Nasutebrane I Dalje

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.
3.3-2 Nasute brane

Nasute se brane grade od prirodnog materijala, koji se moe pronai u blizini pregradnog profila. Koriste se sve vrste tala (zemljane nasute brane) i drobljena stijena (kamene nasute brane). Nasute brane se mogu podijeliti na: - Zemljane brane od prirodnih materijala: - Homogenog presjeka, - Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili slabo propusnog materijala, s uzvodnim vodonepropusnim ekranom , - Nasute brane od kamenog nabaaja: - S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala, - S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala, - S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt, geomembrane,). Razvoj nasutih brana zapoeo je u suhim predjelima (Egipat, Srednji istok, Indija,...) gdje je sezonske padaline trebalo sauvati za sune periode. Nasute brane se sastoje od potpornog tijela i sustava za ostvarenje vododrivosti. Mogu se graditi na bilo kojem tlu (zemljane) kao i u potresnim podrujima. Grade se od prirunog materijala (prahovi, glina, prainasti pijesci, pijesak, ljunak, drobljeni kamen/stijena,...). Nain izvedbe nasutih brana: - Nasipavanje i zbijanje u suhom, - Hidrauliko nasipavanje. Kod hidraulikog nasipavanja koristi se materijal pomijean s vodom koji se transportira cijevima (iskop se vri plovnim bagerima). Suspenzija je u omjeru 1:71:9 (materijal:voda). Ovakav nain nasipanja je jeftiniji ukoliko se radi o velikim koliinama materijala koji se nasipa. Pri nasipavanju moe doi do segregacije.
3.3 Brane
67
Zemljane brane mogu biti: - homogene
heterogene
mjeovite (kameni nabaaj i zemlja)
3.3 Brane
68
Brane od kamenog nabaaja mogu biti: - S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom (glina, pjeskovita ilovaa, praina i sl.) ili dijafragmom (geomembrane i sl.)
s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt, geomembrane,)
3.3 Brane
69
Evakuacija velikih voda Nasute brane su NEPRELJEVNE to znai da se koriste preljevi na boku doline i slobodnostojei preljevi. Prelijevanje preko nasute brane, pogotovo ukoliko je ono dugotrajno, uzrokuje erodiranje nizvodnog pokosa to moe rezultirati ruenjem brane. Da se sprijei prelijevanje potrebno je dobro: - odrediti visinu krune brane, - odrediti mjerodavni vodni val (velike vode), - dimenzionirati, izvesti i odravati evakuacijske organe Ako je nizvodno podruje naseljeno evakuacijski organi se dimenzioniraju na maksimalnu veliku vodu. Ako je nizvodno podruje nenaseljeno te pri poplavljivanju ne moe doi do ugroavanja ljudskih ivota evakuacijski organi se dimenzioniraju na 1000godinju veliku vodu.
Hidraulika stabilnost brane Uz sve mjere i rjeenja vododrivosti voda se procjeuje kroz tijelo brane, temeljno tlo ili stijenu, i uzdu kontakata temelja brane s tlom ili stijenom. Procjeivanje vode ukoliko nije u projektiranim granicama i nije kontrolirano moe biti uzrok proboja vode i ruenja nasutih brana (piping ili tunnelling efekt). Ispiranje estica se javlja kada se one ne mogu (svojom teinom ili oslanjanjem na druge estice) oduprijeti hidrodinamikoj sili procjedne vode. Treba osigurati: - Vodonepropusnost tijela brane, - Vodonepropusnost temeljnog tla Treba takoer osigurati hidrauliku stabilnost brane: - zatitu od UNUTRANJE EROZIJE, - zatitu od REGRESIVNE EROZIJE.
Unutranja erozija Unutranja erozija je ispiranje estica sitnijeg materijala kroz upljine veih estica. Bolja zbijenost materijala uvjetuje manju mogunost ispiranja estica. Do unutranje erozije dolazi na kontaktu razliitih materijala. Za sprjeavanje unutranje erozije izvode se
3.3 Brane
70
zatitni prijelazni slojevi (filtarski slojevi). Mogue je izvesti jedan ili vie prijelaznih slojeva. Svrha prijelaznih slojeva je da sprijee unutranju eroziju brane i pronos sitnih estica u smjeru toka vode. Filtarski slojevi trebaju ispunjavati slijedee uvjete: - Propusnost filtra treba biti znatno vea od propusnosti materijala iz kojeg voda dotjee, - Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da sprijei dalje prenoenje sitnih estica kroz filtar, - Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti unutranju eroziju filtra. Granulacija filtarskih slojeva odreena je FILTARSKIM PRAVILOM. Filtarsko pravilo (definirano HRN U.C5.020. 1980): (F-filtarski materijal, O-bazni materijal: tlo, jezgra, prethodni filtarski sloj) Orjentaciono (prema US Corps of Army): 1.) D15F:D15O > 5 - onemoguava se zaepljenje filtra 2.) D15F:D85O 5 - onemoguava se ispiranje 3.) D85O:otvor2 promjer zrna dva puta vei od otvora na drenanoj cijevi 4.) to ujednaeniji granulometrijski sastav (da bi se ostvarila eljena vodopropusnost i izbjegla segregacija pri uvanju, transportu i ugraivanju). Primjer: Glina ima D85O=0.015 mm, u filtru D15F 15 % mora biti manje od 0.075 mm.
Granulometrijska krivulja materijala koji se titi
Materijal otporan na eroziju
Granulometrijska krivulja filtarskog materijala
Materijal koji se titi
Princip filtarske zatite Minimalna debljina horizontalnog filtra iznosi 30 cm ili 50 promjera zrna D15 (izabire se vea vrijednost), dok vertikalni ili kosi filtar ne bi smio iznositi manje od 2-3 m.
3.3 Brane
71
Problem unutranje erozije (ali i regresivne) javlja se i pri pranjenju akumulacije kada do izraaja dolazi funkcija uzvodnih filtarskih slojeva uz jezgru brane. Regresivna erozija tunnelling efekt Regresivna erozija nastaje na nizvodnoj zranoj plohi na kojoj se pojavljuje teenje vode (vrelna ploha) i tamo gdje su izlazni gradijenti vei od kritinih, te dolazi do ispiranja estica nasipa.
Linija procjeivanja zaguen filtar za VRELNA PLOHA
Linija procjeivanja za isti filtar
Ako je izlazni gradijent i vei od kritinog gradijenta iKR dolazi do regresivne erozije:
i=
h ; L
i KR = (1 - n )
MATERIJALA V ; V
i > i KR
n mjera upljikavosti Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se sprijeiti ugradnjom drenanog sustava. Drenovi slue za kontroliranu odvodnju procjedne vode pri emu materijal drena ima vei kritini gradijent od osnovnog materijala brane (poveane iKR). Druga je mjera zatite od regresivne erozije produljenje puta procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog gradijenta. Na sljedeoj slici su prikazani primjeri drenanog sustava - zatita nizvodnog pokosa i stabilnosti noice.
3.3 Brane
72
Brana Roquebrune - Nizozemska
Nasip u Gusi polju
Danas se za drenau koriste i drenovi od geotekstila.
3.3 Brane
73
SPRJEAVANJE/SMANJENJE PROCJEIVANJA (VODODRIVOST) Vododrivost tijela brane
Homogene zemljane brane su dobro vododrive (potporno tijelo je vododrivo). Heterogene brane imaju potporno tijelo koje nije dovoljno vododrivo pa se treba osigurati vododrivost brane izvoenjem vododrive jezgre ili ekrana (zemljani/glineni, betonski, asfalt-betonski, elini, geomembrane,...). Na sljedeoj slici su prikazani primjeri osiguranja vododrivosti brana.
Na sljedeoj slici je prikazana sloena 4 - slojna asfalt-betonska obloga: Kada se izvode uzvodni vodonepropusni ekrani/obloge vanjski slojevi su vodonepropusni (1,2,4), predzadnji (3) slui kao drenaa.
1. 2. 3. 4.
Zatita (od habanja i vode) Sprjeavanje procjeivanja (vododrivost) Drenaa (7-15 cm) Sprjeavanje prodora vode u tijelo brane
Zbog skupoe esto se izvode samo jedan ili dva sloja. - Asfalt-betonski ekrani: 74
3.3 Brane
- Pogodan s aspekta slijeganja materijala, - Dobra vododrivost, - Lako se oteuju, - Ne mogu se uvijek ugraivati (ne smije biti vlage, niti temperatura <10OC,...) - Cement-betonski i AB ekrani: - Ekran se izvodi u ploama 2-5 m, - Moraju se ostavljati fuge koje se zatvaraju kitom (npr. bitumenom), - Debljina sloja d=20-50 cm, - Podloga se radi to nepropusnija da voda ne probije u tijelo brane ukoliko doe do pucanja ekrana. - Glineni ekrani ako se postavljaju na uzvodnoj strani moraju biti zatieni. UZVODNI POKOS nasute brane mora biti zatien od djelovanja valova i atmosferilija (posebno leda) pa se oblae kamenim nabaajem ili ako se koristi asfalt-betonski, cement-betonski ili AB ekran tada on ima i zatitnu funkciju. NIZVODNI POKOS zemljane nasute brane najee se zatravljuje (nanoenje nanosa). Ako je brana kamena ne treba zatravljivati, iako se ponekad zatravljuje iz estetskih razloga (uklapanje u okoli, npr. brana na Lokvarskom jezeru).
Vododrivost temeljnog tla (produljenje procjednog puta)
- Djelomina ili potpuna zamjena tla produenje jezgre/temeljnog klina
- Uzvodni glineni zastor
- Dijafragma
3.3 Brane
75
Osnovno pravilo: Treba teiti da se porni tlakovi u jezgri i procjedna linija u nizvodnom potpornom tijelu snize na minimum, a procjedne vode treba skupiti na dnu i preko zaienog drenanog sustava izvesti izvan brane.
Nosivost i stabilnost brana - mehanika stabilnost brana Brana preuzima hidrostatiko optereenje i sa svojom vlastitom teinom prenosi ga na temeljno tlo. MEHANIKA STABILNOST brana podrazumijeva: - Stabilnost kosina i - Stabilnost temeljnog tla. Stabilnost zemljanih nasipa (Coulomb, 1773.g.) opisuje zakon otpora vezanog zemljita na smicanje dan jednadbom:
= c + tg
tj. kohezijom (c=const.) i untarnjim trenjem (); a tg ovisi od normalnog naprezanja () u ravnini smicanja. Prema Terzaghi-ju, po principu efektivnih napona, otpor zemljita dan je izrazom:
= c + ( u )tg
gdje je: u neutralni napon kod optereenja (porni tlak), ukupni napon,
3.3 Brane
76
= (-u) efektivni napon Nagibi uzvodnih i nizvodnih kosina temelje se na parametrima osobina materijala koji se ugrauju u tijelo brane i koji se utvruju na principima MEHANIKE TLA. Analize stabilnosti kosina nasutih brana danas se provode koritenjem: - Metode granine ravnotee, - Metode teorije plastinosti, - Metode konanih elemenata. METODE GRANINE RAVNOTEE: - Rezultantna metoda: - Metoda kruga trenja, - Metoda logaritamske spirale, - Grafika metoda. - Metoda lamela: - Grafika metoda, - Analitika metoda (vedska metoda momenata kruni oblik klizne plohe, Bishopova metoda za heterogeni presjek kruni oblik klizne plohe i metode s proizvoljnim oblikom klizne plohe: Nonveiller, Spencer, Carter).
vedska metoda momenata
METODA TEORIJE PLASTINOSTI Ovom metodom odreuje se granino stanje naprezanja, odnosno analiziraju se uvjeti koji dovode do stvaranja plastinih deformacija na kosinama. Primjena teorije plastinosti temelji se na koritenju diferencijalnih jednadbi ravnotee u ravnini i Coulomb-Mohrovom uvjetu sloma. Metode: - Postupak Sokolovskoga, - Limitna analiza. Pri projektiranju nasutih brana treba analizirati sljedee sluajeve: - Analizu stabilnosti izgraenog objekta (kraj graenja), - Analizu optereenog objekta (puna akumulacija), - Analizu naglog pranjenja akumulacije.
3.3 Brane
77
Deformacije brane i temelja - stiljivost Stiljivost predstavlja slijeganje brane, tj. deformacije tijela brane. Kod odreivanja konstruktivnih dimenzija nasutih brana treba analizirati slijeganje brane i njene podloge, da bi se moglo odrediti potrebno nadvienje krune brane. Potrebno je poznavati modul stiljivosti sloja koji se slijee i rasprostiranje naprezanja. Koristi se Boussinesquova teorija za homogeni i izotropan elastian meuprostor. Na osnovi koeficijenata konsolidacije i vremena trajanja konsolidacije odreuje se vremenski tijek slijeganja. Kod slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih (0.01H) i horizontalnih pomaka (0.005H).
Nadvienje brane zbog slijeganja: V=0.01H Horizontalni pomak koji se treba uzeti u obzir: H=0.005H Najvei horizontalni pomaci javljaju se pri prvom punjenju akumulacije.
3.3 Brane
78
Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego kod brana od kamenog nabaaja. Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijeganje brane. Problemi koji se mogu pojaviti: - Neravnomjerno slijeganje: - Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova u temeljnoj spojnici, slijeganjem temelja i sl. stvaranje pukotina; - Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru; - Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom . - Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o susjedne zone.
- Razlike u slijeganju susjednih zona.
Geometrijske i konstruktivne karakteristike Standard HRN U.C5.020. 1980.: Projektiranje nasutih brana i hidrotehnikih nasipa: Tehniki uvjeti OS brana je veinom u pravcu, mada suvremena rjeenja usvajaju konveksno zakrivljenu os brane. IRINA KRUNE BRANE ovisi o radnom prostoru koji je potreban u izvedbi i koritenju prometnica, te o visini brane.
b K = 1,1 H + 1 (m)
Minimalna irina iznosi 3 m, a za brane due od 500 m irina iznosi barem 6 m. NADVIENJE KRUNE BRANE ovisi o visini valova (hV) i visini penjanja valova (hPV; ovisi o nagibu pokosa i obradi povrine), te sigurnosnoj visini (hS= 0.5-0.7 m):
h NAD = h V + h PV + h S
Za brane H15 m visine minimalno nadvienje iznosi 1.5 m.
3.3 Brane
79
Za brane H>15 m visine minimalno nadvienje iznosi 2 m. VISINA VALA se odreuje na temelju: - Usvojene brzine, pravca i trajanja vjetra koji djeluje okomito na os brane, - Vrijednosti efektivne duine razgona vjetra za pravac 45 od pravca djelovanja mjerodavnog vjetra prema izrazu: X i cos i L EF = i i cos i i = 0; 6; 12; 18; 24; 30; 36; 42, Xi = odgovarajue duina razgona, i = 0 odgovara okomici na pravac pruanja brane. Za poznate LEF i brzinu (npr. LEF= 5 km u vvjetra = 100 km/h) uz koritenje dijagrama odreuje se visina vala cca. 1.5 m. - gdje je:
Duina razgona
VISINA PENJANJA VALA
3.3 Brane
80
VALOVI USLIJED VJETRA Visina penjanja vala hpv= 4/3 hv
Visina penjanja hpv: - ovisi o pokosu (nagibu) brane hpv
ovisi o obradi materijala (vee vrijednosti za glatki materijal)

