PLANIRANJE PUTOVANJA POJAM POMORSKE PLOVIDBE I POMORSKOG PUTOVANJA Prema jednoj od mnogih definicija pod pojmom sustava podrazumijeva

se skup objekata ili elemenata povezanih relacijama na taj nain da formiraju cjelinu. Objekti ine cjelinu radi zajednike svrhe ili cilja. Sukladno navedenoj definiciji suvremeni pomorski brodovi spadaju u sloene tehnike sustave a da bi se brod odredio kao sustav nuno je poblie odrediti osnovne pojmove koji se javljaju u prethodnoj definiciji. Osnovni pojam koji je zajedniki svim dananjim brodovima je mogunost kretanja po morskoj povrini ili ispod nje od ishodita do odredita u nekom konanom vremenu. S obzirom da se ova mogunost koristi svrhovito odnosno da ima odreeni cilj mogue je odrediti pojam pomorskom putovanja jednog broda kao skup djelatnosti kojima se u konanom vremenskom periodu odreeni brod vodi na siguran nain od ishodita do odredita. Elementarno stanje broda kao sustava koje se mijenja tijekom vremena je njegov poloaj u prostoru i vremenu. Suvremeni brod kao tehniki sustav moe se podijeliti na nekoliko osnovnih podsustava i to navigacijski podsustav, porivni podsustav, podsustav upravljanja kretanjem, podsustav napajanja energijom i osiguranja rada i boravka na brodu te podsustav namijenjen provedbi temeljnog cilju broda. (npr. na trgovakom brodu podsustav putnika i tereta) Pomorska plovidba moe se odrediti kao skup djelatnosti namijenjenih iskoritavanju i zatiti mora i priobalja. Elementi ovoga sustava su pojedini brodovi u plovidbi tim podrujem a stanje pomorske plovidbe u nekom odreenom trenutku je odreeni prostorni prostor tj. poloaj svih brodova u zadanom podruju. Sukladno navedenom upravljanje brodom moe se odrediti kao slijed odluka donesenih tijekom plovidbe i njihovih provedbi kojima se na siguran nain ostvaruje cilj putovanja. Planiranje putovanja valja razumjeti kao skup odluka o namjeravanom nainu provedbe putovanja donesenih prije zapoinjanja putovanja na temelju dostupnih podataka. Obveze planiranja putovanja izriito je utvrena izmjenama ESTCW konvencije iz 1995. god. gdje se u obaveznom dijelu priloga konvencije izriito navodi sljedee: OPI UVJETI Mora se planirati unaprijed uzimajui u obzir sve obavijesti a svaki zacrtani kurs valja provjeriti prije poetka putovanja. Upravitelj stroja mora u dogovoru sa zapovjednikom unaprijed utvrditi to je potrebno za namjeravano putovanje uzimajui u obzir potrebe goriva, vode, maziva, kemikalija, potronih i drugih priuvnih dijelova, alata, zaliha i druge potrebe. Planiranje prije svakog putovanja zapovjednik broda mora osigurati planiranje namjeravanog puta od luke polaska do prve luke pristajanja uz uporabu odgovarajuih i primjerenih karata, drugih nautikih publikacija neophodnih za namjeravano putovanje koje sadre tone, potpune i svjee obavijesti glede onih navigacijskih ogranienja i opasnosti koje su stalne i predvidljive naravi o kojima ovisi sigurna plovidba broda. Provjera i prikaz planiranog puta Kad se na osnovi svih odnosnih obavijesti planiranje puta dovri planirani put mora se jasno prikazati na odgovarajuim kartama, a prikaz mora tijekom putovanja uvijek biti dostupan odgovornom asniku strae.

PLANIRANJE PUTOVANJA Skretanje s planiranog puta Ako se tijekom putovanja donese odluka o izmjeni navedene luke pristajanja na planiranom putu ili ako je zbog drugih razloga neophodno da brod znaajnije skrene s planiranog puta onda se takav izmijenjeni put mora planirati prije znaajnijeg skretanja s puta. MEUNARODNI SUSTAV POMORSKE PLOVIDBE Dugogodinji rad brojnih meunarodnih organizacija rezultirao je donoenjem veeg broja spisa od meunarodnih konvencija i ugovora strogo obvezujue naravi do neslubenih preporuka dravama ili pojedinim dravnim ili privatnim slubama. Veina ovih spisa bavi se ujednaavanjem naina rjeavanja pojedinih bitnih pitanja koja se tiu pomorske plovidbe kao to su primjerice sigurnost ljudskih ivota ili oneienje morskog okolia. Razina ujednaavanja odreena je prvenstveno vanou pojedinih pitanja i kree se od izravnog propisivanja pojedinih tehnikih obiljeja ili naina provedbe pojedinih postupaka do naelnih preporuka. MEUNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE Meunarodna pomorska organizacija su udruenja s ciljem unaprjeivanja neke djelatnosti u svezi iskoritavanjem mora i podmorja pomorstvom ili pomorske plovidbom. U meunarodne pomorske organizacije uvjetno se mogu ubrojiti i organizacije koje se preteito ili usporedno bave s nekim drugim pitanjima ukoliko se rjeavanje tih pitanja izravno ili neizravno odnose na iskoritavanje mora i podmorja. S obzirom na svoje lanstvo mogu se podjeliti na 2 skupine: - slubene - neslubene organizacije Slubene organizacije smatraju se meudravne i meuvladine organizacije ije su lanice drave odnosno njihove vlade. Osnovno obiljeje ovih organizacija je da se preteito bave organiziranjem i koordiniranjem djelatnosti od zajednikog znaenja dok se u znatno manjoj mjeri bave izravnom tehnikom podrkom ili pruanja usluga pojedincima ili nevladinim organizacijama. Svojom vanou naroito se istiu specijalizirane ustanove org. ujedinjenih naroda i to: - Meunarodna pomorska organizacija - Meunarodni savez za telekomunikacije - Svjetska meteoroloka organizacija, Osim spomenutih jo neke specijalizirane ustanove izravno iako u manjoj mjeri utjeu na pojedine djelatnosti povezane s pomorstvom npr. me. zdravstvena org. i me. org. rada itd. Neslubene organizacije su znatno brojnije a odlikuje ih velika raznovrsnost glede ciljeva, podruja i opsega djelovanja, lanstva financiranja i ustroja. Nekoliko organizacija svojim radom izravno utjeu na unaprjeivanje pojedinih posebice tehnikih aspekata pomorske plovidbe. Predanim djelovanjem istiu se meunarodno okruenje ustanova za svjetionike (IALA), meunarodna hidrografska organizacija (IHO), meunarodna federacija zapovjednika broda (IFSMA), meunarodni pom. odbor, meunarodno udruenje pom. peljara.

MEUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA (IMO)

PLANIRANJE PUTOVANJA Osnovana je konvencijom o meunarodnoj pom. savjetodavnoj org. (IMCO). Konvencija je usvojena na pom. konferenciji UN-a odranoj 1948. u enevi, a stupila je na snagu 10 god. kasnije. Prva sjednica odrana je 1959. god, a dananji naziv org. nosi od 1982. god., kad su na snagu stupile izmjene odredbi konvencije i od tada je konvencija postala specijalizirana ustanova UN-a. Zadae org. su prema lanku konvencije "osigurati ustroj, cilju, suradnja izmeu vlada na polju dravne uprave i prakse glede tehnikih predmeta svake vrste koje utjeu na pomorstvo, uposleno u me. trgovini, ohrabriti i pruiti podrku opem usvajanju najviih primjenjivih standarda u pogledu pomorske sigurnosti, uspjenosti plovidbe i spreavanju i nadziranju oneienja mora s brodova". Organizacija je takoer ovlatena pruiti administrativnu i pravnu podrku u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Danas broji 150 drava lanica, te dvije pridruene drave lanice, a izdrava se izravnim uplatama drava lanica pri emu je svaka lanica duna uplatiti dio prorauna kod organizacije odobrenog od skuptine koji je jednak udjelu pojedine drave u tonai svjetske flote. Drave s najveim uplatama: - Panama 10,97% - Liberija 10,94% - Japan 7,06% - Grka 5,77% - SAD 4,89% (Cipar, Norveka, Rusija, Malta...) ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST (MARITIME SAFETY COMMITE) To je najvie tehniko tijelo organizacije. Zadae odbora su: "razmotriti svaki predmet u okviru djelokruga organizacije glede pomagala za navigaciju, konstrukcije i opreme brodova, rukovanja sa stajalita sigurnosti, pravila o spreavanju sudara na moru, rukovanja opasnim teretima, postupaka zahtjeva pomorske sigurnosti, hidrografskih podataka, dnevnika i plovidbenih zapisa, istraivanja pom. nezgoda, spaavanja i pruanja pomoi i bilo kojeg drugog predmeta koji izravno utjee na pom. sigurnost". Odbor takoer mora osigurati ustroj za obavljanje bilo koje druge zadae koja mu je povjerena nekom od me. konvencija u nadlenosti organizacije ili bilo kojim drugim me. instrumentom u koliko je tako prihvaeno od strane organizacije. Po svojoj vanosti istie se pravo Odbora da mijenja neke temeljne pomorske konvencije npr. SOLAS konvenciju, takoer dunost Odbora je razmotriti i proslijediti preporuke i upute glede pom. sigurnosti skuptini na prihvaanje. PRAVNI ODBOR Uspostavljen je 1967. god. kao posebno tijelo organizacije i ovlaten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu rada organizacije. Od posebne vanosti je rad Odbora na tumaenju pojedinih meunarodno prihvaenih spisa kad su mogua razliita tumaenja pojedinih odredbi.

ODBOR ZA ZATITU MORSKOG OKOLIA (MARITIME ENVIROMENT PROTECTION COMMITE)

PLANIRANJE PUTOVANJA Uspostavljen je prvi kao podreeno tijelo skuptine da bi nakon izmjena konvencija iz 1985 postao sastavni dio organizacije. Odbor je ovlaten razmatrati svaki predmet u djelokrugu rada organizacije glede sprjeavanja i nadzora oneienja s brodova. Posebice Odbor je zaduen djelovati na prihvaanju i izmjenama konvencija, preporuka i drugih mjera koje osiguravaju njihovu promjenu. Pod Odbor za kemikalije u nepakiranom stanju i pod Odbor za primjenu zastave drave MSC djeluju kao i podreena tijela Odbora za zatita okolia i pitanja koja se izravno tiu oneienja mora. ODBOR ZA TEHNIKU SURADNJU (TEHNICAL COOPERATION COMMITE) Odbor je zaduen za razmatranje svih predmeta iz djelokruga rada organizacije koji se istiu primjene projekata tehnike suradnje za koje je organizacija izvrno ili koordinirajue tijelo. ODBOR ZA OLAKICE Uspostavljeno je 1972. god. kao tijelo podreeno vijeu organizacije. Zadaa mu je djelovati na uklanjaju nepotrebnih formalnosti u meunarodnom pomorskom prometu. U radu Odbora mogu sudjelovati sve drave lanice organizacije. MEUNARODNI SAVEZ ZA TELEKOMUNIKACIJE (INTERANATIONAL TELECOMUNICATION OR ITU) Sa sjeditem u enevi, a osnovan je 1947. god. Spajanje meun. Telegrafskog saveza koji je osnovan 1965. god. i meun. Radiotelegrafskog saveza, osnovan je 1925. god. Poslije II. svj. rata djelovanje saveza ureeno je me. konvencijom o telekomunikacija i od tada je savez specijalizirana ustanova OUN sa zadaom odravanja, unaprjeivanja i usklaivanja meunarodne suradnje u cilju unapreenja i svrhovite uporabe telekomunikacija, poticaja tehnikog razvoja i efikasnije uporabe u meunarodnom prometu. Pod telekom. se podrazumijeva prenoenje, emitiranje i prijam pisanih, slikovnih ili zvunih signala ili informacija svake vrste ianim, beinim ili drugim ureajem. Tehnikim pitanjima i poslovima te poslovima pripremanja pojedinih konferencija bave se Odbori organizacija. Meunarodni Odbor za registriranje frekvencija bave se problemima raspodjele i dodjele frekvencija i glavna mu je zadaa odravanje osnovnog plana dodijeljenih frekvencija tzv. master register. Meunarodni savjetodavni Odbor za radioveze te Meunarodni savjetodavni Odbor za telegram i telefon zadueni su za predlaganje meunarodnih standarda kod primjene beinih komunikacija radijske komunikacije) tj. svih drugih telekom. to je kao osnovno sredstvo prijenosa ne koriste radijske valove. Pored ovih Odbora postoje i planske komisije koje razrauju i planiraju mjere u vezi s mreom meunarodnih telekomunikacija. Za planiranje plovidbe odnosno pomorske komunikacije kao bitnog imbenika pomorske plovidbe posebnu vanost imaju publikacije koje izdaje organizacija. Najznaajniji prirunik je radiopravilnik (radio regulations) u kojemu su sadrana pravila o raspodjeli frekvencija, naina dodjeljivanja i izmjene dodijeljenih frekvencija, postupcima tijekom komunikacija, uvjetima za rad pokretnih, nepokretnih i svemirskih stanica, o pravima i obvezama osoba odgovornih za komunikacije, o postupcima u sluaju pogibelji, hitnosti i sigurnosti, o ovlatenjima i dr. Radio-pravilnik sadri izvadak iz osnovnog plana frekvencija prema namijeni i podrujima te propisane frekvencije za komunikacije izmeu brodova, te brodova i kopna. S obzirom da je radiopravilnik tijekom godina poprimio vei broj stranica izraena je posebna publikacija namijenjena

