetog vijeka. Broj lanova/sjedita je bio ogranien na 1000 do kraja prvog svjetskog rata, a zatim se poveao i ostao na istom nivou - 1366 lanova/ sjedita od 1953.godine Osim toga ima jo 50 pojedinanih lanova koji plaaju godinju laniranu i imaju pristup na trite. lanovi mogu biti meetari (brokers) koji trguju u svoje ime, a za tui raun i trgovci (dealers) koji trguju u svoje ime i za svoj raun. Oni su na NYSE ovako razvrstani: Meetari/brokeri koji rade uz proviziju (Commission brokers). Njih zapoljavaju preduzea lanovi da na parketu izvre naloge njihovih klijenata.

1. Meetari/brokeri na parketu (floor brokers). To su prvenstveno samostalni meetari koji uz proviziju rade za razliite nalogodavce 2. Registrovani trgovci kojima je zadatak da usklauju trite (registered competetive market makers - RCMM). Oni rade za svoj raun ili za raun svog preduzea, a posebna im je dunost da nastoje smanjiti raspon (spread) izmeu ponuene i traene cijene. Registrovani trgovci mogu biti zamoljeni od nekog meetara da im pomognu pri izvrenju naloga nekog klijenta (nalog se bez njihove pomoi ne bi mogao zakljuiti i izvriti) 4. Slobodni trgovci (competetive traders). Oni trguju za svoj raun po strogim berzovnim pravilima. Njihova djelatnost/aktivnost doprinosi likvidnosti trita. Specijalisti. Na NYSE se trguje velikim brojem VP pa je nemogue da neki meetar ili trgovac zna pojedinosti o svakom od njih. Svakom specijalisti je dodijeljen odreeni broj VP s tim da svakim papirom trguje bar dva specijalista kao bi se osigurala potrebna konkurencija. Specijalisti trguju u svoje ime i za svoj raun Specijalisti imaju pet osnovnih zadataka: - Upravljaju procesom aukcija kako bi se odrao regularan rad trita, posebno sigurnost operacija - Izvravaju naredbe trgovaca sa parketa(floor brokers) promptno ili prema zadatoj cijeni - Djeluju u ulozi katalizatora izmeu brokera kod kupovina i prodaja, povezuju kupce i prodavce kako bi se trgovina mogla obaviti - Obezbjeuju kapital iz vlastite kompanije za uravnoteenje trita - kupovine u sluaju da ponuda ili potranja nije trenutno u ravnotei prema njihovoj procjeni. Specijalisti mogu/trebaju uestvovati u kupovini/prodaji odreenog VP u obimu oko 10% ukupnog obima trgovanja predmetnim VP. - Stabilizacija cijena se obezbjeuje njihovom aktivnou tako da se izbjegnu nagle promjene cijena na tritu Oni trguju protiv trenda na tritu amortizujui znaajnije promjene u ponudi i potranji Uprava NYSE je do 1953. godine bila slobodno udruenje pojedinaca Iza toga lanovi mogu postati i pravne osobe uz uslov da preteno posluju kao meetari ili trgovci VP. Uprava se nalazi u rukama Odbora guvernera koji se sastoji od 33 lana koje izabere skuptina. Odbor guvernera bira Predsjednika koji je po slubenoj dunosti lan Odbora Sam Predsjednik ne smije biti lan NYSE lan nijedne od firmi lanica ne smije se ni na koji nain baviti berzovnim poslovanjem. Uz njega postoje i petorica potpredsjednika i tab slubenika. Za neometano odvijanje poslova, NYSE ima tri segmenta organizacije: 1. Berzovno obraunsko mjesto (Stock Clearing Corporation). Preko ove organizacije lanovi berze obraunavaju dnevni promet dionica. 2. Njujorka kompanija za kotaciju (New York Quotation Company) kojoj je zadatak da objavljuje kurseve/teajve VP koji kotiraju na NYSE.

Osim to izdaje slubenu listu, ta kompanija vodi brigu i o tickerima (svjetlea tekua traka) koji kontinuirano objavljuju u itavoj Americi i dijelu Kanade kurseve iz poslova koji se na NYSE sklapaju (sada se ovo redovno emituje i preko TV kanala) 3. Kompanija za odravanje zgrade NYSE (new York Stock Exchange Building Company) brine se za odravanje zgrade i ureaja NYSE. Upravni aparat NYSE ima etiri odjeljenja: 1. Odjeljenje za kotiranje VP (Department of Stock List), koje prethodno ispituje molbe za dozvolu trgovanja odreenim VP na berzi prije nego to molbu proslijedi Odboru guvernera 1. Odjeljenje za preduzea-lanove (Department of Member Firms) koje vodi nadzor nad poslovanjem i financijskom stabilnou preduzea lanova berze Odjeljenje za vezu s javnou i 1. Odjeljenje za postupak na parketu (Department of Floor Procedure) koje nadzire potovanje pravila za poslovanje na parketu. Dozvola za kotiranje na NYSE Poslovanje na NYSE obavlja se pod strogim nadzorom Komisije za VP i berze (Securities and Exchange Commission), koja je osnovana 1934. godine na temelju Securities Exchnage Act SEC ima 5 lanova koje na prijedlog Senata na tri godine imenuje predsjednik SAD. On takoe iz ovih 5 lanova imenuje i predsjednika SEC-a. Zadatak SEC-a je da: Onemogui trgovanje lanim ili nedovoljno sigurnim VP. Ovo se postie propisima o prijavljivanju VP za trgovanje na berzi (propisi o kotiranju) Suzbije pretjerane pekulacije na berzi. Ovo se postie odreivanjem mare (margin). Sve dionice moraju biti registrovane kod SEC-a bilo da se njima trguje na berzi ili na neslubenom tritu preko altera (over-the-counter market). Preduzee mora ispuniti niz uslova da bi dobilo dozvolu za trgovanje dionicom na NYSE, mora dati : kratak opis svog poslovanja, datum osnivanja, istu dobit za posljednjih 10 godina, navesti berze na kojima je dionica ve kotirala, najvii i najnii kurs/teaj kao i obim trgovanja dionicom; zavrne raune i godinje izvjetaje o poslovanju za posljednjih 5 godina; spisak rasporeda dionica po vlasnicima Leverage odreuje FRB (Federal Reserve Board), tj. odreuje koji procenat od vrijednosti naloga meetarsko preduzee (broker) moe kreditirati, a koji kupac mora uplatiti Ako je mara 80%, a nalogodavac zatrai da mu broker nabavi 300 dionica trine vrijednosti 100 USD komad, on e morati platiti u gotovom 80% od 30.000 USD, dakle 24.000 USD, a broker ga moe kreditirati 6.000 USD. Podizanjem ili sniavanjem mare FRB moe djelovati na bre ili sporije poslovanje na berzi. Tehnika poslovanja

