4.

OBLIKOVANJE PROIZVODA ZA AUTOMATSKU MONTAU

M
etoda ukljuuje tri vana koraka pri razmatranju
svakoga dijela sklopa:
enja u
1. odreivanje cijene automatskog rukovanja di-
jelom, koji je isprva u nesreenoj gomili, i dovo-
zahtijevanu orijentaciju (kako bi se spojio s osta-
lima);
2. odreivanje cijene automatskog umetanja dijela, i svih
ostalih posebno zahtijevanih operacija;
3. odluivanje o tome treba li svaki dio sklopa doista biti
zaseban od svih ostalih dijelova sklopa.
Iz navedena se tri koraka analize odreuje ukupna ci-
jena sklapanja.
Sve e navedeno biti najprije detaljno razmotreno, na
primjerima, a zatim e se opisati procedura ispunjavanja
obrasca za automatsko sklapanje, koje omoguuje odrei-
vanje cijene automatskoga sklapanja.
4.1. Odreivanje cijene automatskog
rukovanja
Najvanije i najtee razmatranje visokobrzinskoga auto-
matskog sklapanja jest efikasnost automatskog rukovanja
pojedinanim dijelovima.
Neke je dijelove nemogue dodavati i orijentirati auto-
matski, ak i uz struni redizajn, pa se zato u automatski
sustav moraju ukljuiti rune radne stanice.
Pogodnost ili efikasnost dijelova za automatsko doda-
vanje i orijentiranje razmatra se kartama 4-1 do 4-4. Karte
sadre dva parametra rukovanja dijelovima: relativnu cijena
dodavaa za rukovanje dijelom CR, i efikasnost orijenti-
ranja OE.
4.1.1. Osnova za usporedbu cijena
Osnova za usporedbu cijena dodavanja i orijentiranja dije-
lova jest cijena vibracijskoga dodavaa jednostavne iz-
vedbe, koji dodaje dijelove na traku prosjenom brzinom,
ukljuujui i zastoje, od 25 mm/s. Kocke, stranice 25 mm,
koje ne zahtijevaju orijentiranje, bile bi tako dodavane u
vremenu od jedne sekunde. Za izraunavanje cijena pret-
postavljeno je da standardni (osnovni) dodava kota 5
kUSD. Ako se taj troak amortizira za 36 mjeseci jedno-
smjenskim radom (tri smjena godine), s 20 % praznog ho-
da, tada dodavanje i orijentiranje svake kocke kota 0,03
centa (pri emu nisu ukljueni trokovi radnika i kontrolora).
Troak od 0,03 centa uzet je za ispunjavanje obrasca za
automatsko sklapanje. Ako je potrebno, konstruktor moe
rabiti podatak koji je primjereniji njegovoj tvrtki, koji se izra-
unava na nain koji e se pokazati kasnije.
4.1.2. Maksimalna dobava standardnog
dodavaa
Pri odreivanju cijene dodavanja i orijentiranja najprije se
razmatra maksimalna koliina dobave, kojom e promat-
rani dodava isporuivati dijelove. Kada dijelovi putuju br-
zinom 25 mm/s, maksimalna dobava, FM, iznosi:
Y
OE
x 1500 = FM dijelova/minuta (4.1)
gdje su:
Y - maksimalna dimenzija (izmjera) dijela, mm
OE - efikasnost orijentiranja.
Da bi se potvrdila valjanost gornjega izraza, neka se
zamisli dodavanje i orijentiranje igrae kocke ija je stra-
nica 10 mm, ali tako da budu dodavane samo one kojima
je "estica" gore. Sve one koje ne budu u eljenoj orijenta-
ciji bit e odbacivane orijentacijskim ureajem. To znai da
e samo jedna od est kocaka biti prihvaena, ili efikasnost
orijentiranja OE = 1/6. Dijelovi putuju brzinom 25 mm/s, pa
e tako kocke biti dostavljane orijentacijskome ureaju
unutar dodavaa svakih 10/25 s. Ispravno orijentirane
kocke proi e kroz sustav prosjeno svakih 6 x 10/25 s.
Ekvivalentno, kocka e biti dodavana dobavom 25/60 po
sekundi ili 25 u minuti. To je vrijednost FM, koja proizlazi iz
izraza (4.1):
25
10
1/6
x 1500 = FM = dijelova/minuta.
4.1.3. Relativna cijena dodavaa i zahtijevana
dobava
Pored parametara OE i Y koji su koriteni pri izraunava-
njima u prethodnoj toki, moraju se uvesti jo dva para-
metra kako bi se odredila cijena dodavanja i orijentiranja.
To su: relativna cijena dodavaa CR, i potrebna dobava
(proizvodna koliina) FR.
Vrijednost relativne cijene dodavaa CR ovisi o (rela-
tivnim) potekoama pri dodavanju i orijentiranju dijelova, a
dobiva se iz karata.
Jasno je da e cijena dodavanja i orijentiranja uvijek bi-
ti razmjerna relativnoj cijeni dodavaa CR. Naprimjer, ako
je potrebno dodati i orijentirati 25 mm dugaak dio u jednoj
sekundi, uz nepogodne znaajke dijelova za orijentiranje,
trebalo bi oko 15 kUSD za razvoj i izradbu dodavaa (tj.
CR = 3), to znai da je troak dodavanja i orijentiranja
svakoga dijela 3 x 0,03 centa (tj. CR puta vei osnovni tro-
ak dodavanja 25 mm dugakoga dijela u jednoj sekundi).
Posljednji vaan initelj jest zahtijevana dobava, FR.
FR je prosjena veliina, a proizlazi iz zahtijevane koliine
proizvoda po minuti tijekom radnog vijeka automatske op-
reme. Veliina FR mora se usporediri s maksimalnom do-
bavom, FM, standardnoga dodavaa. Ako je FR manji od
FM, dolazi do daljnjeg poveanja trokova.
Neka se razmotri kockast dio dugaak 25 mm, za koji
je FM = 60 1/minuta, CR = 1, i koji treba automatski umeta-
tati svakih 6 sekundi (tj. FR = 10 1/minuta). Dodava kota
0,03 centa po sekundi operacije, tako da e cijena doda-
vanja svake kocke zahtijevanom dobavom biti 6 x 0,03
centa, ili 60/FR x 0,03 centa.
Ako je zahtijevana dobava od 120 dijelova u minuti,
ona se moe ostvariti dvama standardnim dodavaima. Uk-
upna cijena rada po sekundi obaju dodavaa bit e sada
0,06 centi, ali e dva dijela biti dostavljena svake sekunde
to onda ne mijenja troak po dijelu.
Ako je FR vei od FM, ili se moe koristiti FR/FM doda-
vaa, ili faktor FR/FM ekstratroka moe biti potroen na
razvoj dodavaa koji e davati zahtijevanu dobavu. Obje
strategije nee rezultirati poveanjem cijene dobave dije-
lova u maksimalnoj dobavi FM za standardni dodava.
4.1.4. Saetak jednadbi
Cijena dodavanja i orijentiranja dijela, CF, moe se sada
dati izrazom:
CF = DF x CSF cent/dio, (4.2)
gdje je CSF cijena koritenja standardnog dodavaa jednu
sekundu (tipino, CSF = 0,03 centa). Veliina DF jest raz-
mjer potekoa pri automatskom dodavanju i orijentiranju
dijela:
CR x
FR
60
= DF , ako je FR < FM (4.3)
12

13

CR x
FM
60
= DF , ako je FR FM (4.4)
stupac 4
0,15 1
0,1 1,5
0,37 1,5
redak 2
OE FC
gdje su:
FM - maksimalna dobava standardnog dodavaa,
proizvod/minuta, iz (4.1)
FR - zahtijevana dobava, proizvod/minuta
Slika 4.2 Podaci iz karte 4-2
CR - relativna cijena dodavaa, iz karata

OE - efikasnost dodavnja i orijentiranja, iz karata
Kako je prva znamenka oznake dijela 2, zadnji redak
polja 24 daje OE = 0,37 i FC = 1,5.
Y - maksimalna dimenzija dijela, mm.
Dodatni relativni troak dodavaa, DC, koji ukljuuje
probleme pri rukovanju, dobiva se iz karte 4-4, i to na os-
novi zadnja dva broja oznake dijela (broj retka, broj stup-
ca). U primjeru je DC = 0.
4.1.5. Primjer odreivanja cijene automatskog
rukovanja
Dio (Slika 4.1.) treba biti dostavljen (dobavljen, dodan)
radnoj glavi dobavom od 13 dijelova u minuti. Odrediti
cijenu dodavanja i orijentiranja dijela.
Sada se moe izraunati cijena dodavanja i orijenti-
ranja dijela.
Maksimalna dobava (standardnoga dodavaa), iz iz-
raza (4.1):

