Marina Mualo RADIO U HRVATSKOJ Guglielmo Marconi 1901.- alje Morseovo S preko Atlantika 1909.

- Nobelova nagrada za fiziku - The Wireless Telegraph & signal Company FONOAUTOGRAF - prva sprava za biljeenje zvuka - Leon Scott de Martinville FONOGRAF - Thomas Alva Edison - pretea gramofona GRAMOFON (1888) - Emile Berliner - voskom premazana cinana ploa Frank Conrad - ininjer u Westinghouse Electric 8XK- Njegov prvi radio s kojeg emitira glazbu s fonoautografa 2.11.1920. KDKA objavljuje rezultate izbora na kojima je republikanac Harding pobjedio Roosevelta. David Sarnoff - najzasluniji za razvoj radija a pogotovo tv u Americi RCA- Radio Corporation of America (na elu joj) RADIOLA- prvi radio prijemnik (1921.) FCC (Federal Communications Commission) 1927.- Federal Radio Commission 1934.- Communications Act - FCC osnovana - djeli postaje na komercijalne i nekomercijalne 2MT(Two Emma Toc) i 2LO - Marconijeve eksperimentalne postaje u VB British Broadcasting Company (BBC) 14.11.1922.- osnovan od pote i 6 tvrtki za proizvodnju radio opreme, privatan 1.1.1927.- postaje javna kompanija i mjenja ime u Corporation John Reith - prvi direktor BBC-a - stvorio uvjete za nezavisni radijski srevis vijesti, izborio samostalnost za novinarsku profesiju 1906.- prva reklama na ploi (za Edisonov fonoraf)

Pick up tehnologija (1925.) - itanje zapisa iz brazdi na ploi izravno u eter KRALJEVINA SHS 1920.- Obznana 1921.- Vidovdanski ustav Pravilnik o privatnim telegrafsko-telefonskim prijemnim aparatima (1923.) - priznato postojanje radija i doputeno oslukivanje preko slualica - izdalo ga Ministarstvo PT (pota i telegrafa) - smjeli su se posjedovati aparati za prijem ali NE i za transmisiju - svaki valsnik radio prijamnika duan je plaati taksu od 240 dinara za stanice ramom i 360 dinara za stanice s antenom (po uzoru na BBC) Zakon o tampi (1925.) - prvi zakon iz podruja informiranja Radio klub Zagreb 1924.- osnovan. Predsjednik mu bio Oton Kuera Radio port- slubeni list Kluba RADIO ZAGREB 1924.- Radio klub alje molbu misnistrarstvu PT za osnivanje radija. 1925.- potpisan Ugovor: 1. Radio slui za saoptavanje dnevnih vesti, meteorolokih izvetaja, berzanskih kurseva, muzike svake vrste i sve vesti kojima se iri nauka i umetnost pa i razonoda 2. Puta se u saobraaj samo uz prisutstvo dravnog inovnika kojeg odredi ministarstvo PT 3. Ministarstvo PT ima pravo da kontrolie knjige i raune i da ubire 12% od njenih prihoda i jo 20% kada bude istog prihoda Radio Zagreb d.d.- dioniarsko drutvo koje je dobilo koncesiju 15.5.1926.- u 20:30h na Markovom trgu br.9 (kurija Rakovac) -oprema dobivena od Telefunkena i Jugo-Siemensa -odailja u potkrovlju, 60m od tla -himna Lijepa naa by Krsto Odak, spikerica Boena Begovi najavila poetak rada RZ - program zavrio u 22:15h Radio glasnik- prvi sluveni list RZ 1927. -prijenosi misa s Markova trga -prvi sportski prijenos utakmice Graanski-HAK -7 000 pretplatnika 1928. - uveden znak Geofizikog zavoda za tono vrijeme (signal RZ) - novi ugovor o koncesiji (ujnost poveana na 7000w (umjesto 350) i trebala je

