Professional Documents
Culture Documents
Menadzment Znanja I - PETA DISCIPLINA
Menadzment Znanja I - PETA DISCIPLINA
rs
razvijaju svoje mogunosti, da bi doli do rezultata koje zaista ele, gde se neguju novi i otvoreni modeli mijenja, gde su kolektivne tenje slobodne i gde ljudi neprestano ue, kako uiti zajedno.
"Uea organizacija je ona u kojoj ljudi na svim nivoima,
individualno i kolektivno, kontinuirano poveavaju svoj kapacitet znanja, kako bi proizveli rezultate do kojih im je istinski stalo.
ta radoznalost.
Tim koji je postao veliki, nije zapoeo kao takav nauio je u
su funkcionisali zajedno na poseban nain - koji su verovali jedni drugima, meusobno dopunjavali snage i kompenzirali tue nedostatke i imali zajednike ciljeve, vie od linih ciljeva,
koje nude mnogo vie od hrane i samog opstanka. Mnogi koji cene te vrednosti sada su na vodeim poloajima.
Zato ne bismo inili dobra dela na poslu?. upitao je nedavno
Edward Simon. Biznis je, kako se meni ini, jedina institucija koja ima ansu, temeljito ispraviti nepravde koje postoje u svetu.
Ali najpre, moramo razbiti barijere, koje nas spreavaju da se
presudne vanosti.
Severnoj Karolini slaba letilica, dokazala je, da je mogue leteti pogonskim gorivom.
Tada je izmiljen avion, ali proi e jo trideset godina dok
komercijalni avion, zove se temeljna inovacija i ona stvara novu industrijsku granu ili transformie postojeu.
U inenjerstvu, kada se ideja kree od invencije prema
inovaciji, spajaju se razliite komponentne tehnologije od kojih je jedna kljuna, za uspeh druge.
su stvorile uspenu kombinaciju: promenjivo postavljen propeler, stajni trap na uvlaenje, lagani na okviru oblikovani trup, radijalni motor hlaen vazduhom i zakrilca na krilima. Uraeno je bezbroj eksperimenata, ... B 247 ...
Verujem da se danas pet novih sastavnih komponenata
Lino usavravanje
Mentalni modeli Gradnja zajednike vizije i
Timsko uenje
Sistemsko razmiljanje
Oblaci se gomilaju, nebo se zamrauje, lie treperi i znamo da
e kia.
lsto tako znamo da nakon oluje viak vode odlazi u podzemne
sagledati.
Sistemsko razmiljanje je pojmovni okvir, korpus znanja i orua
koji se razvija, ve pedesetak godina, da bi se dogaaji razjasnili u celini i da bi lake utvrdilo, kako ih menjati.
Lino usavravanje
To je sposobnost neprestanog proiavanja i produbljavanja
Kao takva, ona je bitna osnova, uee organizacije - duhovni Ljudi ulaze u posao kao bistri, obrazovani, energini, puni
najpre govori o onome, ega bi se htela reiti - Hteo bih da se moja svastika odseli, ili: Hteo bih da me vie ne bole leda... organizaciji, u posveenosti - pojedinca organizaciji i obratno i onaj poseban duh organizacije koji stvaraju uenici.
kojem drugom aspektu poslovanja, aktivna snaga su ljudi. A ljudi imaju volju, znanje i nain razmiljanja.
Ako zaposleni sami po sebi nisu dovoljno motivisani, za izazove
ciljeva rasta i tehnolokog razvoja, rasta jednostavno nee ni biti, kao ni poveanja produktivnosti rada.
Osnovni zadaci menadera jesu pruanje saveta da bi Ijudi
neprestanom stanju uenja. Duboko su radoznali, posveeni tome da neprestano vide stvrnost sve preciznije. Oni nikad ne dovravaju.
Uenje u tom kontekstu ne znai doi do vie informacija, ve
kad voe u organizacijama nebi, bili sposobni graditi zajednike vizije i zajednike mentalne modele, koji bi vodili lokalne donosioce odluka. linog usavravanja stvar izbora.
uvek osveti.
Nikada se ne sme zaboraviti, da je polazak na bilo koji put Nikoga ne moete prisiliti da razvija svoje usavravanje. To se Organizacije se mogu uvaliti u velike tekoe, ako postanu
Mentalni modeli
esto nismo ni svesni svojih mentalnih modela ni njihovog
kaemo sebi: Ona je osoba iz visokog drutva. o nekome ko se odeva nemarno moemo misliti: Njega se ne tie miljenje drugih.