PLANIRANJE PUTOVANJA brodovima, a to je "PRIRUNIK ZA RAD U POMORSKIM POKRETNIM SLUBAMA I U POMORSKOM POKRETNIM SATELITSKIM SLUBAMA". Temeljni dio publikacije je vei izvadak iz radio-pravilnika, izabrane odredbe iz meun. Konvencije o telekomunikacijama te pojedine vane preporuke pojedinih odbora odnosno odijela. Osim radio-pravilnika organizacije je zaduena za pripremu i izdavanje i niza drugih publikacija od kojih su za planiranje pom. putovanja najznaajnije: 1. Popis obalnih radio stanica (list of coast station) 2. Popis brodskih radio stanica (list of ship station) 3. Popis stanica za radio navigaciju, radio lokaciju i posebne slube (list of radio determation and special station service) 4. Kartu obalnih stanica koje obavljaju javni promet ili koje sudjeluju u radio slubi za obavljanje lukih operacija (list of coast station which are open for public corespodence or which participate in port operation service) BRODSKI DNEVNIK Mora sadravati podatke o vrsti, gradnji, imenu ili oznaci broda, luci upisa, znaku raspoznavanja, kao bruto i neto registarskoj tonai, kategoriju plovidbe broda, naznaku upisnika broda u koji je brod upisan i broj dnevnika upisnika brodova. Svaki brodski dnevnik ima upute o njegovom voenju. U brodski dnevnik upisuju se: 1. Svakog sata podaci o pravnom kursu, varijaciji i devijaciji, zanosu, kursu galvnog i kormilarskog kompasa, smjeru, jaini vjetra, strujanju mora, ukljuivi i mrtvo more, smjeru valova, vidljivosti, barometru i temperaturi, vremenu, prevaljenom putu i okretajima propelera. 2. Svakih 8 sati podaci o stanju tankova i kaljue te koliini vode za pie 3. svakih 12 sati podaci o procijenjenoj i izraunatoj poziciji na kojoj se nalazi brod, kursu, prijeenom putu u morskim miljama i srednjoj brzini broda na sat u vorovima. U brodski dnevnik unose se i kompasne snimke s naznakom predmeta koji je snimljen i sata snimanja, udaljenosti broda od objekta kad se brod nalazi u suboici, te visina i razlike visine nebeskih tijela, ime nebeskog tijela i sat snimanja. U rubriku brodskog dnevnika dnevne biljeke unose se sljedei podaci: a) o gazu pramca i krme, vrijeme dolaska broda u luku i vrijeme odlaska broda iz luke b) o ukrcaju ili iskrcaju zapovjednika broda i drugih lanova posade o njihovim eventualnim bolestima, o samovoljnom naputanju broda, o povredama radne dunosti, o kaznama itd. c) o radu posade na brodu, te o poetku i zavretku morske strae i strae u lukama d) o eventualnom roenju, smrti o primanju na uvanje oporuke (testamenta) i predaji nadlenom organu ili vraanju oporuke izjavitelju te podaci s popisom stvari osobe umrle na brodu e) o ukrcaju/iskrcaju peljara i uzimanju tegljaa f) o pretrpljenoj havariji, te o traenoj i pruenoj pomoi i spaavanju g) o ukrcavanju/iskrcavanju, provjetravanju i smjetaju tereta na palubi h) o popravku i dokovanju broda i) opremanju i raspremanju broda j) kad okolnosti to zahtijevaju poblii podaci o vremenu, stanju atmosfere, posrtanju i valjanju broda, o prelijevanju mora preko palube i grotla, nainu veza i sidrenja broda k) o svakom drugom dogaaju koji moe biti znaajan za brod, organ uprave nosioca prava raspolaganja odnosno vlasnika broda, krcatelja, primaoca tereta osiguravatelja ili za drugu zainteresiranu osobu.

PLANIRANJE PUTOVANJA Brodski dnevnik vodi se tijekom plovidbe, boravka broda u luci, svakog dana od 0-24 sata. Brodski dnevnik ne vodi se dok je brod u raspremi, tijekom plovidbe ili dok je na brodu morska straa. Brodski dnevnik vodi asnik na strai odnosno zapovjednik broda ako on dri strau. Ako brodski dnevnik vodi asnik na strai zapovjednik broda svakog dana ovjerava podatke unesene u brodski dnevnik. On mora posebno ovjeriti i svaki vaniji dogaaj unesen u brodski dnevnik. Podatke o opremanju i raspremanju broda upisuje u brodski dnevnik zapovjednik broda ili odreeni asnik palube a ovjerava ih zapovjednik broda. Taj upis potvruje luka kapetanija. Zapovjednik broda mora podnijeti ispunjeni dnevnik na ovjeru lukoj kapetaniji, naznaivi na kraju ispunjenog dnevnika datim poetka i zavretka voenja dnevnika. Na brodu se uvijek mora nalaziti i novi ne ispunjeni priuvni brodski dnevnik. SVJETSKA METEOROLOKA ORGANIZACIJA (WMO) Osnovana je 1951. god. kao nasljednica meunarodne meteo. organizacije osnovane 1875. god. i od tada djeluje ka specijalizirana ustanova UN-a. Organi ove organizacije su kongres, izvrni odbro, tajnitvo, 6 regionalnih udruga, te 8 tehniki odbora. 1 od tehnikih odbora je i odbor za pomorsku meteorologiju. Od posebnog znaenja za sigurnost plovidbe je sluba svjetskog meteo. bdijenja (WWW) u okviru koje su objedinjena meteo. promatranja na kopnu i moru, sinoptika i klimatoloka obrada te razmjena podataka. Sluba se sastoji od: 1. Globalnog sustava motrenja (GOS) 2. Globalnog sustava obrade podataka (GDPS) 3. Globalnog telekomunikacijskog sustava (GTS) Na temelju podataka prikupljenih u okviru sustava motrenja u svjetskim centrima GDPS sustava (Washington, Moskva i Melbourne) stvaraju se globalne analize stanja atmosfere te se izdaju kratkorone ili srednjorone prognostike karte koje pokrivaju cijelu zemlju. Pojedine nacionalne meteo. Slube do ovih karata kao i drugih podataka npr. satelitska slika, mogu doi putem regionalnih centara, ukupno 26 od toga u Europi se nalaze 4. Treba istaknuti da organizacija aktivno sudjeluje u radu IMO-a kao i savjetodavna organizacija za piranja meteorologije. MEUNARODNA POMORSKA SATELITSKA ORGANIZACIJA (INMARSAT) Slubena meunarodna organizacija sa sjeditem u Londonu, a osnovana je konvencijom o meunarodnoj pomorskoj satelitskoj organizaciji 1976. god. Uz konvenciju je priloen radni sporazum o meunarodnoj pomorskoj satel. Org. kojim je ureen nain funkcioniranja org. Konvenciju i sporazum su do danas potpisale 73 drave. Meu njima sve razvijene pomorske drave. Organizacija izravno prua teh. usluge korisnicima koje za razliku od velikog broja drugih meunarodnih organizacija izravno naplauje. INMARSAT posluje na komercijalnoj osnovi slino dionikom drutvu pri emu se udio svake drave mijenja i to proporcionalno postotku koritenja sustava. Organizacija raspolae sustavom satelita postavljenih u geostacionarnoj orbiti na udaljenosti od 35 700 km, ime je osigurano vrijeme ophodnje satelita od 24 sata, odnosno kutna brzina satelita jednaka kutnoj brzini zemlje. Vano obiljeje poloaja satelita u prostoru je da se poloaj satelita na nebeskom svodu za nepuinog promatraa ne mijenja tijekom vremena.

PLANIRANJE PUTOVANJA Komunikacijski kapacitet svakog satelita su priblino 250 komunikacijskih kanala istovremeno. Tijekom 1966 god organizacija je zapoela s postavljanjem nove generacije satelita znatno veih komunikacijskih kapaciteta i bolje kvalitete usluge. Obalne zemaljske stanice (CES) su pod izravnim nadzorom drave na ijem se teritoriju nalaze zbog sve vee primjene INMARSAT sustava u kopnenim komunikacijama. Ove stanice se esto nazivaju i kopnenim zemaljskim stanicama (LES). Namjena ovih stanica je prvenstveno povezivanje pomorskog satelitskog komunikacijskog sustava s javnom telekomunikacijskom mreom. Poziv se prenosi od CES-a do krajnjeg korisnika standardnim i javnim komun. mreama. Drava koja eli na svom teritoriju odnosno pod nazorom svoje ovlatene organizacije za obavljanje telekom. Usluga uspostaviti CES stanicu duna je uputiti formalni zahtjev INMARSAT org. zbog primjene naela profitabilnosti. INMARSAT se potie uspostavljanje ovakvih stanica do strane to veeg broga drava uz uvjet da uspostavljene stanice slijede tehnoloke zahtjeve org. Posljednji tehnoloki dio INMARSAT komunikacijskog sustava su brodske zemaljske stanice (SES), a da bi se na nekom brodu instalirala neka INMARSAT stanica drava iju zastavu brod vije duna je potpisati konveciju i sporazum o koritenju te podmiriti financijske obveze koje preuzima potpisivanjem ovih dokumenata. INMARSAT sustav podrava vie komunikacijskih sustava koje se mogu podijeliti s obzirom na smjer prijenosa informacija u dvije osnovne skupine DUPLEX i SIMPLEX usluge. Prema namjeni i nainu naplate usluge INMARSAT podrava sljedee infor. slube: 1. Ope komunikacije (general communication) koj obuhvaaju standardne usluge komun. od jednog ishodita do jednog odredita i koje u prvom redu ukljuuju pristup javnim komunikacijskim mreama kao to su telefonska, telex ili raunarska mrea, a ove se usluge naplauju prema standardnim i javno objavljenim cijenama. 2. Skupne pozive (EGC) s predajom poruke od jednog odredita na kopnu prema vie korisnika brodova koji se s obzirom na namjenu mogu podijeliti na: a) safety net sustav koji obuhvaa kom. usluge povezane sa sigurnou ljudi na moru i koje se ne naplauju korisnicima s brodova, a pojma safety net se esto koristi u uem smislu tako da se pod ovim pojmom podrazumijevaju informacije vane za sigurnost plovidbe koje alju nadlene dravne institucije u okviru svjetskog sustava navig. upozorenja (iskljuuju se poruke pogibelji upuene s brodova). b) fleet net sustav obuhvaa komercijalne usluge koje brodske ili druge tvrtke u pravilu komercijalne organizacije pruaju brodovima na moru a ove usluge naplauju se prema posebnim cijenama pri emu se odvojeno moe promatrati cijena kom. kanala i dobivene informacije. Zbog uspjenih financijskih rezultata tijekom '94 i '95 pokrenuta je inicijativa za privatizaciju org. tako da je 1995. God. promijenjena u INTERNATIONAL MOBILE SATELITE ORGANIZATION uz zadravanje iste kratice. MEUNARODNA HIDROGRAFSKA ORGANIZACIJA (IHO) Osnovana je kao meunarodni hidrografski ured u Monacu 1921. god., a cilj organizacije je povezivanje nacionalnih hidrografskih ureda radi postizanja jednoobraznosti hidrografskih dokumenata te unapreivanja hidrografije kao znanosti. Konvencija o meunarodnoj hidrografskoj org. usvojena 1970. god. i registrirana pri UN-u. lanovi org. su nacionalni hidrografski uredi, a ured org. sa sjeditem u Monacu zaduen je za koordinaciju rada.

PLANIRANJE PUTOVANJA Za planiranje pomorske plovidbe ovu org. je znaajna po savjetodavnoj ulozi koju ima u radu IMO-a, posebice u pogledu sustava upozoravanja pomoraca u emu se osobito istie komisija IHO za unaprjeivanje radio-navigacijskih upozorenja. Takoer organizacija ima vanu ulogu u izradi meunarodnog standarda za pomorske karte i njihovo tehniko unaprjeivanje i posebice u izradi meunarodno prihvatljivog standarda za ureaje elektronikog prikaza njoj jedinog plovidbenog podruja "ELEKTRONSKA KARTA" koji zadovoljava sve uvjete za ukljuivanje u jedinstven informacijski i navigacijski sustav broda (ELECTRONID CHART DISPLAY AND INFORMATION SYSTEM ECDIS). Devijacija magnetskog kompasa kut izmeu mag. meridijana i kompasnog meridijana (na mjestu kompasa). Devijacija je pozitivna kad se meridijan nalazi sa istone strane tj. desne strane, a devijacija je negativna kad se meridijan nalazi sa zapadne ili lijeve strane. Devijacija kompasa je razliita za razne kurseve, a ona je na istom brodu i za isti kompas razliita na raznim mjestima na brodu, a ovisi o i koliini eljeznih masa koje se nalaze u blizini kompasa a ovisi i o geografskoj irini fi, kao i o posrtanju i valjanju broda. Devijacija kompasa nastaje uslijed pojave magnetizma u brodskom eljezu i to naroito tijekom gradnje broda kad je eljezo podvrgnuto raznom mehanikom djelovanju. Magnetizam koji se javlja u eliku je stalan (pernamentan) a u mekom eljezu prolazan. Permamentan magnetizam odrava stalnu jainu koja se tek tijekom vremena mijenja i ne mijenja svoju jainu promjenom kursa i promjenom geografske irine. Na devijaciju kompasa utjee takoer i brodski teret ako je eljezne prirode. Dobar dio brodskog magnetizma naroito permanentan reducira se na taj nain da se brod uslijed porinua u more postavi u suprotan smjer od onoga u kojem se brod nalazi tijekom izgradnje. Brodski magnetizam ne uzrokuje samo devijaciju kompasa ve djeluje tetno na direktivnu silu koju postavlja mag. ruu kompasa u meridijan. Zbog ovog tetnog djelovanja na kompas namee se potreba da se brodski magnetizam u to veoj mjeri reducira. Rad oko reduciranja kompasa zove se KOMPEZACIJA KOMPASA. Kompenzacijom se reduciraju u velikoj mjeri devijacije a posredno i tetno djelovanje na direktivnu silu. Prije kompenzacije kompasa devijaciju u raznim kursevima moe biti 40i pa vie da bi se po izvrenoj kompenzaciji reducirala na 1-2. Po izvrenoj kompenzaciji odrede se ostaci devijacija u raznim kursevima sa kojima se odredi tablica devijacija. Ovu tablicu posjeduju svi brodovi a pored nje i "knjigu devijacija" u kojoj se biljee odreene devijacije u pojedinim kursevima na raznim geog. irinama navodei prilikom odreivanja vrstu tereta i ostale podatke koji se u knjizi nalaze. Ove devijacije koriste se kad ne postoji mogunost da se odredi devijacija. Kurs ira kurs kompasa = ukupna korektura varijacija = devijacija. MEUNARODNO UDRUENJE ZA SVJETIONIKE (IALA) Tehniko nevladino tijelo za sjeditem u Parizu. Udruenje u dananjem obliku osnovano je 1957.godine prihvaanjem Statuta udruenja iako je zapravo nastanak tijela uspostavljen 1926.godine na 14.Kongresu o plovidbi u Kairu. Glavna svrha je podupiranje suradnje Nacionalnih ustanova za odravanje nacionalnih svjetionika i pomagala za navigaciju. Odrava veze sa slubenim organima koji se bave oceanografskim, meteorolokim i komunikacijskim problemima, te problemima sigurnosti plovidbe tj. iskoritavanja mora i podmorja. Ima savjetodavni status pri Meunarodnoj pomorskoj