trajati 15g (do 43.) ali oduzeta je 39. - RZ postao lan Meunarodne unije za Radiofoniju (eneva) -atentat u skuptini (20.6.) - proradio Radio Ljubljana 1929. Radio Beograd- uz kralja i crkveni obred 6.1.-parlament rasputen, uvedena kraljeva diktatura KRALJEVINA JUGOSLAVIJA 25.11.1929.- Crni petak na Wall Streetu -kriza, buenje faizma 1930.- Oktroirani ustav - Ustaa: hrvatski oslobodilaki pokret 9.10.1934.- atentat u Marselillesu EKSPROPRIJACIJA Nacionalni sat (1930.)- zajedniki program RZ, RBg i RLjub -pretplata skupa, program bezveze Vojko Shauff- novi ravnatelj RZ nakon to se Stern povukao 1938. 26.8.1939.- sporazum Cvetkovi- Maek 17.8.1939.- radijske postaje u Kraljevini Jugoslaviji preuzela je drava 1. Uredba o oduzimanju koncesija drutvima Radio a.d. Beograd i RZ d.d. 2. Uredba sa zakonskom snagom o eksprporijaciji za potrebe radiofonije -za upravu nad RZ bore se maekovci (Hrvatski dnevnik) i frankovci (Matica Hrvatska) - RZ osloboen od plaanja i novanih obveza DRAVNO PODUZEE RZ 1.5.1940.- nova uprava preuzela RZ Vladimir Kovai- novi ravnatelj -novi odailja na Deanovcu ( Klotar Ivani) 4.5 kw -studio preseljen u kuu Arko, Vlaka 116 - i dalje gluh za politiku ali sva tri radija prenose sveanost pristupanja Trojnom paktu NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA 25.3.1941.- u Beu potpisan pristup Jugoslavije Trojnom paktu 27.3.1941.- pu, nova vlada na elu s Duanom T. Simoviem 6.4.1941.- napadnuta Jugoslavija 10.4.1941.- proglaena NDH preko RZ by Slavko Kvaternik 17.4.1941.- kapitulacija Jugoslavije Biro Concordia - pokretne postaje Goebbelsove ProMi a cilj im je bio zametanje traga emitiranom signalu i stvaranje zabune jer se nije znalo tko i odakle emitira -faistika propaganda - Velebit i Postaja glavnog ustakog stana (poetak '41.)

RRG- Reichs Rundfunk Gesellschaft DRAVNA KRUGOVALNA POSTAJA ZAGREB -NDH nije imao ustav, parlamentarne institucije i viestranaje - RZ pod nadlenosti Dravnog tajnitva za prosvjeivanje Dravna radiopostaja Zagreb = Dravna krugovalna postaja Zagreb Radovan Latkovi- novi ravnatelj, student Pravnog fakulteta -program je poinjao i zavravao Himnom i ustakim pozdravom -odailja je pojaan na 10kw Za dom spremni i Ustaka rije- ideoloki sadraji, svaki dan -60 000 pretplatnika 23.2.1942.- prvi izravni prijenos Sabora u povijesti -osnovane postaje u Dubrovniku, Osijeku, Banja Luci i Sarajevu; poeci lokalnog radija (isto 1942.) 1942.- ponovo primljen u Meunarodnu uniju za radiofoniju (3. put e to biti tek 1993. kao HRT!) Ilegalna partizanska radijska postaja 23.5.1943.-u stanu Brae Engel u Tukanovoj -prvi puta pozdrav smrt faizmu... -na kraju ustae pronale odailja u stanu na Sigeici 8.5.1945.- partizani oslobodili Zagreb SFR JUGOSLAVIJA 29.11.1945.- proglaena FNRJ R Zagreb, Dubrovnik i Osijek- nastavili rad (RZ vraeno satro ime) 1945.- Radio Zagreb II (do 1947. pa onda opet od 63./64.) - Radio Rijeka - Radio Varadin 1966.-Radio Split 1968.-Radio Zadar 1953.- FRNJ postaje SFRJ 1971.- Hrvatsko proljee - Mirko Tripalo, Savka Dabevi-Kuar, Pero Pirker - Vjesnik i Radio Televizija Zagreb ga podupiru 1980.- umire Josip Broz 1981.- nemiri na Kosovu 1981.- Miloevi na elu CK Srbije sijeanj 1990.- izvanrdni kongres CK SKJ - Slovenci pa Hrvati naputaju kongres, SKJ se raspada PORATNI RADIO ZAGREB Radio Zagreb- slubeni list, krajem 1945. (prestaje izlaziti zbog financija '52.) 1946. Ustav: Radijske postaje=openarodna imovina -Uredba o organizaciji radio-difuzne slube, nakon nje jo 20-etak slinih