Na NYSE se trguje u odreenim koliinama VP koji se zovu lot (njem. Schluss, zakljuak) odnosno u vie lot-ova. Ako je npr. lot 100 komada, onda se mogu zakljuivati poslovi od 200, 300, 500 i sl. komada. Posebni trgovci se bave trgovanjem u koliinama koje su manje od lota. To su odd-lot dealeri. Nekoliko manjih koliina istog VP se moe sloiti u lot. Odd-lot dealer prikuplja naloge, a izvrava ih kad ih moe zaokruiti na lot. Na amerikim berzama su u pravilu dozvoljeni samo promptni poslovi. Svaki se posao mora likvidraiti u roku od 4 dana. Iznimka su: -cash poslovi koji se moraju likvidirati istog dana i -delayed delivery (odgoena isporuka) koja se mora likvidirati u roku od sedam dana Da bi se omoguila kupoprodaja na dui rok upotreblja se short selling i puts and calls. Short selling (kratka prodaja, prodaja unaprijed) je posao kod kojeg nalogodavac spekulira na pad kursa/teaja VP. (eng.- A bear market) To je strogo regulisano propisima SEC-a. Ako takav nalogodavac nema VP koje eli prodati, on ih uz maru mora posuditi od meetara. On prodaje za kasniji termin uz vrstu cijenu, jer se nada da e po dospjeu kurs/teaj pasti ispod ugovorenog, pa e on za ispunjenje svoje obaveze moi te VP kupiti po niem kursu/teaju nego to ih je unaprijed prodao i na tome ostvariti neku zaradu. Ako po dogovorenom roku isporuke kurs/teaj ne padne koliko je oekivao, on na poslu gubi. Short selling se moe zakljuivati samo u vrijeme kada kursevi/teajevi rastu, jer bi se inae takvim poslovima ubrzao pad kurseva/teajeva VP. Zbog svega toga je postotak takvih poslova na NYSE veoma malen. Calls and Puts su premijski (opcijski) poslovi. Call-opcija daje mogunost njenom vlasniku da kupi odreenu robu/finansijski instrument po unaprijed utvrenoj cijeni cijeni izvrenja (exercise price ili strike price) u odgovarajuem roku Takve poslove sklapaju oni koji oekuju da e kurs/teaj VP rasti (eng. Bull) Put-opcija daje mogunost vlasniku da proda odreenu robu/finansijski instrument po unaprijed utvrenoj cijeni u odgovarajuem roku Takve poslove sklapaju oni koji oekuju da e kurs/taaj VP pasti (eng. Bear) I u jednom i u drugom sluaju se premija mora platiti bez obzira na to da li je kupac opcije iskoristio svoje pravo da odustane od posla ili ne. U novije vrijeme je za dugorono poslovanje organizirana New York Futures Exchange na kojoj se trguje preteno dravnim obveznicama, a od 1981. i banokvnim certifikatima o depozitu (certificate of deposit, C/D). Komisija za dugorone robne poslove (Commodity Futures Trading Commission) odobrila je 1980. godine NYSE da se na njoj sklapaju dugoroni poslovi u nekim

