9.

DIMENZIONIRANJE ZA NAPREZANJE TORZIJOM

Prof.dr.ing.MuhamedZlatar
GRAEVINSKIFAKULTETUSARAJEVU
BetonskekonstrukcijeII2011/2012
1
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

UVOD
Pored uvrtanja tapa oko tzv. centra smicanja presjeka naprezanje torzijom izaziva i vitoperenje ravni
poprenih presjeka tako da one imaju prostornu zakrivljenost. Ako je sprijeena vitoperna torzija tada
nastaju poduni i smiui naponi koji su dio naprezanja torzijom (tzv. sekundarna torzija). Za izvoenje
pravila dimenzioniranja torzijom openito se pretpostavlja da vitoperna torzija nije sprijeena, dakle radi
se o istoj torziji (tzv. primarna torzija), poznata kao Seint- Venantova torzija
2
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

PONAANJENOSAAKODISTETORZIJE
tap od idealno elastinog homogenog materijala napregnut sa momentom torzije T
E
, izaziva konstantno
zaokretanje podune izvodnice = d/dx.

Openito se ponaanje elastinog tapa opisuje kroz torzioni momenat inercije I
T
i torzioni momenat otpora W
T
.
0 =
T
E
GI
T
; t
T,max
=
T
E
W
T
Sant- Venantova torzija:
3
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Kod prstenastog presjeka kod kojeg je debljina prstena u odnosu na radius mala moe se predpostaviti da je
siui napon
T
konstantan po debljini prstena tako da se dobija konstantan tok sile smicanja
T
=
T
t.

Tok sile smicanja kod zatvorenih tankostjenih presjeka dobija se na osnovu Bredtovih jednadbi:
2
k
T T
k
4 A T
; I
ds
2 A
t

u = =

}
4
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

5
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Prandtlova analogija sa membranom:

Na osnovu Prandtlove analogije sa membranom slijedi:
6
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Kod armiranobetonskih presjeka naponi od vitoperenja poprenih presjeka se kroz naprsline u znatnoj mjeri
reduciraju. Kod tapova sa velikom torzionom krutou (npr. puni ili sanduasti presjeci) naprezanja od vitoperne
torzije su zanemarljiva u odnosu na napone od Saint-Venat'ove torzije. Suprotno kod torziono "mekih" presjeka
(npr. otvoreni T-presjeka ili dvostruki T-presjek) nastupaju znaajna naprezanja od vitoperne torzije, koja se mogu
obuhvatiti kroz savijanje rebra i flani. Dimenzioniranje na vitopernu torziju vodi ka dimenzioniranju na savijanje
i poprene sile.
7
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Torzija u stadiju II:

U nepopucalom stanju (stadij I) ponaanje armirano-
betonskog elementa moe se opisati na osnovama teorije
elastinosti. Uticaj armature na torzionu krutost G
c
I
T
, kao i
na momenat torzije T
cr
pri nastanku prvih pukotina je
zanemarljiv.
Formiranje naprslina poinje kada glavni naponi zatezanja
dostignu efektivnu vrstou betona na zatezanje f
ct,eff
.
Naprsline se proteu spiralno okomito na pravac glavnih
napona zatezanja pod nagibom 45 u odnosu na osu
tapa.
Sa stvaranjem naprslina torziona krutost
znatno opada. Na slici su prikazani
rezultati ispitivanja prizmatinih tapova
armiranih uobiajenom armaturom od
podunih tapova i vilica. Karakteristina
su tri stadija T- linije. Stadij I bez naprslina,
stadij II sa naprslinama i stadij teenja
armature. U stadiju II otpor naprezanju
torzijom prua rubni dio presjeka dok jezgro
presjeka ostaje ne napregnuto. Puni presjek
i sanduasti presjek sa istom armaturom u
stadiju II imaju vrlo slino ponaanje.
8
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Dakle, kod naprezanja torzijom u stadiju II popreni presjek se sastoji od aktivne armiranobetonske ljuske
koja primarno preuzima naprezanje torzijom i pasivnog jezgra koje uglavnom ostaje ne napregnuto
(Lampert/Thrlimann 1968, Leonhardt/Schelling 1974).