glatko
hpv/hv
hrapavo 0,1 0,6 tg
Prema ICOLD-u trebalo bi dodati jo visinu uslijed seiche efekta.
3.3 Brane
81
DIMENZIJE JEZGRE Kod nasutih brana se takoer mogu izvoditi kontrolne galerije. One se izvode u temeljima jezgre.
3.3-2.1 Nasipi obrane od poplava

Nasipi obrane od poplave grade se paralelno s vodotokom i sprjeavaju razlijevanje velikih voda. Nasipi su samo povremeno (za vrijeme velikih voda) u funkciji. Ukoliko tite naselja od poplave dimenzioniraju se na 1000-godinju veliku vodu, a ako tite samo poljoprivredne povrine na 100-godinju veliku vodu ili se velika voda odreuje na temelju ekonomskih analiza. Nasipi su najee homogeni (mogu imati drenau uz vanjsku noicu). Ako dolazi do porasta vode iznad kote nasipa postavljaju se vree s pijeskom na krunu nasipa. Nasipi za obranu od poplava obino su zatravljeni s obje strane (zatita od erozije i poboljanje vodonepropusnosti). Javljaju se slini problemi kao kod nasutih brana (npr. regresivna erozija).
Materijal nasipa za gradnju NASIPI ZA OBRANU OD POPLAVE
KORITO VODOTOKA INUNDACIJE
3.3 Brane
82
TIJELO NASIPA POSTELJICA
Procjedna linija kroz nasip
3.3 Brane
83
Primjeri dreniranja nasipa a) Pomou obratnog filtera i kamene obloge b) Pomou drenane cijevi c) Pomou horizontalnog drenanog sloja d) Pomou drenanog nasipa od kamenog nabaaja
3.3 Brane
84
3.3-3 Obrana gradilita od velikih voda
Brane se grade u rijenom koritu, stoga je neophodno poduzeti mjere kojima e se osigurati suha graevinska jama (potrebno je postaviti drenani sustav za crpljenje vode koja procjeuje u jamu). Nain evakuacije voda za vrijeme graenja ovisi o: - Topografiji terena, - Geolokim i hidrogeolokim uvjetima, - Tipu i veliini brane, - Tipu stalnih evakuacijskih organa, - Hidrolokim i hidrometeorolokim karakteristikama sliva. Postupci: - Privremeno skretanje toka, - Postupno graenje u koritu, - Graenje van korita. Izbor mjerodavne velike vode za zatitu graevne jame: Temeljne jame nasutih brana se osiguravaju orjentaciono na 20-godinju veliku vodu to je ujedno i koliina vode (protok) koji treba evakuirati obilaznim tunelom. Posljedice plavljenja betonskih brana su manje u odnosu na nasute pa se graevinske jame za gradnju betonskih brana osiguravaju orjentaciono na 10-godinju veliku vodu. Izbor provedbom OPTIMIZACIJE kriterij izbora je minimum ulaganja i sprijeenih teta.
Godinji trokovi (KN)
Trokovi zatite + teta
Trokovi zatite teta
Q (m3/s) Protok na koji dimenzioniramo sustav
Protok (m3/s)
3.3 Brane
85
Izbor na osnovi kriterija rizika - Sigurnost da se u vrijeme graenja nee pojaviti velika voda: S = 1 p(x), gdje je p(x) = 1 (1 p)n , p je vjerojatnost pojave velike vode, n je vrijeme graenja.
Privremeno skretanje toka Primjenjuje se esto kod uskih dolina sa strmim bokovima gdje se moe postaviti kratak tunel (do 500 m duine). Grade se uzvodni i nizvodni zagati (predbrane-pomone brane). Uzvodni zagat pregrauje korito i usmjerava vodu u obilazni tunel, dok se nizvodni zagat gradi po potrebi i to u svrhu sprjeavanja povrata vode uslijed uspora (ako je teren relativno blag i/ili se radi o velikoj koliini vode). Uzvodni i nizvodni zagat mogu se graditi kompletno izvan tijela brane ili mogu biti ugraeni u tijelo brane. Ako se grade samostalno tada se nakon izgradnje brane mogu sruiti, uzvodni se moe potopiti.
Uzvodni zagat Nizvodni zagat
Obilazni
Uzduni PRESJEK
Pomoni zagat Uzvodni zagat Nizvodni zagat
Slapite
Prilazni kanal
Slapite
Obilazni tunel
TLOCRT
3.3 Brane
86
Redoslijed gradnje: 1. Obilazni tunel gradi se za vrijeme malih voda (uz izgradnju pomonog zagata) 2. Uzvodni zagat - prije nailaska velikih voda 3. Nizvodni zagat po potrebi Po zavretku brane tunel se moe zatvoriti ili preurediti u temeljni ispust, dovod za korisnike ili odvod bunarskog preljeva. Za definiran protok (veliku vodu) promjer tunela i visina uzvodnog zagata su meusobno zavisni, jer promjer tunela odreuje povrinu protonog profila, a visina uzvodnog zagata odreuje pad, tj. brzinu u tunelu.
H (m)
D (m)
Poeljno je nai optimalno rjeenje = minimalni ukupni trokovi izgradnje zagata i tunela. Promjer tunela je esto definiran konanom namjenom (promjer temeljnog ispusta ili odvoda bunarskog preljeva). Ogranienja: - Udaljenost noice zagata od noice brane (ukoliko zagat nije dio brane) treba bi iznositi cca 20 m za nesmetano kretanje mehanizacije. - Minimalni promjer tunela iznosi 2 m, da ga se moe kontrolirati (prolaz kroz tunel pjeice). - Nadvienje zagata nad projektnom velikom vodom 1-1.5 m. - Zagati vii od 1 m u kruni su iroki barem 3 m da se nasipanje moe provoditi koritenjem mehanizacije. Proraun: 1. Visina nizvodnog (donjeg) zagata oitava se iz Q-H krivulje. 2. Odabire (pretpostavlja) se promjer tunela - D. 3. Izraunava se H potreban za evakuaciju projektne koliine kroz odabrani promjer tunela (za teenje pod tlakom).
3.3 Brane
87
Teenje pod pritiskom Proraun:
Q = F 2gH
1 1 + LOK + LIN
gdje je: Q protok koef. gubitaka F povrina poprenog presjeka tunela LOK lokalni gubici LIN linijski gubici
Teenje u tunelu (ovo vrijedi i za PROPUSTE) moe biti: pod pritiskom, sa slobodnim vodnim licem. Ulaz u cijev u oba sluaja moe biti: Potopljen (s ime da je potopljen ulaz ee koriteno rjeenje jer se potapanjem ulaza postie vea brzina u cijevi te s ime i vei protok za isti protjecajni profil), Nepotopljen. Ako je gornji i donji dio tunela potopljen i H/d>1.5 teenje je pod pritiskom.
Mogue odvajanje mlaza.
3.3 Brane
88
Ako je gornji dio tunela potopljen, a donji nepotopljen i zadovoljeni su uvjeti H/d>1.5, ovisno o obliku ulaza, duini cijevi i padu dna te hrapavosti povrine: Dugi tunel - teenje je pod pritiskom
Kratki tunel - teenje je sa slobodnim vodnim licem