75 , 27
20
0,37
x 1500 = FM = dio/minuta. (4.5)
Ukupna relativna cijena dodavaa:
CR = FC + DC = 1,5. (4.6)
Budui da je zahtijevana dobava od 13 dijelova u mi-
nuti manja od vrijednosti FM (4.4), cijena dodavanja i ori-
jentiranja za svaki dio iznosi:
CF = (60/13) x 1,5 x 0,03 = 0,21 cent/dio.
Slika 4.1 Dio s oznakom dodavanja i orijentiranja 22400
(OE = 0,37, CR = 1,5)
4.2. Odreivanje cijene automatskog
umetanja
Od parametara potrebnih za odreivanje cijene, dva su
poznata: zahtijevana dobava FR = 13 1/minuta, te maksi-
malna dimenzija dijela Y = 20 mm. Preostala dva para-
metra, efikasnost orijentiranja OE i relativna cijena doda-
vaa CR, pronalaze se uz pomo karata 4-1 do 4-4, i to
tako da se odredi 5-eroznamenkasta oznaka dijela:
Odreivanje cijene automatskoga umetanja izvodi se na
osnovi podataka iz karte 4-5. Kartom su klasificirani procesi
umetanja i dane relativne cijene radnih glava.
Prvi broj: Karta 4-1. Prvi je broj u oznaci 2, jer je dio ro-
tacijski, a odnos duine i polumjera ovojnice
dijela L/D = 1,54.
4.2.1. Osnova za usporedbu cijena
Osnova je za usporedbu cijena cijena jednostavnoga "uzmi
i stavi" (pick & place) ureaja koji izvodi laka umetanja s
gornje strane sklopa maksimalnom dobavom 60 dijelova u
minuti. Takva radna glava, instalirana i u pogonu, kota
oko 10 kUSD. Ako se taj troak amortizira jednosmjenskim
radom u 36 mjeseci, s 20-postotnim neiskoritenim vre-
menom, onda je cijena svake operacije trajanja jednu se-
kundu 0,06 centi. To je tipian iznos za ispunjavanje ob-
rasca za automatsku montau. Kao i kod cijene dodavanja,
korisnik moe koristiti pogodniji podatak iz vlastite tvrtke.
Drugi broj: Dio je rotacijski, stoga se rabi karta 4-2 (da je
dio nerotacijski koristila bi se karta 4-3). Drugi
broj oznauje broj retka karte 4-2. Zapoinjui
od retka oznaenog nulom, itaju se sadraji
redaka dok se ne nae odgovarajui. Budui
da dio ima beta simetrino poravnanje na
vanjskoj plohi (vidjeti napomene uz kartu 4-2) i
ne zadovoljava uvjete redaka 0 i 1, izabire se
redak 2.
Trei broj: Broj stupca karte 4-2. Kako je stepenica koja
ree i bonu i zadnju plohu glavna znaajka
koja uzrokuje beta asimetrinost, to je trei broj
4.
Zahtijevana koliina dobave (proizvodna koliina), opet
je vaan parametar u odreivanju cijene po dijelu. Ako je
zahtijevana dobava FR manja od 60 dijelova u minuti, onda
e za svako jednostavno umetanje trebati 60/FR sekundi.
Koristei osnovnu cijenu od 0,06 centi, cijena takvoga
umetanja bit e (60/FR) x 0,06 centi.
etvrti i peti broj: Broj retka i broj stupca karte 4-4. Karta
razmatra potekoe koje mogu postojati pri
jednostavnom automatskom dodavanju, ali ne i
orijentiranje dijela. Karta naznauje probleme
koji proistjeu iz osjetljivosti dijela, savitljivosti,
abrazivnosti, male teine, sklonosti zaplitanju
itd. Podaci karte daju dodatne relativne cijene
dodavaa DC, potrebne za prevladavanje poje-
dinog problema dodavanja. Dio iz primjera ne
uzrokuje probleme u rukovanju pa su etvrti i
peti brojevi 00.
Ako je zahtijevana dobava vea od 60 u minuti (ne-
uobiajen sluaj), pretpostavlja se da e cijena osnovne
radne glave za rad s poveanom brzinom biti jednak
(FR/60) x 10 kUSD. To nee rezultirati porastom cijene
umetanja po dijelu, budui da se cijena radne glave i do-
bava poveavaju razmjerno jedna drugoj.
Cijena umetanja razmjerna je relativnoj cijeni radne
glave WC. Stoga je cijena umetanja CI:
CI = DI x CSI cent/dio. (4.7)
Dakle, oznaka je dijela 22400. Oznaka daje tri po-
datka, koji se zapravo mogu oitati iz karata 4-2 i 4-3 jo pri
odreivanju oznake dijela.
CSI jest cijena koritenja standardne radne glave
jednu sekundu (tipino CSI = 0,06 centi). DI je razmjer
potekoa pri operaciji umetanja:
Ponovno uzevi kartu 4-2, iz polja retka 2 i stupca 4
(drugi i trei broj oznake) - Slika 4.2, oitavaju se
efikasnost orijentiranja OE, i parcijalna relativna cijena
dodavaa FC, za dijelove kojima su prve znamenke
oznake 0, 1 ili 2.
WC x
FR
60
= DI , ako je FR < 60 (4.8)
DI = WC, ako je FR 60. (4.9)

4.2.2. Primjer odreivanja cijene automatskog
umetanja
1. Tijekom funcioniranja proizvoda, da li se dio pomie u
odnosu na sve ili neke od ve sklopljenih dijelova? Tre-
baju se razmotriti samo "krupna" gibanja - malena po-
micanja koja mogu biti izjednaena pomou elastinih
arki?, naprimjer, nisu dovoljna za potvrdan odgovor.
Posljednja je operacija automatskoga sklapanja maloga
mehanizma insertiranje vijka za podeavanje (Slika 4.3).
Vijak je umetnut pravocrtnim gibanjem sa strane, i ima vo-
deu "toku" (znaajku) za olakano poravnavanje i smje-
tanje u provrt. Zahtijeva se dobava od pet proizvoda u mi-
nuti. Odrediti cijenu automatskoga umetanja vijka.
2. Mora li dio biti od drugaijega materijala, ili, izoliran od
ve sklopljenih dijelova? Prihvaaju se samo osnovni
razlozi glede svojstava materijala.
3. Mora li dio biti odvojen od ve sklopljenih dijelova budui
da bi u suprotnome sklapanje ili rasklapanje tih drugih
dijelova bilo nemogue?

nosa
sklopa
Ako je potrebno sklopiti vie jednakih dijelova, tada se
kriteriji primjenjuju za svakoga posebno.
Kriteriji se trebaju primjenjivati objektivno bez obzira na
oiglednu izvodivost eliminacije dijelova ili integraciju s dru-
gima. Izvodivost ili praktinost eliminacije i/ili integracije di-
jelova konstruktor treba razmotriti nakon analize. Intencija
je metode analize samo ukazati na takve mogunosti po-
jednostavnjenja dizajna i iz toga proistekle trokovne ko-
risti.
Slika 4.3 Umetanje vijka u mehanizmu

Da bi se odredila cijena automatskoga umetanja, treba
odrediti relativnu cijenu radne glave iz karte 4-5. Dio, vijak,
treba dodati sklopu i odmah osigurati, tako da se relevantni
podaci nalaze u sredinjem ("bijelom") polju karte 4-5.
4.4. Analiza proizvoda za automatsku
montau
Oznaka dijela za automatsko umetanje sadri dvije
znamenke i oitava se iz karte 4-5: Ispunjavanje obrasca za automatsko sklapanje bit e pred-
stavljeno na slian nain kao to je to uinjeno za obrazac
rune montae. Primjer e se odnositi na sklop membrane
plinskoga mjerila (Slika 4.4). Zahtijevana je proizvodna ko-
liina (dobava) 30 proizvoda u minuti.
Prvi broj: Broj retka. Umetanje vijka je pravocrtno, ne od-
ozgo nadolje, pa je prvi broj 4.
Drugi broj: Broj stupca. Operacija je vijanje, i vijak je lako
prikloniti i smjestiti, pa je drugi broj 8.

Vijak ima dakle oznaku 48, pa je relativna cijena radne
glave WC = 1,3. Cijena umetanja jednoga vijka, prema
(4.9) i (4.10), iznosi:

1 dva vijka
(meki elik)
2 nosa
(meki

elik)
vije podloke
elik)
5 d
(meki
vije matice
elik)
17 , 1 06 , 0 x 3 , 1 x
4
60
= CI = centi.
4.3. Odreivanje teoretski minimalnog
broja dijelova
Uvijek treba imati na umu da cijena montae obino raste u
proporciji s brojem dijelova proizvoda. Stoga se svakome
dijelu u sklopu treba posvetiti panja, i nikako se ne smije
zanemariti niti jedan dio, ma koliko se niskom inila nje-
gova pojedinana vrijednost u sklopu. Mali dijelovi, poput
matica, podlonih ploica i slinih, koji pojedinano po sebi
izgledaju beznaajni, mogu enormno povisiti cijenu skla-
panja. Takvi dijelovi, kao skupina, esto imaju glavni udio u
cijeni montae.
3 ploa
(elik za
opruge)
4 d
(meki Gornje je jednakovrijedno za runu montau, ali je nje-
gova posljedica oitija u automatskoj montai, budui da
svaki dio zahtijeva ureaj za dodavanje i orijentiranje, rad-
nu glavu, barem jedan dodatni nosa, ureaj za pomicanje,
rezultirajui poveanjem veliine osnovne strukture mon-
tanoga sustava. Naprimjer, eliminacija zasebnog spajala
moe ishoditi utedom od 20 kUSD, i vie, u cijeni mon-
tanoga sustava. Nadalje, proistekli bi sustav, budui da je
broj radnih stanica smanjen, zasigurno radio s veom efi-
kasnou.
Slika 4.4 Sklop membrane plinskoga mjerila
Ispunjavanje obrasca za automatsko sklapanje izvodi
se u est koraka. Koraci 1. i 2. potpuno su jednaki onima u
analizi proizvoda za runu montau.
Moe se vidjeti da je odreivanje teoretski minimalnog
broja dijelova u sklopu posebno vaan korak. Za odrei-
vanje toga broja, tijekom ispunjavanja obrasca za auto-
matsku montau, ispituje se svaki dio sklopa.
1. KORAK
Dobaviti najbolje informacije o proizvodu (crtei, eks-
plodirani crtei, postojei uzorak proizvoda, prototip, CAD
model proizvoda).
Redom se svaki dio koji treba sklopiti ispituje prema tri
jednostavna kriterija (jednaka onima u runoj montai). Ako
dio zadovoljava barem jedan kriterij tada treba ostati za-
seban. Po ispitivanju svih dijelova, zbrajanjem utvreno za-
sebnih dijelova dobiva se teoretski minimalan broj dijelova.
Zbog ostvarenja radnih karakteristika, ploa je nai-
njena od elika za opruge (Slika 4.4).
2. KORAK
Kriteriji jesu:
Rastaviti proizvod (ili zamisliti kako bi to izgledalo). Pri
tome dodjeljivati svakome dijelu identifikacijski broj, po re-
14

doslijedu rastavljanja, zapoinjui od broja 1 za prvi dio koji
se rastavlja (Slika 4.4).
Teoretski minimalan broj dijelova NM = 2 dobiva se
zbrajanjem vrijednosti unutar 14. stupca.
Ako proizvod sadri sklopove, treba ih najprije tretirati
kao dijelove, a zatim zasebno analizirati.
6. KORAK
Efikasnost proizvoda za automatsko sklapanje, EA, ra-
una se izrazom: 3. KORAK
Zapoeti sa sklapanjem proizvoda. Prvo uzeti dio naj-
veega identifikacijskoga broja. Ispuniti prvi redak obrasca
za automatsko sklapanje - Obrazac 4. Uzeti ostale dijelove
jedan za drugim po smanjujuem identifikacijskom broju i
ispunjavati po jedan redak obrasca za svaki dio.
FR
60
x
CA
NM x 09 , 0
EA= (4.10)
gdje su:
NM - teoretski minimaln broj dijelova
CA - cijena automatskog rukovanja i umetanja, centi
Prvi redak obrasca izgleda ovako:
FR - zahtijevana dobava, proizvod/minuta.
1. stupac: Identifikacijski broj dijela (5).
Konstanta 0,09 jest cijena koritenja standardnog do-
davaa jednu sekundu (0,03 centa), zbrojena s cijenom ko-
ritenja standardne radne glave jednu sekundu (0,06 cen-
ti). Vrijednost efikasnosti EA valjana je samo ako je cijena
koritenja standardnog dodavaa i standardne radne glave
manja od cijene efikasne rune operacije sklapanja. Znai,
ako je:
2. stupac: Operacija se izvodi dvaput, tj. jednom za
svaku maticu, pa se u polje upisuje 2.
3. stupac: Oznaka za dodavanje i orijentiranje dijela do-
bivena je uporabom karata 4-1 do 4-4. Oz-
naka je matica 10000.
4. stupac: Na osnovi oznake matice upisuje se OE =
0,7.
FR
60
x 09 , 0 < 0,4 x 3 (4.11)
5. stupac: Na osnovi oznake matice upisuje se CR = 1.
6. stupac: Najvea izmjera matica je 8 mm, pa je maksi-
malna dobava standardnim dodavaem FM =
1500 x 0,7/8 = 131 dijelova u minuti.
gdje su:
0,4 - cijena rune operacije sklapanja, cent/s
3 - vrijeme idealne operacije runog sklapanja, s.
7. stupac: Zahtijevana dobava FR = 30 dijelova u mi-
nuti. Budui da je FR < FM, razmjer pote-
koa pri automatskom rukovanju DF = CR x
60/30 = 2. Treba upozoriti da ako se nekoliko
jednakih dijelova sklapa na jednoj radnoj sta-
nici, tada dodava treba imati veu dobavu
od zahtijevane proizvodne koliine (dobave)
montanoga sustava. Ipak, koritenje proiz-
vodne koliine u izraunu DF-a, kao to je
uinjeno, ishodit e odreivanjem cijene ruko-
vanja, koja odgovara cijeni konstruiranja i iz-
rade dodavaa za posluivanje vie dos-
tavnih staza.
Tako je vrijednost EA valjana samo ako je:
FR > 4,5 proizvod/minuta. (4.12)

Napomene uz primjer
1. Dio broj 3, ploa, ima oznaku rukovanja 00800. Karta 4-
2 ukazuje da je potrebno runo rukovanje. Razlog je to-
me nepostojanje geometrijskih znaajki pomou kojih bi
se dio mogao orijentirati. ak i kad bi se dio mogao ori-
jentirati prema dvjema rupama, bilo bi iznimno teko odr-
ati postignutu orijentaciju pri "isporuci" dijela s dodavaa
na radnu glavu.
U sluajevima, kada je runo rukovanje neizbjeno, ili
kada su cijene automatskoga dodavanja visoke (razmjer
potekoa DF 10) treba pribjei analizi proizvoda za ru-
nu montau i odrediti cijenu runoga sklapanja. Na taj se
nain u automatski sustav uvodi runa radna stanica.
8. stupac: Cijena dodavanja i orijentiranja svake matice
CF = 0,03 x DF = 0,06 centi.
9. stupac: Matice se umeu u nosa koji e biti obli-
kovan tako da omoguuje lako poravnavanje i
smjetanje okomito nadolje. Stoga je odgo-
varajua dvoznamenkasta oznaka, iz karte 4-
5, 00.
Za plou je cijena rune montae dobivena ispunja-
vanjem samo jednoga retka obrasca za runu montau
(Obrazac 5.). Ukupna cijena operacije iznosi 3,42 centa i
uvrtena je u 13. stupac odgovarajuega retka obrasca za
automatsko sklapanje (Obrazac 4.). Vidljivo je da je cijena
rune montae ovoga dijela gotovo dvostruko vea od ci-
jene automatske montae ostalih sedam dijelova.
10. stupac: Relativna cijena radne glave po karti 4-5. WC
= 1.
11. stupac: Kako je FR = 30 proizvoda u minuti, razmjer
potekoa pri umetanju DI = 60/FR x WC = 2.
12. stupac: Cijena umetanja svake matice CI = 0,06 x DI
= 0,12 centi.
Pri odreivanju teoretski minimalnog broja dijelova,
prva je matica bila prvi dio koji je sklapan, pa je tako mo-
rala ostati zaseban dio. Druga matica i oba brtvena prstena
ne zadovoljavaju niti jedan od tri kriterija zasebnosti. Ploa
je nainjena od elika za opruge i tako zadovoljava drugi
kriterij. Nosa je izraen od istoga materijala kao i matice,
nije pokretan prema matici, i ne treba biti zaseban dio zbog
montae ili demontae ostalih dijelova. Konano, dva vijka
ne zadovoljavaju niti jedan od tri kriterija.
13. stupac: Ukupna cijena operacije dodavanja i orijenti-
ranja, i operacije umetanja, dviju matica, zbroj
je vrijednosti polja stupaca 8 i 12, pomnoen
brojem istodobnih operacija (2. stupac). Uk-
upna je cijena 0,36 centi.
14. stupac: Vrijednost polja dobiva se primjenom triju kri-
terija za svaku maticu posebno. Prva matica
mora biti zaseban dio budui da je prvi dio u
sklopu, tj. prvi dio po redoslijedu sklapanja.
Druga matica ne zadovoljava niti jedan od kri-
terija u odnosu na prvu. Stoga je u polje upi-
sano 1.
2. Nitica u koloni 14 nosaa ne znai da konstrukcija ne
treba nosa. Nitice u tome stupcu trebaju se interpre-
tirati kao naznaka eliminacije dijela ili njegove integra-
cije s nekim drugim dijelom (dijelovima).
4. KORAK
4.5. Procedura preoblikovanja proizvoda Nastaviti s upisom podataka u polja stupaca, za svaki
dio po jedan redak, do posljednjega dijela, odnosno opera-
cije.
Izvoenje upravo opisane analize omoguuje dobivanje
sljedeih korisnih informacija:
Posebno se preporua itatelju da pozorno provjeri
svaki redak obrasca 4.
1. Kriteriji zasebnosti dijelova osnova su za odluivanje
gdje bi bilo mogue smanjiti broj dijelova. U mnogo slu-
ajeva eliminacija dijelova nee biti mogua zbog ogra-
nienja, kao to su ekonominost izradbe ili neposjedo-
5. KORAK
Ukupna cijena rukovanja i umetanja CA = 5,17 centi,
dobiva se zbrajanjem vrijednosti polja 13. stupca.
15


vanje posebne opreme koja bi mogla biti potrebna za iz-
radbu kombiniranih dijelova. Podruja moguih pobolj-
anja lako se ustanovljuju koritenjem 14. stupca ob-
rasca za automatsko sklapanje.
1 ploa
(elik za
opruge)
2 nosa
(plastika)
2. Mogunosti poboljanja rukovanja i umetanja vide se iz
5. i 10. stupca obrasca za automatsko sklapanje. Svaki
dio koji posjeduje CR > 1 ili WC > 1 moe se ispitati za
eventualno poboljanje. Niske vrijednosti OE-a u 4.
stupcu takoer trebaju biti uoene.
Procedura ponovnoga oblikovanja (redizajna) proiz-
voda za automatsku montau sastoji se u sljedeemu.
1. KORAK
Istraiti 14. stupac obrasca za automatsko sklapanje.
Ako je broj u 14. stupcu manji od onoga u 2. stupcu, even-
tualno postoji mogunost smanjenja broj dijelova. Sma-
njenje broja dijelova proizvoda uobiajeno je najefikasniji
nain poboljanja sklopivosti proizvoda.
Slika 4.5 Preoblikovani sklop membrane plinskoga mjerila
4.7. Preoblikovanje ploe sklopa
membrane plinskoga mjerila
2. KORAK
Istraiti 6. stupac obrasca za automatsko sklapanje.
Ako je maksimalna dobava standardnog dodavaa manja
od zahtijevane, treba u 4. stupcu provjeriti efikasnost doda-
vanja i orijentiranja OE. Mala vrijednost OE-a ukazuje na
veliku mogunost poboljanja. U tome sluaju koristiti kartu
4-2 ili 4-3 kao vodi za iznalaenje problematinih znaajki
dijela. Nastojati preoblikovati dio tako da druga i trea zna-
menka oznake dodavanja i orijentiranja dijela budu to je
mogue blie 00.
Maloprijanji je prijedlog preoblikovanja preradikalan, ako
je zahtjev da se cijena montae snizi bez promjene os-
novne konfiguracije proizvoda. U tome e sluaju predmet
preoblikovanja oito biti ploa (Slika 4.4), koja ima vrlo vi-
soku cijenu operacije sklapanja (Obrazac 4.).
Slikom 4-6 dane su dvije mogunosti redizajna ploe.
U prvoj varijanti, ploi su pridodate eksterne znaajke
koje korespondiraju s dvjema rupama (Slika 4.6a). Oznaka
rukovanja preoblikovanoga dijela je 07600, to daje cijenu
rukovanja od 0,72 centa po dijelu. Oznaka umetanja je 00,
budui da je preoblikovanjem omogueno potpuno smje-
tanje dijela u stegu (nosa). Cijena umetanja je tako 0,12
centi po dijelu. Ukupna je cijena operacija po dijelu 0,84
centa prema 3,42 centa za prvobitni proizvod.
Ako je relativna cijena dodavaa CR > 1, koristiti kartu
4-2 ili 4-3, i kartu 4-4, za redizajn dijela, tj. preoblikovanje
njegovih znaajki.
Ako je relativna cijena radne glave WC > 1, koristiti
kartu 4-5 za poboljanja dijela s obzirom na umetanje ili
spajanje.
U mnogo sluajeva oblikovanje s teoretski minimalnim
brojem dijelova moe biti nepraktino. Problem interpre-
tacije kompletiranoga obrasca za automatsko sklapanje
zasniva se na konstruktorovu znanju o funkcionalnim zah-
tjevima na proizvod i razmatranju alternativnih izradbenih
mogunosti.
Iako je stavljanje izdanaka za odreivanje orijentacije
ploe znaajno snizilo cijenu sklapanja, cijena od 0,84 centi
jo je uvijek visoka. Osnovni problem novoga dizajna jest
poveanje nesimetrinosti, koje ishodi niskom efikasnou
dodavanja i orijentiranja. Bolji dizajn je u osnovi rektangu-
larnoga oblika, ima oznaku rukovanja 60000, i cijenu ruko-
vanja od samo 0,1 centa (Slika 4.6b). Meutim, malo je vje-
rojatno da e ova konstrukcija ploe biti prihvaena, budui
da zahtijeva preoblikovanje nosaa plinskoga mjerila.
4.6. Preoblikovanje sklopa membrane
plinskoga mjerila

a)

U primjeru, najoitija je mogunost postizanja teoretski mi-
nimalnoga broja dijelova eliminiranjem zasebnih spojnih di-
jelova, njihovom integracijom bilo s ploom, bilo s no-
saem.
Istodobno treba preoblikovati plou da se njome moe
automatski rukovati. Preoblikovanje se moe izvesti na dva
naina, i to tako da:
b)

1. ploa bude simetrina, pa orijentiranje oko osi biva ne-
potrebno,
2. ploi bude pridodata vanjska znaajka, ili vie njih, kako
bi se njima definirala orijentacija provrta.
Redizajnirani proizvod (Slika 4.5) sadri injekcijski pre-
ani nosa. Nosa se postavlja, kao prvi dio po redoslijedu
sklapanja, u stegu (nosa sklopa). Ploa je druga po redo-
slijedu sklapanja. Trea radna stanica obavljat e preanje
izdanka nosaa.
Slika 4.6 Dvije izvedbe preoblikovanja ploe membrane
plinskoga mjerila
Iz obrasca preoblikovanoga proizvoda (Obrazac 6.)
vidi se da je cijena montae sniena s 5,17 centi na 0,57
centi.