PLANIRANJE PUTOVANJA organizaciji, redovite i pridruene lanove. Radi tehnikim odborima i radnim grupama. Udruenje je objavilo brojne preporuke glede pomagala za plovidbu, posebno svjetionika. Zadnjih godina djelovanje je usmjereno unaprjeivanju sustava nadzora plovidbe (VTS) o emu redovito odrava meunarodne skupove. U suradnji s nekim drugim meunarodnim organizacijama (IAPH, IMPA) izdaje Svjetski prirunik o sustavima nadzora plovidbe (World Vessel Traffic Servis Guide). POPIS SVJETIONIKA (list of lights) Ovaj prirunik donosi sve podatke o pomorskim svjetionicima, obalnim i lukim svjetlima i svjetleim plutaama. Svjetionici i svjetla u knjizi su dani kao i u Peljaru-geografskim, a ne abecednim slijedom radi praktinijeg koritenja uz navigacijska svjetla. Pomorska svjetla Spadaju u none navigacijske oznake, premda imaju dnevnu karakteristiku po kojoj se mogu danju prepoznati. S obzirom na vanost, pomorska svjetla se dijele na : 1. uvana - svjetionici, brodovi svjetionici, svjetionici platform 2. Neuvana - obalna, luka, svjetlee plutae OZNAAVANJE PLOVNIH PUTEVA Laterarne oznake Ovim oznakama oznaavaju se strane plovnih kanala, a primjenjuju se kao prvo za kanale kod kojih su dobro definirane lijeva i desna strana. Pravac oznaavanja lijeve i desne definira se na 2 naina: 1. Po smjeru s broda na objekt dolazei s otvorenog mora, prilazei luci, rijeci, uu ili drugom plovnom putu. 2. Po odredbama nadlenih uprava, a u sporazumu sa susjednim dravama , kada se strane kanala ne mogu odrediti na gore navedeni nain Opis laterarnih oznaka Lijeva strana kanala oznaava se oznakama i svjetlima crvene boje kao i lijevo bono svjetlo broda. Oznake lijeve strane kanala su plutae valjkastog oblika sa ili bez stupa ili motka crvene boje sa ili bez znaka na vrhu (jednostrukog crvenog valjka). Postavljeno svjetlo svijetli crvenom bojom bilo kojim ritmom. Desna strana u laterarnom sustavu oznaava se plutaama unjastog oblika ili motkom zelene boje sa ili bez oznaka na vrhu oblika jednostranog unja sa vrhom prema gore, takoer zelene boje. za plovljenje nou oznake mogu imati svjetlo zelene boje bilo kojeg ritma. Kada je razlikovanje oznaka lijeve i desne problematino, oznake trebaju imati znak na vrhu. Gdje se smatra da zelena ne odgovara moe se upotrijebiti crna boja. PORT HAND STARBOARD HAND

Kardinalne oznake Njima se obiljeavaju : 1. Najdublje vode podruja, a na strani koju oznaava oznaka 2. Sigurna strana prolaza u odnosu na neku opasnost

PLANIRANJE PUTOVANJA 3. Upozorenje na vano mjesto u kanalu (zavoj, spajanje, zavretak pliine) Ovim oznakama oznaena su 4 kvadranta N, E, S, W , a kvadrant ime dobiva po kvadrantu u kojem je postavljena.

Oznake izvan sustava Ovim oznakama obiljeavaju se: 1. Usamljene opasnosti (isolated danger) postavljaju se na usamljenu opasnost oko koje je plovna voda. Ima oblik crno-crvenog stupa na crnoj zaobljenoj plutai 2. Sigurne vode tj.sigurne dubine 3. Posebne situacije: mjesto postavljenog ureaja za oceanografska ispitivanja

Istovarite opasnog materijala

Zone vojnih vjebi Poloeni kablovi/cjevovodi Rekreacijske zone i sl. Sigurne vode

usamljena opasnost

posebne oznake

MEUNARODNA KONVENCIJA O IVOTU (SOLAS)

10

PLANIRANJE PUTOVANJA Ova konvencija je donesena na zasjedanju 1914.godine u Londonu na inicijativu britanska vlade, nakon potonua Titanica. Razvoj tehnologije i elja da se konvencijom nametnu to vii standardi sigurnosti, prvenstveno na trgovakim brodovima, razlozi su revizije konvencije 1929., 1948. i 1960. Danas je na snazi posljednja redakcija konvencije iz 1974.godine. Prema dostupnim podacima konvencija danas obvezuje 119 drava svijeta, meu njima sve velike pomorske drave i RH. Prilogom konvencije utvrene su prvenstveno tehnike znaajke izgradnje i opreme pomorskih brodova te, neizravno, i naini obavljanja pojedinih postupaka znaajnih za sigurnost broda i ljudi na moru i u plovidbi. Prilog konvencije koji sadri tehnike odredbe podijeljen je u 11 poglavlja, a svako poglavlje ima vei broj pravila. Prvo poglavlje utvruje brodove na koje se konvencija primjenjuje te propisuje naine pregleda brodova, odnosno svjedodbe koje se izdaju temeljem konvencije. Prema odredbama ovog poglavlja, konvencija se odnosi na sve trgovake brodove u meunarodnoj plovidbi vee od 500 BRT osim: ratnih brodova, brodova koji nisu pogonjeni mehanikim sredstvima, drvenih brodova primitivne gradnje, jahta i ribarskih brodova Drugo poglavlje podijeljeno je u 2 dijela: 1. Prvi dio - donosi odredbe o pregradnji i stabilnosti brodova (minimalna metacentarska visina po SOLAS-u je 0,30m), te uvjete koje moraju ispunjavati strojni i elektrini ureaji. 2. Drugi dio odnosi se na protupoarnu zatitu, otkrivanje i gaenje poara Odredbe treeg poglavlja posveene su sredstvima za spaavanje dok se etvrtim poglavljem utvruju broj i obiljeja telekomunikacijske opreme broda. U petom poglavlju navode se odredbe koje se odnose na ureaje prvenstveno zapovjednikog mosta i djelatnosti vane sa stajalita sigurnosti plovidbe. esto poglavlje odnosi se na rukovanje teretima dok se sedmo poglavlje odnosi na prijevoz opasnih tereta. Osmo poglavlje odnosi se na nuklearne brodove. U odnosu na prijanje poglavlje koje se uglavnom odnosi na izgradnju i ureaje, deveto poglavlje propisuje naine obavljanja redovnih i izvanrednih dunosti asnika i lanova posade. Deseto poglavlje odnosi se na plovila koja se kreu velim brzinama te se stoga na njih primjenjuju razliita pravila o : izgradnji opremi nainu iskoritavanja u odnosu na trgovake brodove uobiajenog naina gradnje Jedanaesto poglavlje utvruje odnose izmeu drave i pojedinih organizacija iji rad izravno utjee na sigurnost brodova i ljudi.

MEUNARODNA KONVENCIJA O SPRIJEAVANJU ONEIENJA MORA S BRODOVA (MARPOL 1973.)

11

PLANIRANJE PUTOVANJA

Donesena je na konvenciji 1973.godine u Londonu. Cilj konvencije je da cjelovito i na jednom mjestu utvrdi postupke pomoraca i opremu broda, potrebu za spaavanje tj. umanjivanje oneienja mora s brodova, posebice hotiminog. Konvencija je radi njenog breg stupanja na snagu bitno izmijenjena protokolom iz 1978.godine. Konvencija se sastoji od osnovnog teksta, dva protokola i 5 priloga. Prilog 1 konvencije odnosi se na prijevoz nafte more mi njime je zabranjeno svako isputanje nafte u more osim pod posebno utvrenim uvjetima. Prilog 2 odnosi se na druge tekue terete osim nafte osim nafte, koji se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija. Prema odredbama ovog priloga sve tetne stvari podijeljene su u 4 skupine prema stupnju tetnosti, a za svaku su odreeni naini isputanja u more, ovisno o podruju plovidbe. Prilog 3 odnosi se na mjere spreavanja oneienja tvarima koje se prevoze zapakirane ili i spremnicima. Prilog 4 odnosi se na sprijeavanje oneienja s fekalijama s brodova. Prilog 5 se odnosi na oneienje mora smeem. MEUNARODNA KONVECIJAMA O TERETNIM LINIJAMA (1966.) Prihvaena 1966.godine u Londonu. Cilj je bio utvrditi uvjete koje moraju zadovoljiti brodovi koji obavljaju meunarodna putovanja glede najmanje doputenog nadvoa. Konvencija je prihvaena na Konferenciji, a sastoji se od opeg dijela i 3 priloga. U opem dijelu navedene su obveze Vlada ugovornica i primjeri Konvencije te uvjeti pod kojima brodovi smiju poduzimati meunarodna putovanja, primjerice postupak izdavanja i trajanje valjanosti svjedodbe temeljenih na Konvenciji, obiljeavanje oznaka, obavljanje periodinih pregleda itd Pravila za odreivanje vodenih teretnih linija su u Prilogu 1. U Prilogu 2 naveden je zemljovid sa ucrtanim podrujima u kojima se doputa uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda. Njime se neizravno naznauju plovna podruja na povrini Zemlje u kojima prevladavaju priblino slini povoljni uvjeti plovidbe. Prilog 3 sadrava uzorke svjedodbi koje pripisuje Konvencija. Nadvoe - to je razmak izmeu gornjeg brida najvie neprekinute palube i visine mora. Visina i volumen nadvodnog dijela broda veoma su vani, osobito prilikom plovidbe po olujnom moru. to se tie uzdunih naginjanja broda, vea nadvodna visina spreava da krajevi broda zarone u vodu prilikom oteenja podvodnog djela, a ujedno se spreava i dinamino uronjavanje krajeva prilikom posrtanja broda na valovima. Nadvodna visina utjee i na vrstou broda jer poveava opu visinu nosaa. Pri odreivanju nadvoa trgovakih brodova, redovito se sukobljavaju elje brodovlasnika i interesi osiguravajuih drutava, posade i putnika. Pomorske nezgode uzrokovane prekrcavanjem dogaale su se esto sve dok nadvoe nije bilo regulirano zakonom. Takav zakon prvi put je donesen u V.Britaniji 1876.godine nakon dugotrajne i zanemarene borbe. Bio je to pravi preokret za osnovna prava pomoraca. Na elu tog preokreta bio je lan britanskog Parlamenta Samuel Plimsoll. Kao uspomena na njega ucrtana je oznaka nadvoa na

12

PLANIRANJE PUTOVANJA bokovima brodova- zove se Plimsollova marka. Oponaajui primjer VB, postupno su i ostale velike zemlje zakonom regulirale pitanje nadvoa. MEUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA Budui da je pitanje nadvoa bilo rijeeno zakonom svake pojedine zemlje dolazilo je esto do nesporazuma is toga je nastala potreba da se pitanje nadvoa brodova regulira nekim meunarodnim aktom koji bi jednako obvezivao sve zemlje koje ga prihvate. Na temelju odredaba Konvencije, nadvoe se mjeri na polovici duljine broda od crte u kojoj produenje gornjeg lica palube nadvoa sjee vanjsku povrinu oplate broda. To je crta oznaena gornjim rubom linije koja se zove oznaka palube (deck line). Tono ispod oznake palube nalazi se oznaka teretne linije tj. oznaka nadvoa (). Zimska teretna linija za Sj.Atlantski ocean oznaena je slovima WNA, a gornji rub te linije oznaava najmanje doputeno nadvoe ali samo za brodove do 100m duljine koji tijekom zimskog razdoblja plove po bilo kojem dijelu navedenog oceana. Za sve ostale brodove WNA je zimska teretna linija. SVJETSKA SLUBA UPOZORAVANJA BRODOVA U PLOVIDBI (WWNWS) Prvi put je predvieno rezolucijom skuptine IMO-a od '77 god. a dvije godine kasnije uspostavljen je sustav sa ciljem koordiniranog izvjetavanja pomoraca na brodovima u plovidbi. Zbog potrebe da se naela sustava usklade s komun. slubama GMDSS-a sustava rezolucija je zamijenjena novom 1991. god. U prilogu rezolucije navedena su temeljna naela djelovanja ove slube a MSC je ovlaten da u suradnji sa komisijom i IHO za unapreivanje radio navigacijskih upozorenja izmjeni prilog rezolucije. Svjetski sustav navigacijskih obavijesti pokriva sva morska podruja svijeta na nain da su sva navigacijska podruja podijeljena u 16 NAVAREA podruja a svako podruje moe biti podijeljeno na vei broj potpodruja a svako potpodruje u vei broj regija. Podjela regija ni na koji nain nije vezana za dravne granice ili granice interesnih podruja izmeu drava. Unutar svakog NAVAREA podruja u cilju suglaenog izvjetavanja brodova u plovidbi utvrena su koordinacijska tijela. Da bi mogao obavljati svoje zadae NAVAREA koordinator mora raspolagati strunim i pouzdanim informacijama i potvrenom hidrografskom slubom. Takoer mora raspolagati pouzdanim kom. vezama s nacionalnim koordinatorima potpodruja te drugim NAVAREA koordinatorima. NAVAREA koordinatoru moraju biti na raspolaganju tv komunik. Sredstava za predaju informacija o brodovima iji bi efektivni domet trebao biti minimalno 700 milja preko granica NAVAREA podruja. NAVAREA koordinatori u pravilu predaju samo NAVAREA poruke a tim porukama smatraju se sve one koje imaju odreeni znaaj za cijelo ili vei dio NAVAREA podruja. Poruke se oznaavaju redovnim brojevima od 0001 svakog prvog sijenja u godini od pono po grini vremenu.