I - pad Pad ne utjee na reim teenja 0,02 0,01 L/D 10 20 30
Kratka cijev
Duga cijev
Ako je gornji dio tunela nepotopljen ili potopljen uz uvjet H/d<1.2, a donji dio nepotopljen, teenje je sa slobodnim licem.
Ako je gornji dio tunela potopljen pod uvjetom 1.2H/d1.5, a donji nepotopljen, teenje je u nestalnom prijelaznom reimu.
3.3 Brane
89
Postupno graenje u koritu parcijalno pregraivanje toka Primjenjuje se kod izgradnje brana u irokim dolinama velikih rijeka, rjeenje s obilaznim tunelom je u ovom sluaju ekonomski i tehniki nepovoljno. Temelji se na gradnji barem u dvije faze. I FAZA pregraivanje dijela korita i izgradnja dijela brane s evakuacijskim organom do visine objekta kojom se osigurava njegova stabilnost. II FAZA uklanjanje zagata iz I faze i pregraivanje rijeke u cilju formiranja suhe graevinske jame za gradnju drugog dijela brane. U trenutku potpunog pregraivanja (izvedba zagata) problem predstavlja velika brzina toka i jaka vuna sila pa se koriste veliki kameni ili betonski blokovi.
Jasno da se treba osigurati vododrivost zagata pa se stoga nasipi od blokova zaepljuju nepropusnim materijalom. U graevinskoj jami potrebno je osigurati crpljenje vode koja procjeuje. Voda se odvodi kroz evakuacijski organ (koji moe biti: preljev, temeljni ispust, dovod za turbinu itd). Zagati se mogu izvoditi od zemljanog i kamenog materijala, koritenjem murja ili elija, betonskih blokova, kontrafornih betonskih zidova i sl. Visina zagata ovisi o razini vode u koritu (koja ovisi o protoku i geometriji protjecajnog profila).
3.3 Brane
90
v<1,8 2 m/s (za plovidbu)

H
2 1 v1 v 2 2 2g
- koeficijent suenja
F1 = 30 60% F0
Graenje van korita Objekt se gradi izvan korita pa se nakon izgradnje voda skrene prema njemu.
ZAGATI Vrijednost zagata iznosi oko 10% vrijednosti graevine (brane). Zagati imaju istu funkciju kao i brane osim to su privremeni objekti, s obzirom na privremenost mogu djelomino i proputati.
3.3 Brane
91
Izvode se od: nasutog materijala
betona murja (drvenih i metalnih) kombinirano murje + nasip
Ako branu gradimo tako da uklopimo i zagate, onda moramo eliminirati vododrivost donjeg zagata te omoguiti drenau. Kod zagata dozvoljeno je povremeno poplavljivanje.
Poplavljivanje betonskih zagata ne predstavlja problem, dok kod poplavljivanja nasutih zagata treba paziti da ne doe do erozije, pa koristimo slijedeu formulu: qi = k d3/2 ( - 1) gdje je: qi koliina koja se moe preliti preko postojeeg zagata qi = cca 0.5-1.0 (m3/s/m) k koeficijent oblika (0.1-0.25) d promjer zrna/kamena gustoa kamena Za preljevni mlaz visine: H 3 m masa kamena iznosi cca 3 tone H 6 m masa kamena iznosi cca 20 tona (betonski blokovi) H 10 m koristi se armirani kameni nabaaj
mrea sidrenje
Moe se koristiti i oblaganje gabionima.
AB ploha GABIONI Za 10<H<30 m
Pregraivanje rijeke
3.3 Brane
92
Zatvaranjem toka poveava se brzina vode, kinetika energija i pritisak vode, pa raste i ugroavanje stabilnosti zagata. Naini nasipavanja: Nasipavanje u slojevima, Nasipavanje sa ela, Specijalni naini (npr. miniranjem stijena u kanjonu).
NASIPAVANJE U SLOJEVIMA Koristilo se 60-tih godina prolog stoljea. Bila je potrebna kranska staza ili most.
NASIPAVANJE SA ELA Koritenjem mehanizacije mogue je donoenje i razastiranje znaajnih koliina materijala u kratkom vremenskom roku. Zbog suenja protjecajnog profila raste brzina vode, pa treba paziti da ne doe do erozije korita s druge strane i erozije dna. Moe se vriti i nasipavanje s obje strane istovremeno. Masu kamena/bloka treba izraunati. Nasipavanje se provodi u dvije faze: - I faza MIRNO teenje H ~ 1/3 H0, v=0.8-1.0 m/s kamena sitne - II (zavrna) faza SILOVITO teenje H < 1/3 H0 krupni blokovi
3.3-4 Preljevi
3.3 Brane
93
Podjela prema poloaju: - Na objektu, - Na boku doline, - Samostojee graevine. Podjela prema nainu upravljanja: - Fiksni (nema zapornice),
- Sa pokretnimureajemzapornicom DIJELOVI: - Kruna preljeva, - Korito brzotok (za transport vode od krune preljeva do slapita), - Slapite bunica (za umirenje vode). Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee: - Ugroenost nizvodnog podruja, - Znaaj brane, - Tip brane, - Tip preljeva, - Pouzdanost hidrolokih podataka, - Retencijske mogunosti akumulacije. Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun, iako se ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno mogua velika voda (SAD).
Preljevi na objektu
3.3 Brane
94
Kruna preljeva Brozotok Slapite
1. Preljev sa slapitem
2. Preljev s nepotopljenim odskokom (ski-jump)
Brzotok
3. Preljev s potopljenim odskokom 4. Preljev sa odskokom na lunoj brani (ski-jump) Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod nasutih moe dio brane izvesti u betonu kao preljev.
Preljev
Vrste slobodnih preljeva: - S otrim bridom - Sa irokim pragom - Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje kod preljevanja preko otrobridnog preljeva) Otrobridni Preljev praktinog
3.3 Brane
95
preljev
profila
Slobodni preljev:
Q P = C P L 2g H 0
3/2
CP -koef. preljevanja ovisan o tipu preljeva L duljina preljeva
HP=H0 H 0 HP H0 H P
P1.33HP
v2 je malo 2g
HP=H0
Vakumski preljev Ako je protok vei od protoka na koji je dimenzionirana kontura preljeva, mlaz se odljepljuje od konture preljeva, javlja se podtlak (dozvoljeno do -2mVS zbog kavitacije) to rezultira poveanjem brzine i protoka preko preljeva (u odnosu na otrobridni preljev).
prema kojem je preljev napravljen
Oblik konture preljeva praktinog profila Creagerov preljev (Cp=0.49)
3.3 Brane
96
(nema vakuma jer preljevni profil ulazi u tijelo brane):
Gornja kontura mlaza
Donja Gornja kontura kontura mlaza mlaza
Donja kontura
Preljevi sa zapornicama - istjecanje ispod zapornice