4.8. Daljnji primjeri
U daljnjemu radu, tijekom ispunjavanja obrasca za auto-
matsko sklapanje, jedino mjesto gdje mogu nastupiti pro-
blemi jest odreivanje 5-eroznamenkaste oznake auto-
matskoga rukovanja iz karata. U toki 4.10. daju se iscrp-
nija objanjenja nazivlja i postavki koritenih u kartama za
16

automatsko rukovanje. Tamo navedeni primjeri uvrteni su
kako bi itatelj mogao stei povjerenje u koritenje karata.
4.9. Odreivanje ukupne cijene
automatskoga sklapanja
Rezultati dobiveni za izvorni i preoblikovani proizvod -
sklop membrane plinskog mjerila (Obrazac 4. do Obrazac
6.), odnose se na cijene rukovanja i umetanja pojedinanih
dijelova. U svrhu kvantificiranja efekata preoblikovanja pro-
izvoda, te su cijene dovoljne. Meutim, da bi se odredila
ukupna cijena automatske montae, potrebno je, pored
cijene osnovnoga montanoga sustava ukljuiti i cijenu
nadgledanja sustava i svakog dodatnog radnika.
Stoga e se navesti vani parametri za odreivanje
ukupne cijene. U zagradama su dani procijenjeni iznosi
cijena osnovne opreme. Ako itatelj raspolae preciznijim
vrijednostima, svakako da ih moe upotrijebiti.
4.9.1. Parametri opreme
Cijene ukljuuju trokove oblikovanja (projektiranja) ure-
aja i njegovoga uhodavanja unutar montanoga sustava.
CO Osnovna cijena dodavaa koji orijentira i isporuuje
dijelove brzinom 25 mm/s (5 kUSD)
WO Osnovna cijena "uzmi i stavi" ureaja koji vri jedno-
stavna pravocrtna umetanja odozgo nadolje maksi-
malnom dobavom 60 dijelova u minuti (10 kUSD)
CT Cijena po radnoj stanici za sustav s indeksiranim
transportom, bez cijene dodavaa, radnih glava i
nosaa dijelova (10 kUSD)
CB Cijena svake radne stanice i odgovarajuih sprem-
nika ispred radnih stanica, za sustav slobodnoga
transporta (toka), bez cijene dodavaa, radnih glava
i nosaa dijelova (25 kUSD)
CC Cijena nosaa dijelova za jednu radnu stanicu, za
viestanini sustav (5 kUSD)
4.9.2. Parametri proizvoda
FR Zahtijevana prosjena dobava (proizvodna koliina),
proizvoda (sklopova) u minuti (Zapaziti da to nije
dobava (kapacitet) sustava. Dobava sustava moe
biti znaajno vea, kako bi se anulirali zastoji i e-
kanja u proizvodnom sustavu.)
NW Broj radnih stanica potrebnih za sklapanje proiz-
voda, ukljuujui automatske i rune radne stanice
NS Ukupni broj radnih smjena-godina u trinom vijeku
proizvoda (naprimjer za dvije smjene u tri godine
NS = 6)
4.9.3. Parametri osoblja
NO Broj runih montanih radnih stanica u auto-
matskom montanom sustavu
NOM Broj stanica u viestaninom sustavu koje mogu biti
posluivane jednim tehniarom ili nadglednikom (nji-
hove zadae ukljuuju: nalaenje i otklanjanje gre-
aka, odravanje razine dijelova u dodavaima itd.)
OP Cijena radnika za runu montau, ukljuujui re-
ijske trokove (0,4 cent/s)
OPS Cijena tehniara ili nadglednika, ukljuujui reijske
trokove (0,6 cent/s)
4.9.4. Cijena dodavanja i orijentiranja
U jednoj je radnoj smjena-godini raspoloivo 7,2 milijuna
sekundi. Tako se iz cijene standardnog dodavaa CO i uk-
upnog broja radnih smjena-godina NS, dobiva cijena kori-
tenja standardnog dodavaa:
6
0 1 x 7,2 x NS
100 x CO
= CSF cent/s (4.13)
gdje su:
CO - cijena osnovnog dodavaa, USD
NS - broj smjena.
Vrijednost dobivena izrazom (4.16) moe se rabiti um-
jesto vrijednosti 0,03 u 8. stupcu obrasca za automatsko
sklapanje.
4.9.5. Cijena automatskog umetanja
Cijena standardne operacije umetanja dobiva se na osnovi
cijene osnovne radne glave za umetanje WO, i ukupnog
broja radnih smjena-godina NS:
6
0 1 x 7,2 x NS
100 x WO
= CSI cent/s (4.14)
gdje su:
WO - osnovna cijena radne glave, USD
NS - broj smjena.
Vrijednost dobivena izrazom (4.17) moe se rabiti um-
jesto vrijednosti 0,06 u 12. stupcu obrasca za automatsko
sklapanje.
4.9.6. Jo o ispunjavanju obrasca
Po ukljuenju gornjih dviju promjena, ispunjavanje se ob-
rasca za automatsko sklapanje odvija na uobiajeni nain.
Ukupna cijena operacije CA, dobivena zbrajanjem vrijed-
nosti u 14. stupcu, sada je mnogo tonija procjena ukupne
cijene automatskoga rukovanja i umetanja po sklopu (pro-
izvodu).
4.9.7. Broj radnih stanica
Ukupan broj radnih stanica NW, u potpuno automatskom
montanom sustavu, dan je openito ukupnim brojem mon-
tanih operacija. Broj montanih operacija odgovara broju
ispunjenih redaka obrasca za automatsko sklapanje. Ako
se, pak, jedna ili vie operacija mora obaviti runo, odrei-
vanje NW-a iziskuje podrobnije razmatranje. Vaan je ini-
lac to to bilo koja runa operacija treba zadrati korak sa
strojnim ciklusima. To znai da e u mnogo sluajeva tre-
bati vie od jednog radnika za izvoenje samo jedne ope-
racije. Radnici e tada zauzimati susjedna mjesta u sus-
tavu, svaki obavljajui dva ili vie ciklusa da zgotovi zadau
sklapanja.
Vrijeme potrebno za izvoenje runih operacija skla-
panja, odreuje se ispunjavanjem redaka obrasca za runo
sklapanje. Ako se, na taj nain odreeno, ukupno vrijeme
runog sklapanja oznai s TM, onda je broj radnika, NO,
potrebnih za izvoenje runih operacija u automatskom
sustavu:
0 6
TM x FR
= NO (4.15)
Vrijednost NO mora se zaokruiti na najblii cijeli broj.
Za viestruke rune radne stanice, vrijednost NO moe biti
potcijenjena, ako su rune operacije krae od strojnog cik-
lusa, te ako su rune radne stanice odvojene. U tome slu-
aju precizna distribucija stanica mora se razmotriti, kako
bi se dobila poboljana procjena.
Ukupan broj radnih stanica, NW, jest zbroj broja auto-
matskih stanica i broja radnika potrebnih za izvoenje bilo
koje rune montane operacije.
4.9.8. Indeksni sustavi
17

Pretpostavlja se da su ovi sustavi najpogodniji ako je broj
automatskih operacija sklapanja manji ili jednak 10. Ako je
pak potrebno izvoenje jedne ili vie runih operacija, onda
bi sustav slobodnoga toka uvijek bio prikladniji.
Raspoloivo vrijeme tijekom razdoblja povrata sred-
stava iznosi NS x 7,2 x 10
6
sekundi. Vrijeme izmeu iz-
laska dvaju proizvoda bit e prosjeno 60/FR sekundi. Sto-
ga je cijena koritenja osnovnog sustava, s transfer meha-
nizmom i nosaima dijelova, za jedan proizvod, dana iz-
razom:
5
6
10 x
10 x 2 , 7 x NS
) CC CT ( x NW
x
FR
60
= sustava osnove cijena
+
cent.
(4.16)
Cijena nadglednika i dodatnog osoblja ovisi o vrsti sus-
tava. Za est ili manje radnih stanica (NW < 7) okreui in-
deksni sustav uobiajeno je preferirana vrsta transfer sus-
tava. Za tu je vrstu opreme potrebni su jedan tehniar/nad-
glednik i samo jedan radnik za skidanje gotovih proizvoda.
Stoga je za indeksni sustav, cijena osoblja dana izrazom:
) OP OPS ( x
FR
60
= osoblja cijena + cent. (4.17)
Za sustav s vie od est radnih stanica, okreui sus-
tav postaje prenatrpan opremom, pa je linijski sustav tada
pogodniji. Za linijske sustave uobiajeno je potreban jedan
dodatni tehniar za punjenje dodavaa i otklanjanje gre-
aka. Pretpostavlja se da je jedan tehniar potreban za
svakih NOM stanica. Tako je za linijski indeksni sustav:
) OPS
NOM
NW
x OP ( x
FR
60
= osoblja cijena + cent. (4.18)
Dodavanjem cijene osoblja cijeni automatskog ruko-
vanja i umetanja CA, ukupna cijena za jedan proizvod, TC,
za linijski indeksni sustav, dana je jednadbom:
CA OPS
NOM
NW x OP
2 , 7 x NS
) CC CT ( x NW
x
FR
60
= TC +
(

|
.
|

\
|
+ +
+
cent.
(4.19)
Izraz (4.22) vrijedi i za okreui indeksni sustav. U to-
me je sluaju:
NW/NOM =1. (4.20)
4.9.9. Sustav slobodnoga toka
U sluaju da je broj radnih stanica NW vei od 10, zbog uo-
biajeno relativno loe performance velikih indeksnih sus-
tava, koriste se, kao pogodniji, asinkroni sustavi (sustavi sa
slobodnim transportom). U takvim je sustavima ispred sva-
ke radne stanice predvien spremnik, kojima se nastoji iz-
bjei prestanak rada itavog montanoga sustava uslijed
zastoja zbog pojave defektnog dijela.
Ukupna cijena koritenja asinkronoga sustava, po pro-
izvodu, dana je izrazom:
CA OPS
NOM
NW x OP
2 , 7 x NS
) CC CB ( x NW
x
FR
60
= TC +
(

|
.
|

\
|
+ +
+
cent.
(4.21)
4.9.10. Primjer
Odredit e se ukupna cijena sklapanja (izvornog) sklopa
membrane plinskoga mjerila (Slika 4.4). Neka se sklop pro-
izvodi tri godine 1-smjenskim radom.
Prema obrascu za automatsko sklapanje (Obrazac 4.),
uzet e se osnovne cijene CO = 5 kUSD i WO = 10 kUSD,
tako da CA = 5,17 centi jo uvijek vrijedi.
Sklapanje ukljuuje etiri automatske operacije i jednu
runu.
Runa operacija (Obrazac 5.) traje 8,56 s, a takt sus-
tava mora biti 60/FR = 2 s. Stoga je potrebno pet radnika
za runu operaciju, kako bi se odrao strojni takt, pa tako
montani sustav posjeduje ukupno devet radnih stanica. Za
smjetaj radnika za runu montau, prikladan je sustav slo-
bodnoga toka, s transportom ka i od paralelnih runih rad-
nih stanica.
Uvrtavanjem u izraz (4.15): FR = 30, NW = 9, NOM =
8, CB = 25 kUSD, CC = 5 kUSD, NS = 3, OP = 0,4 cent/s,
OPS = 0,6 cent/s i CA = 5,17 centi, ukupna cijena skla-
panja sustavom slobodnoga toka jest TC = 8,49 centi po
proizvodu.
Za preoblikovani je proizvod (Slika 4.5), broj radnih
stanica NW svega tri, i to automatskih. Montani sustav je
mali rotacijski indeksni sustav, tako da je CT = 10 kUSD, a
NW = 3. Ukupna cijena automatskog rukovanja i umetanja
je 0,57 centi (Obrazac 6.). Drugi su parametri nepromije-
njeni, tako da je ukupna cijena TC = 2,99 centi po pro-
izvodu.
4.9.11. Oznake
CA cijena automatskog rukovanja i umetanja, po sklopu
(proizvodu), cent
CB cijena jedne radne stanice s meuoperacijskim
spremnicima, u automatskom montanom sustavu
slobodnog toka, bez cijena dodavaa, radnih glava i
nosaa dijelova, kUSD
CC cijena nosaa ugradbenih elemenata za jednu sta-
nicu, u viestaninom automatskom montanom
sustavu, kUSD
CF cijena dodavanja i orijetiranja dijela, cent
CI cijena automatskog umetanja dijela, cent
CO cijena osnovnog dodavaa koji orijentira i dobavlja
dijelove brzinom 25 mm/s, kUSD
CR ukupna relativna cijena dodavaa
CSF cijena koritenja standardnog dodavaa, cent/s
CSI cijena koritenja standardne radne glave, cent/s
CT cijena radne stanice u indeksnom montanom sus-
tavu, bez cijena dodavaa, radnih glava i nosaa
ugradbenih elemenata, kUSD
DC dodatna cijena dodavaa zbog potekoa pri ruko-
vanju dijelom
DF razmjer potekoa pri automatskom dodavanju i ori-
jentiranju
DI razmjer potekoa pri automatskom umetanju
EA efikasnost oblikovanja za automatsko sklapanje
EM efikasnost oblikovanja za runo sklapanje
FC relativna cijena dodavaa odreena prema poteko-
ama pri orijentiranju dijela
FM maksimalna dobava standardnog dodavaa,
dio/minuta
FR zahtijevana dobava, dio/minuta, ili zahtijevana pro-
izvodana koliina, proizvod/minuta
NM teoretski minimalan broj dijelova u proizvodu
NOM broj radnih stanica u viestaninom linijskom sus-
tavu koje mogu biti posluivane jednim pomonim
radnikom, uz nadglednika
NS ukupan broj radnih smjena-godina tijekom kojih se
proizvod sklapa
NW ukupan broj radnih stanica za sklapanje proizvoda
OE efikasnost dodavaa (orijentiranja)
OP cijena radnika za izvoenje jedne operacije u au-
tomatskom montanom sustavu, ukljuujui reijske
trokove, cent/s
OPS cijena nadglednika, ukljuujui reijske trokove,
cent/s
TM vrijeme izvoenja runih operacija, s
WC relativna cijena automatske radne glave
WO osnovna cijena "uzmi i stavi" ureaja za laka ume-
tanja odozgo nadolje maksimalnom dobavom 60
dijelova u minuti, kUSD
Y maksimalna izmjera dijela, mm
18

4.10. Saetak nazivlja
Slika a
os
os
os
pravokutna
ovojnica

ALFA simetrican
dio
ALFA
dio
nesimetrican

Slika b
BETA simetricna stepenica
BETA simetrican dio
BETA nesimetricna znacajka
BETA nesimetrican
dio
osnovna
os

Slika c
osnovna
os

Slika d
ovojnica

Slika f
Slika e

krajnje plohe
bocne plohe
osnovne osi
krajnji
pogled

Slika g
1 stepenica ili skosenje
2 utor
3 ni stepenica
ni skosenje
ni utor
4 rupa
silueta
ovojnice
silueta
dijela
ovojnica


osnovna
os

Slika h
prorez moze biti zanemaren
tijekom procedure oznacavanja,
ako ne zahtijeva orijentiranje

Slika i

Slika j

osnovna
os

izdanak
Slika k

Slika l

osnovna
os
utor se moze
vidjeti pogledom
s boka
bocni pogled

A Duljina najdue stranice pravokutne (rektangularne)
ovojnice (Slika a).
ALFA SIMETRIAN dio je takav dio koji ne zahtijeva ori-
jentiranje s kraja na kraj (Slika b).
B Duljina srednje po veliini stranice pravokutne ovoj-
nice (Slika a).
BETA SIMETRIAN rotacijski dio ne zahtijeva orijentiranje
oko svoje osnovne osi. Beta simetrina (geometrijska)
znaajka ne zahtijeva orijentaciju oko osnovne osi ro-
tacijskoga dijela (Slika c).
BONA PLOHA Ploha rotacijskoga dijela usporedna
osnovnoj osi (Slika e).
BONI POGLED Pogled u smjeru okomitom na os-novnu
os i usporedan s ravninom na koju je dio po-loen.
C Duljina najkrae stranice pravokutne ovojnice (Slika
a).
D Promjer najmanjeg valjka koji moe obuhvatiti ro-
tacijski dio (Slika d).
DIO U svrhu oznaavanja (kodiranja) dio je objekt dobiven
zanemarivanjem znaajki koje ne zahtijevaju orijenti-
ranje (naprimjer prorez glave vijka i slino) (Slika i).
IZDANAK Eksterna znaajka (drugaija od BETA si-
metrinog utora ili skoenja) koja moe biti viena u
silueti (Slika k).
KRAJNJA PLOHA Plohe okomite na osnovnu os ro-
tacijskog dijela (Slika e).
KRAJNJI POGLED Pogled u smjeru usporednom os-
novnoj osi rotacijskog dijela (Slika e).
L Duljina najmanjeg valjka koji obuhvaa rotacijski dio
(Slika h).
NEGEOMETRIJSKA ZNAAJKA Boja, fina obrada
ploha, pisane oznake itd.
OSNOVNA OS Os okomita na ravninu krunog ili jed-
nakokranog poligonalnog presjeka rotacijskoga dijela
(Slika j).
OVOJNICA Najmanji valjak, regularna prizma ili pravo-
kutna prizma koja moe obuhvatiti dio (Slika f).
ROTACIJSKA SIMETRIJA Dio posjeduje rotacijsku simet-
riju oko specificirane osi, ako se njegova orijentacija
ponavlja rotiranjem dijela za izvjesni kut (manji od
360) oko osi.
SILUETA Najmanji jednostavni geometrijski obris koji
obuhvaa pogled dijela ili njegovu ovojnicu. Za nero-
tacijske dijelove pogled treba biti u smjeru paralelnom
osi X, Y ili Z. Za rotacijske dijelove pogled treba biti
bilo u smjeru paralelnom osnovnoj osi bilo u smjeru
uzetog bonog pogleda.
STEPENICA ILI SKOENJE Geometrijska znaajka
koja rezultira devijacijom siluete dijela prema silueti
njegove ovojnice na jednome od uglova siluete ovoj-
nice (Slika g). Kombinacija stepenice ili skoenja i uto-
ra treba se kodirati (oznaiti) kao stepenica ili utor sve
dok izmjere devijacije u uglu nisu manje od jedne de-
setine odgovarajue dimenzije dijela.
UTOR Geometrijska znaajka koja rezultira devijacijom si-
luete dijela prema silueti njegove ovojnice, na strani
siluete ovojnice (Slika g). Utor nije na rubu dijela, kao
to su to stepenica i skoenje. Kombinacija utora i ste-
penice ili skoenja treba biti oznaena (kodirana) kao
utor ako su izmjere stepenice ili skoenja manje od
jedne desetine odgovarajue izmjere dijela.
X, Y i Z OSI Osnovne osi pravokutne ovojnice nerot-
acijskog dijela. Osi X, Y i Z uvijek se pridruuju u
smjerovime najdue, srednje i najkrae stranice (Slika
a). Ako su bilo koje dvije izmjere nerotacijskoga dijela
jednake, tada treba nepridruene osi dodijeliti tako da
trea znamenka oznake automatskoga rukovanja ima
najmanju moguu vrijednost.
19

4.11. Primjeri oznaavanja
znacajka na
samo jednom
kraju

OZNAKA 60000 OZNAKA 07400

zaobljeni kraj

OZNAKA 22000 OZNAKA 84000

rupa na
jednom
kraju

OZNAKA 86600 OZNAKA 66500

prorez koji
treba biti
orijentiran

OZNAKA 84300 OZNAKA 00504


4.12. Pravila oblikovanja proizvoda za
visokobrzinsko sklapanje
Pravila, vana pri oblikovanju za automatsko sklapanje,
razlikuju se od onih za runo. U rune montae, problemi
su najee povezani s umetanjem dijelova ili operacijama
osiguranja. Potekoe pri rukovanju dijelovima rezultirat e
poveanjem vremena montae, ali nee biti od primarne
vanosti. U automatskoj je montai, meutim, automatsko
rukovanje od osnovnog interesa. Automatizacija procesa
rukovanja najee je najzahtjevniji dio zadae automati-
ziranja montae, a cijena automatskog rukovanja moe se
dramatino mijenjati malim promjenama konstrukcije dijela.
Nadalje, efikasnost cjelokupnog automatskog montanog
sustava u velikoj je mjeri voena efikasnou kojom se po-
jedinanim dijelovima dade automatski rukovati. Ograni-
enje brzine sklapanja najee je definirano najveom br-
zinom rukovanja dijelovima, a zastoji u radu sustava naj-
ee nastaju zbog zaglavljivanja dijelova u automatskim
ureajima za rukovanje. Sve se navedene posljedice mogu
minimirati umjenim oblikovanjem dijelova.
Jedino to je primarnije od gore navedenoga jest sma-
njenje broja dijelova, bez obzira na vrstu montanoga pro-
cesa. U visokobrzinskoj automatskoj montai, eliminacija
dijela eliminira itavu radnu stanicu u montanom sustavu.
To rezultira, osim sniavanjem trokova nabavke opreme, i
efikasnijim radom sustava s reduciranim brojem zastoja i
manjim praznim hodom. Strategije koje se koriste za sma-
njenje broja dijelova diskutirane su poglavlju 2.
4.12.1. Pravila za uinkovito automatsko
rukovanje dijelovima
Za osiguranje efikasnog rukovanja dijelovima trebaju se
primijeniti sljedea pravila:
1. Osigurati da se dijelovi lako izdvajaju iz gomile i dopre-
maju stazom dodavaa. U tu svrhu izbjegavati dijelove:
koji se ugnjeuju ili zapliu dok su u gomili
koji su savitljivi
koji imaju tanke ili iljaste (suavajue) rubove tako da
se mogu preklapati pri gibanju konvejerom ili stazom do-
davaa
koji su osjetljivi ili krhki u tolikoj mjeri da se kruenjem u
dodavau oteuju
koji su ljepljivi ili magnetini tako da je sila, potrebna za
njihovo razdvajanje, usporediva s teinom jednog dijela
koji su abrazivni, pa e uzrokovati troenje ploha ure-
aja za automatsko rukovanje
kojima je najvea dimenzija manja od 3 mm
koji su toliko lagani, da otpor zraka stvara potekoe pri
njihovom dopremanju (laki od 1,5 kN/m
3
)
kojima je najvea dimenzija vea od 150 mm.
2. Osigurati da se dijelovi lako orijentiraju u visoko-
brzinskim ureajima za dodavanje. U tu svrhu osloniti se
na sljedee:
nainiti dijelove to je mogue vie simetrinim. To e
uvijek olakati automatsko orijentiranje, ali u svim slua-
jevima ne mora automatsko rukovanje uiniti i manje
skupim. Naprimjer, ako standardni dodava jednostavne
izvedbe moe dodavati i orijentirati neki dio zahtije-
vanom dobavom, onda promjene konstrukcije dijela u
svrhu poveanja simetrinosti nee pridonijeti tro-
kovnom dobitku. To jednostavno naglaava potrebu
usporedbe trokova koritenjem karata prirunika prije
no to se promjene konstrukcije doista izvedu.
za nesimetrine dijelove, osigurati da znaajke dijelova
ne budu samo malo nesimetrine, tj. izbjegavati zna-
ajke dijelova koje su sve samo malo pomaknute od si-
metrale, ili gotovo jednako razmaknute, ili jednako raz-
maknute i gotovo jednake veliine itd.
za nesimetrine dijelove, osigurati da nesimetrija ne bu-
de zbog negeometrijskih znaajki kao to su razlike u
debljini prevlake, oznake, zavrnoj kakvoi ploha itd.
za dijelove koji nisu savreno simetrini, uvijek osigurati
da orijentacija dijela bude definirana jednom glavnom
znaajkom vidljivom u silueti dijela, kao to su izdanak
pomaknut od simetrale, urez, skoenje ili izrez. Ako je
mogue, osigurati da je znaajka vidljiva u smjeru naj-
vee dimenzije dijela. Izbjegavati konstrukciju dijelova
kod kojih je orijentacija definirana rupama ili udubinama
koje ne mogu biti viene u vanjskoj silueti.
za nerotacijske dijelove, osigurati da se tri glavne dim-
enzije razlikuju jedna od druge barem za 10 %. To e
omoguiti uporabu najjednostavnijih ureaja za efikasno
orijentiranje, kao to su skidala i suavajue staze.
4.12.2. Pravila za automatsko umetanje dijelova
20