Dunosti NAVAREA koordinatora su sljedee: 1. neposredno nakon primitka poruke procijeniti njezin znaaj za sigurnost plovidbe te odabrati poruke koje e biti predane kao NAVAREA poruke. 2. text poruke mora biti u skladu sa IMO i IHO uputstvom. 3. dostaviti NAVAREA poruke koordinatorima susjednih podruja

13

PLANIRANJE PUTOVANJA 4. pisane poruke ija je vanost procijenjena na dulje od 6 tjedana dostaviti nacionalnim koordinatorima i drugim NAVAREA koordinatorima u skladu sa prethodnim dogovorom. 5. neposredno nakon prijama poruke o planiranim podvodnim ili drugim aktivnostima izvijestiti nacionalne koordinatore ili druge NAVAREA koordinatore koji odravaju uspostavljenu slubu obavijestiti tj. oglasa za pomorce na podruju kojem se odvijaju te aktivnosti 6. periodine NAVAREA popise (warning biltens) koji se predaje najmanje jedan put tjedno. 7. osigurati ponitavanje NAVAREA poruka koje nisu vaee 8. tekstove obavijesti dostavljati lukim uredima. 9. brodovima u prolazu po mogunosti dostavljati upozorenja koja nisu redovito predavana. Osnovna zadaa koordinatora potpodruja je osigurati nesmetani tijek informacija izmeu nacionalnih koordi. i NAVAREA koordinatora. Koordin. potpodruja je esto jedan od nacionalnih koordinatora unutar NAVAREA podruja. Nacionalni koordinatori imaju dvostruku ulogu. Prva je prikupljati obavijesti od znaaja za cijelo NAVAREA podruje te ih predati NAVAREA koord. za daljine odailjanje, a druga je za odreeno manje podruje prikupljati, procjenjivati odnosno osigurati predaju obalnih (coastal warning) odnosno lokalnih obavijesti. Sva navigacijska i meteoroloka upozorenja, meteo. Prognoze te druge obavijesti koje su od znaenja za sigurnost plovidbe smatraju se sigurnosnim inf. (MSI). Upozorenja i obavijesti mogu predavati samo ovlatene dravne institucije bez obzira je li upozorenje lokalnoj obali ili za cijelo NAVAREA podruje. U pravilu to su: 1. Nacionalni hidrografski uredi 2. Nacionalni meteoroloki centri 3. Nacionalni centri i podcentri ako su za to ovlateni od nadlene vlasti za koordinaciju traganja i spaavanja 4. Meunarodna sluba nadzora leda Glede sadrava upozorenja se mogu podijeliti na navigacijska i meteoroloka upozorenja koja se odnose na traganje i spaavanje na moru. Navigacijska upozorenja mogu upozoravati na sljedee okolnosti: - nezgode ili neispravnosti pom. svjetala, znakova za maglu i plutaa uz plovne putove - prisutnost opasnih podrtina na ili u blizini plovnih putova te njihove oznake - uspostavljanje znaajnih novih pomagala za navigaciju ili znaajne izmijene na postojeim - prisutnost velikih tegljeva koji teko i sporo manevriraju - pojava plutajuih mina - podruja gdje se obavlja traganje i spaavanje ili ienje oneienje koje treba izbjegavati - zahtjev izvjea o susretanju i uoavanju zrakoplova i brodova koji kasne na odredite ako izravno zahtjeva centara za koord. traganja i spaavanja - poloaj novo otkrivenih podvodnih grebena, pliina ili podvodnih podrtina koji mogu biti opasnost za sigurnost brodova u plovidbi ili njihove oznake. - neoekivane i neplanirane promjene plovnih putova ili zabrane plovidbe nekih podruja - polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata u istraivake svrhe, koritenje daljinskih ili runo upravljanih podvodnih plovila ili druge plodvodne djelatnosti koje mogu predstavljati opasnost okolnoj plovidbi - uspostavljanje offshore objekata u blizini ili na plovnim putovima - znaajne neispravnosti radio navigacijskoj slubi

14

PLANIRANJE PUTOVANJA - obavijesti koje mogu utjecati na sigurnost plovidbe na veem podruju kao to su vojne vjebe, vjebe gaanja, svemirske operacije i dr. a upozorenje treba biti ukljuen stupanj opasnosti a samo upozorenje treba biti predano najmanje pet dana prije najavljenih operacija. - sve druge obavijesti koje mogu na bilo koji nain utjecati na sigurnost plovidbe u nekom podruju - obavijesti o ispravkama pomorskih karata Meteoroloka upozorenja najee su poruke koje se alju za odreeno podruje. Podruja na koja se odnose ista su kao i NAVAREA podruja. Prema uputi komisije za pom. meterol. svjetske meteo. organizacije ova izvjea trebaju imati sljedee sastavne dijelove: I upozorenje- dani i vrijeme treba biti upisani, stupanj poremeaja, tlak u sreditu, koordinate sredita, smjer i brzina kretanja poremeaja, smjer i brzinu vjetra, podatke o vjetrovima valova te valovima mrtvog mora. II situacija dan i vrijeme, osnovni podaci o barikim sustavima (vrsta sustava, tlak i pozicija i brzina kretanja), vjetar, valovi i vidljivost III prognoza, vrijeme trajanja od 12-24 sata, naziv i granice podruja, vjetar, vidljivost, valovi, led itd, izgledi razvoja vremena IV ifrirana sinoptika analiza i prognoza V ifrirana meteor. Izvjee odabranih brodskih postaja VI ifrirana meteor. Izvjea obalnih kopnenih postaja stand. pom. meteo. izvjetaja za zatvorena mora i obalna podruja sadri dijelove od 1-3. NAVTEX SUSTAV Sastoji se od sustava obalnih postaja i posebno namjenskog prijamnika na brodovima. Sustav radi na frekvenciji 518 KHz. NAVTEX postaje jednu za drugom odailju poruke od nadlenog koordinatora prema rasporedu utvrenom za sve postaje u nekom NAVAREA podruju. Svaka postaja oznaena je slovom eng. abecede u odgovarajuem NAVAREA podpodruju, tako da u jednom NAVAREA podpodruju moe biti do 25 postaja podijeljenih u 4 grupe. Udaljenost postaja oznaenih istim slovom i smjetenih u susjednim NAVAREA podrujima je takva da nijedan brod u pravilu ne moe biti u dometu obje postaje. U pravilu svaka postaja predaje poruke 6 puta na dan prema utvrenom rasporedu. Domet ujnosti svake postaje trebao bi biti minimalno 400 milja. Svaka poruka oznaena je rednim brojem do 01 do 99. Budui da su poruke oznakom 00 uvijek ispisane trebaju se koristiti samo za slanje iznimno vanih upozorenja npr. poetna poruka pogibelji. Na poetku svake poruke treba biti naznaeno vrijeme slanja poruke u standardnom navigacijskom formatu. Stand. navig. formatom vremena smatra se esteroznamenkasta oznaka u kojoj su prve dvije znamenke oznaka datum mjeseca, druge dvije sat a posljednje dvije minute. Vrijeme se uvijek navodi kao UTC vrijeme, a prema potrebi iza vremena moe se navesti mjesec odnosno godina. Tekst poruke treba biti na eng. jeziku dok se poruke na drugim jezicima (NAT NAVTEX) mogu odailjati posebnim frekv. namijenjenih za tu svrhu. Svaka poruka zapoinje sa zczc i zavrava sa 4 slova m (MMMM). Glede prioriteta poruke NAVTEX sustava poznaje 3 tipa poruke a to su ROUTINE, IMPORTANT i VITAL.

15

PLANIRANJE PUTOVANJA Poruke oznaene sa ROUTINE predaju se pri sljedeem redovnom odailjanju. Poruke oznaene s IMPORTANT predaje se neposredno nakon prihvata u vremenu u kojim niti jedna druga postaja u tom NAVAREA podruju ne odailje. Porukama oznaenim s VITAL prethodi znak drugim NAVTEX stanicama da prekinu sa odailjanjem a zatim im je frekvencija slobodna zapoinje predaja poruke. Poruke o traganju i spaavanju moraju izazvati alarm koji treba ponititi runo. NAVIGACIJSKA PODRKA Brodovima u plovidbi omoguuje odreivanje poloaja broda a zatim neizravno ili izravno kursa i brzine broda. U pravilu se ostvaruje koritenjem pomagala postavljenih na kopnu. Treba razlikovati zahtijevanju i ostvarenu navig. podrku. Zahtijevana navig. podrka odreena je potrebama korisnika odnosno njegovom djelatnou i navig. obiljejima plovidbenog podruja. U tom pogledu u pomorskom prometu razlikuje se navig. podrka: 1. u plovidbi otvorenim morem 2. plovidbi obalnim podrujima 3. plovidbi kroz plovne prolaze, kanale, plovne rijeke te na prilaznim lukim putevima 4. manevriranjem tijekom pristanjanja i isplovljenja i luka 5. za hidrografske i oceanografske potrebe 6. za potrebe geodetskih istraivanja i iskoritavanje mora i podmorja Pojam ostvarene navig. podrke povezuje se prvenstveno sa obiljejima pojedinog naina odreivanja poloaja broda ili navig. sustava. Naelno poloaj broda moe se odrediti motrenjem nebeskih tijela, motrenjem objekata na kopnu te koritenjem elekt. navig. sustava. Osnovnu navig. podrku pri odreivanju poloaja broda vizualnim motrenjem osiguravaju svjetionici, obalna svjetla, luka svjetla i plutae. Pri radarskoj navigaciji za bolje oznaavanje plovnih puteva i navig. opasnosti koriste se pasivni radarski reflektori i aktivni radarski obiljeivai (beacons) a razlikuju se po nainu aktiviranja tj. na pobudu drugog radarskog ureaja (racon) im je omogueno odreivanje smjera i udaljenosti ili u pravilu vremenskim razmacima (ramark). Elektr. navig. sustavi koriste obiljeja elektromagnetskih valova za odreivanje poloaja. Za njihovo koritenje potrebno je posjedovati namjenski prijemnik, a mogu se podijeliti s obzirom na osnovnu koritenu frekv. (VLF; LF, VHF i UHF), s obzirom na naelo rada (mjerenje razlike vremena, faze frekv. ili udaljenosti) ili s obzirom na poloaj koritenog predajnika (terestriki i satelitski sustavi). OBILJEJA I USTROJ POMORSKE PLOVIDBE Pomorsku plovidbu obiljeavaju 3 temeljna pojma: - brod u plovidbi - plovni ili plovidbeni put - te luka tj. pristanak U pravilu najvei broj brodova ne upuuje se u plovidbu oceanima i otvorenim morima tj. ne udaljava se od obale pri emu su podruja s najveim brojem brodova najee trgovakih brodova i jahti uz obale razvijenih industrijskih zemalja (Sj. more, obale sjeverne Amerike te Japan).

16

PLANIRANJE PUTOVANJA Dok uz obale manje razvijenih drava prevladavaju ribarski brodovi i brodovi primitivne gradnje pri emu je broj ribarskih brodova u plovidbi priblino proporcionalan zbrojem stanovnitva obalne drave. Zbog navedenih razloga pomorski promet u razliitim podrujima poprima bitno razliita obiljeja koja izravno utjeu na odabir naina plovidbe i na razloge i na nain primjene pojedinih mjera kojima se poveava razina sigurnosti plovidbe i zatita mora od oneienja s brodova. OSNOVNA OBILJEJA Bez obzira promatraju li se sa stajalita odabira naina plovidbe tijekom jednog putovanja ili sa stajalita usmjeravanja i upravljanja plovidbom u pojedinom podruju bitno su odreena hidrodinamikim ili maritimnim svojstvima broda. Hidrografska i navigacijska obiljeja podruja u kojem se odvija plovidba i obrazovanje, iskustvom i radnim postupcima zapovjednika i asnika koji upravljaju brodovima. MARITIMNA SVOJSTVA BRODOVA U PLOVIDBI Maritimna hidro. svojstva broda vana su sa stajalita planiranja pomorske plovidbe a dijele se u dvije skupine i to: a) skupina svojstava pri plovidbi otvorenim ili neogranienim morem i pri putnoj brzini b) te u skupini svojstvima pri plovidbi u ogranienim podrujima ili pri smanjenoj brzini Bez obzira kojoj skupini pripadaju maritimna svojstva izravno su odreena tehnolokim parametrima broda pri emu se posebice istiu veliina i brzina broda, vrsta i oblik broda te tehnoloka svojstva ugraenih strojeva i opreme brodova. Veliina broda je njegovo osnovno obiljeje koje presudno utjee na izabrani plovni put odnosno nain njegove provedbe. Temeljna mjera veliine broda je njegova istisnina tj. teina. Osnovni nedostatak ove mjere je da se tijekom iskoritavanja njena vrijednost bitno mijenja u odnosu punog i praznog broda pa se tko mijenjaju vrijednosti hidrodinamikih svojstava. Zbog toga je tijekom vremena za potrebe odreivanja veliina broda razvijena mjera koja se nee mijenjati tijekom putovanja to je tonaa broda. Razlikuje se bruto i neto tonaa. Ove tonae izraavaju se bez dimenzionalnih koeficijentom ija se vrijednost izraava tono odreenim postupkom utvrenim konvencijom o teretnim vodenim linijama. O tonai broda izravno ovisi primjena broda pojedinih konvencija ali i doputeno podruje plovidbe pri emu se ogranienje doputenog podruja plovidbe primjenjuje samo za potpuno nakrcani brod. Valja istai da se vrijednost tonae broda u odnosu na druge mjere veliine boda mijenja o vrsti i namjeni broda. Pored istisnine i tonae vanije mjere veliine broda su njegova duljina, irina i gaz broda, te nad njima izvedene veliine npr. block koeficijent. Duljina broda naravno utjee na maritimna svojstva broda. irina, a posebice gaz broda pored bitnog utjecaja maritimnih svojstva presudno ograniavaju i podruje plovidbe i to prvenstveno u sluaju prolaska broda kroz vanije svjetske kanale odnosno prilazne luke putove a zatim i u pogledu