1948. Kosmaj- prvi radio prijemnik domae proizvodnje -Tito Staljinu reko ne; 5. Kongres KPJ u Beogradu, izravan radijski prijenos 1950. - Rz seli u novi prostor u ubievu 100 000 petplatnika -Zakon o upravljanju privrednim poduzeima od strane radnih kolektiva (samoupravljanje) 1951. - na podruju FNRJ 15 postaja: Ljubljana, Maribor, Zagreb, Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Sarajevo, Titograd, Novi Sad, Beograd, Zajear, Skopje, Pritina, Ajdovina Radio Jugoslavija- program namijenjen inozemstvu kao odgovor na rusku propagandu iz okolnih zemalja - i Rz prenosi program od 23-00 na ekom i maarskom -RZ seli u Juriievu 1952. - Udruenje radio-stanica FNRJ - uveden samostalni dnevnik Radio-dnevnik Radio Sljeme (1953.) - prva lokalna postaja namijenjena Zagrebu - program trajao 4 sata, zarauje od reklama i emisija pod pokroviteljstvom -ivlji, zabavniji program od RZ - u radu ga ometaju kritike vladajuih da je malograanski i kapitalistiki Televizija 15.5.1956.- u 20:00h, prvo emitiranje u Jugoslaviji - prenosi se program austrijske televizije kolovoz '56.- prva emisija domae proizvodnje - ubzo se program sastojao od dnevnika, dokumentarnog filma i zabavnog programa Zakon o radio-difuznim stanicama (1955.) -prvi zakon o elektronikim mendijima u Jugoslaviji -57 lanaka, 8 poglavlja Radijske postaje= ustanove osnovane na naelima drutvenog upravljanja Osnovni zakon o radio-difuznim ustanovama (1965.) -radijsku postaju moe osnovati drutveno-politika zajednica i radna i druga samoupravna ogrganizacija - dozvola se trai od JRT (Jugosl. radiotv.) -dopustio republikama da same donesu propise za radijsku regulativu -nema privatnog vlasnitva Taxi za Babilon 1969.- by Zmazek/iljak/Silobri -kultna emisija Drugog programa Radio Zagreba

-izravni pozivi sluatelja u eter, instrumentalne podloge za govor, DJ pristup glazbi, jinglovi i zvuni efekti, emitiranje izvan studija - omoguena dvosmjerna komunikacija 1970.- Mali noni razgovori, Tv emisija u istom sastavu 1984.- Taxi prestao voziti List RTZ-a- Radio-televizija Zagreb, list radnog kolektiva (1973.) Zakon o telekomunikacijama (1978.) -prvi takav u Hrvatskoj -razdvojio dravnu i lokalnu radiofoniju - povezivanje svih postaja u Hrvatskoj Zakon o javnom informiranju (1982.) - javno informiranje je slobodno ali ne smije ruiti socijalizam - cenzure nema, osim u sluaju ratne opasnosti - prvi put regulirana koliina reklame: ne smije prelaziti 1/5 ukupnog programa LOKALNE RADIJSKE POSTAJE - u sustavu RZ: Dubrovnik, Osijek, Rijeka, Sljeme, Split, Zadar - izvan sustava RZ: R Varadin, R Glas Podravine (Koprivnica), R Brod, R Vinkovci, akovo, Petrinja, Karlovac, Valpovo, Sisak -najvie lokalnih rp je osnovano na sveuilitima i novinskim poduzeima -u 80-ima zamiru je nisu dovoljno ujne i ne informiraju dobro REPUBLIKA HRVATSKA 30.5.1990.- konstituiran Sabor 22.12.1990.- Boini ustav 25.6.1991.- Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH 18.11.1991.- pao Vukovar 15.01.1992.- meunarodno priznanje RH (prvo Njemaka i Vatikan, brijem) DOMOVINSKI RAT -23 novinara poginula, 160 ih je zatvoreno veljaa 1992.-Ratna krugovalna postaja Hrvatske vojske- uta podmornica -80% odailjaa prestalo raditi -Sljeme raketirano 2 puta (rujan i listopad '91.) -najvie raketiran Sr 15.9.1991.- prva uzbuna u Zagrebu - ministrarstvo daje naredbu da loklane rp moraju reemitirati informativne emisije HR-a S domovinskih bojita rujan '91.- na Sljemenu, prva ratna autorska emisija na HR ikad -3 put tjedno sat vremena izravno s bojinica - Drugi program ju emitira i alje dalje - komunicira se izravno i neizravno. Poruke ponekad bile ifrirane. Radiomost, spojene posude, uskrsnue lokalne radiofonije