CP -Koef. preljevanja/istjecanja ispod zapornice
QP =
2 3/2 2g C P L(H1 H 3/2 ) 2 3
Odnos d/H1
Preljevna polja
3.3 Brane
97
Preljevna polja omeuju se zidom koji slui za usmjeravanje toka vode.
Dubina vode na preljevu moe se izraunati primjenom Bernoullijeve jednadbe, takoer treba procijeniti da li e doi do ozraivanja/bubrenja mlaza (to nastaje zbog snane turbulencije na povrini vode tj. kada turbulentni granini sloj izbije na povrinu) te i to treba uzeti u obzir. Visina zida odreena je nadvienjem iznad maksimalne razine vode na brzotoku f= 0.50.7 m. Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli stupovima preko kojih se gradi most. Na brzotocima moe doi do pojave kavitacijske erozije, kao i do abrazije. Abrazija je erozija koja nastaje habanjem konture objekta (ili opreme) nanosom.
3.3-4.1 Slapite
Slapite slui za disipaciju (rasipanje ili unitenje) ili odbacivanje energije. Sva energija koja se akumulirala du usporenog toka treba se potroiti na malom prostoru nizvodno od brane. Disipacija energije kod evakuacijskih organa: - Mali dio energije utroi se na trenje du brzotoka (E1) - Ako se preljevni mlaz odbaci u zrak, gdje se dijelomino raspri i odzrai, dio energije se utroi na stiskanje mjehuria uvuenog zraka pri udaru mlaza o vodenu povrinu nizvodnog toka (E2)
3.3 Brane
98
Najvei dio akumulirane energije troi se u vrtlozima (turbulenciji) koji nastaju prilikom prelaska mlaza iz silovitog u mirno teenje (E3) U slapitu se ne disipira sva energija ve manji dio energije u obliku vrtloga odlazi nizvodno pa treba zatititi jo jedan dio korita nizvodno (kamena obloga, gabioni,...).
1. Gubitak na preljevu i brzotoku
SLAPITE umirujui bazen Koristi se za padove do 50 m. U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka. Kod slapita (umirujueg bazena) treba odrediti: irinu slapita B, Duljinu slapita LS, Kotu dna, Visinu bonih zidova d, Dimenzije i raspored dodatnih elemenata za umirenje (disipaciju) energije.
Proraun: 1. Izraunati h1.

h2 =
3.3 Brane
h1 2
( 8Fr
2 1
+1 1
; Fr1 =
v1 g h1
99
2. Izraunati h2: 3. Usporedba h2 s dubinom donje vode hDV. Ukoliko je hDV/h21.05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica dubine t. hS/h2 skok je POTOPLJEN - koef.potopljenosti (1.05-1.10) postoji nizvodni prag (1.20-1.25) ako nema nizvodnog Slapite se moe i proiriti.
h2 =
h1 2
b B
( 8Fr
2 1
+1 1
; Fr1 =
v1 g h1
Duljina slapita Duljina slapita bi trebala biti jednaka duljini hidraulikog skoka, meutim ako se u slapitu izvedu razbijai energije (zubci, pragovi, blokovi,) duljina slapita moe biti neto kraa.
h2 18-20 h2
L pasivnog skoka L aktivnog skoka L guenja skoka
Potrebna duljina slapita moe se skratiti na (2.5-4)h2. Skraenje slapita mogue je ostvariti koritenjem: - Uzvodnih zubaca mlaz se razbija na vei broj manjih uskih mlazeva, stvara se sila otpora koja doprinosi stabilizaciji mlaza i smanjenju druge spregnute dubine, - Nizvodnog praga koji moe biti gladak ili nazubljen, podie mlaz na izlazu iz slapita da bi se postiglo povratno strujanje koje onda ne uzrokuje potkopavanje temelja),
3.3 Brane
100

Deponiranje nanosa uslijed povoljnog obstrujavanj
Napomena: h1=h2 (druga spregnuta dubina)
- Sredinjih zubaca-blokova zadravaju skok u slapitu i omoguuju znatno krai bazen nego kod ostalih tipova, takoer se smanjuje i druga spregnuta dubina u odnosu na slapite bez disipatora energije. Razbijai energije povezani su s Froudovim brojem: Fr<2.5 slapita nisu nuna 2.5<Fr<4.5 ovaj dio se izbjegava 4.5<Fr<9 potrebno je urediti slapite Slapite treba obloiti betonom (kamenom u betonu), ne smiju se ostavljati otvori izmeu ploa slapita, spojeve treba izvoditi kao utor i pero, paljivo armirati i betonirati, obavezno izvoditi dilatacijske spojnice i sl., sve u cilju izbjegavanja pojave pukotina pri izvoenju i koritenju objekta. Visina bonih zidova: hZ= h2+f ; f=0.5-0.7 m Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete: irinu rijene doline, Topografiju terena i dispoziciju objekta, Oblik protone krivulje donje vode, Geoloki sastav temeljnog tla slapita (zbog erozije nizvodnog korita i nosivosti temeljnog tla) . U slapitu se mogu pojaviti dinamika optereenja: Dinamiki uzgon, Kavitacija, Vibracije. Vibracije i kavitacija se pojavljuju u slapitu kao rezultat fluktuacije brzina i pritisaka u mlazu i vrtlonom valjku. Za suprostavljanje dinamikom uzgonu, ali i preventiva protiv vibracija:
3.3 Brane
101
Ploe slapita se mogu sidriti Provodi se drenaa ispod ploe slapita
Kavitaciji su najvie izloeni bridovi blokova (najvie sredinjih blokova), ali i ostali dio slapita. Ukoliko su brzine vee od 25 m/s treba izbjegavati neravnine u slapitu. U slapitima postoji i mogunost pojave abrazije ako se u njemu nalazi vueni nanos koji je tamo dospio temeljnim ispustom.
Prelazna dionica
Zatita korita nizvodno od slapita Ekonomski je neisplativo umiriti svu energiju u slapitu pa dio neunitene energije djeluje nizvodno od slapita, stoga se dno mora zatititi na duljini od (2-5)h2 (na slici h1). Zatita se izvodi koritenjem: Kamenih obloga, rip-rap
Gabiona i sl.
3.3 Brane
102
SKI JUMP-odbaeni skok Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo kod visokih brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu (kavitacija, vibracije,...). Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da erozijska jama koju mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata (brane, brzotoka, tunela) i ugroziti njihovu stabilnost. Potrebno je odrediti: Visinski poloaj tjemena odskoka Z0, Radijus odskoka R0=(3-8)h0, Kut odskoka , Duljinu odskoka L0, Kut udara u donju vodu .
Teren prije erozije
Erodirana jama
Putanja mlaza se odreuje proraunom kosog hica za kruto tijelo. Ski-jumpom se mlaz nastoji odbaciti to dalje od objekta. Dio energije se disipira u zraku gdje se javlja ozraivanje mlaza, drugi dio pri komprimiranju mjehuria zraka u mlazu pri udaru o dno korita i trei dio uslijed vrtloenja u koritu. Neminovno je formiranje erozijske jame u koritu koja ima ulogu umirujueg slapita.
Potopljeni skok Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom. Moe se koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno visoka (potrebna je vea dubina vode nego kod klasinog slapita). Manjih je dimenzija i jednostavnije konstrukcije nego klasino slapite. U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita nizvodno.
3.3 Brane
103
Donja voda
1. Odskok
5. Linija dna prije erozije
PRELJEV LUNIH BRANA nema brzotoka.
Tlocrt
PRELJEVI KOD NASUTIH BRANA Preljevi s brzotokom (kanalom) A) eoni preljev: Brzotok - ozraivanje mlaza, zakoenje vodnog lica ako je brzotok izveden u krivini. Sastoji se od ploe dna i zidova brzotoka. Nastoji se to manje mijenjati pad nivelete i izvesti izravnanje zemljanih masa (iskopa/nasipa).
Olakan uplji odskok
Treba odrediti: Radijus odskoka Rh1 Kut odskoka =45
Prelje
Izlazni dio
3.3 Brane
104
B) Boni preljev: Boni preljev sa sabirnim kanalom
Boni preljev sa tunelskim provodnikom
3.3 Brane
105
C) Bunarski (ahtni) preljev: Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje pa ga se moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.
Proraun bunarskog preljeva Potrebno je provesti proraun za tri presjeka: 1. Preljev, 2. Istjecanje ispod deflektora, 3. Istjecanje iz tunela pod pritiskom.
3.3 Brane
106
3.3-5 Temeljni ispusti
Temeljni ispust mora biti postavljen ispod minimalne radne razine. Slui za pranjenje akumulacije: - radi pregleda i popravaka, - kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda, - za pranjenje nanosa koji se istaloio. Postavlja se: - Kroz tijelo brane (kod betonskih), - Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih), - Ispod brane (koristi se rijetko). Temeljni ispust se sastoji od: - Ulazne graevine, - Provodnika, - Kontrolnog dijela za regulaciju zatvaranica sa zatvaraem, - Izlaznog dijela, - Slapita. Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru temeljnog ispusta ali i ne mora.
Ulazni dio
3.3 Brane
107
Temeljni ispust kroz tijelo brane Radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i lunih brana. Ulaz je na uzvodnom licu brane. Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu. Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u tijelu brane. Moe se koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste istovremeno.
Aeracija preljeva
Slapite preljeva i temeljnog
Ulazni dio
Temeljni ispust oko/ispod brane - kroz teren Radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih. Radi se kao tunel sa zatvaranicom na ulazu, blizu sredine ili na kraju.
Proraun
Q = F 2gH 1 1 + LOK + LIN
Q protok koeficijent gubitaka F povrina poprenog presjeka tunela LOK lokalni gubici (uslijed trenja) LIN linijski gubici (na ulazu, reetci, u krivinama,)
3.3 Brane
108
Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se on nakon zavretka brane moe adaptirati u temeljni ispust, odvod bunarskog preljeva, dovod na HE, Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u obliku suenja na mjestima zavaraa. Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva (vidi predavanje 3.3-4 Preljevi). Kod vrlo visokih brana moe se izvoditi i srednji ispust.
3.3-6 Zapornice i zatvarai

Zapornice i zatvarai slue za regulaciju protoka: - Na preljevu zapornice/ustave
- Kroz temeljni ispust zatvarai
Projektiranje, izrada, montaa i odravanje zapornica i zatvaraa je posao inenjera strojarstva.
3.3-6.1 Zapornice na preljevima