17

PLANIRANJE PUTOVANJA mogunosti priveza broda u pojedinim lukim podrujima. Gaz broda izravno odreuje pojam slobodne visine vode ispod kobilice broda (under keel clerance). Brzina broda odreena je otporom trupa, porivnom snagom glavnog stroja te obiljejima porivnog sustava broda. Razlikuju se pojmovi najvee brzine (max sailing speed), najvee putne brzine (service speed) te manevarskih brzina pri razliitim stupnjevima iskoritavanja porivnog stroja (anevring speed). Od ostalih maritimnih svojstava posebnu vanost ima ogranienje brzine broda zbog smanjivanja visine broda ispod trupa broda odnosno pojava dodatnog zagaaja (squat). Do ove pojave dolazi kad brod odreenu brzinom proe preko podruja u kojem je dubinu vode neznatno vea od gaza broda. Dodatni zagaaj nastaje zbog razlike brzine estica vode u blizini brodskog trupa u odnosu na brzinu vode estica, vode u blizini dna mora, odnosno zbog rezultirajue razlike tlaka vode a time i razliitog uzgona po duljini broda od onoga koji postoji kad bi brod mirno plivao u moru. Openito dubina na kojoj treba oekivati pojavu dodatnog zagaaja odnosno utjecaj na upravljivost brodom odreena je veliinom tj. istisninom broda i njegovom brzina. Iznos dodatnog zagaaja i mjesto njegove pojave (pramac ili krma) ovise o visini preostale vode, brzini broda i oblik trupa tako da brodovi punog trupa (brodovi visokog block koeficijenta) primjerice tankeri postiu dodatni zagaaj u pravilu na pramcu dok brodovi "finog" oblika trupa s manjim block koeficijentom (putniki i kontejnerski brodovi) imaju dodatni zagaaj na krmi. Iznos dodatnog zagaaja priblino je jednak Gdje je - dodatni zagaaj u metrima, CB block koeficijent, v brzina broda

Vrijednost dodatnog zagaaj u brojnim kanalima moe postii i dvostruku vrijednost od one izraunate prema prethodno navedenom izrazu pri emu se plovidbom u kanalima smatra plovidba u uvjetima u kojima je poprena povrina broda vea od priblino 6% poprene povrine kanala. Dodatni zagaaj poveava se porastom brzine, posebice ako se brzina pribliava kritinoj, to se moe prepoznati po stvaranju pramanog vala odnosno brazde koja bi vibracija smanjivanju brzine i smanjivanju djelovanja kormila. Najveu vrijednost zagaaja postiu najvei brodovi ULCC, za koje zagaaj moe dostii i do 2 m. POSEBNA SKUPINA OBILJEJA Posebna obiljeja su manevarska obiljeja broda a treba razlikovati manev. obiljeja broda pri putnoj brzini, u sluaju nude (emergency) te pri smanjenim brzinama. Posljednja skupina vana je samo pri obavljanju manevra priveza i odveza broda. Osnovna maritimna obiljeja broda pri plovidbi putnom brzinom opisuju u pravilu s brodom s obzirom na smjer plovidbe i izravno odreuju nain promjene smjera plovidbe posebno u plovidbi ogranienim podrujima (kanali). Osnovni pojmovi koji opisuju ova svojstva su napredovanje (advance Da) i boni pomak (transfer De). Napredovanje je udaljenost u smjeru poetnog kursa od trenutka kad je kormilo prebaeno na neki poloaj izvan uzdunice broda do trenutka kad je brod postigao neki novi unaprijed zadani kurs. Boni pomak je udaljenost okomita na poetni kurs, od trenutka otklona kormila do trenutka kad je brod postigao neki novi unaprijed zadani kurs.

18

PLANIRANJE PUTOVANJA Napredovanje i boni pomak za odreeni brod izravno su odreeni promjenom kursa i otklonom kormila uz znatno manji utjecaj brzine broda. Taktiki promjer (tactical diametar- Rz) je udaljenost okomita na poetni kurs izmeu krajnjih toaka koja se postigne kod okreta od 180. Konani promjer (final diametar Rf) je promjer okreta broda kad se brod pri nepromijenjenom otklonu kormila prijee puni krug od 360. U pravilu je manji od taktikog promjera. Za veinu brodova napredovanje ne bi smjelo biti vee od 4,5 duljina broda a taktiki promjer ne bi smio biti vei od 5 duljina broda. Treba istaknuti da u podrujima ogranienih dubina dolazi u pravilu do znatnog, nerijetkog i dvostrukog poveanja brzine broda uz znatno manji pad brzine broda. Za vee tj. tee brodove utjecaj kormila primjeuje se tek nakon nekog odreenog vremena. U takvom sluaju treba poznavati i vrijeme odnosno udaljenost koju e brod prevaliti od trenutka kad je postignut odreeni otklon kormila (wheal over point WO) dok ne zapone s promjenom kursa, te trenutak kad otklon kormila treba postaviti na 0 (counter rouder point Cr) kako bi brzina promjene kursa (rate of turn) postala jednaka nuli u trenutku kad je brod postigao novi kurs. S obzirom da se ova vremena veoma teko mogu ak i priblino odrediti procjena ovih trenutaka preputena je asnicima palube sukladno njihovu prethodnom iskustvu.

MANEVARSKA OBILJEJA U NUDI Odreena su osnovnim veliinama: a) duljinom zaustavnog puta bez uporabe stroja (stopping distance) b) duljina zaustavnog puta uz koritenje porivnog stroja (crash asterne stopping distance) Poznavanje duljine zaustavnog puta bez uporabe stroja vana je u sluaju prestanka rada porivnih strojeva zbog njihovog kvara ili namjerno pri prilazu sidritu ili prije zapoinjanja manevra pristajanja. Posebno vaan podatak je brzina broda pri kojoj upravljanje brodova uz pomo kormila postaje oteano ili nemogue. Zaustavljanje broda pri najveoj putnoj brzini uz upotrebu stroja postie se znatno krai zaustavni put. Koristei se iskljuivo u sluaju krajnje nude, zbog toga to je takvim koritenjem porivnog stroja vrlo vjerojatno njegovo ozbiljno oteenje. Za veinu suvremenih brodova trebalo bi biti od 15 duljina broda. Svi ili barem veina navedenih podataka sadrani su u manevarskom dijagramu broda, izraenom na temelju ispitivanja tijekom probne vonje. Izvadak s najvanijim podacima obino se priprema u skraenom obliku radi upoznavanja peljara tijekom priveza odnosno odveza broda. Oblik prikaza ovih podataka ujednaen je rezolucijom skuptine IMO- (to je A601 rezolucija). Maritimna svojstva broda mijenjaju se kada brod plovi pod utjecajem vjetra i valova. Osnovno djelovanje vjetra oituje se u potiskivanju broda u smjeru u kojem vjetar pue. Izravan utjecaj vjetra primjeuje se razliito dok je brod u plovidbi odnosno dok je brod na sidritu ili obavlja manevar pristajanja ili odlaska. Utjecaj vjetra na brod u plovidbi je relativno mali i primjeuje se tek nakon dueg vremenskog razdoblja u obliku veeg ili manjeg zanoenja. Ovakvo zanoenje lako se ispravlja pravovremenom prilagodbom kursa. Znatno vaniji je izravan utjecaj vjetra na brod tijekom plovidbe smanjenom brzinom, primjerice pri plovidbi kanalima, uskim prolazima ili tijekom pristajanja odnosno izlaska iz luke.

19

PLANIRANJE PUTOVANJA

Utjecaj vjetra na brod u plovidbi posebno je vaan u sluajevima izloenosti jaem vjetru naroito bonom i to u plovidbi smanjenom brzinom (manjom od brzine pri kojoj kormilo omoguava usmjereno kretanje), pri plovidbi kanalima i uskim prolazima kada slobodno pluta, kad se nalazi na sidritu ili ako je privezan za potpuno nezatiene objekte npr. na ukrcajnim plutaama (za ukrcaj tankera). Openito djelovanje valova na brod oituje se poveanim otporom kretanjem broda koji poriv broda mora savladati te stoga dolazi do smanjivanja brzine broda. Pored utjecaja valova na brzinu valovi umanjuju upravljivost broda posebice u sluaju kada dolaze po krmi ili kada im je preteiti smjer kretanja istog smjera kao i kretanja broda. U tom sluaju esta zaoijanja koja se ispravlja u brojnim otklonima kormila a u pravilu vee amplitude pored toga vei broj zaoijanja izravno umanjuje srednju brzinu zbog poveanog prevaljenog puta kroz vodu. HIDROGRAFSKA I NAVIGACIJSKA OBILJEJA PLOVNOG PODRUJA Obiljeja koje ima plovna podruja odreena su preteito obiljejima plovidbenih putova koji prolaze tim podrujima. Plovidbeni putovi dijele se na prekomorske, obalne i luke. Sa stajalita obalne drave plovidbeni putovi dijele se na terminalne i tranzitne. Osnovno obiljeje terminalnih putova je da na njihov izbor ne utjeu navigacijska i hidrografska obiljeja plovnog podruja. Nasuprot tome obiljeja tranzitnih tijekova bitno su odreeni upravo tim svojstvima zbog ega se tijekom vremena manje mijenjaju. Do stanovite promjene obiljeja tranzitnih tijekova dolazi tek u sluaju bitne promjene navigacijskih sredstava ili tehnologije prijevoza. Naelno osnovna svojstva plovidbenog puta ne mijenjaju se u kraem vremenskom razdoblju i odreena su prevladavajuih hidrografskim i meteorolokim obiljejima podruja. Najvanija obiljeja su dubina mora i hidrografska istraenost, zatim obiljeja morskih mijena i struja, vjetra i valovlja, vidljivost te uestalost leda. Temeljna hidrografsko obiljeje je dubina mora a posebne vanosti je dubina koja je navedena na pomorskim kartama i u pravilu predstavljaju dubinu mora pri njegovoj najnioj razini. Iznimno razina mora na pojedinoj pomorskoj karti moe biti odreena na nain razliito od prethodnog te postoji mogunost da stvarna dubina mora u nekom bude manja od one navedene na pomorskoj karti (npr. prikaz dubina za Baltiko more koristi se srednja razina mora ili eng. mean sea level). Nain na koji je utvrena razina mora za odreenu pomorsku kartu naveden ja na toj karti. Hidrografska istraenost moe se razumjeti kao vjerojatnost da na odreenom podruju ima mjesta na kojima je dubina manja od one navedene na pomorskoj karti. Njezino poveanje je temeljni zadatak nacionalnih hidrografski ureda a stupanj hidrografske istraenosti nekog podruja moe se priblino procijeniti na temelju broja i razdiobe oznaka dubine mora oznaenih na pomorskoj karti. Valja istai da je zadovoljavajua brzina hidrografske istraenosti odreenog podruja temeljni uvjet uspostavljanja odnosno prihvaanja sustava ili neke od mjera usmjerene plovidbe. Zbog utjecaja sile tee najbliih nebeskih tijela trenutna dubina mora na odreenom podruju mijenja se u ovisnosti od relativnog poloaja tih tijela u odnosu na mjesto koje se promatra. Naelno razina mora moe tijekom dana postii dvije maksimalne i dvije minimalne vrijednosti (poludnevna) i jednu maksimalnu i jednu minimalnu (dnevna) ili sa visine i broj dnevnih ekstremnih vrijednosti mogu mijenjati tijekom dueg vremena (mijene mjeovite vrste).