Mnogi uvidi u nova trista, ili staromodnu organizacijsku praksu,
otkriti svoje unutranje slike, kako ih izneti na povrinu i podvrgnuti iscrpnom pregledu.
To ukljuuje i sposobnost voenja ueih razgovora koji
uravnoteuju propitivanje i zastupanje vlastitih miljenja, gde ljudi prezentuju svoja miljenja i ostavljaju ih otvorenim prema uticaju drugih.
ostvare u praksi.
Probni eksperiment moe pokazati, na zadovoljstvo svih, da nov
pristup daje bolje rezultate, a da taj pristup, nikad ne bude iroko prihvaen.
Sve smo sigurniji, da to ne potie od loih namera, kolebljive
bitno samo oblikovanje, nisu rekli: Mi imamo mentalni model da je za ljude bitno samo oblikovanje.
Poetkom ezdesetih godina, nastupila je velika kriza u procesu
proizvodnje. Simulacijom eksperata, utvreno je, da su poveane zalihe, veliki problem u proizvodnji.
najmanje tranje, oporavljena je poizvodnja sedamdesetih, ali taj koncept nije prihvaen.
su mentalni modeli.
Bez obzira na novi eksperiment, stari mentalni model je i dalje
bio iv i zdrav.
kompanije i industrijske grane u staromodnu praksu - zato nebi mogli i ubrzati uenje?
Zaista, u poslednjih je nekoliko godina, nekoliko organizacija
prednosti ubrzanog, organizacijskog uenja, otkrivanjem prodorog uticaja, skrivenih mentalnih modela, posebno onih koji su iroko rasprostranjeni.
Poetkom 70-tih, Shell je bio najslabija od sedam velikih naftnih
nepredvidivog poslovnog sveta 70-tih i 80-tih godina, prologa veka, u velikoj se meri temelji na uenju kako izneti na povrinu mentalne modele menadera.
centralizovanom kontrolom - to je uobiajena reakcija na krizu Shell je uinio potpuno suprotno, izvrio je decentralizaciju. firmama, a Group Planing je samo davao savete.
izgradnju rafinerija usporili, a kapacitete istih uinili fleksibilnim, zbog viih cena i posledinog sporijeg rasta tranje.
sklonosti, tako da se razgovorom moe potsticati istinsko uenje, a ne samo potvrivanje preanjih gledita.
Razvijanje sposobnosti organizacije da radi s mentalnim
modelima ukljuuje i uenje novih vetina i ugraivanje inovacija koje pomau da se te vetine primene u uobiajenoj praksi.
firmu, jer su presudni mentalni modeli u svakoj organizaciji, upravo oni koje su usvojili glavni donosioci odluka.
Vano je naglasiti, da cilj nije sporazum niti slaganje. U isto
razmiljanja, kako bi postali svesniji naina na koji stvaramo mentalne modele i naina na koje oni utiu na nae postupke, interakcijama licem u lice, naroito u reavanju sloenih i konfliktnih pitanja.
presudne odluke prevladava linearno razmiljanje, uee organizacije, donosie kljune odluke na temelju zajednikih shvatanja..
organizacije, onda je to sposobnost stvaranja zajednike slike budunosti, koju elimo stvoriti.
Teko je, setiti se bilo koje organizacije, koja je ouvala veliinu,
ivotu eleli ?
dosadnog posla koji obavljaju. Hteli bi iveti u boljoj etvrti, ili da ih ne brine kriminal ili to u koju e im kolu ii deca... vrlo uspenim ljudima.
takve trenutke; cilj koji vas tera napred i ini sve napore opravdanima.
svemir.
Vizija je ovek na Mesecu do kraja ezdesetih godina...
Kad se vizija ostvari (ili ne ostvari) dalje vas vodi uticaj svrhe i
tera vas da smislite novu viziju. To je jo jedan razlog zbog kojeg lino usavrsavanje mora biti disciplina.
To je proces kontinuiranog usmeravanja i ponovnog
kao na primer, gde elimo iveti i koliko novca elimo imati u banci. Postoje line strane, kao to su zdravlje, sloboda itd.
Hteo bih raditi posao koji stvarno volim, ali, moram zaraivati za zivot.
stvarnosti.
ta napetost trai? Reenje ili olakanje. Pribliiti stvarnost viziji
Alan Kay ... Bill Russel ... Neuspjeh je jednostavno nedostatak, dokaz raskoraka
posveenost.
Zajednika vizija je, vizija, kojoj su posveeni mnogi ljudi, zbog
razmiljanja, odbaciti uverenja kojih smo se vrsto drali i uoiti line i organizacijske nedostatke.
znate kako.