stranim valutama, eurodolarima i certifikatima dravnog nacionalnog hipotekarskog udruenja (Government National Mortgage Association Certificates). Teajna/Kursna lista NYSE za dionice sadri ove podatke: Najvii i najnii teaj u posljednjih 12 mjeseci, Ime preduzea ili njegova ifra, Iznos dividende, Rentabilnost dionica (yield, yld), Odnos izmeu cijene dionica i zarade (P/E, Price/Earnigs), Prodaja koliina, Zakljuni teaj/kurs tog dana i Zakljuni teaj/kurs prethodnog dana. Na NYSE kotira oko 2.800 kompanija, sa ukupnom trinom kapitalizacijom od oko $18 hiljada milijardi USD. Privatni i javni penzioni fondovi i uzajamni fondovi su najvei investitori/kupci dionica Krajem 2003.godine su privatni i javni penzioni fondovi imali investirano u portfoliu dionica 3,3 hilj. mrd USD, ili 23,9% od ukupnog iznosa Institucionalni investitori, svi zajedno, su 1950.god. investirali u portfolio dionica 7,2% od ukupnog izno-sa, a sada dre 57,8%, odnosno 7,9 hilj.mrd USD U narednim tabelama dajemo podatke o intenzitetu trgovine na NYSE Reforme i kompjuterizacija poslovanja Securities Acts Amendments iz 1985. godine proiro je nadlenost SEC-a da nadzire rad specijalista i drugih trgovaca i da zabrani da preduzea lanovi berze posluju i kao meetari i kao trgovci. Istodobno su ti amandmani nastojali ukloniti sve zapreke brem i lakem trgovanju VP. Ovdje je naroito zahtijevano da se unaprijedi sistem informacija koji daje saoptenja o prodaji i teajevima/kursevima na svim tritima u SAD. Posebno su amandmani dali ovlatenja SEC-u da nadzire poslovanje odobrenim VP na neslubenom tritu (over the counter market). Prvi oblik ostvarenja amandmana je bilo uvoenje na NYSE konsolidovnog tickera to je zajedno s teajnim/kursnim listama u dnevnoj tampi pokrivalo sve zakljuke sklopljene u pogledu dionica kojima se trguje na NYSE i na tritima koja s NYSE sarauju. Slijedei korak je bio uvoenje DOT sistema (Designated Order Turnaround) po kojem je preduzee lan moglo standardne tipove naloga za svaku odobrenu dionicu davati iz svog ureda pritiskom dugmeta na kompjuteru koji nalog proslijeuje odgovarajuem prodajnom mjestu (trading post) na parketu berze Specijalista koji primi nalog saoptava ga meetarima koji ga okruuju i kad ga izvri, saoptava ga istim kompjuterskim putem uredu preduzea lana. Kamen temeljac nacionalnog trita je ITS (Intermarket Trading System) koji povezuje berzovne parkete NYSE i berze u Bostonu, Cincinnatiju, Midwest berze, AMSE, Pacifiku berzu i Filadelfijsku berzu. ITS se sastoji od centralnog kompjutera koji je povezan s nizom prijemnih i odailjakih terminala. Krajem 1980. godine je NYSE usavravala svoj ITS tako da je uvela LOIS (Limit Order Information System) koji na parketu svakog lana ITS prikazuje likvidirane naloge dana na svim berzama uesnicama uz razliit tej/kurs. NYSE je takoer 1980. godine usvojila Pravilo SEC 19c-3 (SEC Rule 19c-3) koje omoguuje konkurenciju izmeu slubenog i neslubenog trita. To pravilo dozvoljava

da se zakljuci izvravaju u kui lana berze umjesto da se iznose na parket berze, to za uesnike znai smanjenje trokova. DOT i OARS (Open Automated Report System) uvelike su olakali, ubrzali i pojeftinili berzovno poslovanje. OARS omoguuje preduzeima lanovima da prije otvaranja berzovnog sastanka poalju putem kompjutera centralnom kompjuteru na berzi manje naloge. OARS automatski svrstava te naloge i izraunava razliku izmeu ponude i potranje. Kada berzovni sastanak pone, specijalist raspolae s dovoljno informacija da moe otpoeti izvikivati dionice s prikladnom cijenom. Berza u Cincinatiju (Cincinnati Stock Exchange, CSE) upravlja automatiziranom slubom za izvravanje berzovnih naloga koja je poznata pod nazivom nacionalni sistem trgovanja VP (National Securities Trading System NSTS). Kompjuterskom mreom koju odrava berza u Cincinnatiju, svi lanovi CSE mogu bez prisustva na parketu berze u Cincinnatiju ili bio koje druge berze, sudjelovati u poslovanju VP za svoj ili tui raun. Osim toga, CSE pravila dozvoljavaju specijalisti na bilo kojoj nacionalnoj berzi da, iako nisu lan CSE, posluju kao meetar ili trgovac svakim VP kojim posluje na svojoj berzi. LONDONSKA BERZA Osnivanje Bank of England i Berze Smatra se da su prvi berzovni poslovi u Londonu obavljeni ve u drugoj poslovni 17. vijeka, ali su vei znaaj za privredni ivot dobili tek oko 1694. godine, osnivanja Bank of England za vladavine Vilima Oranskog (16891702). ba u to vrijeme povezano je s potrebom da se nau novi naini finansiranja sve veih dravnih rashoda. Prvi VP u berzovnom prometu bile su zato obveznice dravnih zajmova. Prvo sjedite engleskih berzovnih meetara bila je zgrada Royal Exchange, prethodnica raskone zgrade koje sada stoji nasuprot Bank of England i esto se pogreno smatra berzom VP, a to je zapravo devizna berza. Meutim, meetari VP morali su ve 1698. godine napustiti zgradu Royal exchange, a da nisu dobili nove prostorije. svoj prvi vlastiti dom i tada je po prvi Prvi pokuaj stvaranja organizirane berze je pokrenulo 150 meetara 1773.godine, osnivanjem kluba u kafeu Johnatan. Te su godine meetari dobili put uvedeno ime Stock Exchange. Nasuprot kasnijim vremenima tada su i nelanovi, uz plaanje ulaznice mogli ui u poslovne prostorije berze. Tek 1801. godine zapoela je gradnja nove, vee zgrade, a trokovi izgradnje podmireni su prodajom 400 dionica u ukupnoj vrijednosti od 20.000 funti. Zgrada je zavrena godinu dana kasnije 9 osnivaa i 21 lan obrazovali su Committee for General Purposes (Odbor za ope svrhe), dok su 9 osnivaa sami obrazovali Board of Trustees and Managers. (Vijee stratelja i menadera). Zgrada iz 1802. godine zamijenjena je novom, na istom mjestu 1853. godine. Prva slubena berzovna pravila prihvaena su 1812. godine. Uprava Kroz vie od 150 godina uprava berze se nalazila u rukama dvaju tijela:

Board of Trustees and Managers, zaduenog za voenje berze kao preduzea i za zatitu interesa njegovih dioniara i Committee for General Purposes, zauenog za upravljanje i nadgledanje berzovnog poslovanja. Do temeljne izmjene je dolo 25. marta 1945. godine, kad su oba tijela zamijenjena Savjetom Bezre (Council of the Stock Exchange). Od 1954. godine Savjet ima 36 lanova. lanovi berze biraju izmeu sebe 35 lanova, a 36-ti je dravni meetar, koji predstavlja Bank of England. 36-ti lan je po poloaju lan Savjeta ali nema pravo glasa. Treina lanova Savjeta mijenjaju se svake godine, ali se oni mogu i ponovo izabrati. Savjet je svake godine birao predsjednika i dva podpredsjednika (Chairman and two Deputy Chairmen). Savjet je iz svojih lanova birao i obrazovao Komitete koji se bave poslovima uvoenja novih VP na berzu, primanjem u lanstvo, nadgledanjem solventnosti lanova, kontroliranjem sklapanja poslova, odreivanjem provizija i voenjem berze kao institucije/organizacije Predsjednik Savjeta i podpredsjednici za svoj posao nisu dobivali plau. Savjet se u punom sastavu sastajao jednom svake sedmice i primao izvjetaje Komiteta. Veina Komiteta se tkoe, sastaje najmanje jednom sedmino. Savjetu i Komitetima u radu pomae ekipa slubenika od blizu 1000 ljudi. Drava ni na koji nain ne kontrolira interne operacije berze, Uvoenje novih VP na berzu ne kontrolie nikakva institucija izvana. U tome su propisi berze stroiji od Zakona o preduzeima (Company Law). Napomena: kod nas se ovaj zakon zove Zakon o privrednim/gospodarskim drutvima Savjet je svojim autoritetom predstavljao i disciplinsku vlast u odnosu na lanove berze. 1991 Savjet Berze je zamijenjen Upravom (Board of Directors) koja se sastoji od Izvrnog direktora Berze (Exchange's executive), lanova i korisnika. 1995. je uspostavljen AIM meunarodno trite za (brzo)rastue kompanije 1997. je uspostavljen SETS (Stock Exchange Electronic Trading Service) koji omoguava veu brzinu i efikasnost rada na tritu 2000. je izvren transfer nadlenosti Berze za Dravni trezor (dravne VP) (UK Listing Authority - HM Treasury) na Financial Services Authority (FSA). 2000. su dioniari izglasali da Berza postane javna kompanija drutvo ograniene odgovornosti (a public limited company: London Stock Exchange plc) 2001. u julu Berza i sama poinje da kotira na svom tritu (on our own Main Market) 2001. proslava 200-tog roendana 2003 Kreiran je EDX London, novi sistem za trgovinu derivatima izvedenim iz dionica (a new international equity derivatives business) lanstvo Berza se sastoji od oko 4.600 pojedinanih lanova. Svaki od njih je punopravni lan. Da bi bio izabran, kandidat mora imati najmanje 21 godinu i prethodno provesti najmanje tri godine na radu u kompaniji lanici berze. Kandidat koji eli postati meetar (broker) mora proi kvalifikacioni ispit, U praksi, i oni koji ele postati trgovci berzovnim papirima (jobberi), polau taj ispit.

Propis o nacionalnosti ukinut je poetkom 1971. godine i kandidati otada mogu biti bilo koje nacionalnosti Uslov je da zadovoljavaju ostale propise, npr. da nemaju drugih, osim berzovnih, poslovnih interesa. Tih 4.600 lanova je grupisano u oko 400 preduzea od kojih su 27 jobberi. Do nedavno su sva preduzea imala status ortakluka ovo znai da su partneri u preduzeu, koji svi moraju biti pojedinano lanovi berze, imali neogranienu linu odgovornost za dugove preduzea Sada je preduzeima dozvoljeno da se organiziraju i kao drutva sa ogranienom odgovornou. U tom sluaju im je dozvoljeno da pozajmljuju kapital izvana, ali jo uvijek postoji odredba da direktori moraju biti punopravni individualni lanovi berze i zadravaju neogranienu linu odgovornost. Smatra se da je to zatita za klijente i druga preduzea lanove s kojima posluju. Preduzeima lanovima berze kod kojih lino direktori nisu lanovi berze, poslovanje na berzi nije dozvoljeno. Pravni status Londonska berza je prije bila isto privatno preduzee sa neogranienom odgovornou, Njene dionice su donosile znatne dividende, ali je u tom pogledu nakon drugog svjetskog rata dolo do promjene. Godine 1947. je 20.000 dionica od po 35 funti svaka zamijenjeno za dionice od po 1 schilling, ime je ukupni nominalni kapital smanjen od 720.000 funti na 1.000 funti. Nove dionice, iji vlasnici mogu biti samo lanovi berze, daju pravo glasa, ali ne donose nikakve dividende. Vlasnici ranijih dionica, koji su pretrpjeli gubitak kapitala i dividendi, obeteeni su redovnim anuitetima u dvije rate po 4 funte za dionicu. Drugim rijeima, berza je godinje morala plaati bivim vlasnicima dionica 160.000 futni (8 funti puta 20.000). U sluaju da su joj potrebna sredstva, berza ih mora pribavljati izdavanjem obveznica. Te su mjere dale londonskoj Berzi karakter javnopravne ustanove, iako je pravno, kao i prije, privatno preduzee i ne podlijee dravnom nadzoru. Dana 25.marta 1973. godine berze Velike Birtanije i Irske postale su jedna organizacija pod imenom Berza (The Stock Exchange). Glavno mjesto trgovanja je u Londonu, ali mjesta trgovanja postoje i u berzama u Glasglowu, Liverpolu, Manchesteru, Birminghamu, Bristolu, Cardiffu, Dablinu i Belfastu...(11 Britanskih i Irskih regionalnih berzi) Predmet poslovanja Po obimu poslovanja Londonska berza je trea u svijetu iza Njujorke berze i japanskih berzi. Na berzi kotira oko 15,000 dionica. Posljedica toga je da gotovo i nema neslube-nog trita, jer usluge Berze odgovaraju gotovo svim potrebama. Na Berzi kotiraju i dionice prekomorskih kompanija i njihova je vrijednost vea od dionica britanskih i irskih kompanija. Blizu 300 kompanija trguje irom svijeta kao lanovi London Stock Exchange. 2002/03 Berza je provela 54 miliona naloga, u prosjeku 215,000 naloga svakog dana U martu 2004.je bilo ukupno 6,24 miliona naloga za trgovinu u ukupnoj vrijednosti od 453.1 milijardu, to je poveanje od 66% u odnosu na mart 2003. Prosjeni dnevni broj naloga u martu 2004. je dostigao 271.197, to je porast za 19% u odnosu na mart 2003.