Za naprezanje torzijom kompaktni presjek se idealizira sa fiktivnim sanduastim presjekom efektivne
debljine stjene sanduka t
eff
, sa priblino konstantnim tokom sile smicanja.

Pravokutni presjeci razliitih odnosa strana b/h, priblino iste povrine presjeka i jezgra, kao i priblino iste
armature, u stadiju I imaju izrazito razliitu torzionu krutost. Opiti kod naprezanja torzijom kod takvih
presjeka nakon stvaranja pukotina pokazuju slinu nosivosti i torzionu krutost. Istovremeno sa pojavom
naprslina pokazuju i znatno smanjenje torzione krutosti koja u zavisnosti od forme poprenog presjeka i
jaine armature u stadiju II iznosi svega 5% do 20% od one u stadiju I.

9
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Model reetke za naprezanje istom torzijom:

Kao kod naprezanja sa poprenim silama i kod naprezanja torzijom tok sila moe se opisati sa pritisnutim i
zategnutim tapovima, koji se formiraju u aktivnoj vanjskoj ljusci presjeka. Rausch 1929 je predlagao analogiju
sa prostornom reetkom koju ine zategnuti elementi okomito na naprsline koji slijede pravce glavnih napona
zatezanja iz stadija I i koji su u nagibu od 45 u odnosu na osu tapa. Pritisnuti tapovi su u pravcu naprslina,
suprotno smjeru uvrtanja pod uglom 45 u odnosu na os tapa. Iz ovoga slijedi i spiralno oblikovanje armature.
U praksi iz praktinih razloga primjenjuje se kombinovana armatura od vilica i podunih ipki koja takoe
omoguava formiranje modela reetke.

Vano: Uz armaturu od vertikalnih vilica neizostavno mora doi i armatura od podunih ipki.
10
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Vrste otkazivanja kod naprezanja torzijom:

Mogui modeli otkazivanja kod naprezanja torzijom su:

Otkazivanje zategnute armature. Otkazivanje podune i/ili armature od vertikalnih vilica propraeno je znatnim
deformacijama i irokim pukotinama. Spada u vrste duktilnih lomova i za manje stepene naprezanja potrebno je
birati minimalnu armaturu.

Otkazivanje betonskih dijagonala. Kod velikog stepena armiranja mogue je da doe do naglog otkazivanja
pritisnutog betona i prije nego su naponi u armaturi dostigli granicu teenja. vrstoa betona na pritisak je i u
ovom sluaju, kao kod naprezanja sa poprenim silama, reducirana kroz djelovanje poprenih zateui napona
od armature.

Cjepanje betona na rubovima. Usljed prevelikog razmaka vilica ili prekrutih podunih ipki, mogue je, da zbog
promjene pravca pritisnutih dijagonala, skretne sile izazovu cjepanje betona na rubovima elementa.

Otkazivanje zbog nedovoljnog sidrenja armature. Nedovoljna duina sidrenja armature od vilica ili podunih ipki
moe dovesti do nenajavljnog otkazivanja elementa.
11
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

TORZIONA NOSIVOST PRIZMATINIH TAPOVA

Osnove dimenzioniranja
Za proraun sila u tapovima fiktivne reetke polazi
se od pretpostavke konstantnog toka sila smicanja v
Ed

unutar tankostjenog sanduastog presjeka. Po visini z
i

zida (i) sila smicanja V
Ed,T
, prema tzv. 2 Bredt'ovoj
jednadbi je,
v
Ed,T
=
T
Ed
2 A
k
, V
Ed,T
= v
Ed,T
z
i
=
T
Ed
z
i
2 A
k
Iz uslova ravnotee u presjeku izmeu dvije vilice je, F
cd
=
V
Ed,T
sinu
, F
sld
= F
cd
cosu = V
Ed,T
cosu
Iz uslova ravnotee u voru (1) je, F
swd
= F
cd
sinu = V
Ed,T
12
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Naprezanja u betonu i armaturi dobiju se ako se sile u tapovima reetke jednog zida podjele sa pripadajuom
povrinom,
F
cd
t
eff
c
i
= t
eff
z
i
cosu
F
sld