20

PLANIRANJE PUTOVANJA Vremena visine razine morske povrine proraunavaju se harmonijskom analizom viegodinjih mjerenja mareografa. A u pojedinom sluaju utvruju se na temelju podataka navedenim u tablicama morskih mijena koje izdaju hidrografski uredi veina drava za svoja podruja. Potpuni podaci o trenutcima i visinama vode navode se za pojedina vanija mjesta (glavne luke), dok se za druga mjesta izraunavaju vremenski i visinski pomaci koritenjem priloenih tablica ispravaka. Isti uzorci zbog kojih nastaju plima i oseka izazivaju i nastajanje struja morskih mijena. Morske struje izazvane utjecajem sile tee najbliih nebeskih tijela mijenjaju svoj smjer i brzinu priblino na isti nain na koji se mijenja i razina mora pa se tako takoer razlikuju dnevne, poludnevne i mjeovite struje. U neogranienom podruju morska struja mijena tijekom vremena mijenja smjer i za puni period morske mijene ini puni krug. Brzina struje neznatno se mijenja. Brzina i smjer morske struje mijene obiajno se prikazuje elipsom. Nasuprot tome u ogranienim podrujima morska struja mijena tijekom vremena poprima smo dva meusobno nasuprotna smjera plood prema obali i ebb prema otvorenom moru s kraim periodima kada voda miruje (slack). Brzina ove morske struje postie znatno vee vrijednosti nego brzine morske struje u neogranienim podrujima. Podaci o brzini struje morskih mijena mogu se procijeniti na temelju tablica koje izdaju pojedini hidrografski uredi. Naalost za vei broj svjetskih luka ovakve tablice se ne izdaju zbog toga to ne postoji dovoljan broj mjerenja na kojima se zasniva njihova izrada. Horizontalno kretanje morske vode koje nije prouzroeno silom teom nebeskih tijela odnosno morske struje nastaju zbog dva temeljna uzroka: vjetra i razlike morske vode odnosno termikih procesa u moru. Morske struje vjetra nastaju zbog trenja kojim se energija kretanja estice zraka prenosi na esticu vode. Procjenjuje se da je najmanje 12 sati neprekidnog puhanja vjetra priblino istog smjera dovoljno vrijeme da se pokrene povrinski sloj vode. Brzina takvog pokrenutog povrinskog sloja vode moe postii priblino 2% srednje brzine vjetra za stalne vjetrove (jugo) odnosno neto manje za vjetrove koji puu na mahove (bura). S poveanjem dubine brzina struje se smanjuje a odstupanje poveava. Dubina vjetrom pokrenutog sloga vode ovisna je o mnogim utjecajima s obzirom na pojedinim podrujima svijeta puu stalni pasati. U tim podrujima treba oekivati stalne struje uzrokovane vjetrom. Kretanje vode koje nastaje zbog razlike gustoe morske vode osnovni je uzrok nastanka stalnih morskih struja. Gustoa morske vode odreenja je dubinom na kojem se voda nalazi i temp. i slanou. Zbog raznih okolnosti od kojih su najvaniji opi klimatski uvjeti u nekom podruju te utjecaji oblinjih kopna javljaju se relativno stalna podruja u kojima je gustoa vode manja nego u nekim drugim podrujima a osnovna posljedica navedene razlike je razlika u razini mora koja moe iznositi i do 0,5 m na udaljenosti od 40 M. Posljedica razlike u razini mora je kretanje vode uz podruja vie razine prema podrujima nie razine. Brzina struje priblino je proporcionalna ambijentu gustoe morske vode. Razine tako nastalih stalnih struja relativno su malih promjena, uobiajeno dostiu brzinu do pola vora. Prevladavajua svojstva vjetra nekog podruja utvrena su opom cirkulacijom zraka u zemljinoj atmosferi te lokalnim geomorfolokim utjecajima. Temeljna obiljeja vjetra nekog podruja su uestalost smjera i brzine i mogu se prikazati na nekoliko razliitih naina ovisno o tome koje se obiljeje eli opisati, pri tom vjerojatno najveu vanost imaju srednja i najvea brzina vjetra odnosno razdioba vjetra u smjeru. Za prikaz ovih podataka za odreeno podruje najee se koriste polarni dijagram.

21

PLANIRANJE PUTOVANJA

Za planiranje plovidbe u odreenom podruju posebno su vana obiljeja olujnih vjetrova i to broj oluja odnosno njihovo trajanje te snaga olujnih vjetrova. Vano obiljeje vjetrova je i njihova ponovljivost odnosno stalnost (moe se smatrati odnosom najvee i srednje brzine u nekom ogranienom vremenskom periodu). U pravilu nepovoljni su vjetrovi kod kojih su brzine stalne, kod vjetrova koji kratkotrajno postiu vee brzine na udare. Slika vjetrova osnovni je meteoroloki imbenik o kojem neposredno ovise obiljeja valovlja nekog podruja. Najee se zbog bitno razliitih obiljeja razlikuje ljetni i zimski period godine pri emu se za razna podruja trajanja ovih dvaju perioda razliito odreuju. Valna klima odreenog priobalnog podruja odreena je u znatno manjoj mjeri i meteorolokim obiljejima oblinjeg kopna odnosno geomorfolokim obiljejima morskog dna. Vana obiljeja valne klime su ponovljivost valova do odreene visine, srednja strmina prevladavajuih valova, posebice olujnih valova perioda i smjer prevladavajuih olujnih vjetrova u odnosu na poloaj obale. Kao posebno opasna podruja u tom pogledu istiu se podruja krianih valova koji preteito idu s otvorenog mora okomito na obalu. Za planiranje plovidbe odnosno putovanja svojom vanou posebno se istie stanje vidljivosti na odreenom podruju i broj dana s maglom te njena svojstva. Ovisno o stupnju smanjivanja vidljivosti razlikuje se slaba (1/2 milje), umjerena (500 m), jaka (200 m) i gusta (50 m magla). U pojedinim podrujima u svijetu moe biti i do 180 dana godinje i do 20 dana mjeseno u kojima je bilo magle (Rio, New Foundland). Pored magle slian uinak mogu proizvesti i jake oborine iako vremenski znatno krae. Pri planiranju plovidbe vei broj dana s maglom u odreenom podruju upuuje na poveanje irine plovidbenih putova. S druge strane pri planiranju putovanja takva podruja treba izbjegavati zbog smanjenja brzine odnosno poveanja opasnosti od sudara. Temeljno navigacijsko obiljeje koje bitno utjee na izbor plovidbenog puta je procjena oekivane tonosti izraunatog poloaja. U sluaju manje tonosti izabrani plovidbeni pravci u pravilu se udaljavaju od obale uz vee pribliavanje dobro uoljivih objekata (npr. plovidba Crvenim morem). Takoer oekivana tonost izravno odreuje razinu sigurnosti plovidbe posebice vjerojatnost nasukavanja. Na izbor plovidbenog puta u velikoj mjeri utjee i broj, raspored i razina oznaenosti navigacijskih prepreka odnosno izoliranih objekata (usamljene opasnosti) najee dijelovi kopna odnosno morskog dna ija obiljeja ne doputaju prolaz brodova odreene veliine ili svojstava ili ugroavaju njihovu sigurnost. Naelno to je vei broj navigacijskih prepreka u nekom podruju to se plovidbu tim podrujem ini manje sigurnom to ima za posljedicu udaljavanje izabranog plovidbenog pravca. Nasuprot tome oznaenost navigacijskih prepreka odgovarajuim oznakama moe bitno poveati razinu sigurnosti plovidbe ili umanjiti opasnost od nasukavanja te u sluaju dobre i uravnoteene oznaenosti dovesti do stanovitog pribliavanja obali obino izabranih plovidbenih pravaca. Jadransko more moe se smatrati dobro oznaenim plovnim podrujem. Samo na hrvatskoj obali Jadrana postoji 899 svjetionika, obalnih svjetala, lukih svjetala i plutaa. Nasuprot tome kad plovidbeni put prolazi kroz podruje u kojem postoji vei broj navigacijskih prepreka sigurnost plovidbe moe biti umanjena odnosno opasnost od sudara poveana do razine kad se poveanjem broja oznaka navig. prepreka ne postiu pozitivni uinci, a plovidba tim podrujem se po svojim svojstvima pribliava manevriranju brodom (npr. Toresova vrata Torres streit). U takvim sluajevima obalna drava najee ograniava plovidbu odreenim podrujem u pravilu za brodove koji prevoze odreene terete ili za brodove iznad odreene veliine, a vrlo esto se uvodi obveza obalnog peljarenja.

22

PLANIRANJE PUTOVANJA Izraena opasnost prijeti brodovima u plovidbi u podrujima gdje je esta pojava ledenih bregova (npr. Sjeverni Atlanstki ocean uz obale Foundlanda) u tim podrujima nuno je stalno praenje radijskih izvjea o poloaju ledenih bregova koje odailju nadlene slube uz pojaanu brodsku slubu promatranja. USMJERAVANJE POMORSKE PLOVIDBE

Sigurnost pomorske plovidbe i zatitu mora i morskog priobalja od oneienja temeljne su odrednice suvremenog pomorstva. tetne posljedice pomorskih nezgoda prisiljavaju valde obalnih drava na poveanje razine sigurnosti pomorske plovidbe. Mjere koje stoje na raspolaganju pojedinih drava dijele se na dvije skupine: 1. skupina nalaze se mjere koje imaju prvenstveno za cilj smanjivanja posljedica pomorskih nezgoda. U ovu skupinu ubrajaju se prvenstveno mjere konstruktivne zatite utvrene meunarodno prihvaeni propisima te standardi kakvoe izrade. Odnosi se prvenstveno na odredbe konvencije SOLAS te niz rezolucija skuptine IMO-a kojima su odreeni izvedbeni standardi osnovnih brodskih ureaja. Pored navedenih u posljednje vrijeme naroita panja poklanja se mjerama koja se odnose na radne postupke u sluaju nezgode odnosno u kritinim okolnostima. 2. skupina obuhvaa mjere koje imaju za cilj sprjeavanje pomorskih nezgoda i moe se podijeliti na dvije podskupine: a) u prvoj su mjere glede potrebnog broja i kakvoom opreme kojom brod raspolae radi to sigurnije plovidbe b) u drugoj su mjere kojima se namee takva organizacija pomorske plovidbe u pojedinim podrujima kojim se umanjuje opasnost od pomorskih nezgoda prvenstveno sudara i nasukavanja. Mjere kojima se djeluje na prostornu organizaciju pomorske plovidbe na nekom podruju dijele se na osnovne mjere usmjeravane pomorske plovidbe (routeing system) i mjere upravljanja pomorskom plovidbom kao njihovu nadgradnju. Cilj, opseg i nain usmjeravanja pomorske plovidbe potpuno je odreen SOLAS konvencijom i meunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru. Postupak uspostavljanja tih mjera utvren je povjerljivim rezolucijama skuptine IMO-a. Valja istaknuti da usprkos viegodinje primjene razvoja ovih mjera i njihove primjene nije okonan ve se i dalje kree u pravcu proirivanja namjene i obveznosti primjene. Osnovni cilj sustava usmjerene plovidbe je smanjivanje opasnosti od sudara i nasukavanja brodova. Osnovna mjera usmjeravanja pomorskog prometa je primjena sustava podijeljenog prometa (TSS-traffic separation schems) pri emu je nain plovidbe u sustavu odijeljenog prometa obvezan i propisan meunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru.

POVIJESNI RAZVOJ

Prva zamisao uspostavljanja podruja odijeljenog prometa javlja se 1854 godine nakon sudara brodova Westa i Artic. Sadrana je u prijedlogu Mr Johnsa koji je bio zapovjednik hidrografskog ureda SAD-a, zatim od Mr Maury-a o uspostavljanju dobrovoljnih plovidbenih pravaca putnikih brodova koji plove sjevernim Atlantikom. Osnovna postavka ovog prijedloga je oekivanje da e u sluaju nezgode barem jedan od brodova koji plove predloenim plovidbenim pravcem stii na mjesto nezgode u roku od 48 sati. Ovaj

23

PLANIRANJE PUTOVANJA prijedlog Mr Maury obrauje u prvi peljar (sailing direction). Na temelju prijedloga nastaje North Atlantic Track Agreement. Tu dobrovoljno pristupaju putniki brodari. Ovaj ugovor obuhvaao je 1960 god. 25 brodara i 73 broda. Sukladno tome pravilo 5 kroz 8 SOLAS konvencije iz 1960. god. poziva brodare da slijede upute iz navedenog ugovora. Godine 1867. u asopisu Nautical magazine od strane nepoznatog autora javlja se zamisao o uspostavljanju sustava odijeljenog prometa u Engleskom kanalu. Zamisao polazi od injenice da navigacijska pomagala u Engleskom kanalu ne pokrivaju plovidbu brodova udaljenih od obale te veina brodova nastoji ploviti to vie uz obalu. Posljedica toga je poveanje gustoe prometa odnosno vei broj sudara tako da je osnovna namjera ovog prijedloga odvajanje plovidbe radi smanjenja opasnosti od sudara. Vanost ove zamisli je u tome to je veoma blizu suvremenom pojmu sustava odijeljenog prometa. Sljedei znaajan pomak u razvoju sustava usmjerene plovidbe je uvoenje takvog sustava u plovidbi velikim jezerima gdje se sustav uvodi na jezerima Huron i Superior ve od 1911. god. od strane brodarskih poduzea, te proirenjem sustava na jezera Michigen 1926 zatim Erie 1947. I Ontario 1949. god. Sustavom se ubrzo pokazuje time to je u kratkom razdoblju dolo do bitnog smanjivanja broja sudara do broja znatno manjeg nego u drugim podrujima s jednakom gustoom prometa. Prvi prijedlog za uspostavljanje sustava usmjerene plovidbe u suvremenom znaenju dao je Mr Grazia Prias 1957. God nakon sudara brodova Andrea Doria i Stockhloma. No taj prijedlog nije bio prihvaen. Isti prijedlog se razmatra 1959. god. nakon ega zapoinje radno uspostavljanje sustava usmjerene plovidbe u Doverskom tjesnacu. Ovaj sustav napokon biva prihvaen od strane obalnih drava i stupa na snagu 1967. god. U to vrijeme brigu o sustavima usmjerene plovidbe koji se nalaze u meunarodnim vodama preuzima IMCO kao jedina organizacija ovlatena za uspostavljanje ovih sustava. Prvi sustav usmjerene plovidbe u nadlenosti IMCO-a uspostavljen je u podruju prilaza luci New York te u zaljevu Dereware. Istovremeno utvruju se uvjeti definicije i opa naela uspostavljanja sustava usmjerene plovidbe tako da je u nekoliko sljedeih godina uspostavljen znaajan broj novih sustava usmjerene plovidbe u meunarodnim vodama te u obalnim morima pojedinih drava. Od 1954 do 1963 godi. dogodila su se samo 2 sudara, dok je u jezeru Michigen od 1926. god. do 1963. god. nije bilo sudara broda. CILJEVI USMJERAVANJA PLOVIDBE Osnovni cilj uspostavljanja sustava usmjerene plovidbe je poboljanje sigurnosti plovidbe u podrujima konvergencije plovidbenih putova u podrujima gdje je velika gustoa prometa ili u podrujima gdje je sloboda kretanja brodova smanjena, ograniena manevarskim prostorom postojanju navigacijskih pomagala, ograniena dubinom ili nepovoljnim meteorolokim uvjetima. Pored ope namjene sustava odvojene plovidbe pojedini sustav moe imati za cilj u veem ili manjem obimu sljedee: 1. odvajanje dokova plovidbe u cilju smanjivanju broja mimoilaenja brodova koji plove u protusmjerovima 2. smanjivanje opasnosti od sudara izmeu brodova koji plove unutar sustava odvojene plovidbe i brodova koji presijecaju osnovni smjer plovidbe 3. pojednostavljivanje plovidbenog tijeka u podrujima konvergencije plovidbenih pravaca. 4. uspostava sigurnih tijekova plovidbe u kojima se obavlja istraivanje ili iskoritavanje podmorja 5. uspostava prometnog tijeka u i oko podruja gdje plovidba svih brodova ili pojedinih grupa brodova opasna ili nepoeljna.

24

PLANIRANJE PUTOVANJA 6. smanjivanje opasnosti od nasukavanja omoguavajui posebno za brodove u podrujima gdje je dubina mora nepouzdano ili kritino 7. voenje prometa izvan ribolovnih podruja ili kroz ribolovna podruja Na temelju ovih postavki te na temelju pravila 10 meunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru meunarodna pomorska organizacija izradila je sustav usmjeravanja plovidbe te razradila pojedine mjere koje su u okviru takvog sustava mogu na pojedinom podruju primijeniti.

SUSTAV USMJERENE PLOVIDBE (ROUTING SYSTEM)

Sustav usmjerene plovidbe je svaki sustav koji se od jednog ili vie sustava odijeljenog prometa kao osnovne mjere te drugih propisanih mjera kojima je cilj smanjivanje opasnosti od nezgoda. Sustav usmjerene plovidbe ukljuuje sustave odijeljenog prometa dvosmjerne plovidbe pravce, preporuene plovidbene pravce, podruja koja treba izbjegavati, podruja priobalne plovidbe, krune tokove, plovidbene pravce za brodove velikog gaza i podruja poveanog opreza. 1. Sustav odijeljenog prometa (TSS-traffic separation scheme) koja je osnovna mjera, a cilj joj je odvajanje nasuprotnih smjerova plovidbe. Odvajanje se provodi tako da se izmeu dvaju suprotnih ili gotovo suprotnih plovidbenih smjerova (traffic lane) u kojima se obavlja jednosmjerni promet, uspostavlja podruje ili crta odvajanja (separation zone all line). Podrujem ili crtom se odvaja plovidbene smjerove i od okolnog morskog podruja, ako je mogue izbjegava se koritenje crte i preporuuje se koritenje podruja ija je irina manja od irine plovidbenog smjera. Za oznaavanje smjera plovidbe upotrebljavaju se oznake utvrenog plovidbenog smjera (establishe direction of traffic flow) koji pokazuju smjer kretanja unutar sustava podijeljenog prometa. 2. Podruje priobalnog prometa (enshore traffic zone) je podruje izmeu priobalne crte sustava odijeljenog prometa i obalnog ruba. U ovom podruju dozvoljen je u pravilu dvosmjerni promet. 3. Podruje poveanog opreza () je podruje utvrenih granica unutar kojih brodovi trebaju ploviti s poveanim oprezom. Najee se uspostavljaju u blizini luka u kojima postoji promet u razliitim smjerovima 4. Kruni tok (round a bout) je toka ili kruno podruje i upotrebljava se u podrujima u kojima se susree vie sustava odijeljenog prometa. Sredite je u pravilu oznaeno plutaom, a smjer plovidbe po o ogranienom podruju krunog toka odvija se u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. Plovidba u smjeru kazaljke na satu samo se iznimno doputa 5. Dvosmjerni plovidbeni pravac (2 way row) je podruje utvrenih granica unutar kojih je dozvoljen dvosmjerni promet. Upotrebljava se u podrujima gdje je plovidba oteana i opasna, a nema dovoljno prostora koji bi omoguio uvoenje sustava odijeljenog promet ili to uvjeti ne iziskuju. U plovidbi dvosmjernih plovidbenim pravcem brodovi su duni to je mogue vie drati se desne strane plovidbenog pravca.

6. Preporueni plovidbeni pravac (recommendent roud) je podruje neutvrene irine u kojem se plovidba odvija prema preporuenom smjeru plovidbe. Ovaj smjer na pomorskim kartama oznaava se posebnim oznakama. Sredinja crta u pravilu je oznaena plutaom. Najee se upotrebljava izmeu dvaju sustava odijeljenog prometa.

7. Plovidbeni pravac za brodove dubokog gaza (deep water rout) je plovidbeni pravac utvrenih granica unutar kojih je dobro istraeno dno i unutar kojih do navedenih ili dubina nema smetnji

25

PLANIRANJE PUTOVANJA za plovidbu. Osnovno je obiljeje ovog plovidbenog pravca je najmanja dubina odnosno najvei doputeni gaz broda. 8. Podruja koja treba izbjegavati (area to be avoid) su podruja unutar utvrenih granica u kojima je plovidba posebno opasna. Takoer uspostavljaju se i u podrujima u kojima je iznimno vano sprjeiti nezgode koje trebaju izbjegavati svi brodovi ili brodovi odreene skupine (brodovi sa opasnim teretom). Prema odredbama priloga rezolucije IMO-a jedino je IMO ovlaten uspostavljati i preporuavati mjere usmjerene plovidbe na meunarodnoj razini. Ako se odreena mjera sustava odreene plovidbe nalazi i primjenjuje u obalnom moru neke drave tada drava duna postupati u skladu sa odredbama navedene rezolucije. Prije uspostavljanja ili izmjene neke mjere drava je duna na zadovoljavajui nain osigurati da se navedenim mjerama upozna sve zainteresirane osobe. Ukoliko se bilo koji dio primijenjenih mjera i protee na meunarodne vode drava je duna predloiti navedene mjere IMO-a koji e razmotriti mogunost prihvaanja priloenih mjera te prihvaanju i izvijestiti sve druge drave. IMO nee prihvatiti prihvaene mjere bez suglasnosti zainteresiranih obalnih drava ako se uspostavljanje sustava: 1. zadire u prava i uobiajeni nain iskoritavanja ivih i mineralnih bogatstava 2. zadire u okoli, uobiajene smjerove plovidbe ili ranije uspostavljene sustave usmjerene plovidbe 3. zahtijevaju poboljanja ili prilagodbe navigacijskih pomagala ili dopunska hidrografska istraivanja Predlaganje sustava usmjerene plovidbe dunost je zainteresirane drave pri planiranju i uspostavi i ponovnom razmatranju sustava usmjerene plovidbe su dune uzeti u obzir: 1. prava i uobiajeni nain rada u pogledu iskoritavanja ivih i mineralnih bogatstava 2. prethodno uspostavljanje mjere sustava usmjerene plovidbe u okolnim vodama 3. predvidljive promjene u prometu brodova koje nastaju kao posljedica razvoja luka i pristanita. 4. postojanje ribolovnog podruja 5. postojei stupanj djelotvornosti i predvidiv razvoj istraivanja i iskoritavanja podmorja 6. primjerenost postojeih navigacijskih pomagala na obali, stupanj hidrografske istraenosti i prilagodbe pomorskih karata 7. druga obiljeja ukljuujui prevladavajua obiljeja vremena, plimne i morske struje i mogunost stvaranja leda 8. postojanja podruja koja treba sauvati te predvidljivi razvoj glede uspostave takvih podruja Pri uspostavljanju plovidbenih smjerova za brodove dubokog gaza potrebno je voditi rauna o oznaavanju mjesta gdje se mijenja smjer plovidbe i oznaavanja mjesta na kojima je dubina mora manja od najmanje dubine plovidbenog smjera za brodove dubokog gaza. Usmjeravanje plovidbe u obalnom moru obalne drave ureuju uredbe, konvencije, organizacija UN-a o pravu mora iz 1972. god. Prema njima obalna drava ima pravo nad ostalim donositi propise koji se odnose na sigurnost plovidbe i usmjeravanje pomorskog prometa odnosno moe zahtijevati obvezno koritenje pomorskih putova i sustava odijeljenog prometa. Strani brod koji se koristi pravom nekodljivog prolaska duan je potivati sve odredbe. Bitna promjena statusa mjera usmjeravanja plovidbe donesena je 1995 god. odlukom odbora za pomorsku sigurnost u kojem je izriito navodi da se mjere usmjeravanja pored sigurnosti ljudskih ivota i sigurnosti plovidbe koristi za zatitu mora i priobalja te da mogu biti obvezne za sve ili za neke vrste brodova a izriiti izuzetak obveze koritenja navodi se jedino da se od obveze izuzimaju ratni brodovi. PLOVIDBA U SUSTAVIMA USMJERENE PLOVIDBE

26

PLANIRANJE PUTOVANJA Mjere sustava usmjerene plovidbe namijenjene su plovidbi svih brodova osim ako nije drugaije odreeno (primjer izuzea je sustav odijeljenog prometa u blizini rta Uschant gdje je zabranjena plovidba tankerima u priobalnim plovidbenim smjerovima) i to danu i nou po svim vremenskim uvjetima i slabije pojave leda ako ne zahtijevaju neuobiajene manevre i pomo ledolomaca. Meusobni odnosi brodova koji plove sustavima odijeljenog prometa ureeni su pravilom 10 meunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru 1972. god koje glasi: a) ovo se pravilo primjenjuje pri plovidbi u sustavima odijeljenog prometa koje je usvojila organizacija IMO. b) brod koji se koristi sustavom odijeljenog prometa mora: - prosjediti u plovidbenom smjeru, u opem smjeru tijeka plovidbe za taj plovidbeni smjer - drati se koliko je to praktiki mogue izvan crte ili podruja razdvajanja - upuivati se u plovidben smjer ili iz njega izlaziti na krajnjim tokama plovidbenog smjera, a pri upuivanju ili izlaenju sa strane treba to initi pod to manjim kutom u odnosu na opi smjer plovidbe c) brod mora koliko je god to praktiki mogue izbjegavati presijecanje plovidbenog smjera, meutim ako je to prinuen uiniti tada presijecanje mora obaviti pod pravim kutom u odnosu na opi smjer toka plovidbe d) brodovi koji mogu sigurno ploviti odgovarajuim plovidbenim smjerom u sustavu odijeljenog prometa ne trabaju u normalnim okolnostima ploviti priobalnim podrujem e) brod ako ne presijeca sustav odijeljenog prometa ne smije u normalnim okolnostima ulazi u podruje odvajanja ili presijecati crtu odvajanju plovidbenih smjerova osim: - u sluajevima krajnje nude radi izbjegavanja neposredne opasnosti - kad se bari ribarenjem unutar podruja odvajanja f) brod koji plovi u blizini krajnjih toaka sustava odijeljenog prometa mora to initi uz naroiti oprez g) brod mora koliko god je to praktiki izvedivo izbjegavati sidrenje unutar sustava odijeljenog prometa ili blizu njegovih zavretaka h) brod koji plovi izvan sustava odijeljenog sustava mora se drati dalje od njega koliko god je to praktiki mogue i) brod zauzet ribolovom ne smije ometati prolaz nijednom brodu koji slijedi tijek plovidbenog smjera j) brod krai od 20 m ili jedrenjak ne smije ometati siguran prolaz brodu na mehaniki pogon koji slijedi tijek plovidbenog smjera. Bez obzira na navedeno brodovi krai od 20 m i jedrenjaci mogu u svim uvjetima koristiti priobalnim podrujem. Brod ograniene mogunosti manevriranja koji je zauzet poslovima na odravanju sigurnosti plovidbe u podruju odijeljenog prometa je izuzet od potivanja odredbi ovih pravila u obimu potrebnom da obavi navedene operacije. Brod ograniene sposobnosti manevriranja koji je zauzet poslovima odlaganja, odravanja i podizanja podmorskog kabela u podruju odijeljenog prometa izuzet je potivanju odredbi ovih pravila u obimu potrebnom da obavi navedene operacije. USPJENOST PRIMJENA MJERA USMJERENE PLOVIDBE Skoro tridesetogodinja primjena sustava odijeljenog prometa dokazala je opravdanost njihove primjene. Statistiki pokazatelji koji se odnose na pravi sustav uveden 1967. god. u podruju Engleskog kanala omoguuju donoenje pouzdanih zakljuaka.