Moja domovina- Dujmi/Tuti/Brato - zatitni znak domovinskog rata RATNO IZVJETAVANJE 786- stranih izvjestitelja do poetka listopada '91. u Domovinskom ratu -sve do kraja '91. nema nikakve cenzure pa se u eteru pojavljuju podaci tetni za obranu Hrvatske Klizna (ratna) shema HR - kratke vijesti, sredinje informativne emisije neogranienog trajanja, poneka autorska emisija i domoljubna glazba Uredba o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnog stanja (1991.) - prvi dokument u RH o pravilima novinarskog rada - rad novinara nadzire Informativni tab RH - ne smiju se objavljivati informacije koje su vojna tajna, pozivaju na nasilnu promjenu ustavnog poretka, ili one koje su tetne za obranu Hrvatske - kazna do 5 g zatvora za onog tko prekri oredbe - HND predloili ispitivanje ustavnosti odredbe Upute za novinare: - nije doputeno objavljivati: 1.Brojano stanje vojske 2.Poloaj vojnih postrojbi 3.naoruanje i koliinu streljiva 4.Planove vojnih operacija 5.Kretanje vojnih transporta i opskrbi -jednini put kada je odredba kazneno djelovala bilo je u sluaju tjednika ST i broja iz sijenja '92. Povuen je iz prodaje zbog lanka Stenogram Jastrebovih razgovora iz Vinkovaca zbog navodnog objavljivanja vojne tajne. PROCES PRIVATIZACIJE - 3 okolnosti obiljeile su ovaj proces: 1.Nasljeni oblik samoupravljanja- tzv. Samoupravno vlasnitvo 2. Ratna opasnost i rat 3. Usporedni proces osamostaljenja drave Zakon o trgovakim drutvima (1993.) -temelj za privatizaciju i dr. propise kojima se ureuje gospodarski sustav zemlje - ureuje statuse gospodarskih subjekata 1999.-Deutsche Telekom kupio 35% HT-a RADIJSKE POSTAJE KAO TRGOVAKA DRUTVA

-uvoenje privatnog vlasnitva nad radijskim postajama doputeno tek uvoejem Zakona o telekomunikacijama (1994.) a poelo se provoditi od 1995. godine - definiranje vlasnika bio je osnovni uvjet za nastavak emitiranja - sve rp su morale postati trgovaka drutva sa jasnim titularom vlasnitva travanj '95.- raspisan prvi natjeaj za dodjelu koncesija - ponueno oko sto koncesija na svim razinama osim dravne - sve stare postaje dobile su koncesije i nastavile s emitiranjem -sve radijske postaje osnovane nakon 1994. osnovane su kao trgovaka drutva osim: -3 nekomercijalne postaje 1.HKR (osnoovala ga Hrvatska Nadbiskupska Konferencija) 2.Radio Marija 3.Radio Student ZAKONODAVNA DJELATNOST Zakon o javnom informiranju (1992.) - prvi pokuao regulirati rad sredstava javnog priopavanja u RH - nedoreen i nepotpun -pravila za osnivanje radijskih postaja bitno se razlikuju od pravila osnivanja nove tiskovine ( zato jer je broj frekvencija ogranien!) -proizvodnjom i emitiranjem programa mogla su se baviti poduzea i radiodifuzne ustanove koje dobiju dozvolu od Ministarstva informiranja Novo Tijelo: Vijee za zatitu slobode javnog informiranja - nikad nije zapoelo s radom Zakon o telekomunikacijama (1994.) -prvi puta nakon eksproprijacije dopustio privatno vlasnitvo nad rp!!! 99 lanaka, 12 poglavlja (radio u pog. 8. 10. i 12.) Vlasniki odnosi - konesionarom moe biti trgovako drutvo u kojem jedan lan, pravna ili fizika osoba ne smije imati vie od 25% udjela u vlasnitvu drutvakoje je koncesionar Iznimka: -lokalni koncesionar s podruja gdje ivi manje od 10 000 ljudi. Tad se ogranienje od 25% poveava na 50% -u podrujima gdje ivi manje od 3 000 stanovnika, ogranienja nema - jedna pravna ili fizika osoba smije sudjelovati u kapitalu samo jednog koncesionara na dravnoj razini ili jednog koncesionara radija i 1 tv na lokalnoj pod uvjetom da se radi o razliitim sredinama -udio stranog kapitala moe iznositi samo 25% -iznimku od osnivanja trgovakog drtva ini mogui koncesionar neprofitnog radija ili tv -radijsku postaju ne mogu osnovati politike stranke i tijela dravne