A
sl
u
k
z
i
= a
sl
z
i
F
swd

A
sw
s
w
z
i
cot u = a
sw
z
i
cot u
Ovdje je,

A
sl
u
k
A
sw
s
w
: poduna armatura na jedinicu duine obima jezgra presjeka A
k
,
: armatura jednog kraka vilice na jedinicu duine nosaa.
Naponi betona i armature su:
o
cd
=
F
cd
t
eff
z
i
cosu
=
V
Ed,T
t
eff
z
i
cosu sinu
=
T
Ed
2 A
k
t
eff
cosu sinu
=
T
Ed
2 A
k
t
eff
(cot u + tanu)
o
sld
=
F
sld
a
sl
z
i
=
V
Ed,T
a
sl
z
i
cot u =
T
Ed
cot u
2 A
k
a
sl
o
swd
=
F
swd
a
sw
z
i
cot u
=
V
Ed,T
a
sw
z
i
tanu =
T
Ed
tanu
2 A
k
a
sw
13
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Za granino stanje nosivosti, vrijedi za presjek da je T

Ed
= T
Rd
. Torziona nosivost je dostignuta ako su naponi
betona
cd
, odnosno armarure
sld
i
swd
dostigli vrijednosti pripadajuih vrstoa (
c,red
f
cd
), odnosno f
yd
.
c,red cd k eff
Rd,max c,red cd k eff
yd sl k
Rd,sy
yd sw k
f 2 A t
T f 2 A t sin cos
cot tan
f a 2 A tan (poduznaarmatura)
T min
f a 2 A cot (armaturaodvilica)
o
= o u u =
u + u
u

=
`
u

)
Iz prethodnih jednadbi potrebna torziona armatura od podunih ipki i vilica za T
Ed
= T
Rd,sy
je,
a
sl
=
A
sl
u
k
=
T
Ed
2 A
k
f
yd
cot u
a
sw
=
A
sw
s
w
=
T
Ed
2 A
k
f
yd
tanu
Primjena spiralne armature ima povoljnije djelovanje na naprezanje betona i armature. Za nagib armature koji je
< 90 gornje jednadbe su:
T
Rd,max
= o
c,red
f
cd
2 A
k
t
eff

cot u + cot o
1+ cot
2
u
a
sl
=
T
Ed
2 A
k
f
yd
(cot u cot o)
a
sw
=
T
Ed
2 A
k
f
yd

1
sino (cot u + cot o)
14
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Uticaj nagiba pritisnutih dijagonala:

U prethodnim jednadbama ostaju nepoznate veliine debljine fiktivnog sanduastog presjeka t
eff
i nagiba
pritisnutih dijagonala . Obje veliine su vezane za plastino ponaanje reetke u stanju loma.
Dakle, na osnovama teorije plastinosti slobodan je izbor, u odreenim granicama, nagiba pritisnutih dijagonala.
Mogue je u odnosu na 45 da nagib dijagonala bude blai ili strmiji. Izborom nagiba utie se na potrebnu
koliinu ukupne armature a
s,tot
= a
sw
+ a
sl
. Za manju potrebnu povrinu armature od vilica dobija se vea
potrebna armatura od podunih ipki i obratno. Minimum armature dobija se za = 45 a istovremeno ostvaruje
se i najvea nosivost betonskog presjeka.
=90
15
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

vrstoa betona na pritisak betonskih dijagonala:

Kao i kod poprenih sila, armatura koja presjeca naprsline reducira vrstou beton na pritisak. Takoe uvrtanjem
grede prizmatinog poprenog presjeka, povrine stranica poprimaju deformaciju priblino u obliku parabolinog
hiperboloida. Dodatno, zbog ekscentriciteta, sile smicanja od torzije izazivaju i napone od savijanja u stjenama
fiktivnog sanduka koji poveavaju napone pritiska od torzije u betonu. Iz tog razloga uveden je i faktor redukcije
raunske vrstoe betona na pritisak
c,red
f
cd
.