27

PLANIRANJE PUTOVANJA

Sudari brodova tijekom promatranog razdoblja podijeljeni su u skupine prema smjeru plovidbe koji su brodovi imali prije nego to je dolo do sudara i to 4 skupine: 1. nasuprotni kursevi 2. krianje kursa 3. priblino isti kursevi 4. sudari za koje su podaci o kursu prije sudara nepoznati Na temelju prikupljenih podataka moe se s velikim stupnjem pouzdanosti zakljuiti sljedee: 1. broj sudara brodova pri nasuprotnim kursevima smanjio se priblino 4 do 5 puta 2. broj sudara brodova pri krianju kurseva nije smanjen uvoenjem sustava usmjerene plovidbe 3. broj sudara brodova koji su priblino plovili u istom kursu znaajno je smanjen iako je uzorak i suvie mali da bi se mogli donijeti pouzdani zakljuci. 4. sudari za koje su podaci o kursu prije sudara nepoznati takoer je smanjen dali ovdje vrijedi napomena da se radi o suvie malom uzoru. Znaajno je primijetiti da posljednja grupa sudara pokazuje istu tendenciju pada broja sudara kao i zbroj svih sudara u promatranom periodu. SLUBA NADZORA POMORSKE PLOVIDBE Prve slube nadzora plovidbe (VTS-vessel traffic service) uspostavljene su od strane privatnih organizacija koje su svoje privredne djelatnosti obavljale u velikim lukim sustavima s ciljem bolje organizacije pomorskog prometa na odreenom u pravilu lukom podruju ostvarivanje vee financijske dobiti. Prvom slubom nadzora pomorskog prometa u svijetu smatra se sustav uspostavljen 1948 god. na rijeci Marsey kojom se prilazi luci Liverpool. Rad slube temeljen je na radarskom ureaju koji je proizveo Sperry i koji se do tog vremena koristio iskljuivo u vojne svrhe. Tijekom vremena VTS slube dokazuju svoju uspjenost naroito sa stajalita poveanja razine sigurnosti plovidbe i zatite morskog okolia tako da se danas najvei broj VTS slubi nalazi pod upravom dravnih slubi zaduenih za sigurnost plovidbe i zatitu morskog okolia. Danas u svijetu djeluje vie od 250 sustava koji u veoj ili manjoj mjeri obavljaju funkciju nadzora ili upravljanja plovidbom. Pojam VTS sustava nije u potpunosti i precizno utvren tako da se VTS sustavom smatraju sustavi iji su obim zadataka i stupanj sloenosti meusobno veoma razliiti. Od sustava namijenjenih jednostavnih poruka do sustava iji je zadatak sloen upravljanjem prometom u okviru lukih ili pomorskih plovidbenih putova. Zbog toga se pored pojma vessel traffic service upotrebljavaju se i pojmovi vessel traffic system odnosno vessel traffic management system. USTROJSTVO SLUBE NADZORA PLOVIDBE Prema definiciji od strane IMO-a sluba nadzora plovidbe je svaki sustav uspostavljen od strane nadlenih vlasti s namjerom da unaprijedi sigurnost i uinkovitost pomorskog prometa te zatita okolia. Primjenom VTS slube oekuje se sljedee: 1. omoguavanje stratekog planiranja opeg tijeka plovidbe u podruju nadzora 2. postizanje vieg stupnja pouzdanosti, tonosti i pravovremenosti pruanja navigacijskih obavijesti i upozorenja brodovima u plovidbi 3. uspostavljanje djelotvorne idetifikacije nadzora pomorskog prometa 4. osiguranje pouzdanije i kvalitetnije komunikacijske veze izmeu brodova i obale 5. uspostavljanje vie razine zatite od oneienja, djelotvornije otkrivanje te uspjenije djelovanje u sluaju oneienja

28

PLANIRANJE PUTOVANJA Postavljeni ciljevi ostvaruje se djelatnostima VTS slube koja omoguuje pomo pri plovidbi u odreenim podrujima, organizaciju prometa radi uspostavljanja zadovoljavajueg stupnja njegove uinkovitosti, razdiobe podataka o kretanju i boravku broda u podruju nadzora, sudjelovanje pri pruanju pomoi i spaavanju u sluaju nezgode te podrka drugim djelatnostima u svezi s kretanjem i boravkom broda u podruju nadzora. Naredbodavni postupci gdje su strogo propisani iju je provedbu zapovjednik broda duan osigurati, zbog toga to su ovim postupcima praktino upravlja plovidbom pojedini sustavi iju u radu prevladavaju postupci ove skupine nazvani su POSTUPCI UPRAVLJANJA PLOVIDBE (VTCS ili VTMS). Osnovni cilj ove skupine postupaka je uspostavljanje odgovarajuih postupaka prometnog toka na nekom podruju. Zbog opeg prihvaenog naela potpune odgovornosti zapovjednik u pogledu odluka vezanih za sigurnost plovidbe na postoji obveza potivanja uputa utemeljenih na ovim postupcima ako postoji opravdana sumnja da e njihovo potivanje ugroziti sigurnost ljudi i broda. Da bi se pomirile dunosti i obveze zapovjednika i ostvario eljeni prometni tijek postupci ove skupine u pravilu ne sadre nain provedbe odreene zahtjevne radnje ve se temelje na sustavu doputenja. Zbog istog razloga primjenjuju se samo u zatvorenim lukim bazenima ili na plovnim putovima koji se nalaze u granicama unutranjih morskih voda, dok se izvana tih podruja funkcije VTS slube ograniavaju na stavljanju izvjea brodovima i sluba navigacijske pomoi.

PLANIRANJE POMORSKOG PUTOVANJA Provedba pomorskog putovanja sastoji se od njegovog planiranja i primjene plana putovanja. Zbog toga to znatan broj bitnih imbenika nije mogue predvidjeti sa zadovoljavajuom razinom pouzdanosti prije zapoinjanja putovanja plan je nuno tijekom plovidbe mijenjati odnosno nadopunjavati u skladu s novonastalim okolnostima. Ako se predviene okolnosti ne razlikuju bitno od okolnosti na koje brod naie tijekom provedbe putovanja temeljne odluke donoenja tijekom putovanja nee biti bitno izmijenjene. Ako dolazi do bitnih izmjena prvotnih donesenih odluka to moe izazvati potpuno odbacivanje plana putovanja i izradu potpuno novog plana. Odluke na kojima poiva plan putovanja mogu se podijeliti u 3 osnovne skupine i to: 1. odluke na stratekoj razini 2. odluke na taktikoj razini 3. trenutne odluke 1. U skupinu stratekih odluka ubraja se manji broj naelnih odluka koje donosi iskljuivo zapovjednik broda i koje vrijede za cijelo putovanje. Najvanija odluka ove skupine je odluka o izabranom putu od ishodita do odredita. Ova odluka ini okosnicu plana putovanja i njenu izmjenu neretko dolazi do odbacivanja plana putovanja i izrade novog. Pored ove odluke u ovu skupinu ubrajaju se i odluka o brzini plovidbe, o najmanjoj doputenoj dubini ispod kobilice, o najmanjoj udaljenosti mimoilaenja sa navigacijskim preprekama, nainu plovidbe kanalima i slino. 2. Odlukama na taktikoj razini utvruje se nain ostvarivanja stratekih odluka i bitno se vezuju za uvjete plovidbe u nekom manjem podruju. Odluke ove skupine donosi veim dijelom zapovjednik broda, a djelom asnik putovanja koji u odreenom trenutku upravlja brodom. U odluke ove skupine ne ubrajaju se odluke o izbjegavanju podruja loeg vremena ili tropskih ciklona, odluke o smanjivanju brzine zbog utjecaja vjetra i valova i sl. 3. Trenutne odluke jesu odluke koje moraju biti donesene i provedbe u veoma kratkom vremenu i kojima se najee manjem obimu mijenja plan putovanja zbog okolnosti koje nisu predviene niti su

29

PLANIRANJE PUTOVANJA mogle biti predviene u trenutku pripreme plana putovanja. U pravilu ih donosi osoba koja u tom trenutku upravo upravlja brodom. U ovu skupinu ubrajaju se odluke o promjeni smjera ili brzine plovidbe zbog izbjegavanja sudara, odluke u slupaju neposredne opasnosti i sl. PRIPREMA PLANA PUTOVANJA Sastoji se od prikupljanja podataka i njihovog razmatranja i izrade plana putovanja. Potrebi podaci mogu se podijeliti u sljedee skupine: 1. Podaci o brodu ukljuuju podatke o veliini broda, smjetaju i prirodi tereta, gazu broda, stabilnosti, broja okretaja vijka i potroka goriva itd. 2. Podaci o navigacijskim pomagalima obuhvaaju podatke koji omoguuju ispravno koritenje navigacijskih ureaja tijekom putovanja. Osnovni izvor ovih podataka su prirunici koje dostavljaju proizvoai pojedinih navig. pomagala. Podaci ove skupine odnose se na zvrni kompas sa ponavljaima, magnetski kompas, autopilot, pokaziva promjene brzine smjera, pisa kursa i alarm, odstupanja s kursom, radar, GPS, dubinomjer, brzinomjer itd. 3. Podaci o sredstvima za komunikaciju odnosi se na ispravno i pouzdano koritenje komunikacijskim sredstava tijekom putovanja. Mogu se pribaviti koritenjem pripadajuih prirunika za uporabu i drugim opim prirunicima (Admirality list of radio signals) 4. Navigacijske obavijesti, upozorenja prvenstveno se dobavljaju koritenjem pomorskih karata koje pokrivaju podruje plovidbe od ishodita do odredita. Izbor potrebnih pomorskih karata obavlja se koritenjem kataloga pomorskih karata pri emu je temeljni uvjet izbora prikladno mjerilo karte. 5. Podaci o moguim plovnim putovima Pomorske karte moraju biti ispravljene a ispravci pomorskih karata tiskaju se u posebnim izdanjima hidrografskog ureda koji je tiskao kartu. Za podruje Jadranskog mora koje pokrivaju pomorske karte dravnog hidrografskog instituta RH. Ispravci pomorskih karata tiskaju se u oglasima za pomorce. Za brodove koji koriste pomorske karte Britanskog izdanja ispravci se tiskaju u Admirality notice to mariners, koje se izdaju tjedno. Dok se ispravke karata u izdanju hidrografskog ureda SAD-a Defenic maping agency hidrografic toppografic centar, tiskaju se u Notice to mariners isto. Pored ispravaka pomorskih karata oglasi za pomorce sadre i ispravke drugih prirunika te obavijesti i upozorenja pojedinog hidrografskog ureda. Za planiranje putovanja svojom vanou posebno se istiu peljari i njima pridrueni prirunici. Osnovna namjena im je da na jednoznaan cjelovit nain prikazati hidrografska navigacijska i meteoroloka obiljeja pojedinog zemljopisnog podruja npr. ope hidrografske prilike, upute za plovidbu nezatienim dijelovima mora kao kroz kanale i prolaze, zemljopisni opis i orijentacijska obiljeja magle, struje i morske mijene, sidrita, primjenu navigacijske signalizacije, komunikacijske veze, mogunost snabdijevanja. Najee koritenje izdanje ove vrste je Admirality safe direction a izdaje ga britanski hidrografski ured. U 75 svezaka prikazani su podaci za sva svjetska mora i oceani. Valja istaknuti i pridrueni prirunik Ocean passages for the world. Ovaj prirunik podijeljen je u 4 osnovna dijela i to: a) oceanic winds and weather b) steam ships routs c) sailing ships routs d) navigational note and causes

30

PLANIRANJE PUTOVANJA Pored tekstualnog dijela prirunik sadri i niz grafikih prikaza za podruje avionskog mora, peljarske prirunike, izdaje dravni hidrografski institut u Splitu i to u 3 sveska 1. Peljar jadranskog mora istona obala 2. Peljar jadranskog mora zapadna obala 3. Peljar avionskog mora i maltekih otoka Brojni vani podaci su neprikladan i pregledan nain prikazani na peljarskim kartama (pilot chart) u izdanju hidrografskog ureda SAD-a. Karte se izdaju a pojedini mjesec odreene godine i prikazjuju brojne podatke s posebnim teitem na meteroroloka odnosno klimatoloka obiljeja. Od osnovnim podataka istiu se prevladavajui smjer, brzina vjetra, prikazan grafiki za pojedino pravokutno podruje i tekst. za vea zemljopisna podruja, prevladavajui smjer i brzina morskih struja, broj dana s maglom, oekivani atmosferski tlak, granice leda, putanje tropskih ciklona, poloaj oceanskih brodskih postaja, broj oluja itd. Karta prikazuje uobiajene putove izmeu najvanijih luka u prikazanom podruju. U oceanskoj plovidbi najvaniji je razlog zbog kojeg dolazi do potpune izmjene plana putovanja je nailazak na tropski ciklon ili njegov prolaz na veoj ili manjoj udaljenosti. Prvi znak pojave tropskog ciklona je nemirnost, zatim pad atmosferskog tlaka za vie od 5 hPa u posljednja 24 h. Brzina kretanja ciklona u ovom stanju je oko 10 v. U sljedeih 48 h brzina vjetra u blizini sredita (tropical depretion) raste na 25 v, a tlak pada ispod 1000 hPa. U sljedeem razdoblju brzina vjetra raste do olujne snage (tropical storm) a tlak nadalje pada do vrijednosti 990 hPa. Daljnjim padom tlaka brzina vjetra u sreditu tropskog ciklona raste sve do 80 v (hurricane) a tlak pada priblino do 980 hPa. U konanom stupnju razvoja ciklona tlak uobiajeno pada do 940 hPa a brzina vjetra raste do 120 v. Podruje olujnih vjetrova brzine vee od 80 v (130km/h) prostire se priblino 80 M oko sredita, a visina valova nerijetko dostie 15 m. Ukupno vrijeme trajanja tropskog ciklona je od 8-12 dana, ovisno o dobu godine i podruju nastanka i kretanja ciklona. Na manjim udaljenostima smjer prema sreditu ciklona pokazuje zid tekih cumulonimbusa. Osnovna mjera predostronosti u plovidbi podrujem i u doba godine u kojem prijeti opasnost od tropskih ciklona je redovito praenje navigacijskih upozorenja te biljeenje poloaja k kretanje najavljenih tropskih ciklona. U sluaju pojave tropskog ciklona i nakon odreivanja njegove brzina i priblinog pravca kretanja treba osigurati dovoljna udaljenost broda od sredita na nain da brod bude izvan domaaja olujnih vjetrova. Ova udaljenost moe biti i vea od 500 nautikih milja. Pri tom treba voditi rauna da na sjevernoj hemisferi tropski cikloni u pravilu skreu u desno a na junoj u lijevo. Ako prijeti opasnost da brod izae u podruje opasnih vjetrova nuno je pripremiti brod za plovidbu u oluji (manevar zavlaenja) te pokuati dovesti brodu podruje u kojem e utjecaj vjetrova i valova biti najmanji. Poloaj ovog podruja ovisi o relativnom poloaju broda u odnosu na poloaj tropskog ciklona i njegovog pravca kretanja. Najnepovoljniji poloaj naziva se PODRUJE OPASNE ETVRTINE, i na sjevernoj polutki nalazi se desno, a na junoj lijevo od smjera kretanja ciklona. U tom podruju brzina vjera je najvea zbog zajednikog djelovanja gradijenta tlaka i kretanja ciklona dok smjer vjetra usmjerava brod prema sreditu ciklona. Znatno je povoljnija navigacijska etvrt koja se na sjevernoj hemisferi nalazi lijevo od smjera kretanja ciklona i u kojoj praktiki vjetrovi udaljavaju brod od sredita ciklona.

31

PLANIRANJE PUTOVANJA

32