uprave Vijee za telekomunikacije -izvrno tijelo nadleno za dodjelu koncesija a radi pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza -9 lanova, imenuje ih Zastupniki dom Hrvatskoga Sabora 5 l. na 5g 4 l na 3 - ne mogu biti osobe koje su u poslovnoj ili gospodarskoj vezi s poduzeem koje obavlja djelatnost u javnim telekomunikacijama Zadaa Vijea:- odobravanje koncesija za privatne radijske i tv postaje na svim razinama ali i za kabelsku tv kao i za mobilne mree - raspisivanje natjeaja, prikupljanje ponuda... - Vijee ima pravo i povui koncesiju ako se utvrdi da je koncesionar davao netone podatke, krio programska mjerila i sl. -Vijee ima pravo odbiti ponudu bez objanjenja i prava na albu (to je zavrilo na Ustavnom sudu) Krini put 101 20.01.1996.- Vijee oduzelo koncesiju R101 da bi je dodjelili ponuivau Radio Globus -zbog navodno nepravilno provedene prijetvorbe i nejasnoi oko vlasnika 23.11.1996.- demonstracije na Trgu, 100 000 ljudi 4.11.1997.- potpisan ugovor o koncesiji -u vlasnitvu R101 d.d. (75% djelatnici, 25% grad Zagreb) Zakon o telekomunikacijama (1999.) -odredbe za tv 9i radio uglavnom slijede stari zakon ali bilo je i nekih izmjena: 1.Hrvatski zavod za telekomunikacije -nezavisni regulator telekomunikacija, krovno tijelo za odluivanje o svim operativnim poslovima -njime upravlja Upravno vijee s 5 lanova koje imenuje Zatupniki dom Sabora na 5 godina 2.Vlasniki udjeli -u trgovakom drutvu koje ima status koncesionara po starom zakonu su trebale biti najmanje 4 fizike osobe, sad ih je dovoljno najmanje 3 3. Uz politike stranke i tijela dravne uprave, konceionarom vie ne mogu biti ni marketinke agencije 4. Vijee za telekomunikacije postaje Vijee za radio i televiziju -9 lanova, samostalni su u obavljanu poslova iz svog djelokruga sve druge tehnike, administrativne i strune poslove za njih obavlja Zavod -alba i dalje nije doputena ali se moe pokrenuti upravni spor -odluke se donose natpolovinom veinom tajnim glasovanjem na sjednicama otvorenim za javnost Reklame -duhanski proizvodi se ne smiju a alkohol i medicinske usluge idu po posebnom

zakonu -trajanje reklama ne smije prelaziti 12 minuta u jednom satu tj. 15% dnevnog programa na dravnoj razini i 18 minuta odnosno 25% na lokalnoj!!! -nekomercijalnim radijskim i tv postajama zabranjene su emisije pod pokroviteljstvom! Obveze koncesionara -lokalni su duni emitirati najmanje 6 sati programa a dravni i regionalni najmanje 12 sati programa dnevno -lokalni moraju najmanje 20% tjednog programa posvetiti lokalnim temama -dravni moraju dnevno emitirati sredinju informativnu emisiju Koncesije -pravo koritenja odreene frekvencije na odreeno vrijeme. To pravo se stjee potpisivanjem koncesionarskog ugovora -na dravnoj, regionalnoj, upanijskoj, razini grada, opine... -raspisuju se temeljem Frekvencijskog plana, utvrenog u enevi 1984. -Hrvatski zavod za telekomunikacije utvruje tehnike mogunosti i predlae Vijeu raspisivane natjeaja a vijee provodi natjeaj i donosi odluku o dodjeli -koncesionari plaaju naknadu za koncesiju i koritenje frekvencije i od njih se puni dravni proraun Zakon o HRT-u (2001.) -HRT je pravna osoba u statusu javne ustanove -sastoji se od 2 organizacijske jedinice: 1.Hrvatski Radio 2.Hrvatska Televizija -osniva HRT-a je Republika Hrvatska Tijela HRT-a -Vijee HRT-a, Upravno vijee HRT-a, Ravnatelj HRT-a Vijee: -25 lanova , 3 lana imenuju Predsjednik Republike, Predsjednik Vlade i Predsjednik Sabora -zastupa i titi interse javnosti te nadzire i ocjenjuje programske sadraje -imenuje i razrjeava glavnog urednika i urednike programa Upravno vijee: -7 lanova, 1 se bira meu djelatnicima HRT-a a ostali iz redova strunjaka -upravlja HRT-om, odluuje o ulaganjima, imenuje i razreava Ravnatelja, odluuje o visini pretplate Ravnatelj: -na 4 godine. Odgovara za uspjeno i zakonito poslovanje ZAKON O HRT-u (2003.) Ope odredbe - HRT je pravna osoba sa statusom javne ustanove iji je osniva RH -HRT ima 3 organizacijske jedinice sa statusom podrunica: 1.Hrvatski radio

2.Hrvatska televizija 3.Glazbena proizvodnja HRT-a (i organizacijska jedinica opi i zajedniki poslovi) Programska naela i obveze -zabranjeno je koristiti teletrgovinu -zabranjeno je sponzoriranje informativnog programa Sadraj programa -vie od 55% mora biti izvorno proizvedeno na hrvatskom a od preostalog stranog programa najmanje 50% mora biti na nekom od europskih jezika ili europske proizvodnje Reklamiranje -ne smije dulje od 9 minuta u satu -promidbeni blok moe se umetati samo izmeu emisija -informativne, dokumentarne, vjerske, emisije za djecu, emisije krae od 30 minuta, prijenosi vjerske slube i igrani filmovi se ne prekidaju!!! (7) -ne smiju se reklamirati stranke, vjerske zajednice i sindikati -u relamama ne smiju udjelovati osobe koje sudjeluju u informativnim emis. Tijela HRT-a 1.Programsko vijee HRT-a 2.Ravnateljstvo HRT-a 3.Glavni ravnatelj HRT-a Programsko vijee HRT-a -zastupa i titi inters javnosti provoenjem nadzora i unaprijeenjem programa -11 lanova na 4 godine (svake dvije se izmjenjuje pola) -lanovi mogu biti dravljani RH koji predstavljaju razne skupine drutva -ne mogu biti: -dravni slubenmici -zaposlenici HRT-a -osobe koje rade u konkurentskim firmama il bilo gdje a moe doi do sukoba interesa Zadae Vijea: -imenuje Glavnog ravnatelja HRT-a -imenuje ravnatelje organizacijskih jedinica -direktora programa i gl.ur. informativnog programa -l. ne dobivaju naknadu za svoj rad. Imaju pravo na besplatan televizijski i radio prijamnik i godinju naknadu u visini od pola plae Gl. ravnatelja kao i naknadu punih i trokova smjetaja -sastaju se najmanje 1 u 3 mjeseca Ravnateljstvo HRT-a -Glavni ravnatelj HRT-a, Ravnatelji HR-a, HTV-a i GPHRT-a i 1 predstavnik radnikog vijea HRT-a -odluuje o raspolaganju imovinom, ulaganjima, donosi financijski plan... -podnosi izvjee Vijeu 1 godinje Glavni ravnatelj HRT-a -rukovodi HRT-om -predstavlja i zastupa HRT -predlae kandidate za ravnatelje org. jedinica -moe obustaviti akt Vijea ako smatra da nije u skladu sa zakonom

-odgovoran je za zakonitost i poslovanje HRT-a -ne moe postati netko tko uiva imunitet po bilo kakvoj osnovi! -imenuje ga Vijee na 4 godine Vanja Sutli- trenutno glavni ravnatelj HRVATSKI RADIO 1.Ravnatelj HR-a 2.Direktor programa HR-a 3.Glavni urednik informativnog programa HR-a Ravnatelj HR-a -predstavlja i zastupa HR -realizira plan ulaganja -provodi kadrovsku politiku -predlae kandidate za ovu drugu dvojicu -imenuje i razrjeava urednike pojednih programa -na 4 godine Direktor programa HR-a -usklauje program s ovim zakonom i programskom i poslovnom polititkom, izrauje sezonski raspored programa, odluuje o rasporedu emisija, -odgovara za sve informacije objavljene u programu Pretplata -iznosi 1.5% prosjene ntomjesene plae zaposlenih o RH na temelju podataka za prolu godinu -od mjeseno prikupljenih sredstava HRT je duan uplatiti Fondu za poticanje... ZAKON O ELEKTRONIKIM MEDIJIMA (2003.) plus Izmjene i dopune (2007) Tko je nakladnik el. medija? -svaki koncesionar radija i tv, HRT, fiz. ili pravna osoba koja proizvodi el. publikacije Koje uvjete mora ispunjavati nakladnik da bi mogao vriti radijsku i tv djelatnost? -djelatnost radija i tv moe obavljati pravna ili fizika osoba koja je upisana u odgovarajui registar uRH u skladu s ovim zakonom i posebnim propisom , koja je dobila koncesiju te sklopila ugovor o koncesiji u skladu s ovim zakonom. ije miljenje nakladnik treba pribaviti ako eli promjeniti programsku shemu? - miljenje urednitva i Vijea za elektronike medije (ako se osnova mijenja za vie od 10%) to se ne smatra oglaavanjem? 1.Izjave nakladnika o programskim sadrajima 2.Besplatne najave javnih radova i dobrotvornih akcija 3.Besplatno prezentiranje umjetnikih djela Trajanje reklama - za radio je neogranieno!!!??? -na tvu-u ne smije prelaziti 20% dnevnog vremena (bez teletrgovine 15%) tj. 12 minuta u satu! U koje emisije se ne smiju umetati reklame?

-u vijesti i prijenose vjerskih slubi -druge informativne emisije, vjerski programi, programi za djecu ali samo ako treju manje od 30 min. Ako su dulji onda reklama ide svakih 20 min Vrijeme objavljivanja programa -nakladnik radija na dravnoj, regionalnoj, upanijskoj, i na razini grada Zagreba mora objavljivati najmanje 12 sati programa, a na razinama niim od upanijske najmanje 6 sati -nakladnik tv-a ovo prvo najmanje 6, ovo drugo namanje 3sata Koja je posebna obveza regionalnog nkaladnika? -najmanje 10% tjednog programa mora posvetiti regionalnim temama Posebna obveza lokalnog nakladnika! -barem 20% tjednog programa posvetiti lokalnim temama to je to vlastita proizvodnja? -programski sadraji iji je proizvoa nakladnik ili su proizvedeni po njegovoj narudbi i za njegov raun to spada u vl. proizvodnju? -premijere i prve reprize hrvatskih audiovizualnih djela -objavljivanje hrvatske glazbe (na radiju) to ne spada pod vlastitu proizvodnju? -oglasi, radijska i tv prodaja, naplatne obavijesti (videostranice) Koliki mora biti udio vlastite proizvodnje? -za televiziju najmanje 20% dnevnog programa i i od toga najmanje 60% izmeu 18 i 22 sata -za radio najmanje 30% dnevno a hrvatska glazba mora initi najmanje 20% dnevnog radijskog programa Hrvatska audiovizualana djela! -djela izvorno proizvedena na hrvatskom ili namijenjena nacionalnim manjinama, kao i djela hrvatske kulturne batine Koliki mora biti udio europskih audiovizualnih djela u programu? -najmanje 51% stranog programa godinje Koji su uvjeti za povezivanje programa u mree? 1.Nakladnici moraju imenovati urednika zajednikog programa 2.Svaki nakladnik mora emitirati najmanje 2 sata vlastite proizvodnje dnevno izmeu 7 i 22 sata 3.Zajednika proizvodnja mora biti na hrvatskom i mora iznositi najmanje 25% 4.Nakladnici oblikuju zajedniku programsku osnovu i pisani akt o njoj i to moraju dostaviti Vijeu za el. med. to je to regionalna a to nacionalna mrea? -nacionalna mrea je tv ili radijski program koji je dostupan za vieod 60% stanovnitva RH -regionalna je dostupna za vie od 70% stanovnika regije -tako umreene, raunaju se kao jedinstveni televizijski ili radio program Neprofitni radijski i tv programi! -program koji dnevno objavljuje najmanje 30% vlastite proizvodnje informativnih, kulturnih i

zabavnih sadraja to se smatra nedoputenom koncetracijom u e. medijima? 1.Nakladnik na dravnoj razini koji ima vie od 25% udjela u kapitalu nakladnika na dravnoj, regionalnoj, upanijskoj, gradskoj ili opinskoj razini 2.Nakladnik na dranoj razini s udjelom u kapitaliu dnevnih novina koje izlaze u vie od 3 000 primjeraka veim od 10% 3.Na dravnoj razini s 10% u novinskoj agenciji 4.Na dravnoj razini koji izdaje dnevne novine u nakladi veoj od 3 000 5.Regionalni i lokalni s 30% u kapitalu drugog takvog na istom podruju 6.Regionalni i lokalni koji na istom podrujuizdaju novine lokalnog znaaja Smije li jedan nakladnik imati vie koncesija? -smije jedino ako radijsku i televizijsku djelatnost ne obavlja na istom posruju Tko ne moe biti nakladnik za radio i tv? -osobe povezane s djelatnou oglaavanja i operatori prijenosa radijskog i tv programa Tijela Agencije za elektronike medije! -Ravnatelj Agencije i Vijee za elektronike medije lanovi Vijaa za elelktronike medije -7 lanova sa iskustvom u radu el. medija, na 5 godina i mogu biti ponovo imenovani Tko ne moe postati lanom Vijea? -dravni dunosnik, dunosnik u izvrnoj ili sudbenoj vlasti niti dunosnik politike stranke,lan bilo ega ta se odnosi na radio ili tv Koje su zadae Vijea? 1.Provodi postupak dodjele koncesije 2.Donosi odluku o oduzimanju koncesije 3.Donosi godinji plan monitoringa Koji su kriteriji za davanje koncesije? -programski uvjeti, kvaliteta i raznovrsnost programa, tehniki, financijski i kadrovski uvjeti i potivanje ovog zakona to mora sadravati ponuda za javni natjeaj dodjele koncesija? -dokaze o ispunjavanju uvjeta, programsku osnovu, podatke o vlasnikoj strukturi, i financijskoj sposobnosti ponuivaa to mora sadravati odluka o dodjeli koncesije? -opis djelatnosti, razinu i podruje koncesije, visinu naknade, rokza sklapanje ugovora Na temelju ega se stjee pravo obavljanje djelatnosti radija i tv? -na temelju odluke o dodjeli koncesije i sklopljenog ugovora o koncesiji S kim nakladnik sklapa ugovor o dodjeli koncesije? -s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije, na temelju odluke (Vijea elektronikih medija) o dodjeli koncesije

U kojim sluajevima se koncesija moe oduzeti' 1.Ako je dobivena na temelju netonih podataka 2.Ako ju nakladnik nije poeo koristiti ili ako ne potuje tehnike uvjete dulje od mjesec dana ili ako prekine koritenje koncesije dulje od 48 sati 3.Ako se ne pridrava najmanje 90% programske osnove 4.Ako nije platio naknadu za koritenje koncesije 5.Ako nije nakon opomena dostavio podatke o promjeni vlasnike strukture U kojim sluajevima koncesija prestaje? -istekom vremena, ako je se nakladnik odrekne, presankom prane osobe nakladnika, ako je nakladniku pravomono zabranjeno obavljanje koncesionarske djelatnosti ili sporazumnim raskidom ugovora Kada koncesionar mora podnjeti Vijeu zahtjev za obnovu koncesije -najmanje 6 mjeseci prije isteka koncesije

JO NEKA PITANJA S ROKOVA Broj lokalnih radiopostaja u Hrvatskoj! -126 a tv 14 Broj lokalnih radiopostaja u Hrvatskoj 70-ih? -oko 50 Doputeni broj koncesija! -samo 1 na dravnoj ili 2 na niim razinama ako se ne radi o istome podruju Koliko je bilo lokalnih radiopostaja za vrijeme rata i i u ijem su bile vlasnitvu? -takoer 50-etak, u vlasnitvu organa lokalne uprave Poetak emitiranja Radija Osijek i Dubrovnik -Dubrovnik: travanj 1942. , Osijek 24.12.1943. Tko je bio osniva a tko koncesionar Radija Zagreb? Radio klub Zagreb/Radio Zagreb d.d. Tko su koncesionari neprofitnih radio postaja u RH? -Hrvatska nadbiskupska konferencija (HKR), FPZG i Udruga graana (Radio Marija) to je to CPB? -Corporation for public broadcasting, javna i neprofitna kompanija zaduena za razvoj neprofitnog radija i tv u SAD i ire. Osnovana je 1967. Regionalne postaje u sustavu HRT-a! -Radio Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Knin, Osijek, Sljeme Do kada je trajao monopol BBC-a? -do 1973.kada je britanska vlada dopustila osnivanje komrcijsalnih radijskih postaja