Primijenivi sve nepohodne korake za ostvarenje efikasnog
automatskog rukovanja dijelovima, vano je, naravno, osi-
gurati i da umetanje i smjetanje dijela, te operacije osigu-
ranja, mogu biti lako izvedivi uporabom standardnih radnih
glava. Sljedea pravila vana su za sniavanje trokova
radnih glava za montau.
1. Izbjegavati potrebu za preorijentiranjem tijekom skla-
panja. Svaka potrebna preorijentacija parcijalnog sklopa
uobiajeno zahtijeva posebnu radnu stanicu, to pove-
ava cijenu opreme i sniava efikasnost sustava.
2. Osigurati da dijelovi, koji nisu odmah osigurani pri ume-
tanju, budu potpuno smjeteni i da ne trebaju pridra-
vanje za pomicanje do sljedee radne stanice.
3. Ukljuiti znaajke kao to su vodilice, lips?, konusi, sko-
enja itd. za ostvarenje lakog poravnavanja dijelova. To
e reducirati zahtjev za visokom tonou radne glave, i
smanjiti vjerojatnost zaglavljivanja dijelova i pogrenih
umetanja. Za operacije vijanja trebalo bi neizostavno
razmotriti koritenje stupnjevanih vijaka.
4. Oblikovati proizvod za sklapanje po slojevima, odozgo
(ponekad zvano sklapanje po Z osi). To e sniziti cijenu
radnih glava i olakati oblikovanje nosaa komada da iz-
dre silu umetanja.
5. Izbjegavati potrebu za velikim silama umetanja koje bi
poskupjele radne glave, nosae komada i strukturu sus-
tava.
6. Ako se dio ne moe sklapati odozgo nadolje, ipak osigu-
rati da gibanje pri sklapanju bude pravocrtno. Potreba
za vieosnim gibanjima ishodi razvojem specijalnih rad-
nih glava s vie stupnjeva slobode uz znaajno pove-
anje cijene.
21

35
Karta 4-1 AUTOMATSKO RUKOVANJE

Napomene

(1) Dio iji je osnovni oblik valjak, ili pravilna prizma kojoj je
presjek pravilan poligon s pet ili vie stranica, naziva se
rotacijskim dijelom. Osim toga, rotacijskim dijelovima
takoer se smatraju trokutasti ili kvadratasti dijelovi kojima
se ponavlja orijentacija kada rotiraju oko svoje osnovne osi
za kutove 120 ili 90.
(2) L je duljina, a D je promjer najmanjeg valjka koji moe
potpuno oviti dio.
(3) A je duljina najdue stranice, C je duljina najkrae stranice,
a B je duljina srednje stranice najmanje pravokutne prizme
koja moe potpuno oviti dio.

PRVA ZNAMENKA



DISKOVI
L/D < 0,8
0
KRATKI VALJCI
0,8 L/D 1,5
1
ROTACIJSKI
(2)
DUGI VALJCI
L/D > 1,5
2
PLOSNATI
A/B 3 i A/C > 4
6
DUGI
A/B > 3
7
NEROTACIJSKI
(3)
KOCKASTI
A/B 3 i A/C 4
8

36
Karta 4-2 AUTOMATSKO RUKOVANJE - ROTACIJSKI DIJELOVI
(prva znamenka 0, 1 ili 2)

Rotacijski je dio onaj iji je osnovni oblik valjak ili prizma
pravilnoga poligonalnoga presjeka s pet ili vie stranica. Dodatno,
prizmatini dijelovi kvadratnog ili trokutastog presjeka koji ne
zahtijevaju orijentiranje oko svojih osi (ponavljaju svoju orijentaciju
svakih 90 ili 120), ukljueni su u iroku kategoriju rotacijskih
dijelova. Ovi posljednji dijelovi reprezentirani su prvim stupcem
(druga znamenka je 0) rotacijske klasifikacije, budui da su po
definiciji BETA simetrini.
Napomene
(1) Rotacijski dio je ALFA simetrian ako ne zahtijeva orijentiranje
s kraja na kraj. Ako se dio moe umetati u sklop samo jednim
smjerom, tada dio nije ALFA simetrian.
(2) BETA simetrian dio ima rotacijsku simetriju i stoga ne zah-
tijeva orijentiranje oko svoje osnovne osi.
(3) BETA simetrina stepenica, skoenje ili utor jest koncentrino
smanjenje ili poveanje promjera; njegov presjek moe biti
kruni ili bilo koji pravilni poligon. Manje vane znaajke
zanemariti.
(4) Dio ove kategorije ima ALFA simetrian vanjski oblik, ali
unutranja ploha (sastavljena od upljina, rupa, utora itd.)
zahtijeva da se dio orijentira s kraja na kraj.
osnovna
os
L
D
krajnje plohe
bocna ploha



KLJU
OE FC

prva znamenka
0
1
2
0,3 1
0,15 1,5
0,45 1,5


dio nije BETA simetrian (oznaiti glavnu znaajku ili znaajke
koje zahtijevaju orijentiranje oko osnovne osi)

BETA nesimetrini utori ili plo-
he (mogu se vidjeti u silueti )

BETA nesimetrini izdanci,
stepenice ili skoenja (mogu se
vidjeti u silueti)
kroz utor se moe
vidjeti u bonom
pogledu

dio je si-
metrian
oko svoje
osnovne
osi (BETA
simetri-
an) (2)
samo na
bonoj
plohi
samo na
krajnjoj
plohi(ama)
na bonoj i
krajnjoj
plohi(ama)
kroz utor
ili plohu
moe se
vidjeti u
krajnjem
pogledu
na krajnjoj
plohi
na bonoj
plohi
malo ne-
simetrine
ili malene
znaajke,
manje od
D/10 i
L/10, ili ru-
pe ili ud-
ubljenja,
koji se ne
mogu vid-
jeti u si-
lueti
0 2 3 4 5 6 7 8
dio je ALFA simetrian (1) 0
0,7 1
0,7 1
0,9 1
0,3 1
0,15 1
0,45 1
0,5 1
0,2 1
0,9 2
0,3 1
0,15 1
0,35 1
0,35 1
0,2 1
0,9 1
0,2 1
0,2 1
0,9 2
0,5 1
0,2 1
0,9 2

dio se dodaje u ljebu
(kanalu) ili po tranici gdje
je teite dijela ispod
podupiruih ploha
1
0,4 1
0,3 1
0,9 1
0,2 1
0,1 1
0,45 1
0,25 1
0,1 1
0,9 2
0,2 1
0,1 1
0,45 1
0,2 1
0,1 1
0,9 1
0,1 1
0,1 1
0,9 2
0,25 1
0,1 1
0,9 2

BETA simetrine stepenice
ili skoenja na vanjskim
plohama (3)
2
0,4 1
0,3 1
0,75 1
0,15 1
0,1 1,5
0,37 1,5
0,25 1
0,1 1,5
0,25 3
0,15 1
0,1 1,5
0,37 1,5
0,35 1
0,2 1,5
0,5 1
0,1 1
0,05 1,5
0,5 2
0,25 1
0,1 1,5
0,5 2

na bonoj i
krajnjoj
plohi(ama)
3
0,5 1
0,1 1
0,85 1
0,15 1
0,1 1,5
0,43 1,5
0,25 1
0,1 1,5
0,25 2
0,15 1
0,1 1,5
0,43 1,5
0,2 1
0,1 1,5
0,5 1
0,1 1
0,05 1,5
0,5 2
0,25 1
0,1 1,5
0,5 2

samo na
bonoj plohi
4
0,5 1
0,2 1
0,6 1
0,15 1
0,1 1,5
0,43 1,5
0,25 1
0,1 1,5
0,25 2
0,15 1
0,1 1,5
0,43 1,5
0,2 1
0,1 1,5
0,5 1
0,1 1
0,05 1,5
0,5 2
0,25 1
0,1 1,5
0,5 2

BETA
simetrini
utori, rupe ili
udubine (3)
samo na
krajnjoj
plohi(ama)
5
0,5 1
0,2 1
0,6 1
0,15 1
0,1 1,5
0,27 1,5
0,25 1
0,1 1,5
0,25 2
0,15 1
0,1 1,5
0,27 1,5
0,2 1
0,1 1,5
0,45 1
0,1 1
0,05 1,5
0,45 2
0,25 1
0,1 1,5
0,45 2

BETA simetrine
pokrivene znaajke bez
odgovarajuih vidljivih
znaajki (4)
6


0,6 1


0,27 1,5


0,25 2


0,27 1,5


0,45 1


0,45 2


0,45 2

BETA nesimetrine
znaajke na bonoj ili
krajnjoj plohi(ama)
7


0,27 2
0,25 1
0,1 1,5
0,25 3
0,1 1
0,05 1,5
0,27 2


0,1 3
0,1 1
0,05 1,25
0,5 3
0,25 1
0,1 1,5
0,5 3

dio nije ALFA
simetrian
(oznaiti
glavnu
znaajku ili
znaajke koje
zahtijevaju
orijentiranje s
kraja na kraj)
(1)
malo nesimetrine ili
malene znaajke; veliina
nesimetrije ili znaajke
manja od D/10 i L/10
8 POTREBNO RUNO RUKOVANJE

Karta 4-3 AUTOMATSKO RUKOVANJE - NEROTACIJSKI DIJELOVI
(prva znamenka 6, 7 ili 8)

Napomene
(1) Rotacijska simetrija za 180 oko neke osi znai da e ista
orijentacija dijela biti ponovljena samo jednom rotiranjem
dijela za 180 oko te osi.
(2) Stepenice, skoenja ili prolazni utori su znaajke koje se
mogu vidjeti u silueti.
(3) Dane znaajke su istaknute, ali je nesimetrija uzrokovana
ovim znaajkama manja od 0,1 odgovarajue dimenzije
ovojnice. Za dio koji ima rotacijsku simetriju 180 oko neke
osi, malena nesimetrija znai da dio ima rotacijsku simetriju
za gotovo 90 oko te osi.
(4) Dio koji nema rotacijsku simetriju, oznaava dio kod kojega
se ista orijentacija nee ponoviti rotiranjem dijela bilo kojim
kutem manjim od 360 oko bilo koje od triju osi, X, Y ili Z.
Glavna je znaajka dijela znaajka koja se odabire za defini-
ranje orijentacije dijela. Sve znaajke dijela odabrane da potpuno
definiraju orijentaciju dijela trebaju biti potrebne i dovoljne za tu
svrhu.
esto se znaajke pojavljuju u parovima ili skupinama, koje
su simetrine oko jedne od triju osi (X, Y ili Z). U tome sluaju, par
ili skupina trebaju se uzeti kao jedna glavna znaajka. Primjenom
toga pravila, najee su potrebne najvie dvije znaajke za pot-
puno definiranje orijentacije dijela.
B
A
C
Y
Z
X


KLJU
OE FC

prva znamenka
6
7
8
0,7 1
0,45 1,5
0,3 2



A 1,1 B ili B 1,1 C (oznaiti glavnu znaajku ili znaajke, koje ine razliitim
susjedne plohe slinih dimenzije)

stepenice ili skoenja (2)
usporedni sa ...
utori po duini (2) usporedni
sa ...

A > 1,1 B
i
B > 1,1 C
X osi
i
> 0,1 C
Y osi
i
> 0,1 C
Z osi
i
> 0,1 B
X osi
i
> 0,1 C
Y osi
i
> 0,1 C
Z osi
i
> 0,1 B
rupe ili
udubljenja
> 0,1 B (ne
mogu se
vidjeti u
silueti)
druge, koje
ukljuuju
malene ne-
simetrije ili
vrlo malene
znaajke (3)
0 1 2 3 4 5 6 7 8
dio ima simetriju za 180 oko sve
tri osi (1)
0
0,8 1
0,9 1
0,6 1
0,8 1
0,9 1
0,5 1
0,2 1
0,5 2
0,15 2
0,5 1
0,5 1,5
0,15 1,5
0,75 1
0,5 1
0,5 1
0,25 1
0,5 1,5
0,15 1
0,5 1,5
0,6 1
0,15 1,5
0,25 2
0,5 1
0,15 2
RUNO
RUKOVANJE

oznaiti glavnu znaajku, ili, ako je orijentacija odreena s vie znaajki, oznaiti
znaajku koja daje najveu treu znamenku

stepenice ili skoenja (2)
usporedni sa ...
utori po duini (2) usporedni
sa ...

X osi
i
> 0,1 C
Y osi
i
> 0,1 C
Z osi
i
> 0,1 B
X osi
i
> 0,1 C
Y osi
i
> 0,1 C
Z osi
i
> 0,1 B
rupe ili
udubljenja
> 0,1 B (ne
mogu se
vidjeti u
silueti)
druge, koje
ukljuuju
malene ne-
simetrije ili
vrlo malene
znaajke (3)
0 1 2 3 4 5 6 7
oko X osi 1
0,4 1
0,5 1
0,4 1
0,6 1
0,15 1
0,6 1
0,4 1,5
0,25 2
0,4 2
0,4 1
0,5 1
0,2 1
0,3 1
0,25 1
0,3 1
0,7 1
0,25 1,5
0,15 1
0,4 2
0,25 3
0,1 2

oko Y osi 2
0,4 1
0,4 1
0,5 1
0,3 1
0,2 1
0,15 1
0,4 1,5
0,25 2
0,5 2
0,5 1
0,4 1
0,2 1
0,3 1
0,25 1
0,15 1
0,4 1
0,25 1
0,15 2
0,4 2
0,25 2
0,15 2

dio ima simetriju
za 180 samo oko
jedne osi (1)
oko Z osi 3
0,4 1
0,3 1
0,4 1
0,3 1
0,2 1
0,2 1
0,4 1,5
0,25 2
0,4 2
0,4 1
0,3 1
0,2 1
0,3 1
0,25 1
0,15 1
0,4 1,5
0,25 2
0,15 2
0,4 2
0,25 2
0,15 2

orijentacija definirana
jednom glavnom
znaajkom
4
0,25 1
0,25 1
0,15 1
0,15 1
0,1 1,5
0,14 1
0,15 1,5
0,24 2
0,15 1
0,1 1
0,2 1
0,1 1
0,15 1
0,1 1,5
0,05 1
0,1 1,5
0,15 2
0,1 1,5
0,1 2
0,15 3
0,08 2

orijentacija definirana
dvjema glavnim znaaj-
kama, od kojih je jedna
stepenica, skoenje ili
utor
5
0,2 2
0,1 3
0,05 2
0,15 2
0,1 3,5
0,05 2
0,1 2,5
0,1 4
0,05 2,5
0,1 2
0,1 3
0,05 2
0,15 2
0,1 3,5
0,05 2
0,1 1,5
0,1 4
0,05 2,5
0,1 3
0,1 5
0,05 3

dio nema simet-
riju (oznaiti
glavnu znaajku
tako da se definira
orijentacija) (4)
druge - koje ukljuuju
malu nesimetriju (3)
6 POTREBNO RUNO RUKOVANJE

37

Karta 4-4 AUTOMATSKO RUKOVANJE - DODATNE CIJENE DODAVAA,
DC
(VRIJEDNOSTI KOJE SE DODAJU FC-u, dobivenom iz karte 4-2 ili 4-3)

Definicije
Dio je ...
... savitljiv (fleksibilan), ako dio ne moe zadrati svoj oblik
tijekom automatskog dodavanja, tako da ureaj za dodavanje ne
moe zadovoljavajue funkcionirati.
... osjetljiv ako za vrijeme rukovanja moe nastati teta: lom
dijelova koji padaju pri orijentiranju sa staze dodavaa na dno
zdjele dodavaa; istroenje uzrokovano kolanjem dijelova u zdjeli
dodavaa. Ako je kriterij istroenje, dio se smatra osjetljivim ako
ne moe kruiti u zdjeli dodavaa barem 30 minuta i pritom
zadrati prvotne tolerancije.
... ljepljiv ako je sila potrebna da se dio izdvoji iz nesreene
gomile dijelova usporediva s teinom jednog dijela.
... prelagan za rukovanje konvencionalnim dodavaima ako je
odnos njegove teine prema obujmu ovojnice manji od 1,5 kN/m
3
.
... preklopiv u dodavau kada se zahtijeva poravnavanje bolje
(manje) od 0,2 mm, da bi se sprijeilo pokrivanje ili preklapanje
tijekom dodavanja u jednostrukom nizu (dijelova) na vodoravnoj
stazi.
... prevelik za rukovanje konvencionalnim dodavaima, kada je
njegova najmanja dimenzija vea od 50 mm, ili ako je njegova
najvea dimenzija vea od 150 mm. Dio je prevelik za rukovanje
posebnim vibracijskim dodavaem ako je L > d/8, gdje je L duljina
dijela mjerena usporedno s pravcem dodavanja, a d promjer zdjele
dodavaa.
... premalen za rukovanje konvencionalnim dodavaima kada je
njegova najvea dimenzija manja od 3 mm. Dio je premalen za
rukovanje posebnim vibracijskim dodavaem, ako je njegova
najvea dimenzija manja od polumjera zakrivljene plohe koja spaja
stijenku zdjele i plohu staze, mjereno u ravnini okomitoj na pravac
dodavanja.
... ugnjezdiv ako se dijelovi u hrpi mogu meusobno spojiti
uzrokujui probleme pri orijentiranju. Nije potrebna sila da se
dijelovi razdvoje.
... vrsto ugnjezdiv ako se dijelovi u hrpi meusobno spoje i
zaglave te ih je potrebno nasilno razdvojiti.
... zapletiv ako se dijelovi u hrpi zapliu tako da je potrebno
ponovno orijentiranje da ih se razdvoji.
... vrsto zapletiv ako se dijelovi u hrpi zapliu, pa je potrebno
rukovanje radi postizanja posebne orijentacije, i sila da ih se
razdvoji.
... abrazivan ako moe otetiti plohu dodavaa, ako ta ploha nije
posebno zatiena.

nezapletivi i neugnjezdivi
zapletivi ili ugnjezdivi (ali ne
vrsto)
nisu lagani lagani nisu lagani lagani
nisu
ljepljivi
ljepljivi
nisu
ljepljivi
ljepljivi
nisu
ljepljivi
ljepljivi
nisu
ljepljivi
ljepljivi
vrsto
ugnjez-
divi
vrsto
zapletivi
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
nesavitljivi 0 0 1 2 3 2 3 3 4
nisu osjetljivi
savitljivi 1 2 3 4 5 4 5 5 6
nesavitljivi 2 1 2 3 4 3 4 4 5
dijelovi ne tee
preklapanju
tijekom
dodavanja
osjetljivi
savitljivi 3 3 4 5 6 5 6 6 7
nesavitljivi 4 2 3 3 4 4 5 4 5
nisu osjetljivi
savitljivi 5 4 5 5 6 6 7 6 7
nesavitljivi 6 3 4 4 5 5 6 5 6
dijelovi su
maleni,
ali nisu
abrazivni
dijelovi tee
preklapanju
tijekom
dodavanja
osjetljivi
savitljivi 7 5 6 6 7 7 8 7 8
POTREBNO
RUNO
RUKOVANJE
vrlo maleni dijelovi veliki dijelovi
rotacijski nerotacijski rotacijski nerotacijski
L/D 1,5 L/D > 1,5
A/B 3
A/C > 4
A/B > 3
A/B 3
A/C 4
L/D 1,5 L/D > 1,5
A/B 3
A/C > 4
A/B > 3
A/B 3
A/C 4
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
dijelovi su vrlo maleni ili vrlo veliki,
ali nisu abrazivni
8 2 2 2 2 2 9 9 9 9 9
dijelovi se nee vrsto zaplesti ili ugnijezditi
maleni dijelovi veliki dijelovi vrlo maleni dijelovi
orijentiranje definirano znaajkama...
geometrijskim negeometrijskim
nesavitljivi
nepreklopivi preklopivi
savitljivi nepreklopivi preklopivi
geomet-
rijskim
negeomet-
rijskim
geomet-
rijskim
negeomet-
rijskim
vrsto
zapletivi ili
vrsto
ugnjezdivi
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
abrazivni
dijelovi
9 2 4 4 RUNO RUKOVANJE 9
RUNO
RUKOVANJE
4 RUNO RUKOVANJE

38

Karta 4-5 AUTOMATSKO UMETANJE - RELATIVNA CIJENA RADNE
GLAVE, WC

Napomene
(1) Dio je vrsti ili nevrsti element nekog sklopa koji se dodaje
tijekom montanog procesa. Podsklop se smatra dijelom, ako
se dodaje za vrijeme montae. Ljepila, tekuine, punjenja i
slino to se koristi za spajanje dijelova, ne smatraju se
dijelovima.
(2) Dodavanje dijela obuhvaa samo postupke postavljanja ili
umetanja. Dio moe biti spona koja ne osigurava odmah neki
drugi dio ili dijelove.
(3) Postavljanje ili umetanje dijela u sklop zahtijeva pristupajua
gibanja smjerova razliitih od okomito odozgo (naprimjer
bono ili odozdo itd.).
(4) Dio se ne moe postaviti ili umetnuti jednostavnim
pravolinijskim gibanjem. Naprimjer, pristup dijelu moe biti
onemoguen tako da se zahtijeva promjena smjera gibanja pri
umetanju.
(5) Dio je nestabilan poslije postavljanja ili umetanja ili za vrijeme
sljedeih operacija, i zahtijevat e hvatanje i ponovno
poravnavanje, ili pridravanje sve dok nije konano osiguran.
Pridravanje (nadolje) dijela, oznaava operaciju potrebnu da
se zadre pozicija i orijentacija ve postavljenog (smjetenog,
dodanog) dijela, prije ili tijekom naredne operacije ili za vri-
jeme transporta sklopa na sljedeu radnu stanicu. Dio je u
konanom poloaju ukoliko ne zahtijeva pridravanje ili po-
novno poravnavanje za sljedee operacije, i samo je djelo-
mino osiguran.
(6) Dio je lako poravnati i smjetati (pozicionirati), ako je poloaj
(pozicija) dijela utvren odgovarajuim znaajkama dijela, ili
dijela s kojime se promatrani dio spaja, a umetanje olakano
dobro oblikovanim skoenjima ili slinim znaajkama.
(7) Otpor tijekom umetanja dijela moe nastati uslijed malenih
tolerancija, ukljetenja, zaglavljivanja ili umetanjem uz veliku
silu otpora. Na primjer, vrsti spoj je interferencijski spoj pri
emu je za sklapanje zahtijevana velika sila. Otpor koji se
susree kod samonarezujuih vijaka slian je primjer otpora
umetanju.

poslije spajanja dio nije potrebno pri-
dravati da mu se zadre orijentacija i
pozicija (5)
dio je potrebno pridravati tijekom
sljedeih operacija kako bi mu se
zadrali orijentacija i pozicija (5)
poravnavanje i
smjetanje...
lako (6)
oteano (ne postoji
pogodna znaajka)
lako (6)
oteano (ne postoji
pogodna znaajka)
otpor umetanju... ne da (7) ne da (7) ne da (7) ne da (7)
0 1 2 3 6 7 8 9
okomito nadolje 0 1 1,5 1,5 2,3 1,3 2 2 3 pravocrtno
umetanje
nije okomito nadolje (3) 1 1,2 1,6 1,6 2,5 1,6 2,1 2,1 3,3
dodavanje dijela
(1), pri emu se ne
postie konano
osiguranje (2)
nije pravocrtno umetanje (4) 2 2 3 3 4,6 2,7 4 4 6,1
plastina deformacija neposredno poslije
umetanja
nema operacije prite-
zanja vijaka ili plas-
tine deformacije
odmah po umetanju
(npr. uskoni ili
preani spojevi itd.)
plastino savijanje ili
torzija
zakivanje ili slina
plastina
deformacija
pritezanje vijaka
odmah po
umetanju
poravnavanje i smjetanje...
oteano (nema
pogodnih zna-
ajki), a otpor
umetanju...
oteano (ne-
ma pogodnih
znaajki), a
otpor ume-
tanju...
lako (6),
bez otpora
umetanju
oteano i/ili
otpor
umetanju
lako
(6)
ne
postoji
postoji
(7)
lako
(6)
ne
postoji
postoji
(7)
lako (6),
bez
otpora
vijanju
oteano
i/ili otpor
vijanju
(7)
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
okomito nadolje 3 1,2 1,9 1,6 2,4 3,6 0,9 1,4 2,1 0,8 1,8
pravocrtno
umetanje
nije okomito
nadolje (3)
4 1,3 2,1 2,1 3,2 4,8 1 1,5 2,3 1,3 2
dodavanje dijela
(1) pri emu je dio
odmah konano
osiguran (2)
nije pravocrtno umetanje (4) 5 2,4 3,8 3,2 4,8 7,2 1,8 2,8 4,2 1,6 3,6
mehaniki postupci spajanja
(dijelovi su ve u konanom
poloaju)
nemehaniki postupci spajanja
(dijelovi su ve u konanom
poloaju)
nema postupka
spajanja
nikakva ili lokalna
plastina deformacija
metalurki postupci, pri
emu je dodatni
materijal...
potreban
s
a
v
i
j
a
n
j
e

i
l
i

s
l
i

n
i

z
a
k
i
v
a
n
j
e

i
l
i

s
l
i

n
i

p
r
i
t
e
z
a
n
j
e

v
i
j
a
k
a

i
l
i

d
r
u
g
i

uskoni
spoj,
uskoni
?spajalice,
preani spoj
itd.
nepotreban
(npr.
zavarivanje
trenjem ili
elektro-
otporno)
l
e
m
l
j
e
n
j
e

zavari-
vanje, ili
lemljenje
legurom
mjedi i
cinka?
k
e
m
i
j
s
k
i

(
s
p
a
j
a
n
j
e

p
r
i
j
a
n
j
a
n
j
e
m

i
l
i

s
r
a
s
t
a
n
j
e
m
)
?

rukovanje
dijelovima
ili
sklopom
(orijenti-
ranje,?po-
deavanje
itd.)
drugi
postupci
(umetanje
u tekuine
itd.)?
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Posebna operacija - montani
proces gdje su svi vrsti dijelovi u
konanom poloaju, ili nevrsti
dijelovi dodani, ili rukovanje
dijelovima
9 1,6 0,9 0,8 0 1,2 1,1 1,1 0,8 1,5 ?
39

46


Obrazac 4. Analiza sklopa membrane plinskog mjerila
FM = 1500 x OE/Y
Y - najvea izmjera dijela, mm

DF = 60/FR x CR za FR < FM
DF = 60/FM x CR za FR FM

DI = 60/FR x WC za FR < 60
DI = WC za FR 60


zahtijevana dobava,
FR, sklop/minuta
30
1 14 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Ime
sklopa/dijela/operacije
ident.
broj
dijela
broj
usporednih
izvoenja
operacije
5-obrojna
oznaka auto.
rukovanja
efikasnost
orijentiranja,
OE
relativna
cijena
dodavaa,
CR=FC+DC
maksimalna
osnovna
dobava, FM,
dio/minuta
razmjer
potekoa pri
auto.
rukovanju, DF
cijena auto.
rukovanja,
CF=0,03xDF,
cent/dio
2-brojna
oznaka
auto.
umetanja
relativna
cijena
radne
glave, WC
razmjer
potekoa pri
auto.
umetanju, DI
cijena auto.
umetanja,
CI=0,06xDI,
cent/dio
cijena
operacije,
(2)x|(8)+(12)|,
cent/dio
broj
zasebnih
dijelova
SKLOP MEMBRANE
PLINSKOG MJERILA
5 1 2 10000 0,7 1 131 2 0,06 00 1 2 0,12 0,36 matica
4 2 00000 00 0,36 podloka 0,7 1 88 2 0,06 1 2 0,12 0
3 1 00800 3,42 ploa POTREBNA RUNA MONTAA 1
2 72500 0,23 08 2 1 0,25 1 7,8 7,7 4 0,24 0,47 0 nosa
1 2 21000 0,9 1 84 2 0,06 39 1,8 3,6 0,22 0,56 0 vijak
5,17 2 0,07
CA NM
FR
60
x
CA
NM x 09 , 0
EA =





Obrazac 5. Analiza rune operacije pri sklapanju sklopa membrane plinskog mjerila
1 2 3 4 5 6 7 8 9 Ime sklopa/dijela/operacije
broj uzastopnih
vrijeme runog
rukovanja, s/dio
2-obrojna oznaka
runog umetanja
vrijeme runog
umetanja, s/dio
vrijeme operacije,
(2) x |(4)+(6)|, s
cijena operacije,
0,4 x (7), cent/dio
broj zasebnih
dijelova
SKLOP MEMBRANE
PLINSKOG MJERILA
3 1 13 2,06 08 6,5 8,56 3,42 ploa
TM CM NM
TM
NM
x 3 EM=
identifikacijski
broj dijela
izvoenja
operacije
2-obrojna oznaka
runog rukovanja











47
Obrazac 6. Analiza preoblikovanog sklopa membrane

DF = 60/FR x CR za FR < FM

FM = 1500 x OE/Y
Y - najvea izmjera dijela, mm

DF = 60/FM x CR za FR FM

DI = 60/FR x WC za FR < 60
DI = WC za FR 60

zahtijevana dobava, FR,
sklop/minuta
30
1 4 7 12 Ime sklopa/dijela/operacije 2 3 5 6 8 9 10 11 13 14
ident.
broj
dijela
broj
usporednih
izvoenja
operacije
5-obrojna
oznaka
auto.
rukovanja
efikasnost
orijentiranja,
OE
relativna
cijena
dodavaa,
CR=FC+DC
maksimalna
osnovna
dobava, FM,
dio/minuta
razmjer
potekoa pri
auto.
rukovanju, DF
broj
zasebnih
dijelova
cijena auto.
rukovanja,
CF=0,03xDF,
cent/dio
2-brojna
oznaka
auto.
umetanja
relativna
cijena
radne
glave, WC
razmjer
potekoa pri
auto.
umetanju DI
cijena auto.
umetanja,
CI=0,06xDI,
cent/dio
cijena
operacije,
(2)x|(8)+(12)|,
cent/dio
SKLOP MEMBRANE
PLINSKOG MJERILA
PREOBLIKOVANI
2 1 82000 0,5 3,85 0,12 00 1 2 1 15,6 0,12 0,24 1 nosa
1 1 00000 0,7 1 17,5 3,43 0,1 00 1 2 0,12 0,22 1 ploa
91 0,9 1,8 0,11 0,11 - posebno spajanje
0,57 2 0,63
FR
60
x
CA
NM x 09 , 0
EA =



CA NM