Prosjena vrijednost dnevne trgovine dionicama je u martu 2004 iznosila 19.7 milijardi. Ovo je bilo mogue zahvaljujui tome to je uspostavljeno vie sistema trgovanja za profesionalne ivestitore irom svijeta: SETS je elektronska knjiga naloga koja automatski povezuje naloge najveih i najfrekventnijih kompanija koje trguju Gotovo 200 dionica kojima se trguje putem SETS sistema pokriva FTSE 100 index, za 250 najlikvidnijih FTSE dionica je raspoloiva LIFFE opcija - terminsko poslovanje posredstvom London International Futures Ecxhange (LIFFE) SETSmm je hibridni sistem knjiga naloga podrana (uobiajenim) radom na tritu SEAQ je sistem trgovanja u realnom vremenu (Real-time quote-driven trading) za oko 2000 manjih UK kompanija Market mejkersi koji djeluju na ovom servisu su podrani od investicionih banaka koje su u otroj konkurenciji budui da su njihove cijene istaknute na vie od 100,000 terminala irom svijeta SEAQ International je displej mehanizam (sistem oglaavanja) za preko 250 donica kojima se trguje u meunarodnim razmjerima SEATS PLUS je sistem tgovanja sa dionicama AIM kompanijama i dionicama manjih kompanija kojima se trguje na Glavnom tritu (Main Market companies). Ovaj servis se koristi za trgovanje sa manje likvidnim VP sa Official List i AIM dionicama. lanovi Berze mogu meusobno trgovati bilo kojim VP koji kotira na bilo kojoj berzi u svijetu, ak i onda ako ne kotira slubeno na londonskoj berzi. Jedinstvena karakteristika Berze je vanost trita dravnih obveznica. One ine 30% nominalne vrijednosti svih VP koji kotiraju i oko 50% ukupne trine vrijednosti berzovnih transakcija. U Velikoj Britaniji dravnim dugom upravlja Bank of England preko dravnog meetara na parketu Berze. To je dovelo do postojanja jedinstvenog fleksibilnog trgovanja cijelim nizom dravnih VP, svih rokova dospijea. Nain poslovanja Elastinost poslovanja na Londonskoj berzi mora se velikim dijelom pripisati podjeli lanova berze na brokere i jobbere. Investitor ili tedia koji eli uloiti svoj novac odlazi brokeru s nalogom da za njega kupi ili proda neki VP. Broker taj nalog prenosi nekom od jobbera, jer svakim VP trguje najmanje dva jobbera kako bi meu njima postojala konkurencija. Razlika izmeu kupovne i prodajne cijene jobbera za neki VP (spread) nazvana je turn (dobit na teaju/kursu) To je jedina njegova zarada jer on ne dobija proviziju. Kada broker zatrai od jednog ili nekoliko jobbera cijenu za neki VP, jobber ne zna radi li se o kupovini ili prodaji Radi toga daje obadvije cijene, npr. 250 do 252 to znai da je spreman kupiti po 250 i prodati po 252. Broker radi za proviziju (brokerage) i ne moe izgubiti na nekom poslu. Istovremeno, jobber mora veoma brzo i elastino reagirati na svaku ponudu jer broker moe svoj nalog predati i drugom jobberu ili moe posao obaviti i izvan Berze.

Jobberu pomae sistem obrauna (the Acount System) po kojemu se sakupljaju za jedan obraun svi nalozi za kupovinu i prodaju koje je primio unutar 10 dana i taj obraun pada na 7-mi dan nakon dana likvidacije. To prua jobberu mogunost da u duem razdoblju spoji (marry, vjena) kupce i prodavce istog VP. To ne vai za cash poslove - promptne poslove s neposrednim plaanjem i isporukom. Sistem obrauna takoe omoguava jobberu da prima odd-lot (naloge za manji broj VP nego to je propisan broj za svaki nalog). To omoguava nalogodavcima da svoje kupovine i prodaje prilagoavaju potrebama i nisu vezani za najmanji broj (lot) VP Posebna se podrka daje uvoenju novih VP na trite. Za to postoje tri osnovna naina: Uvoenje (introduction) kad je VP ve poznat i rasprostranjen kod portera i moda ve kotira na nekoj drugoj berzi, pa nema nekih posebnih okolnosti s tim u vezi, ali kompanija koja je izdala VP mora objaviti cjeloviti prospekt; Ponude na prodaju (offers for sale). Tu preduzee emitent nudi dionice na javni upis. Mora se objaviti prospekt koji ukljuuje podatke o planiranom poslu (underwriting arrangement, sporazum o uslovima pod kojima posrednik preuzima VP od preduzea emitenta). Propisano je da minimalna vrijednost ponuenih dionica, a ne vie od 10% iznosa, moe biti rezervisana za povlatene kupce, npr. za slubenike kompanije. c) Plasiranje (placings) je dozvoljeno u sluaju malih emisija kad se ne oekuje da e ukupna vrijednost dionica premaiti odreeni iznos. U takvom sluaju meetar-emitent organizira raspodjelu dionica prije poetka poslovanja tim VP. Najmanje 35% emitovanih dionica mora se plasirati (prodati) a 20% se mora staviti na raspolaganje jobberima, kako bi se dala mogunost drugim brokerima, osim brokera emitenta, da pribavljaju dionice za plasman uz mali diskont i da bi ih ustupili po nominalnoj cijeni. I kod plasiranja moraju se u tampi objaviti pojedinosti o kompaniji, njenom poslovanju, profitu i perspektivi. Novi dioniki kapital kompanije ije dionice ve kotiraju na Berzi, osim ako dioniari ne odlue drugaije, mora se prikupiti ponudom prava opcije (right) postojeim dioniarima, kupovine u proporciji s brojem dionica koje ve posjeduju. Emisije dionica na osnovu kapitalizacije (capitalisation issues), koje su potpuno isplaene iz rezervi kompanije, rasporeuju se takoer proporcionalno meu postojee dioniare. Sve podatke o takvoj emisiji treba objaviti dioniarima. Kompanija moe ponuditi takve dionice irokoj klijenteli, ako su prethodno na glavnoj skuptini dioniari na to pristali. Kompanije mogu emitovati dionice ili druge VP da bi njima kupovale druge kompanije. Za to je potrebna dozvola dioniara kompanije kupca, iako ne uvijek za odreenu kupovinu Ponude dioniarima kompanije koja se prodaje moraju sadravati pojedinosti o izgledima kompanije kupca i o rezultatima preuzimanja. Uslovi za dozvolu poslovanja na Berzi Nije dozvoljeno kotiranje kompaniji ija se imovina preteno sastoji od gotovine i VP (ako se ne radi o Investment trustovima za koje vae posebna pravila). Ovo radi toga to bi se mogle obaviti promjene u aktivnosti ili prirodi poslovanja bez pristanka dioniara, to nije poeljno/prihvatljivo.

Ako do toga doe kod kompanije iji VP ve kotiraju, kotiranje se opoziva sve dok direktori ne podnesu prihvatljivi plan budueg poslovanja i dioniari ga odobre. Glavni cilj uslova za kotiranje na Berzi, jednako za nove emisije kao i za one koje ve kotiraju je; podnoenje polugodinjih izvjetaja i objavljivanje zavrnog rauna kako bi se postojei dioniari i budui investitori detaljno informisali o poslovanju kompanije u prolosti i njenim izgledima za budunost. To ne znai da kad VP kompanije kotiraju na Berzi to predstavlja i dokaz njenog dobrog poslovanja od investitora se oekuje da o tome samostalno zakljuuje na temelju dobivenih informacija. Ako pruena informacija nije dovoljna ili nije tana, jedina sankcija koju Berza moe primjeniti je opozivanje kotacije. Ta se sankcija nikada ne primjenjuje olako i bez prethodnog podrobnog razmatranja ovakva sankcuja bi oito tetila interesima dioniara i upravi kompanije o kojoj se radi. Sve dionice u Velikoj Britaniji su registrovane, tj. glase na ime pa su imena i adrese dioniara poznate kompaniji. Zato dioniari mogu primati izvjetaje i zavrne raune, obavijesti o skuptinama i bilo kakva druga obavjetenja neposredno, putem pote i/ili na neki drugi nain, bez potrebe da se objavljuju u oglasima u tampi. Promjena vlasnitva dionica na ime sloenija je od promjene vlasnitva dionica na donosioca koje se jednostavno predaju iz ruke u ruku Meutim, olakice koje dionice na ime pruaju za neposrednu komunikaciju izmeu dioniara i uprave kompanije vrijedne su tih nedostataka. Preuzimanje (take-overs) Preuzimanje jedne kompanije od strane druge, je vaan dio aktivnosti trita, a Zanimanje koje izazivaju ponude za preuzimanje jako doprinose ukupnom prometu na tritu. Uslovi kotiranja koje propisuje Berza u pogledu dokumenata ponude (offer documents) odreeni su tako da tite interes pojedinanih dioniara. Osim toga, ponaanje uesnika reguliu pravila koja je izdao Odbor za preuzimanje i sjedinjenja (Panel on Take-overs and Mergers) organiziran pri Londonskoj berzi. Prema tim pravilima, npr. ponuau nije dozvoljeno da kupuje dionice na tritu po cijeni koja je via od one koja je objavljena u ponudi o preuzimanju, bilo dok traje ponuda, bilo 12 mjeseci prije njenog objavljivanja. Objavljene izjave ponuaa i preduzea koje je predmet ponude o preuzimanju mogu se podvrgnuti javnom ispitivanju poslovanje svih uesnika za vrijeme trajanja ponude mora se staviti na uvid (disclose) a taktika koja se upotrebljava je predmet paljivog nadzora. Sve se to ini kako bi se, kad se pojavi ponuda za preuzimanje, zatitili interesi dioniara. Odtetni fond (Compensation Found)