Kod sanduastih presjeka kod kojih se armatura postavlja sa obje strane sanduka, dvosjene vilice, u uglovima
presjeka se beton dobro obuhvata armaturom tako da se tu moe ostvariti i vea vrstoa betona na pritisak. Svi
ovi efekti se razliito uzimaju u pojedinim propisima razliitih zemalja.
16
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Sloeni presjeci:
Polazi se od pretpostavke da se itav presjek zaokree za isti ugao pa se prema torzionoj krutosti momenat torzije
T
Ed
dijeli na jednostavne presjeke koji se svaki dimenzionira prema pripadajuem momentu torzije.
Definisanje fiktivnog sanduastog presjeka:
17
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

DIMENZIONIRANJE
DIN 1045-1:
Nosivost prizmatinog tapa se odreuje uz predpostavku tankostjenog sanduastog presjeka sa konstantnim
tokom sila smicanja. Sila smicanja V
Ed,T
stjene sanduastog presjeka duine z
i
je,
V
Ed,T
=
T
Ed
z
i
2 A
k
Dokaz se provodi na tankostjenom zamjenjujuem sanduastom presjeku na osnovu analogije sa
prostornom reetkom koja se sastoji od podunih tapova, okomiih vilica i pritisnutih tapova koji zalapaju
ugao u odnosu na osu tapa.

Sloeni presjeci mogu se djeliti u jednostavne presjeke na koje djeluju pripadajui momenti torzije
proporcionalni krutostima I
T
u stadiju I pojedinih dijelova presjeka.
T,j
Ed,j Ed
T,i
i
I
T T
I
=

Srednja linija zidova fiktivnog sanduastog presjeka definisana je na prethodnoj slici. Nagib betonskih
dijagonala smije se biratu u granicama istim kao kod dimenzioniranja na poprene sile.
cd cd
Rd,c Ed
0,58 1,2 1,4 / f
cot
1 V / V 3,00
> o
u =
`
s
)
18
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Za odreivanje djela naprezanja V

Rd,c
kojeg preuzima beton treba se V
Ed
zamjeniti sa V
Ed,T
, a istovremeno kod
odreivanja V
Rd,c
umjesto irine rebra b
w
treba uzeti debljinu stjene t
eff
sanduastog zanjenjujueg presjeka. Kod
kombinovanog naprezanja torzijom i poprenim silama vrijede posebna pravila interakcije.
Raunska vrijednost torzionog momenta T
Rd,sy
kojeg moe preuzeti presjek sa torzionom armaturom je,
yd sl k
Rd,sy
yd sw k
f a 2 A tan (poduznaarmatura)
T min
f a 2 A cot (armaturaodvilica)
u

=
`
u

)
Raunska vrijednost torzionog momenta T
Rd,max
kojeg moe preuzeti presjek s obzirom na vrstou betonskih
dijagonala je,
T
Rd,max
=
o
c,red
f
cd
2 A
k
t
eff
cot u + tanu
c cd
c,red cd
c cd
0,7 f
f
f
o
o =
`
o
)
(openito)
kod sanduastih presjeka sa armaturom na vanjskoj i unutarnjoj strani sanduka
Ovdje je,
c
=0,75
1
, gdje je
1
=1,0 za normalni beton a
1
=0,4+0,6 / 2200 za laki beton.
Za T
Rd,sy
i T
Rd,max
mjerodavna je manja vrijednost.
19
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

EN 1992-1-1:
Dokaz nosivosti za naprezanje torzijom prema EN 1992-1-1 je openito identian sa pravilima u DIN 1045-1.
Razlike su u slijedeem,

Efektivna debljina fiktivnog sanduka je slobodnog izbora (prema prethodnoj slici). Kao smjernica daje se,
t
eff,i
= A / u, gdje je A - ukupna povrina presjeka a u - vanjski obim presjeka. Pri tome treba t
eff,i
biti najmanje
dvostrukom rastojanju linije koja povezuje podunu armaturu od ruba presjeka. Kod sanduastih presjeka za
t
eff,i
treba uzeti stvarnu debljinu sanduka.

Nagib betonskih dijagonala moe se birati u istim granicama kao kod dokaza za naprezanje sa poprenim silama:
o o
1 cot 2,5 (21,8 45 ) s u s s u s
Kod kombinovanog naprezanja vrijede posebna ogranienja.
Ogranienje nosivosti s obzirom na vrstou betona u pritisnutim dijagonalama je,

T
Rd,max
= v o
cw
f
cd
2 A
k
t
eff ,i
sinu cosu
Ovdje je i
cw
kao kod dimenzioniranja za naprezanje poprenim silama.
20
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Kombinovano naprezanje
U praksi najei sluaj je da torzija nastipa zajedno sa savijanjem i poprenom silom. Ovako kombinovano
naprezanje ima izuzetno kompleksno naponsko stanje. Openito, kombinovanje napona od torzije sa podunim
naponima pritiska ili zatezanja vodi razliitom nagibu pritisnutih dijagonala na pojedinim povrinama sanduastog
presjeka. Iz praktinih razloga dokaz nosivosti se provodi odvojeno za M+N, V i T. Zbog nelinearnog ponaanja
prosta superpozicija i nije mogua. Umjesto tanog rjeenja danas se primjenjuje pojednostavljena interakcija.
Interakcija (M+N) i T
Uz istovremeno djelovanje momenta torzije i savijanja sa normalnom silom fiktivni sanduk usljed torzije napregnut
je dodatno naponima pritiska i zatezanja od savijanja. Kod odvojenog posmatranja T i M, na osnovama teorije
plastinosti, u zategnutoj zoni od savijanja poduna armatura od torzije se dodaje podunoj armaturi od savijanja.
Istovremeno u pritisnutoj zoni od savijanja naponi zatezanja od torzije se moraju iskljuiti. Kod dominantnog
naprezanja na savijanje u pritisnutoj zoni se mogu izostaviti podune ipke od torzije. Za poveanje napona
u pritisnutim dijagonalama od torzije usljed pritiska od savijanja potreban je dokaz.
Poto u jae napregnutoj pritisnutoj zoni nema zatezanja u podunoj armaturi, prema Zilch/Schnaider (2001) iz
N
T
= M
Ed
/ z slijedi nagib sila pritiska u pritisnutoj zoni:
cot u =
2M
Ed
T
Ed
sa ime je od ranije (vidi jednadbe izvedene za prostornu reetku),
Ed Ed Ed
cd
k eff Ed Ed
T 2 M T
2 A t T 2 M
| |
o = +
|

\ .
rjeavanjem je,
Ed Ed Ed
k eff cd eff cd eff cd
T M M
2 1
A t z b t z b t
| |
=
|
|
o o o
\ .
21
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Ograniavanjem napona
cd
na vrstou betona na pritisak dobiva se granini uslov dokaza nosivosti pritisnutih
dijagonala. Inkonzistentno je da su efektivne vrstoe
c,red
f
cd
za torziju i f
cd
za savijanje razliite, pa se u odnosu
na presjene sile moe odluiti o mjerodavnoj vrstoi:
Ed Ed Ed
Ed0 rd0 rd0
T M M
2 1
T M M
| |
s
|
\ .
gdje je,

T
Rd0
= A
k
t
eff
o
c,red
f
cd
M
Rd0
= z b t
eff
f
cd
Interakcija T i V
Kombinovano naprezanja od torzije i poprenih sila razlae se u zidovima fiktivnog presjeka preko sila smicanja
kako od V tako i od T. Odvojeno odreivanje potrebne armature od vilica i superponiranje je mogue ali uz
pretpostavku istog nagiba pritisnutih dijagonala .
A
s,tot
s
w
=
A
sw
V
s
w
+
2 A
sw
T
s
w
22
Za dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala treba voditi rauna da naponi od poprene sile djeluju kroz cijeli presjek
dok naprezanja od torzije primarno se odnose na zid tankostjenog fiktivnog upljeg presjeka. Smatra se da je
linearno slaganje napona konzervativno pa se primjenjuje kvadratna interakcija. U sluaju realnog sanduastog
presjeka opravdana je linearna interakcija.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

23
DIN 1045-1:
Prema DIN 1045-1 kod punog poprenog presjeka napregnutog sa T i V nije potrebno proraunavati armaturu,
usvaja se minimalna armatura, ako su zadovoljene slijedee jednadbe:
Ed w
Ed
Ed
Ed Rd,ct
Ed w
V b
T
4,5
4,5 T
V 1 V
V b

s
| |
+ s
|

\ .
Kombinovano naprezanje T+V:
Daju se dvije mogunosti, kombinovano dimenzioniranje i pojednostavljeno dimenzioniranje, gdje se oba postupka
baziraju na odvojenom dokazu za T i V. Kod kombinovanog dimenzioniranja mora nagib pritisnutih dijagonala biti
isti za T i V. Vrijede ranije navedene granice za nagib pritisnuti dijagonala (kod dimenzioniranja na poprene sile).
Kod odreivanja donje granine vrijednosti ugla za V
Ed
treba uzeti V
Ed,T+V
od torzije i dio poprene sile koji otpada
na zamjenjujuu sanduasti presjek,
V
Ed,T+V
= V
Ed,T
+ V
Ed

t
eff
b
w
Dio poprene sile kojeg preuzima beton V
Rd,c
treba odrediti za t
eff
umjesto b
w
. Dobivena armatura usljed T i V se
jednostavno zbrajaju (za isti ).

Pojednostavljeni postupak dimenzioniranja dozvoljava da se potrebna torziona armatura odredi ne ovisno od
armature za poprene sile koja se odreuje za nagib dijagonala =45. Tako odreene armature se zbrajaju.
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala provodi se u zavisnosti od tipa poprenog presjeka,

2 2
Ed Ed
Rd,max Rd,max
Ed Ed
Rd,max Rd,max
T V
1
T V
T V
1
T V
| | | |
+ s
| |
| |
\ . \ .
+ s
za pune poprene presjeke


za sanduaste poprene presjeke
Kombinovano naprezanje T+M:
Doputeno je podunu torzionu armaturu reducirati u pritisnutoj zoni od savijanja prema stvarnim vrijednostima
sila pritiska. U zategnutom pojasu armature se zbrajaju.
EN 1992-1-1:
Za kombinovano naprezanje postupak je u osnovi isti kao i u DIN 1045-1. Razlike su u slijedeem,
Kod punih presjeka nije potrebno proraunavati armaturu, usvaja se minimalna armatura, ako je zadovoljena
slijedea jednadba,
Ed Ed
Rd,c Rd,c
T V
1
T V
+ s
gdje je,

T
Rd,c
= f
ctd
W
T
D
I
M
E
N
Z
I
O
N
I
R
A
N
J
E

Z
A

T
O
R
Z
I
J
U

Kombinovano naprezanje T+V:

Prema EN 1992-1-1 dimenzioniranje za T i V smije se provoditi odvojeno za isti ugao u granicama koje su date
kod dimenzioniranja na poprene sile. Dobivena armatura se zbraja.

Za dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala daje se linearna interakcija:
Ed Ed
Rd,max Rd,max
T V
1
T V
+ s
gdje je V
Rd.max
dato ranije kod dimenzioniranja na poprene sile. V
Rd,max
=
b
w
z v
1
f
cd
cot u + tanu
25