Izvodite eksperiment jer mislite da e vas on odvesti do cilja. Ne
uspeva.
Nov pokuaj. Novi podaci. Menjate smer i izvodite jo jedan. Sve je eksperiment i nema dvosmislenosti. Savreno je jasno
Digital, s malom grupom svojih kolega ... Nismo znali kako e izgledati, ali zamisao o elektronskom povezivanju organizacije oseali smo kao 'dobru ,...
Razvijao se nov softver za mreu, ali s njim je bilo mnogo
problema.
oveku na Mesecu' - znali smo samo 15 % , onaga to je potrebno, da bi to ostvarili. Ali znali smo i da je cilj vredan.
Hteli su znati samo: 'Kako? , Kako to moemo ostvariti?' Moj
jedini odgovor bio je: 'To mora biti vaa vizija, a ne moja, inae se nikada nee ostvariti.'
Ako drugi Ijudi nisu u stanju omoguiti izraavanje tih suprotnosti, pojaava se polarizacija, smanjuje se jasnoa zajednike vizije i ograniava se rast entuzijazma
Poveavanjem jasnoe o prirodi vizije, poveava se i svest o raskoraku izmeu vizije i trenutne stvarnosti. Ljudi postaju obeshrabreni, nesigurni ili ak cinini, zbog ega dolazi do pada entuzijazma.
Vizije u nastajanju odumiru i zbog toga to Ijudi postaju pretrpani zahtevima trenutne stvarnosti i gube svoju usmerenost na viziju. Vreme i energija potrebna za usmerenost na viziju postaju ograniavajui faktor:
Timsko uenje
Kako je mogue da skup menadera posveenih poslu, s
tim i poput strunog tima, na bilo kojem polju, na je nastup zavisio i od linog kvaliteta i od toga koliko dobro saraujemo.
Nikome od nas nije bilo teko shvatiti, da moramo dopunjavati
tue specifinosti, to je jednostavno bila injenica i svi smo pokuavali smisliti naine da na doprinos bude to bolji.
nije prijateljstvo, nego drukija vrsta odnosa unutar tima.
od talentovanih pojedinaca.
Ali zajednika vizija i talent nisu dovoljni. Svet je pun timova talentovanih pojedinaca, koji nakratko dele
nego danas, bilo da je re o menaderskim timovima, o timovima razvoja ili o vienamenskim timovima.
U Shellu - ljudi koji trebaju jedan drugome, da bi delovali
uenja. Ali ako timovi ue, oni postaju mikrokosmos za uenje u celoj organizaciji.
Razvijene se sposobnosti, mogu iriti na druge pojedince i
timove.
pitanjima
Kao drugo, postoji potreba za inovativnim delovanjem i Kao tree, postoji uloga lanova tima, prema drugim timovima
dijaloga i diskusije, dva razliita naina razgovora u timovima. suptilnih pitanja, duboko oslukivanje drugog i suzdravanje od linog miljenja. trai se najbolje, podravaju se odluke koje se tada moraju doneti. nedostaje sposobnost razlikovanja jednoga od drugoga i svesnog prelaza s jednoga na drugo.
potrebna je praksa.
Zamislite da bez vebe pokuavate stvoriti veliki ansambl ili
veliki orkestar.
Zamislite vrhunski sportski tim bez treninga, upravo ono to
mogli doi pojedinano. Javlja se nova vrsta uma koja se temelji na razvoju zajednikog znaenja ...
moe rei da meusobno deluju, nego oni uestvuju u tom skladitu zajednikog razmiljanja, koje se neprestano moe razvijati i menjati.
Skupljamo lie, koje doivljavarno kao misli. Misli krivo shvatamo kao line, jer ne uspevamo videti struju
nedoslednosti u svojim mislima i na taj nain kolektivna misao postaje sve koherentnija (od latinskog cohaerere drati na okupu).
stvoriti uei tim, kao sto ni grupa talentovanih sportista ne mora stvoriti dobar sportski tim.
Uei timovi, ue kako uiti zajedno. Ako nita drugo, razviti vetine tima je izazovnije nego razviti
individualne sposobnosti.
kreativnog tima, u kojem osoba zaduena za nadgledanje, umetniki direktor i osoba koja razrauje oglas rade zajedno, katkad i godinama.
IIi su timovi toliko bliski da kolege esto zajedno prelaze iz jedne
njima, iskuavaju ih na panoima i maketama, a na kraju ih predstavljaju - najprije nadreenima u agenciji, a zatim klijentu.
Pitanja
Discipline uee organizacije,
Mentalni modeli Gradnja zajednike vizije i
Timsko uenje