Podjela: - Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE: - GREDNE, - PLOASTE (tablaste), - SEGMENTNE, - VALJKASTE, - KUKASTE.
3.3 Brane
109
- Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU: - SEKTORSKE, - ZAKLOPKE, - KRUNE, - KROVASTE.
Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE GREDNE ZAPORNICE izvode se samo kao pomoni (remontni) zatvarai.
PLOASTE ZAPORNICE - Postavljaju se u utore tako da klize ili da se kotrljaju.
Vododrivost u utorima osigurava se gumenim brtvama. Koriste se za otvore povrine do 50 m2. Prosjena visina zapornice je 45 m. Mana ploastih zapornica je to je potrebna jo 2 puta tolika visina za smjetaj podignute zapornice te za smjetaj ureaja za podizanje. Rjee se koriste na preljevima, ee na temeljnim ispustima. Na donjem bridu zapornice treba osigurati stabilan poloaj mlaza.
3.3 Brane
110
SEGMENTNE ZAPORNICE najee se koriste kao zapornice na preljevima veih objekata. Zatvaraju povrine do 560 m2, raspona su L=15-40 m i visine H=12-18 m. Maksimalni raspon izvedene zapornice je L= 56 m i H= 22.5 m. Na bokovima se nalaze limovi koji omoguuju klizanje zapornice. Brtvljenje se izvodi na bokovima i na dnu koritenjem gumenih traka. Za finu regulaciju na segmentnoj zapornici moe se izvesti zaklopka koja omoguuje preputanje plutajuih elemenata, leda, granja i sl. Optereenje hidrostatikog pritiska prenosi se preko uzvodne povrine te krakova na oslonce.
2.Uzduni nosai 1.Uzvodna povrina
Zaklopka
Segmentna zapornica
Prednosti segmentnih zapornica: - Zbog krunog oblika vanjske povrine zapornice (prema vodi), krutost zapornice je velika pa se teko vitoperi, manje je podlona vibracijama i zahtijeva manje materijala od ploastih zapornica. - Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom ime se poboljava strujna slika i izbjegava mogunost zatrpavanja utora nanosom ili ploveim objektima. - Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od donjeg brida ploaste zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima stabilnije (nego kod ploastih). - Za podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na ploaste). - Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice.
3.3 Brane
111
Mane: - Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obino zahtijeva prednaprezanje i sloenu skupu konstrukciju stupova. - Konstrukcija same zapornice i leita je sloena. - Kraci zapornice zahtijevaju znatno due stupove nego kod ploastih zapornica.
VALJKASTE ZAPORNICE Sastoje se od upljeg cilindra koji se pomou zupanika kotrlja (podie i sputa) po kosoj ravnini. Visine su do 10 m. Duine su do 50 m.
Na vrhu moe biti jo i zaklopka. Prednosti: - Velika krutost i mogunost zatvaranja velikih irina otvora. - Dobra evakuacija leda, plivajuih objekata i nanosa. Glavna mana je cijena (zbog sloenosti).
Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU SEKTORSKE ZAPORNICE Oslanjaju se cijelom duinom na krunu (prag) objekta, stoga su vrlo krute i imaju mogunost zatvaranja velikih raspona (preko 50 m). Uputaju se u utore/otvore na samoj brani. Poloaj oslonca: - Nizvodno ili - Uzvodno.
Rad zapornice se zasniva na djelovanju hidrostatikog pritiska (vidi skice).

3.3 Brane
112
Prednosti: - Precizna regulacija razine vode i protoka. - Velika brzina manevriranja i velika krutost. - Nisu potrebi visoki stupovi i prostor za smjetaj ureaja za podizanje zapornice. - Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata. Mane: - Teko odravanje zbog nanosa (treba istiti otvor ispod zapornice). - Zimi potrebno zagrijavanje. - Teki uvjeti remonta. - Zahtijevaju visok prag za smjetaj zapornice.
ZAKLOPKE (KLAPNE) Zglobno su povezane s krunom (pragom) na uzvodnoj strani. Pokree ih servo ureaj, a esto se kombiniraju sa drugim zapornicama. Malih su visina (do 5 m). Prednosti: -Brzina manevriranja, - Precizna regulacija razine vode i protoka, - Nisu potrebni stupovi, - Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata. Mane: - Osjetljivost na vibracije, - Potrebna visina/dubina praga za ugradnju, - Potrebno ienje otvora za servo ureaj.
Zaklopka
Otvor
KRUNE ZAPORNICE koriste se na bunarskom preljevu, te uputaju u krunu preljeva.
3.3 Brane
113
KROVNE ZAPORNICE
VREASTE ZAPORNICE
Dovod zraka
D z
3.3-6.2 Zatvarai na temeljnim ispustima, dovodima,

Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom. Koriste se jo i na dovodnim tunelima, cjevovodima HE, koji mogu biti pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem iza zatvaraa. Vrste 3 grupe: - PLOASTI i SEGMENTNI, - LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno), - IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija - % protoka). Namjena: - Za regulaciju protoka - koriste se zatvarai koji omoguavaju stabilan rad pri svim proticajima - segmentni i iglasti - Za remont neregulacijski -imaju samo dva poloaja: - Brzi havarijski zatvara podignut ili potpuno sputen, otvoren/zatvoren kuglasti, leptirasti, ploasti zatvarai O namjeni ovisi tip zatvaraa, vodnopropusnosti/brtvljenje. poloaj du dovoda i nain osiguranja
Zajednike osobine i problemi koji se javljaju: - Veliki hidrostatiki pritisak uvjetuje veliku debljinu (i masu) zatvaraa, kao i velike sile za podizanje i sputanje zatvaraa. - Teko se postie vododrivost zbog visokog pritiska i potrebe brtvljenja gornjeg brida zatvaraa. - Velike brzine ispod zatvaraa, koje su rezultat visokog pritiska poveavaju opasnost od kavitacijske erozije. - Vibracije mogu nastati zbog periodinog odljepljivanja mlaza nekontroliranog procurivanja ili nizvodne prepreke (utori, nizvodni zatvara,). - Tee su pristupani za ugradnju, rukovanje i odravanje.
3.3 Brane
114
- Potrebno je osigurati vezu s atmosferskim pritiskom nizvodno od zatvaraa (aeracijska cijev) da ne bi dolo do podtlaka.
Nizvodna brtva
Dovod zraka (aeracijska cijev)
Areacijski otvor brzina zraka ~50m/s
Atmosferski iti k
Uzvodna brtva
Nizvodno brtvljenje
Uzvodno brtvljenje
Glavni zatvara
Aeracijska cijev Pomoni zatvara
Pravokutna dionica
Dubinska zatvaranica
Presjek 0-0
Presjek 1-1
Prelaznice kod dovoda pod pritiskom Pristup zatvaraima Pristup je otean (osim kod zatvaraa na nizvodnom kraju dovoda) jer se nalaze u tijelu brane ili u ahtu duboko ispod povrine terena. Prilaz: - Betonske brane ahtovi i galerije, - Nasute ahtovi ili kule sa pristupnim mostovima.
3.3 Brane
115
Mehanizam za pokretanje zatvaraa moe biti: - Neposredno iznad zatvaraa dubinske zatvaranice, Iznad razine u akumulaciji povrinske zatvaranice.
Ulazni dio
Utori za gredne zatvarae
Injekcijska zavjesa
Ozrano okno (aeracijska cijev) Dovod zraka treba se osigurati iza svakog glavnog i pomonog zatvaraa (osim zatvaraa na kraju cjevovoda). Brzina zraka ~ 45-50 m/s.
Aeracijska cijev
QA = 0,04(Fr 1) 0,85 Q Fr = vC gh C
Protok zraka raste s pojaanjem turbulencije mlaza, koji uvlai mjehure zraka u vodeni tok, a turbulencija raste sa silovitou toka koja se kod teenja sa slobodnim vodenim licem kvantificira Froudeovim brojem. Promjer aeracijske cijevi se odreuje iz uvjeta da podtlak (h) ne smije biti vie od 2 mVS to je obino zadovoljeno za brzine zraka vA 45-50 m/s.
PLOASTI I SEGMENTNI ZATVARAI Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka sa pritiscima do 100-njak mVS.
3.3 Brane
116
PLOASTI (u odnosu na segmentni) Koriste se kao havarijski, remontni i regulacijski. Prednosti:- Manji gabariti otvora u koji se smjeta zatvara i pogonski mehanizam, - Jednostavnija i jeftinija konstrukcija, - Manja naprezanja u osloncu. SEGMENTNI (u odnosu na ploasti) Koriste se kao regulacijski. Postavljaju se najee na nizvodnom kraju dovoda gdje prostor za smjetanje zatvaraa i pogonskog mehanizma nije ograniavajui faktor. Prednosti: - Manja pogonska snaga za podizanje zatvaraa, - Bolji uvjeti istjecanja zbog oblika konture zatvaraa, - Lake i pouzdanije brtvljenje, - Manja mogunost kavitacije i vibracije, jer nema prepreka / utora, - Vea krutost konstrukcije i bolja otpornost na vibracije, - Nema opasnosti od zaepljenja utora nanosom.
LEPTIRASTI ZATVARA Optereenje na objekt prenosi se preko kuita. Najee se koristi kao havarijski na dovodima pod pritiskom, a ne koristi se za regulaciju protoka. Koristi se na padovima do 300m.
Zatvara bypass-a Bypass
Potpuno otvoren
Djelomino otvoren
Prednosti leptirastog zatvaraa: - Dobro brtvi, - Jednostavne je konstrukcije, - Pouzdan je u koritenju, - Relativno lagan i malih gabarita. Najvei nedostatak leptirastog zatvaraa je veliki lokalni gubitak lok= 0.10-0.25 kod otvorenog zatvaraa.
3.3 Brane
117
KUGLASTI ZATVARA Sastoji se od sfernog kuita i kugle s cilindrinim otvorom koji odgovara promjeru cijevi. Moe se koristiti i pri vrlo velikim pritiscima (1700 mVS). Ima dva radna poloaja: - potpuno otvoren, - potpuno zatvoren Koristi se kao havarijski zatvara najee kod dovoda za HE. Odlino brtvi i ima vrlo male hidraulike gubitke, ali je velikih dimenzija, velike teine i visoke cijene, te je za njegovo pokretanje potrebna velika sila.
KONUSNI regulacijski ZATVARA Howel Bunger ili teleskopski zatvara Sastoji se od: - Nepokretnog cilindrinog kuita, - Hidrauliki oblikovanih rebara - Nepokretnog konusa, - Pokretnog obodnog cilindra (ijim se pomicanjem mijenja protona povrina na izlazu i time regulira protok).
Prednosti: - Laka i ekonomina konstrukcija, - Radni dio je u suhom (mehanizam za pokretanje zatvaraa),
3.3 Brane
118
- Izlazni konus raspruje mlaz i pri tome se disipira energija, - Moe se isputati nanos bez da se zatvara zaepi. Mane: - Prskanje vode (moe se izvesti skretanje mlaza u kuitu),
Dovod zraka
- Vibracije zbog pomicanja toke odljepljivanja mlaza. Kontrakcija mlaza iznosi 0.75-0.78.
IGLASTI regulacijski ZATVARA Johnsonov zatvara Koristi se kod lunih brana, kada se mlaz eli tono usmjeriti bez prskanja. Sloene je konstrukcije i vrlo skup, osjetljiv na nanos i kavitaciju na iglama. Kontrakcija mlaza iznosi 0.60.
3a. Pokretni dio (igla) u potpuno otvorenom poloaju
3a. Pokretni dio (igla) u potpuno zatvorenom poloaju
KRUNO CILINDRINI ZATVARA Koristi se na dubinskim zahvatima u vidu kule ili ahta.
3.3 Brane
119
3.4 Akumulacije
Jezera prema nainu formiranja mogu biti: - Prirodna jezera, - Umjetna jezera akumulacije (nastaju pregraivanjem rijenog toka u dolinama, kotlinama). Reguliranje/izravnanje protoka Prostorni i vremenski raspored vode u prirodi razlikuje se od prostornog i vremenskog rasporeda potreba na vodi, te se to rjeava promjenom vremenskog rasporeda vode (akumulacija) i transportom vode na podruja gdje je voda potrebna. U odreenom trenutku korisniku treba osigurati: - Potrebne koliine vode i - Odgovarajuu kakvou vode U periodu kada ima vie vode nego to je potrebno za ostvarenje potreba korisnika (viak) voda se akumulira u akumulaciji da bi se mogla koristiti kada je suni period i kada nema dovoljno vode za potrebe korisnika (manjak). Karakteristike unutargodinjih potreba vode i vremenskog rasporeda vode u godini
(m3/s)
VODOOPSKRBA
NAVODNJAVANJE
PLOVIDBA
ENERGETIKA VIAK MANJAK VIAK PROTOK UKUPNA POTREBA
12
T
(mjeseci)
3.4 Akumulacije
120
Karakteristian odnos raspoloivih i potrebnih voda unutar dana ( na pr. vodoopskrba, hidroenergetika,..)
potrebno
Q (l/s)
raspoloivo
T (24h)
DIMENZIONIRANJE AKUMULACIJE Si - stanje sustava (ovisno o ulazu, elementima akumulacije, sustavu za upravljanje, prethodnom stanju, izlaznom stanju) Vak - volumen akumulacije Stanje se opisuje volumenom Vak i ili visinom kod brane hi (kod plitkih akumulacija; hi , Qi)
Zahvati (zatvarai) Preljev Isputanje
ULAZ dotok (prirodni i transformirani - sustav akumulacija) Dotok se prognozira procjenjuje raznim metodama (npr. moe se koristiti metoda MONTE CARLO, gdje niz iz prolosti preslikamo kao budui niz)
3.4 Akumulacije
121
PRISTUPI: - Deterministiki pristup grafiki, - analitiki; - Stohastiki pristup (odreuje vjerojatnost) bolje i kvalitetnije. TIPOVI ZADATAKA: 1) Ako znamo ulaz i izlaz, kolika mora biti akumulacija?
2) Poznati ulaz i akumulacija, koliki je izlaz?
BILANCNA JEDNADBA (JEZERSKA JEDNADBA)
t0
QDOT dt = QIZ dt V
t0
QDOT*t = QIZ*t V, VDOT=VIZ V,
QDOT ulaz u akumulaciju V volumen koji ostaje u akumulaciji VDOT = QDOT*t VIZ = QIZ*t = VK + VPR VK volumen koji koristimo VPR volumen koji se gubi na preljevu
SUMARNE KRIVULJE: - dotoka, - ulaza, - izlaza, - potreba.
3.4 Akumulacije
122
V1= Q t1,
t=const.
Sumarna krivulja je uvijek rastua ili horizontalna (npr. za Q=0). tg=V/t tangens kuta nagiba sekante predstavlja srednji protok na nekom intervalu tg=Qsr i tg=Q tangens kuta nagiba tangente u bilo kojoj toki odgovara protoku u toj toki
1. TIP ZADATKA:
3.4 Akumulacije
123
VAK = |V+|max + |V-|max - model za analitiki proraun
POTPUNO GODINJE IZRAVNANJE: poznata nam je potreba QSR - unutar godine moramo osigurati prosjeni protok
3.4 Akumulacije
124
SATNA REGULACIJA (DNEVNA) QSR na osnovu hidrograma Qi instalirani protok ili kapacitet QSR *24*3600=Qi*tk*3600 QSR=(tk/24)*Qi VAK =QSR*(24-tk)*3600= tk/24*(24-tk)*Qi*3600= =Qi*150*tk*(24-tk)
tk [h] 12 10 ... 8
VAK [m] 21600 Qi 21000 Qi ... 19200 Qi
QSR=Qi/2 tkmin=1h
3.4 Akumulacije
125
TJEDNA REGULACIJA
QDOT *7*86400=QRADNO *5,5*86400 QDOT=5,5/7*QRADNO ; VAK =QDOT*1,5*86400 VAK=5,5/7*QRADNO*1,5*86400 =101828QRADNO100000QRADNO
DIJELOVI AKUMULACIJE
NRR
KORISNI VOLUMEN PRIRODNI VOLUMEN
MR
Preljev
MRR
MRTVI VOLUMEN
Temeljni ispust
MR maksimalna razina vode NRR normalna/radna razina vode MRR minimalna radna razina vode Korisni volumen akumulacije - volumen predvien za osiguranje potreba korisnika (vodoopskrba, navodnjavanje, proizvodnja elektrine energije,). U cilju obrane od poplava za zadravanje dijela vodnog vala koristi se dio volumena izmeu MR i NRR, a moe se pravovremeno vriti predpranjenje.
3.4 Akumulacije
126