Svi pojedinani lanovi Berze kao i odgovorni direktori nekog berzovnog preduzea (brokera ili jobbera) neogranieno lino garantuju za preuzete obaveze bilo line bilo one njihovog preduzea. U sluaju da se pokae da ukupna sredstva preduzea nisu dovoljna za pokrie obaveza pa preduzee padne pod steaj, interesi klijenata su zatieni Odtetnim fondom (Official Asignee) koji ima nadlenost slinu stejanom upravitelju. On utvruje potraivanja klijenata bilo da su u novcu ili u VP, a Savjet berze e ih obetetiti iz sredstava Fonda. Ako sredstva Fonda nisu dovoljna za pokrie obaveza, Savjet berze moe od svakog lana Berze zahtijevati da u tom izuzetnom sluaju plati odreeni iznos. Teajna/Kursna lista Teajnu/kursnu listu utvruje posebna komisija koja u odreenom sluaju moe zanemariti neki neobino visok ili neobino nizak teaj/kurs. Teajna/kursna lista londonske Berze sadri: Najvii i najnii teaj/kurs u tekuoj godini Naziv kompaije, Cijenu VP, Porast ili pad cijena, Neto dividendu, Pokrie (covers, Crs) koje je odnos trokova bruto dividende s profitom nakon oporezivanja, Bruto prihod (Yld Grs, yeald gross), Odnos cijene VP prema prihodu (P/E, price/earnings). Slino kao to se za poslovanje na Njujorkoj berzi objavljuju Dow-Jonesovi prosjeci, Financial Times objavljuje Financial Times Stock Indices za poslovanje na londonskoj Berzi Financial Times Stock Indices prikazuju kretanje prosjenih teajeva/kurseva za: dravne VP, VP s fiksnom kamatom, obine (redovne) dionice i dionice rudnika zlata. Futures Terminski poslovi se sklapaju posredstvom London International Futures Ecxhange (LIFFE). Dana 27.10.1986.godine dogodio se na Berzi u Londonu tzv. Big Bang (velika eksplozija veliki prasak) poslovanje se prebacilo na koritenje raunara, a najnoviji teajevi/kursevi se stalno elektronski prikazuju na ekranu, SEAQ (Stock Exchange Automated Quotations). Berza je promijenila ime u The International Stock Exchange of the United Kingodom and the Republic of Ireland Limited i sada je to jedna od berzi na kojoj se trguje s najvie inostranih VP. Uz International Stok Exchange organizirano je i OTC - izvanberzovno trite (over-the-counter market - trite preko altera) USM (Unlisted Securities market) na kojem se trguje VP manjih preduzea iji papiri nisu dobili odobrenje da se njima trguje na International Stock Exchange TOKIJSKA BERZA

Berza VP pojavila se u Japanu osnivanjem Tokyo Stock Exchange Co. Ltd. u maju 1878. Berza je osnovana kao dioniko drutvo s ciljem da ostvaruje dobit. Za vrijeme drugog svjetskog rata osnovana je umjesto Tokyo Stock Exchange, Japan Securities Exchange kao poludravna organizacija. Nakon rata rasputena je berza i Japan je ostao bez organiziranog trita VP. Postepeno se pojavilo neslubeno trite over-the-counter market. U maju 1949. otvorene su berze u Tokiju, Osaki i Nagoji, a zatim berze u jo pet gradova (Kioto, Hiroima, Fukuoka, Niigata i Saporo). U aprilu 1948. godine donesen je Zakon o berzama, koji se u mnogome ugledao na ameriki Security Act iz 1933. godine i Security Exchange Act iz 1934. Japanske berze su organizirane po sistemu lanstva a svrha im je bilo uspostavljanje trita VP koje se: ravna po trgovakim naelima pravde i ravnopravnosti i vodi rauna o javnom interesu i zatiti investitora. Po obimu poslovanja Tokijska berza je druga na svijetu, iza Njujorke berze, a ispred londonske berze. lanstvo lanovi berze mogu biti samo korporacije, pojedinac ne moe. Prema amandmanu Zakona o berzama iz 1965. godine, korporacije koje ele poslovati VP moraju najprije dobiti licencu od Ministarstva finansija. Ministarstvo finansija izdaje etiri vrste licenci, od kojih pojedina dozvoljava: Poslovanje za vlastiti raun Poslovanje za tui raun (meetarsku aktivnost) Preuzimanje i garantiranje emisije VP (underwriting) i distribuciju VP Prodavanje VP kao lan sindikata koji distribuira VP. Holding kompanija (securities company) moe traiti licencu za bilo koju od nabrojanih licenci Zahtjevi u pogledu veliine glavnice (capital stock) razliiti su prema vrsti poslovanja u kojem se holding kompanija eli angairati. npr. lan berze koji se eli baviti samo s prve dvije vrste poslovanja mora posjedovati odreeni kapital koji je samo polovica od kapitala koji mora imati lan berze koji eli dobiti dozvolu za sve etiri kategorije posla. Prema Statutu Tokijske berze postoje dva tipa lanova, regulrani i saitori. Regularno lanstvo je ogranieno na 83 lana Saitori lanova moe biti samo dvanaest. Svi lanovi su holding kompanje s odgovaraju-om licencom. 46 regularnih lanova imaju dozvole za sve kategorije poslovanja. 36 regularnih lanova posluje za svoj raun, meetari su za tui raun i distributeri VP. Jedan regularni lan posluje samo kao meetar za tui raun. U nekim zemljama dvostruko poslovanje, za svoj i tui raun nije dozvoljeno, U Japanu je to pravilo. lanovi berze u Japanu pruaju i dodatne usluge: uvanje VP i nastupanje kao zastupnik (proxy) za inostrane klijente. Saitori lan slui kao posrednik izmeu regularnih lanova, kao neka vrsta meetara za meetare. On ne trguje za svoj raun kao specijaliste na dvije njujorke berze ili jobberi na londonskoj berzi.

Uprava Tokijska berza se nalazi pod upravom Ministarstva finansija. Organi upravljanja su Vijee guvernera i Odbori. Vijee guvernera se sastoji od 21 lana i Predsjednika. od 21 guvernera bira se: 12 izmeu regularnih lanova berze, 5 su stalni guverneri (Standing Governors) koji ne smiju biti angairani u poslovima s VP, 4 guvernera su predstavnci komitenata berze, dakle u neku ruku javnosti (Public). Vijee guvernera je ovlateno da usvaja pravila za poslovanje na berzi i da regulira voenje poslova. Iznad svega, Vijee guvernera postavlja osnove poslovne politike berze. Vijee je ovlateno da iskljui ili suspenduje pojedinog lana berze kako bi se odrao visok moral poslovanja i sauvao sklad u odnosima meu lanovima. Berza ima pet stalnih odbora koji su savjetodavni organi Predsjednika. za lanstvo, za finansije, za trgovake operacije, za planiranje politike i za disciplinu. Kad ocjeni da je to potrebno, Predsjednik moe imenovati posebne odbore radi savjetovanja o vanim pitanjima. Zadatak predsjednika je da kontrolira pravila provoenje politike koju je usvojilo Vijee guvernera, rad blizu 1000 slubenika Bira ga Vijee guvernera uz pristanak vie od dvije treine svih lanova berze. Predsjednik je glavni izvrni organ berze dok obavlja tu dunost nije mu dozvoljeno sudjelovanje u poslovanju s VP. Predmet poslovanja Na tokijskoj berzi trguje se sa svim VP za koje je data dozvola da se njima posluje. Kad neka kompanija podnese berzi molbu da se dozvoli kotiranje njenog VP, molba se paljivo ispita kako bi se utvrdilo da li je to kotiranje potrebno i da li je opravdano u svjetlu zatite investiotra i javnih interesa. Nakon toga je potrebno dobiti dozvolu Ministarstva finansija da bi VP mogao slubeno kotirati. Izmeu 1945. i 1956. godine postojalo je samo neslubeno trite. Pored obveznica opina, javnih korporacija, banaka i industrijskih preduzea s kojima se trgovalo i ranije, dravne obveznice poinju kotirati na berzi tek 1966. godine, a konvertibilne obveznice tek 1970. godine. Hoe li se dozvoliti kotiranje obveznica privatnih korproacija zavisi od: kapitala korporacije, ukupnom neiskupljenom (neamortizovanom) iznosu emitovanih obveznica i slinim injenicama. Dionice koje kotiraju na Tokijskoj berzi dijele se u dvije klase: Dionice u prvoj sekciji first section ovdje se podrazumijevaju dionice velikih kompanija Dionice u drugoj sekciji trita

ovdje se podrazumijevaju dionice manjih i kompanija koje su tek poele kotirati. Kriteriji za svrstavanje su: (a) iznos kapitala, (b) raspodjela dionica, (c) dividende i (d) oekivani ili postojei obim trgovanja. Kompanije, odnosno njihove dionice mogu prei iz jedne u drugu sekciju ovo zavisi od postignutih rezultata Blizu 1.500 kompanija kotira u First Section, a preko 500 kopanija u Second Section Druga sekcija ukljuuje veinu dionica kojima s prethodno trgovalo na neslubenom tritu (over-the counter market), a uvedena je radi odravanja regularne procedure poslovanja dionicama manjih kompanija. Da bi se olakale i ohrabrile domae i strane investicije omogueno je i trgovanje ovlatenjima (warrants) i pravima (rights). Slijede originalne informacije sa TSE The new stock price indices are classified according to market capitalization and liquidity, and are based on all stocks listed on the TSE first section. The new indices are TOPIX Core 30, TOPIX 100, TOPIX 500, TOPIX 1000,TOPIX Small, TOPIX Large 70, TOPIX Mid 400. Their composition is illustrated below

Vrste poslova Prema roku isporuke na Tokijskoj berzi se mogu sklapati etiri vrste poslova: Redovnim nainom (regular way): isporuka se obavlja treeg dana nakon zakljuenog posla. Na taj se nain obavlja 99 posto transakcija na berzi. U gotovom (cash): isporuka se obavlja na dan zakljuka ili kad se strane dogovore Opcijom prodavca: isporuka se obavlja unutar 15 dana, prema izboru prodavca. Kad se emituje (when issued): isporuka ugovorenog budueg dana. Isporuka se ugovora za odreeni budui datum koji odreuje Berza. Taj je postupak predvien samo za dionice i prava upisa, za koje nisu emitovani varanti. Vremenski raspon je obino manji od 90 dana za dionice privatnih korporacija, a oko 30 dana za prava upisa. U Japanu, kao i SAD, mogue je trgovati uz leverid, tj. dozvoljeno je trgovanje uz djelomini kredit . Leverid (postotak kredita u odnosu na ukupni iznos naloga) odreuje Ministar finansija i kree se oko 30%. Na Tokijskoj berzi se svim dionicama prve sekcije moe trgovati uz leverid, ali se transakcija mora likvidirati unutar 6 mjeseci. Tehnika trgovanja Ponuda i potranja se mora iskazivati u odree-nom broju jedinica i u odreenoj vrijednosti. Za VP s cijenom manjom od 500 jena po komadu, jedinica trgovanja (lot) je 1.000 dionica. Za dionice s cijenom viom od 500 jena, lot je 100 dionica. Jedinica za trgovanje za obveznice je vrijednost od milion jena, a za konvertibilne obveznice 100.000 jena.

Kad registrovani predstavnik regularnog lana primi nalog za kupovinu ili prodaju od klijenata, on nalog promptno alje na parket telefonom, kompjuterom ili pneumatskom cijevi. Nalog se dostavlja trgovakom inovniku (trading clerk) regularnog lana, koji odlazi na odgovarajui alter (trading post) kojih ima 12, a za svakim se nalaze slubenici saitori lana koji posluje tim VP. Kada neki drugi klijent da odgovarjaui protunalog, transakcija je zakljuena. Detaljni zakljuak upisuje se u poslovnu knjigu saitori inovnika koji ugovorenu cijenu saoptava berzovnom slubeniku Berzovni slubenik cijenu ispisuje na ploi na kojoj se objavljuju teajevi/kursevi. Oporezivanje Na prenos VP plaa se taksa od 0,15% koju meetar odbija od prodajne cijene istovremeno kad ubire svoju proviziju. Dioniari iz zemlje s kojima je Japan sklopi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja plaaju prilikom isplate dividendi porez po odbitku od 15%, a dioniari iz zemalja s kojima Japan nema takav ugovor, plaaju taj porez po stopi od 20%.