ULAZNI HIDROGRAM QUL(t)
t
Mrtvi volumen prostor koji ne moemo koristiti, esto je zatrpan nanosom. Preljev slui za evakuaciju velikih voda: Fiksni Sa zapornicom
MR NRR
MR=NRR
KRIVULJA VOLUMENA I POVRINE AKUMULACIJE Kod dubokih akumulacija razina vode je vodoravna.
3.4 Akumulacije
127
Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009. h (m ili m n.m.)
A (h) V (h)
dh hmax h t t h0 dP dV P(V(h))= V (m3) Vm Vkor A (m2)
dP= dV = A d A + A i+1 V = i h 2
hmax h0
Adh(h h0 ) = Vkor t
hmax h0
t=
Adh (h - h0 )
Vkor
hmax
h0
dV (h - h0 )
Vkor
Vkor
t teite volumena ENERGETSKI EKVIVALENT korisnog volumena akumulacije u odnosu na: minimalnu razinu: V t W = kor (kWh) 367 bilo koju razinu:
W= Vkor (t'+ z) (kWh) 367
Kod plitkih akumulacija volumen nije jednoznano odreen nego je u funkciji uspora i vodotoka.
Uspor hp hu
h usp h prir
1,01 (1%)
Uspor raunamo sa 95% male vode. Duina uspora L=f(Q,h) proizlazi iz husp/hprir=1.01. Za 95% koritenja:
Q
Q95% 95%
3.4 Akumulacije
128
KRIVULJA PROTOKA/PROTONA KRIVULJA Protona krivulja donje vode predstavlja zavisnost protoka od razine vode u nizvodnom koritu.
POKAZATELJI: - Iskoristivost rijeke, - Iskoristivost izgradnje, - Iskoristivost rijeke s akumulacijom, - Doprinos akumulacije, - Bonitet akumulacije, - Bonitet usporne graevine, - Odnos korisnog volumena i ukupnog godinjeg dotoka, - Energetska vrijednost akumulacije. ISKORISTIVOST RIJEKE (IR)
ISKORISTIVOST RIJEKE: Qi-instalirani protok, najvei protok vode koji se moe koristiti (kapacitet zahvata) IR=Vkor/V = VELIINA IZGRADNJE V-ukupni volumen vode
3.4 Akumulacije
129
ISKORISTIVOST IZGRADNJE (IIZ)
Qi-instalirani protok, najvei protok koji se moe koristiti (kapacitet zahvata) =VELIINA IZGRADNJE
ISKORISTIVOST IZGRADNJE: IIZ=Vkor/Vpot=Vkor/QiT Vpot-potencijalno mogua iskoristiva voda
ISKORISTIVOST RIJEKE S AKUMULACIJOM (IRA) IRA=(Vkor+V)/VUK VKOR-volumen koji se koristi za instalirani protok Qi V-volumen koji se dodaje
DOPRINOS AKUMULACIJE (Dak) - omjer dodatnog prema iskoritenom volumenu Dak=(IRA -IR)/IR=V/Vkor
3.4 Akumulacije
130
BONITET AKUMULACIJE ()
Amax hmax
Vak A max h max
Vak volumen akumulacije
Bonitet akumulacije je pokazatelj vrijednosti akumulacije. Vaan je s obzirom na cijenu zemljita (terena). to je vei napraviti emo veu akumulaciju na istom prostoru. BONITET USPORNE GRAEVINE (ak/g / g/ak) Pokazatelj je ugraenog materijala u akumulacije. Koliko je m3 akumulacije ostvareno ugradnjom za 1m3 materijala u graevinu: V ak/g = ak Vg Koliko je m3 materijala ugraeno u graevinu za 1m3 akumulacije Vak volumen akumulacije Vg g/ak = Vg volumen graevine V
ak
ODNOS KORISNOG VOLUMENA I UKUPNOG GODINJEG DOTOKA Daje nam predodbu o stupnju mogue transformacije (izravnanja).
GOD =
3.4 Akumulacije
VAK VGOD
131
>0,5 - izjednaavanje volumena u nekoliko godina ~ 0,25 izjednaavanje volumena u tijeku jedne godine Godinja regulacija: Nepotpuna =2-3% (0.02-0.03) Potpuna (znai da moemo osigurati srednju godinju protoku) =20-30% (0,20-0,30) Viegodinja regulacija: Nepotpuna ~50% godinjeg protoka Potpuna 100% godinjeg protoka Dnevna regulacija: VAK Nepotpuna ~5% potrebe DN = DN VPOT Potpuna ~25% potrebe
VRSTE AKUMULACIJA Prema vrsti izravnanja protoka: Viegodinje (viak vode iz vodnih godina prebacuje se u period sunih godina), Godinje ili sezonske (viak vode iz vodnih perioda u toku jedne godine prebacuje u sune periode iste godine), Tjedne, Dnevne (princip kao kod vodospreme), Kompenzacijski bazeni (slui da dotok koji je transformiran vraa u prirodno stanje, npr. mogu se graditi kod vrnih HE za osiguranje biolokog minimuma kada HE ne radi). Prema namjeni: Vienamjenske, Jednonamjenske. Prema dubini: duboke i plitke.
3.4 Akumulacije
132
PROMJENE U OKOLINI IZGRADNJOM HG (FORMIRANJEM AKUMULACIJA)
Utjecaj na okoli propisan je zakonima (www.voda.hr, www.mzopu.hr): Zakon o vodama Zakon o prostornom ureenju Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli Primjeri: - Rijeka Drava: HE Varadin (1971-75) nije trebala studija utjecaja na okoli, HE akovec (1975-85) trebala je studija utjecaja na okoli (Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli temelji se na iskustvima gradnje HE akovec, napravljena malo prije putanja u rad), HE Dubrava (1982-89) - trebala je studija utjecaja na okoli. - HE Vinodol (1952): Akumulacija Bajer sva voda ide na HE, Lianka je presuila. - Lika i Gacka - stara korita su suha.
3.4 Akumulacije
133
Neposredne promjene: - tlo: - prenamjena povrine, - zauzimanje zemljita, - vode: - povrinske (promjene u protocima) krivulja trajanja protoka (prije i nakon izgradnje brane)
Q
Krivulja trajanja protoka prije izgradnje brane
Qd>Qi Qi
Krivulja trajanja protoka u naputenom koritu
QB T%
- podzemne - povienje/snienje razine podzemnih voda
3.4 Akumulacije
134
Posredne promjene PRIRODA: zrak, ivi svijet i prirodne vrijednosti, mijenjanje mikroklime, BIOCENOZA (skup ivih organizama-suivot) + BIOTOP (ivotna sredina), EUTROFIKACIJA. STVORENE VRIJEDNOSTI I UMJETNA PRIRODA: Infrastruktura, Naselja, Kulturna i povijesna dobra (arheoloki lokaliteti). OVJEK: Psihike, Socioloke, Gospodarske .
PROBLEMI VEZANI UZ AKUMULACIJE - Zatrpavanje nanosom uzvodno od brane: erozija korita nizvodno, mrtvi prostor, vijek trajanja akumulacije (50-200 godina), potrebno je smanjiti koliinu nanosa koji dolazi u akumulaciju (pregrade na pritocima), osigurati ispiranje nanosa kroz temeljne ispuste i preko preljeva, osigurati ienje nanosa iz akumulacije (ako je mogue); - Vododrivost akumulacije (procjeivanje kroz bokove doline i dno), pr. Letaj (Boljunica); - Ouvanje kvalitete akumulirane vode; - Gubitak uslijed isparavanja; - Utjecaj akumulacije na klimu, ekologiju, kulturno naslijee i kvalitetu vode; - Plavljenje povrina (naselja, poljoprivredne povrine, infrastruktura,); - Porast/snienje razine podzemnih voda; - Potpuno ili djelomino ruenje brane moe uzrokovati katastrofalne posljedice; - Punjenje i pranjenje akumulacije moe uzrokovati inducirane potrese; - Naglo pranjenje moe izazvati klizita; - U koritenju akumulacije postoji sukob interesa razliitih korisnika; - Priprema povrina koje e se potopiti nakon izgradnje potapanja -
3.4 Akumulacije
135
3.5 Koritenje vodnih snaga

ENERGIJA [Nm]=[J]=[Ws] Oblici energije: Energija poloaja - potencijalna energija : EP = mgH Energija gibanja - kinetika energija : EK = mv2/2 Energija dovoenja ili odvoenja topline kalorina energija Energija izgaranja kemijska energija Energija razbijanja jezgara tekih atoma energija fisije Energija spajanja lakih jezgara atoma energija fuzije
135
PRIMARNI OBLICI ENERGIJE: Mehanika energija: ovjek, ivotinje Kemijska energija: drvo, ugljen, sirova nafta, zemni plin Nuklearna energija: uran, torij, deuterij Potencijalna energija: vodotoci, plima/oseka Kinetika energija: vodotoci, valovi, vjetar, morske struje Toplinska energija: geotermalni izvori, toplina mora Energija zraenja: Suneva energija OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE: Drvo (posjeeno drvo zamijeniti novoposaenim) Vodne snage Plima i oseka Valovi mora Toplina mora Vjetar Sunce Toplina Zemlje Oblici energije koje je tehniki mogue koristiti i danas se dominantno koriste su vodne snage, fosilna i nuklearna goriva. Oblici energije koje je tehniki mogue koristiti, ali su danas ekonomski slabije isplativi: Sunevo zraenje, energija vjetra, plime i oseke, morskih valova i topline mora. Oblici energije za koje jo nije rijeen nain iskoritavanja: unutranja toplina zemlje, fuzija.
La Rance je brana/HE koja koristi energiju plime i oseke. Izgraena je 1960. blizu St. Malo u Francuskoj. 330 metara je duga i ini bazen od 22 km2. Razlika u razini vode za vrijeme plime i oseke iznosi 8 metara.
Koritenje vodnih snaga Danas se vodne snage i energija dominantno koriste za proizvodnju elektrine energije, to se i obrauje u ovom kolegiju. Hidroenergetski potencijal je rad kojeg moe izvriti vodeno tijelo mase V(m3)(kg/m3) na putu H (m) pod djelovanjem sile tee. Energija je sposobnost da se izvri rad i mjeri se radom koji se moe izvesti. Energija E: E= g V H (Nm, J, Ws) Snaga P je brzina rada (promjena rada/energije u jedinici vremena): P= E/t (J/s, W)
136
Vodna snaga: P= V g Q H (J/s, W) HE u Hrvatskoj: http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/default.aspx Pri koritenju vodnih snaga za V=1000 kg/m3 i g=9,81 m/s2 snaga se moe izraunati iz izraza: P= 9.81QHneto u (kW) Energija: E= Pdt= 9.81 Q Hnetodt u (kWh) Koeficijent korisnog djelovanja: Korisni uinak u turbini, generatoru i transformatoru = t P= 9.81QHnetot u (kW) Energija koncentriranih tokova Za koritenje vodne snage i energije dostupna je snaga i energija koncentrirana u vodotocima. Posebno su s energetskog stajalita znaajne dionice s koncentriranim (usredotoenim) padom slapovi, kaskade i slino. Na slijedeoj skici prikazan je uzduni profil dionice vodotoka:
V12/2g h1
DhE
V22/2g
z1
h2
z2
dE1= P1dt = gQdt (z1+h1+v12/2g) [Ws] E1 = P1dt [Ws] dE2 = P2dt = gQdt (z2+h2+v22/2g) [Ws] E2 = P2dt [Ws] 137
Oigledno je E1 > E2 Razlika izmeu energije na ulazu i izlazu iz promatrane dionice iznosi: dE1-2 = dE1 dE2 = gQdt hE [Ws] (za dt = 1(s)) P1-2 = gQ hE [W] P1-2 = 9.81 Q hE [kW] E1-2 = P1-2dt [kWh] (uz dt [h]) Energija E1-2 odgovara radu koji voda obavi u odreenom vremenu kreui se od profila 1 do profila 2. Rad je obavljen u savladavanju svih otpora na dionici L te na pronos nanosa. Iz ove spoznaje proizlazi osnovni princip koritenja snage i energije vode u prirodi hidrotehnikim graevinama smanjiti rad vode u prirodi i osloboenu energiju iskoristiti za obavljanje nama korisnog rada proizvodnju elektrine energije. Smanjenje rada vode na nekoj dionici u prirodi ostvaruje se: A) Usporavanjem (graevine u vodotoku) - Usporavanje se ostvaruje izgradnjom brane, te se na taj nain smanjuju brzine vode, vuna sila i u konanici se smanjuje rad vode na kretanju od profila 1 do profila 2 (du dionice). B) Derivacijom - odvajanjem dijela vode iz vodotoka i njenim provoenjem izgraenim provodnicima. Zahvat se vode ostvaruje na poetku dionice (oko profila 1) a povrat vode u vodotok se realizira na nizvodnom kraju dionice (profil 2). Provodnici su u pravilu krai od vodotoka i manjih su otpora kretanju vode, te se na taj nain smanjuje rad vode. C) Kombinacijom usporavanja i derivacije. Hidroelektrana, kod koje se koristi samo usporavanje nazivaju se PRIBRANSKE HIDROELEKTRANE, a ostale koje se ostvaruju derivacijom ili kombinacijom usporavanja i derivacije nazivaju se DERIVACIJSKE HIDROELEKTRANE. Svaka hidroelektrana (HE) sastoji se od 4 glavne grupe graevina: zahvata (brana, ulazni ureaj), dovoda, strojarnice i odvoda. (U okviru ovog kolegija obraene su brane i provodnici dok se ulazni ureaji strojarnice obrauju u okviru hidrotehnikog usmjerenja).
138
Uloga hidroelektrana (HE) u Hrvatskoj
139
Izgradnja hidroelektrana u Hrvatskoj

2500
2000
Snaga (MW)
1500
1000
500
0 1880
1900
1920
1940
1960
1980
2000
2020
Godine
Potronja i proizvodnja elektrine energije u Hrvatskoj
140
Pribranska elektrana
(statiki pad = bruto pad) P= 9.81QHnetot [kW]
141
Primjer pribranske HE HE ALE (rijeka Cetina) HE ale je pribranska elektrana smjetena na rijeci Cetini 5.8 km nizvodno od Trilja. Akumulacija HE ale slui za dnevno izravnanje protoka. Putena je u pogon 1989. god. Betonska gravitacijska brana je visine 40.50 m, zapremnine 3.7 hm3, ukupne duine 110.0 m, irine u kruni 8.8 m, a u temelju 52.95 m. Preljev je irine 20.0 m opremljen zatvaraem, dva temeljna ispusta su opremljena regulacijskim ploastim zatvaraima, a turbine revizijskim preturbinskim zatvaraima. Strojarnica je smjetena u tijelu brane, opremljena s dvije proizvodne grupe, turbine Kaplan, instalirani protok je 220.0 m3/s, pad 21.0 m, instalirana snaga 40.8 MW. Srednja godinja proizvodnja HE ale je 107.5 GWh.
Derivacijske hidroelektrane
Dovodni kanal Kompenzacijski bazen
Tlani cjevovod
Derivacijska HE s dovodnim kanalom i tlanim cjevovodom
142
P= 9.81QHnetot [kW] Primjer derivacijske HE s dovodnim kanalom HE DUBRAVA (rijeka Drava) HE Dubrava je vienamjenska protono derivacijska hidroelektrana dravskog sliva koja predstavlja posljednju stepenicu na dionici Drave od granice Slovenije do utoka Mure. Hidroelektrana energetski koristi potencijal rijeke Drave za proizvodnju elektrine energije, poveava zatitu od poplava, poboljava odvodnju, omoguuje gravitacijsko natapanje poljoprivrednih povrina te ostvaruje uvjete za razvoj porta i rekreacije. Tip HE: derivacijska s akumulacijom za dnevno i djelomino tjedno ureenje dotoka Ukupna snaga: 76 MW Energetski podaci: instalirani protok: Qi = 500m3 /s brutto pad za: Qi , H= 17.5m maksimalna snaga: Pmax=76 (2x38)MW kor. volumen akumul.: 16.6 hm3 prosjena god. proizvodnja: 350 GWh Primjer derivacijske HE s tunelskim dovodom sa slobodnim vodnim licem HE MILJACKA (rijeka Krka) Opi podaci: poloaj: podruje upanije ibensko kninske na rijeci Krki, 15 km nizvodno od Knina tip hidroelektrane: derivacijska godina poetka pogona: 1906. Energetski podaci: instalirani protok: Qi = 30m3/s (3x8 +1x6) konstruktivni pad: Ht = 102 m instalirana snaga turbina: 24 MW (3x6,4 + 1x4,8) maksimalna godinja proizvodnja: ('81-'97) Emax = 147 GWh ('74)
143
Derivacijska HE s dovodom/derivacijom pod tlakom
Tlani dovod Tlani cjevovod
P=9.81QHnetot u (kW)
144
Reverzibilne (pumpnoakumulacijske) HE Crpno akumulacijske HE (pumpno akumulacijske HE) koriste se za pohranjivanje energije u vrijeme kada je ima (akumuliranjem vode na vioj razini energija poloaja) i kasnije koritenje u turbinskom pogonu (kada je potrebna ta energija). U periodu skuplje energije (vrna potreba) na HE se proizvodi el. energija, dovodi se voda na turbine, a voda se sprema u bazen uz HE (na nioj razini). U periodu jeftinije energije voda se crpi/pumpa u akumulaciju na vioj razini koritenjem energije iz npr. termoelektrana. Zarada je na razlici cijene SKUPE-JEFTINE el. energije. Dijagram energije dnevno optereenje prikazan je na sljedeoj slici.
Glavne grupe graevina HE ZAHVAT (brana, ulazna graevina) vode u prirodi DOVOD vode do strojarnice STROJARNICA proizvodnja elektrine energije i ODVOD povrat vode u prirodu
HE prema veliini Razlikujemo standardne HE i male HE. Standardne su HE snage vee od 10 MW, a manje su male HE. One se dalje dijele na Male HE, P<10 MW (5 MW), Mini HE, P<2 MW,
145
Mikro HE, < 500 KW.
Proizvodnja elektrine energije neposredno se ostvaruje u strojarnici u kojoj su smjeteni agregat (turbina i generator), transformator i ostala oprema neophodna za voenje i kontrolu rada HE. Koncentrirana energija vode koristi se za pokretanje turbine (turbina). Na osovini turbine nalazi se i rotor generatora, u kojem se inducira elektrina energija, koja se preko transformatora predaje u elektroenergetski sustav. TURBINE Turbine su hidrauliki strojevi u kojima se mehanika energija vode - potencijalna i kinetika pretvara u mehaniku energiju vrtnje stroja. Podjela turbina s obzirom na opi tok strujanja vode kroz rotor turbine: Radijalne: Francis, Aksijalne: Propeler i Kaplan, Tangencijalne: Pelton, Radijalno-aksijalne: Dijagonalne. Podjela turbina s obzirom na nain djelovanja: Turbine slobodnog mlaza - AKCIJSKE: Pelton, Predtlane turbine (s vikom tlaka) - REAKCIJSKE: Francis, Kaplan, Propeler, Dijagonalna.
Pelton turbine (H=400-1600m) primjenjuju se kod vrlo velikih padova (pritisaka).
Pelton turbina s jednom mlaznicom
146
Pelton turbina s 6 mlaznica
Francis turbine (H=30-700m) primjenjuju se kod veih padova (pritisaka).
147
Dijagonalne turbine (H=40-220m)
Kaplan turbine (H=10-80m (propelerna 5-70m))
Ima rotor u obliku propelera, a lopatice mogu biti pokretne ili nepokretne, ako su nepokretne tada su to
148
PROPELER turbine. (Propeler turbine se koriste kod rijenih protonih pribranskih HE).
Cijevne turbine bulb (H=1-16 m)
Karakteristike turbina Snaga turbine: P = f(Q, H, D, n, g, , , ) Q-protok (m3/s) H pad (m) D promjer rotora turbine (m) n - broj okretaja (okr/min) g ubrzanje sile tee (m/s2) gustoa vode (kg/m3) dinamika viskoznost (Pa s) apsolutna hrapavost povrina (m)
149
Podruje primjene turbina u ovisnosti o padu s priblinom snagom
Specifian broj okretaja turbine ns Specifian broj okretaja turbine ns (u minuti) naziva se SPECIFINA BRZINA ILI KOEF. BRZOHODNOSTI TURBINE. U zavisnosti od specifinog broja okretaja daju se osnovna svojstva turbina (dimenzije, brzina pobjega, dimenzije neposrednog dovoda i odvoda) te je mogue u prvim
150
istraivanjima koritenja vodnih snaga na nekom dijelu vodotoka definirati gabarite strojarnice u koju se smjeta oprema. Odreuje se na temelju modela turbine snage 1 KS (0.73549 kW) i pada 1 m: - Pelton ns= 2-70 - Francis ns= 60-450 - Propeler, Kaplan i cijevne ns= 400-1200
151

Nasutebrane I Dalje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nasutebrane I Dalje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

3.3-2 Nasute brane

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Zemljane brane mogu biti: - homogene

mjeovite (kameni nabaaj i zemlja)

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, lijevani asfalt, geomembrane,)

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Granulometrijska krivulja materijala koji se titi

Materijal otporan na eroziju

Granulometrijska krivulja filtarskog materijala

Materijal koji se titi

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Linija procjeivanja za isti filtar

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Brana Roquebrune - Nizozemska

Nasip u Gusi polju

Danas se za drenau koriste i drenovi od geotekstila.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

SPRJEAVANJE/SMANJENJE PROCJEIVANJA (VODODRIVOST) Vododrivost tijela brane

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Vododrivost temeljnog tla (produljenje procjednog puta)

- Djelomina ili potpuna zamjena tla produenje jezgre/temeljnog klina

- Uzvodni glineni zastor

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

vedska metoda momenata

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

- Razlike u slijeganju susjednih zona.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

VISINA PENJANJA VALA

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

VALOVI USLIJED VJETRA Visina penjanja vala hpv= 4/3 hv

Visina penjanja hpv: - ovisi o pokosu (nagibu) brane hpv

ovisi o obradi materijala (vee vrijednosti za glatki materijal)

hrapavo 0,1 0,6 tg

Prema ICOLD-u trebalo bi dodati jo visinu uslijed seiche efekta.

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

3.3-2.1 Nasipi obrane od poplava

KORITO VODOTOKA INUNDACIJE

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet

Hidrotehnike graevine - 3. dio, 2009.

TIJELO NASIPA POSTELJICA

Procjedna linija kroz nasip

Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet