Graevinski Fakultet Sveuilita u Mostaru Proizvodnja u Graevinarstvu

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI U GRAEVINARSTVU

Seminarski rad izradili: Ante Dodig

(4115)

Tomislav Mati (4198)

Saetak: U samom radu izloene su nove tehnologije u poizvodnji predgotovljenim elementima u graevinarstvu. U temi je obaen ciklusa od proizvodnje jednog predgotovljenog elementa, njegove obrade i karekteristika pa sve do konanog odredita ugradbe koja se radi po principima metode montanog gaenja. Kroz ovaj rad smo se fokusirali na predgotovljene betonske i armirano-betonske elemente jer su oni najvie zastupljeni u graevinarstvu. Takoer smo obradili i prednosti ovakvog naina graenja,u odnosnu na tradicionalni nain, te njegove nedostatke kako bi dobili potpuni uvid u ekonomsku, ekoloku isplativost primjene ovakvih elemenata i naina gradnje kao takvog. Samu temu smo podjelili na nekoliko cjelina koje idu paralelno sa procesom proizvodnje i same ugradbe ovakvih elemenata pri jednom graevinskom procesu. ime smo eljeli ostvariti potpuni kontinuitet rada s ovakvim jednim elementom, a cijeli se proces moe prikazati kao proces stvaranja bilo kojeg drugog industrijskog proizvoda, koji se pravi od odreenih sirovina i onda potpuno spreman izlazi na trite, bez ikakvih potreba za naknadnom doradom i velikim vremenom utede, to zapravo i je prava prednost ovoga tipa gradnje.

SADRAJ: 1. Openito o predgotovljenim elementima u betonu 2. Podjela betona za izradu predgotovljenih elemenata 3. Metoda montanog Graenja 4. Prednosti i nedostaci montanog graenja 5. Zakljuak 6. Popis literature

OPENITO O PREDGOTOVLJENIM ELEMENTIMA U GRAEVINARSTVU Predgotovljeni elementi - elementi od betona i elika, odnosno od betona i armature izraeni ili proizvedeni na mjestu razliitom od konanog mjesta ugradbe u graevini. Proizvedeni na gradilitu ili u pogonu za proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata (tvornica predgotovljenih betonskih proizvoda). Prema Tehnolokom nivou proizvodnje: zanatski poluindustrijski industrijski

Industrijski nain proizvodnje predgotovljenih elemenata:

Beton se proizvodi u postrojenju koje se naziva betonara. Tehnoloki postupak proizvodnje betona sastoji se od sljedeih tehnolokih postupaka: 1) Skladitenje sastojaka 2) Doziranje sastojaka 3) Mijeanje sastojaka 4) Otprema betona

Tipovi betonara: -vertikalne ili toranjske betonare -horizontalne betonare.

Horizontalne betonare se dijele na: -betonare sa skladitenjem agregata navlaenjem -betonare sa slobodnim skladitenjem agregata

Za mijeanje betona rabe se: -prisilna protustrujna mijealica -mijealica sa slobodnim padom. Na graevini beton se otprema: -posudom ili korpom -transportnom trakom -lijebom -pneumatski -pumpanjem. Pri ugradnji betona moraju se potovati sljedea pravila: -beton ne smije slobodno padati s visine vee od 1metar -beton ne smije udarati u prepreke kao to su armatura i oplata -beton mora padati priblino okomito na povrinu prethodno ugraenog ili istovarenog betona.

Za industrijsku proizvodnju najprije u pogon dovozimo sirovine za proizvodnju odreene vrste betona, koje se automatski doziraju i mjeaju u mijealici. Kada je beton dovoljno izmjean lije se u kalupe za odreeni predgotovljenih elementa. Zatim slijedi proces ovravanja, te separacije od kalupa. Nakon tog procesa slijedi zavrna obrada i skladitenje elementa. Te nakraju sama vonja na gradilite i ugradba na objekt. PODJELA PREDGOTOVLJENIH BETONSKIH ELEMENATA: Prema karakteru prefabrikata: nearmirani armirani betonske cijevi galanterija

PODJELA NEARMIRANIH PREDGOTOVLJENIH BETONSKIH ELEMENATA: elementi za stambenu i industrijsku izgradnju: blokovi za zidanje, blokovi za meukatne konstrukcije, elementi za dimnjake i ventilacijske kanale, elementi za odvoz smea i ventilaciju, elementi za ograde elementi za niskogradnju i hidogradnju ivinjaci, rigoli,

ploe za poploavanje, elementi za poploavanje, ploe za obalo utvrde

KVALITETA PREDGOTOVLJENIH BETONSKIH ELEMENATA SE OSIGURAVA KONTROLOM: dimenzija vrstoe zapreminske mase izolacijskih karakteristika

PODJELA BETONA PREMA POVRINSKOJ OBRADI vidljivi betoni prani betoni brueni betoni bojani betoni pjeskareni betoni

BETONI ZA IZRADU PREDGOTOVLJENIH BETONSKIH ELEMENATA: LAKI BETONI - gustoa manja od 2000 kg/m3 (velika primjena kod predgotovljenih elemenata) NORMALNI BETONI - gustoa od 2000 - 2500kg/m3 (malo zastupljeni kod montanih elemenata) TEKI BETONI - gustoa vea od 2500 kg/m3 (jako malo zastupljeni kod montanih elemenata)

BETONI ZA IZRADU PREDGOTOVLJENIH BETONSKIH ELEMENATA betoni visokih vrstoa: maksimalno 200 N/mm2 betoni vrlo visokih vrstoa: 200 - 800 N/mm2 laki betoni: betoni od jednolikog agregata, lako agregatni betoni, upljikavi ili elijasti betoni (plino betoni, pjeno betoni)

LAKI BETONI Iz samog naziva nam je vidljivo da se radi o betonima koji su laki od tzv. normalnih betona. Zapreminska masa ovih betona se kree od 200 kg/m3 2000 kg/m3. Akcent dajemo lakim betonima na bazi polistirena. Takav polistiren bi trebao biti ekspandiran ili pak mljeven. Razlika je u tome to je ekspandirani polistiren skuplji u odnosu na mljeveni, iz razloga to ima bolja termoizolacijska svojstva, odnosno nii koeficijent toplinske vodljivosti. Mljeveni polistiren se dobiva od recikliranog polistirena, koji ostaje kao tehnoloki viak od proizvodnje ploa polistirena. Prednost mljevenog stiropora je u tome to su njegove granule veeg volumena, pa beton bolje prianja na veu povrinu, dok kod ekspandiranog stiropora treba paziti na proces usisavanja granula u mijealicu, odnosno u vijane pumpe, jer se ondje stvara statiki elektricitet na povrini zrna stiropora, te tako dolazi do slabijeg nalijeganja cementa na granule. Laki beton je u principu mjeavina vode, cementa, aditiva, polistirena i pijeska. Voda za spravljanje lakih betona mora biti tehniki ispravna, kao i za svaki drugi beton. Cement slui kao vezivo izmeu granula polistirena i pijeska. Aditivi koje koristimo za spravljanje lakih betona od polistirena slue za spreavanje izdizanja granula polistirena iznad vode, jer svi znamo da stiropor pluta na vodenoj povrini. Pijesak od 0-4 mm se iskljuivo koristi kod lakih betona zapreminske mase iznad 300 kg/m3, te se njegova koliina u recepturi odreuje prema eljenoj zapreminskoj masi lakog betona.

Primjena lakog betona Lagani beton se iskljuivo koristi u konstrukcijama u kojima je potrebna mala zapreminska masa i toplinska vodljivost. Primjenjuje se kod izrade ravnoga krova, kao podloga za hidroizolaciju, sanaciju starih i dotrajalih objekata, toplinska izolacija potkrovlja, zatitu instalacija (ne podno grijanje), kao podloni beton. Ugradba lakog betona se vri autobetonskim pumpama (zapreminske mase preko 600 kg/m3). . Tradicionalna proizvodnja lakog betona se obavlja tako da se u mijealici namoi stiropor s manjom koliinom vode, kako bi se za njega lake vezao cement. Zatim se dodaje cement, a na kraju sve ostale komponente istodobno (pijesak, aditiv i preostala koliina vode). Proces mijeanja ne smije trajati krae od 120 sekundi, jer u protivnom masa nee biti kompaktna. Moderna proizvodnja lakog betona se vri tako da se na gradilite u mikserima doveze cementno mlijeko (cement, voda, aditiv i pijesak) u koje se dodaje naknadno stiropor. Za takav nain rada je neophodno na gradilitu imati vijanu pumpu s mogunou doziranja stiropora. Stiropor se u pumpu dozira na principu podtlaka-usisa, dok secementno mlijeko u pumpu dozira direktno iz miksera. Pumpa vri mijeanje stiropora i cementnog mlijeka, te smjesu transportira putem cjevovoda na mjesto ugradnje.

Bojani beton Za kvalitetu dobro obojanog betona presudno je tono doziranje i jednolika disperzija pigmenta boje u smjesi. Preporuljivo je ako je pigment u suhom stanju dodati ga agregatu u mjealici i obaviti jedno predmjeanje od oko 30 sekundi. Tek nakon toga se dodaje i cement, pa se mijea opet oko 30 sekundi. Onda se dodaje i voda, te se nastavlja zgotovljavanje mjeavine (jo oko 1,5 min). Kada se za boju koristi kombinacija nekoliko pigmenata, oni se dodaju istodobno i potrebno je obaviti njihovo predmjeanje. Navedeni podaci vrijede za upotrebu mjealice s prisilnim mjeanjem, pa se u drugim sluajevima mogu uzeti samo aproksimativno, dok tona vremena uvijek ovise o tehnikom performansama koritene mjealice. Svaka mjealica ima neko minimalno potrebno vrijeme mjeanja bez kojega, i ako se ono skrati nije mogue postii traenu homogenost proizvedenog betona. U praksi nije uvijek izvediv ovako idealan pristup. Kada se svjei beton mora prevoziti do mjesta ugradbe, pigment za boju se dodaje direktno u automjealici. Takav postupak je uputan samo ako mijeanje u bubnju automjealice osigurava jednoliku raspodjelu dodatka za boju. Svakako, prije ovakvih aktivnosti prethodno treba proistiti mjealicu od prethodnih, pokusnih ari betona mjeavina. Rad s odgovarajuim dodacima za boju nije kompliciran. Kako je vidljivo iz opisanoga oito je da se tehnologija rada s betonima u boji u osnovi ne razlikuje bitno od rada s obinim, neobojenim betonima. Zato nije udo da je radnicima koji sudjeluju u ovakvoj proizvodnji dovoljno samo krae vrijeme za dodatno obuavanje i uvjebavanje da bi u ovome mogli postizati vrlo dobre rezultate. Bitno je samo da svaka mjeavina bude spravljena, smjetena, zavrno obraena i njegovana na potpuno isti nain. Prethodni postupak prua integralno bojanje betona, dakle kroz cijeli presjek, to u nekim situacijama moe biti posebno poeljno. Trokovi se razlikuju od sluaja do sluaja, pa se moe govoriti okvirno o poveanju trokova materijala ovim postupkom bojanja za 10 50%. Izdaci za radnu snagu ovdje se ne mijenjaju. Povrinski sloj Nekada se na licu mjesta, na samom gradilitu, izvodi izravno posipanje svjee betonske povrine uz runo mijeanje kao i zaglaivanje. Posipanje se vri na iroj povrini gdje radnici koriste zidarske lice ili lopate, zatim se obrauju povrine gdje prvi puta nije dospjelo dovoljno boje i tek onda se pristupa finiiranju. To je tzv. dry-shake postupak, kojim se dobiva beton s bojom samo u povrinskom sloju. Tonije, boja obino ulazi oko 3,5 mm pod povrinu. Dok integralno bojani betoni najee imaju pastelne i zemljane tonove, za postizanje ivljih ili neuobiajenijih boja (kao to je plava) pogodnije je dry-shake bojanje. Tu su boje koncentrirane na povrini, pa im je konani efekt jai, a esto se jo vie naglaavaju dodatnom obradom. Ovaj nain osigurava i trajniju otpornost povrine na abrazivna djelovanja. Portland cement u ovome postupku osigurava da povrina bude vra od betona ispod. Dry-shake bojanje je posebno pogodno za vee horizontalne povrine, bez obzira da li za vanjske ili unutarnje, da li za pjeaki ili kolni promet (npr. idealno kod trgovakih prostora).

Pri hladnom vremenu treba imati na umu da bi dodavanje kalcijum klorida za ubrzavanje stvrdnjavanja jer on pospjeuje kristalizaciju i utjee na gubljenje boje. U takvoj situaciji rjeenje treba traiti u zagrijavanju vode i(li) dodavanju vie cementa. Opasnost postoji i kada se radi s tamnim bojama po vruini. Tada se apsorbira vie topline, pa dolazi do ubrzanog vezivanja, to oteava zavrnu obradu i vodi k termikom slomu. Da bi se to izbjeglobeton se treba zalijevati i(li) koristiti dodatke koji ublaavaju njegovo isuivanje. Za dry-shake bojanje potrebno je znatno vie iskustva i ukupno ljudskog rada. Postoji i mogunost, u inozemstvu vrlo popularnog, kiselog tretiranja betonskih povrina. Postupak je to koji se moe primjeniti i na starim, ovrslim betonima, ali su rezultati tada prilino nepredvidljivi. Preporua se da se obrada obavlja na 2 - 4 tjedna njegovanim betonima, a mogue je sluiti se valjkom ili etkom, ili vrtnim pricalom. Iako se postupak izvorno naziva kislim ne sadri kiseline, ve se zasniva na reakciji soli metala u kiseloj vodenoj rastopini s hidratiziranim vapnom (kalcijum hidroksid). Tako pri stvrdnjavanju dolazi do nastanka netopivih obojanih komponenti koje za stalno ostaju dio betona. Slobodno vapno nije jednolino raspodjeljeno, pa se na kraju poluuje atraktivan, pobrisani izgled povrine. Ostali utjecaji Uvijek, radilo se o bojanim ili nebojanim betonima, odreeni utjecaj na zavrnu boju ima i koritenje standardnih komponenti betonske smjese agregata, cementa i vode. Na konani izgled betona utjee koliina cementa, a poznat je i efekt obzirom na boju koritenog cementa. Kako dolazi do nastajanja obojane cementne paste u mjeavini, betoni veim s udjelom cementa, uz jednaku koncentaraciju pigmenata, imaju znatno intenzivniju boju od onih s manjom koliinom cementa. Isto tako, jae bojedaju cementi koji stvaraju vie kalcijum hidroksida tijekom hidratizacije. Razumljivo je da sivi cementi imaju izraeniji utjecaj na potamnjenje proizvoene boje. Ako se radi s crnim pigmentom onda stvarno i nema razlike obzirom na to koristi li se sivi ili neki svjetliji cement. Niti kod tamnosmeih i crvenih boja ta razlika nije jae izraena, ali uta i plava boja uvelike ovise o koritenju bijelog cementa. Stoga, ako teimo imati ujednaenu boju povrina, pogotovo za vee projekte, treba nastojati da se cement kupuje od jedno te istog dobavljaa. Ogranieni utjecaj na boju betona ima i boja agregata u smjesi. Efekt je uoljiviji kada zrna agregata (koja su pri tome i neto intenzivnije boje) nisu na povrini sasvim pokrivena cementnom pastom. Slino kao i kod cementa, prirodna boja pijeska vie se odraava na svjetlije bojene betone, nego na smei i crni. Voda za koja se dodaje u mjeavinu za beton openito se mora kontrolirati i po sastavu i po jedininom volumenu. Sve je precizno regulirano jer vodocementni faktor takoer utjee na boju. Za omjer vode i cementa moe se rei da vii vodocementni faktor uzrokuje svjetliju boju betona. Tome je uzrok to prekomjerno dodana voda isparava ostavljajui u materijalu upljine, a te fine pore raspruju svjetlost koja pada na povrinu na nain da betonizgleda svjetlije. To dolazi do izraaja i kod sivog betona bez pigmenata, kao i kod bojanih betona.

Uslijed pretjerane vlanosti na povrini betona dolazi do stvranja jedne muljevite smjese od finih estica u kojem je se nalazi iznadprosjena akumulacija pigmenta boje, pa i to ima svog utjecaja na konani izgled. Zbog svega toga, treba odrediti optimalnu kombinaciju osnovnih komponenti i dodatka pigmenta za traenu boju, a to je onda poeljno provjeriti s pokusnom mjeavinom. Boja ovisi i o temperaturnim uvjetima stvrdnjavanja betona. Pri stvrdnjavanju betona reakcijom cementa i vode u mjeavini nastaju kristali razliitih dimenzija, ovisno o temperaturi na kojoj se proces odvija. Oni opet odreuju kako se svjetlo lomi pri padu na povrinu, pa se moe rei da na viim temperaturama nastaju finiji kristali koji rezultiraju neto svjetlijom bojom betona, nego kod istovjetnih koji stvrdnjavaju na niim temperaturama. No, istina je da su te razlike prepoznatljive tek ako se radi o veim razlikama u temperaturi (oko 30oC i vie). Tijekom vremena na povrini betona dolazi do povrinske kristalizacije (formiranje kalcijum karbonata pri reakciji s karbon dioksidom). Na to utjee kia i rosa koja dospjeva na povrinu betona, a posebno i kisele komponente u atmosferi. Bayerovi pigmenti za boju nemaju utjecaja na ovaj proces, a jasno je da je utjecaj na izgled vei kod bojanih betona nego kod prirodno sivog ili jednolino bijelog betona. Ipak, utjeno je da etvrtstoljetno praenje pokazuje da se tu radi o relativno malim izmjenama originalne boje.

BETONI VISOKIH I VRLO VISOKIH VRSTOA - Danas se mogu proizvesti betoni znatno veih vrstoa od C60/75, tako da ima ve objekata koji su izvedeni od betona C 100/115. Osnovni parametar za postizanje takvih betona je mali porozitet. Paljivo odabran granulometrijski sastav kvalitetnog agregata, niski vodocementni omjer (v/c 0,35). Primjenom superplastifikatora i uporabom silikatne praine - svojstva trajnosti: nepropusnost i kemijska otpornost. UPLJIKAVI ILI ELIJASTI BETONI ova vrsta betonskih elemenata se najvie koristi pri proizvodnje betonskih predgotovljenih elemenata za graevinske potrebe, a dijeli se na: Plino betone Pjeno betone

PLINO BETONI To su betoni s elijastom strukturom koja je nastala uvoenjem u svjeu betonsku masu prethodno izraene pjene. PROIZVODNJA PREDGOTOVLJENIH ELEMENATA OD PLINO BETONA Proizvodnja jednog elementa od plino betona se odvija u fazama. Poetba faza je skladitenje osnovnih sirovina, mljevenje silikatne komponente u sirovinski mulj te doziranje sirovinskih komponenata (pjeani mulj, vezivo i dodaci - Al prah) Zatim slijedi faza mjeanja komponenata u mjealici, lijevanje mase u kalupe, teekspanzija plus djelomino ovrdnjavanje mase i autoklaviranje. Nakon toga se element oslobaa iz kalupa i transportira do linije za finalnu obradu. Nakon finalne obrada slijedi paletiranje, uskladitenje i otprema ime je postupak proizvodnje jednog elementa zavren. VRSTE SIROVINA KOD PROIZVODNJE PLINO BETONA: plino betoni na bazi inertne silikatne komponente (kvarcni pjesak) i cementa Siporex, vedska plino betoni na bazi aktivne silikatne komponente (tuf, kriljac, lete i pepeo...) i vapna (ili vapna i cementa) Ytong, vedska PREDGOTOVLJENI ELEMENTI OD PLINO BETONA Nearmirani prefabrikati: izolacijske ploe spec. izolacijske ploe zidni blokovi izolacijski termo blokovi

Armirani prefabrikati: krovne i stropne ploe - do 6 m x 0,6 m zidne vertikalne ploe 4/6 m x 0,6 m zidne horizontalne ploe - do 6 m x 0,6 m zidne pregradne ploe - do 6 m x 0,6 m fasadne izolacijske ploe do 6 m x 0,6 m

PJENO BETON Plino betoni su betoni s elijastom strukturom koja je posljedica reakcije izmeu vezivne komponente (vapna i cementa) i sredstava za razvijanje plina (npr. aluminijskog praha) Proizvodnja pjeno betona: elije se stvaraju na dva naina: dodavanjem unaprijed pripremljene pjene u mjeavinu dodavanjem sredstava za stvaranje pjene u mjeavinu kod proizvodnje se koriste cementi najviih marki, granulacija je 0-4 mm, v/c omjer je oko 0.50 proces proizvodnje je slian kao kod plino betona, a radi ubrzanog otvrdnjavanja se koriste i procesi zaparivanja.

SPECIFINOSTI ELEMENATA OD PJENO BETONA - pjeno betoni su dobri toplinski izolatori vatrootporna svojstva dobra otpornost na mraz, vrstoa se u periodu unutar jedne godine udvostruuje, vrlo jednostavan transport i ugradnja.

PREDGOTOVLJENI ELEMENTI OD PJENO BETONA krovne ploe i podovi, podloge za podove sportskih i poljoprivrednih konstrukcija, ploe za panel konstrukcije, toplinsko izolacijski nenosivi blokovi, vanjski i unutarnji betonski blokovi betonske ploe za vanjske i nutarnje zidove.

OSTALE VRSTE BETONA ZA PREDGOTOVLJENE ELEMENETE: TEKUI BETON - Niske konzistencije, i mogu se uspjeno ugraivati i zbijati uz vrlo mali utroak energije. Da bi ostao kohezivan, bez pojava segregacije i izdvajanja vode, treba mu poveati udio pijeska i cementa ili primijeniti neki drugi stabilizator mjeavine. (pucolan , polimeri) - Skuplji sastojci i manji utroak energije. MIKROARMIRANI BETON - ili vlaknima armirani beton sadri osim sastojaka obinog betona jo i metalna ili polimerna ili staklena ili prirodna vlakna - poveanje vlane i savojne vrstoe betona i odgaanje irenja mikropukotina - prednosti prema konvencionalnom betonu to se ti e ilavosti i deformabilnosti, dinamike vrstoe, umora materijala i otpornosti prema abraziji. FEROCEMENT - oblik armiranog betona - bitno se razliito armira od konvencionalno armiranog betona, pa ima drukiju vrstou, deformacije i mogue primjene. - sastoji od gusto pakiranih slojeva i ane mree, obino postavljene na okvire od debljih elinih ipki i zapunjenih (impregniranih) cementnim mortom. BETONI VISOKIH VRSTOA Od C 60/75 do C 100/115 - iznad C 100/115 nazivaju se i betonima ultravisokih vrstoa Prednost: poboljana svojstva trajnosti, krutosti, skupljanje, puzanje (niska poroznost)

Nedostaci: kompliciraniji odabir sastojaka te postupci proizvodnje, transporta, ugradnje i njege betona. Optimalan izbor u rjeavanju brojnih problema s aspekta cijene - omjer cijene izmeu BV i normalnog betona 3:1 - sa stajali ta kvalitete rjeenja (nosivost BV znatno je vea od nosivosti normalnog betona) najvei problem danas u vezi BV Definirati metodologiju za izradu betona materijalima iz doma ih izvora Recepture za izradu betona MB60, MB80 i MB100 utvrene su nakon analize rezultata dobivenih tijekom laboratorijskih ispitivanja (u Ading i Beton) u razdoblju 26. 10. 1999. do 4. 5. 2000. - Analizirani paramteri: konzistencija, vodocementni faktor, poroznost mjeavine, gusto a svjeeg betona te tla na i vlana vrstoa.

Zatim laboratorijsko ispitivanje tlane i vlane vrstoe, te module elastinosti

Ispitivanje tlane vrstoe betona (MPa) i rezultati dobiveni tijekom ispitivanja:

Vlana vrstoa i modula elastinosti za razne klase betona

Rezultati eksperimentalnih istraivanja ponaanja elemenata od BV u seizmikim podrujima Sigurna i ekonomi na primjena betona visoke vrstoe u seizmiki aktivnim podrujima ovisi o omjeru izmeu tra ene duktilnosti, povrine i konfiguracije poprene armature. Kada su stupovi u velikoj mjeri izloeni djelovanju osnih sila, treba predvidjeti prilino veliku koliinu poprene armature. ZATITA PREDGOTOVLJENIH ELEMENATA: Zatitni premaz funkcionira na nain da ne proputa vanjske negativne utjecaje, omoguuje disanje materijala i koji, povrh svega, prati konstrukciju u kontinuiranim termodinamikim deformacijama. Degradacija betona, uzrokovana utjecajem agresivnih elemenata iz okoline, se moe sprijeiti zatitnim premazom koji prijei kontakt i prodor tih agresivnih supstanci, i koji je fleksibilan, elastian i visoke prionjivosti. Jedini realno mogu put za postizanje betona dovoljno otpornih na uvjete u suvremenoj okolini, koja je sve vie agresivna, jest onaj koji titi konstrukciju povrinskim tretmanom i spreava prodor zagaivaa, kao to se odavno radi s drvom i eljezom. Zatitni sloj treba biti u stanju stvoriti barijeru nepropusnu za agresivne supstancije (voda, ugljini dioksid, sulfati i kloridi), ali da tijekom vremena proputa isparavanje i da je otporan na sve mogue termike okove bez

odvajanja od podloge ili upanjem nje. Tradicionalni zatitni premazi evidentno imaju ogranienu stabilnosti na podlozi, koja je ugroena termikim promjenama, bilo da se radi o zagrijavanju ili smrzavanju. S obzirom da se tanki zatitni sloj nalazi na podlozi velike mase, promjene u temperaturi okoline uzrokuju razliite promjene i u podlozi i u zatitnom sloju, koji zbog toga ima tendenciju odvajanja od podloge. Fenomen odvajanja od podloge je puno manje vjerojatan kad se radi o premazu niskog ili vrlo niskog modul elastinosti. Osim toga, to je koeficijent istezanja (uslijed razlika u temperaturama) zatitnog sloja sliniji koeficije-ntu podloge, toliko je i manji rizik njegovog oteenja i odvajanja od podloge. Zatitni sloj s vrlo niskim modulom elastinosti koji je u stanju apsorbirati jake i uzastopne vibracije, naroito od tekog prometa i svakodnevne agresivne elemente omoguiti e dugotrajan vijek betonske konstrukcije. Takoer radi same zatite i boljih svojstva betona koriste se i mnogi aditivi koji pospjeuju karakteristike predgotovljenih elemenata u mnogim podrujima Aditivi su supstance koje svojim fizikim, kemijskim ili kombiniranim djelovanjem utjeu na odreena svojstva svjeeg i/ili ovrslog betona. Doziranje aditiva je obino oko 5% mase cementa, i dodaju se pri spravljanju betonske mjeavine. Najee koriteni aditivi su: Plastifikatori dodaci koji poboljavaju ugradljivost i obradljivost betonskih smjesa, pa se moe rei da predstavljaju regulatore reolokih svojstava svjeeg betona. U novije vrijeme sve vie ulaze u primjenu tzv. superplastifikatori, pa i hiperplastifikatori, koji omoguavaju jo znaajnije smanjenje koliine vode u sveem betonu, a da se pri tome ne ugroava njegova ugradljivost i obradljivost. Smanjenje vode moe da iznosi i preko 30%. Aeranti (uvlaivai vazduha) aditivi putem kojih se u strukturi betona formiraju mehurii (globule) vazduha reda veliine 0,01-9,3 -{mm}-. Ovi mehurii su ravnomerno rasporeeni unutar mase betona, i takva struktura uslovljava poveanje otpornosti na dejstvo mraza. Zaptivai kao i aeranti, mogu se smatrati za aditive-regulatore strukture betona. Nakon njihove reakcije sa klinker mineralima dobijaju se proizvodi koji zaptivaju kapilarne pore u cementnom kamenu. Na taj nain poveava se stepen vodonepropustljivosti ovrslog betona. Akceleratori - najee jedinjenja hlorida, pri emu je najpoznatiji i najee upotrebljavan akcelerator kalcij-klorid. On ne utie bitno na vezivanje cementa, ali u znaajnoj meri ubrzava proces ovravanja. Retarderi - deluju tako to oko zrna cementa stvaraju opne koje spreavaju brzo odvijanje hemijskih procesa na relaciji cement-voda. Najpoznatiji i najraireniji retarder je sadra. Inhibitori korozije koriste se da bi umanjili koroziju elika (armature) u betonu. Antifrizi sredstva koja spreavaju smrzavanje sveeg betona; deluju tako to sniavaju taku smrzavanja vode. Njihovom upotrebom omoguava se izvoenje betoniranja i na temperaturama niim od 0-{C}Superplastifikatori djeluju kao aktivna tvar koja se apsorbira na povrini zrna cementa daju i im negativan naboj, to uzrokuje meusobno odbijanje, a time znatno smanjuje flokulaciju, odnosno poveava disperziju. Ako se dodaju normalne doze superplastifikatora, ne utjee se na vezivanje cementa.

Montano graenje je praksa spajanja komponenti na strukture u tvornici ili drugom proizvodnom mjestu, te prijevoz komponentnih sklopova ili podsklopova za graenje na mjesto gdje se struktura nalazi. Pojam se koristi za razlikovanje ovog procesa od vie konvencionalne gradnje koja se u praksi sastoji od transporta osnovnih materijala na gradilite, te pripreme i ugradnje elemenata na samom gradilitu. Pojam montane gradnje se takoer odnosi na proizvodnju ostalih stvari i struktura na odreenom mjestu. esto se koristi kada se izrada dijela stroja ili bilo pokretne strukture pomie s glavne lokacije proizvodnje na drugo mjesto, a dio se isporuuje sastavljen i spreman za ugradnju. To se obino odnosi na elektrine ili elektronike komponente stroja ili mehanikih dijelova kao to su pumpe, mjenjai i kompresora koji se obino isporuuju kao zasebne stavke. Montani dijelovi tijela stroja mogu se nazivati i 'podsklopovima' da ih razlikujemo od drugih komponenti. Primjer gradnje kue dobro ilustrira proces montane gradnje . Konvencionalna metoda gradnje kue je da se prijevoz cigle, drva, cementa, pijeska i elika, itd. doveze na gradilite, i izgradi kuu na samom mjestu od tih materijala. U montanoj gradnji , samo temelji su pripremljeni na ovaj nain, a dijelovi zidova , podova i krova su montirane u tvornici (vjerojatno s prozorima i vratima ukljuenenim), transportiraju se na gradilite, podiu na svoje mjesto sa dizalicom i vijcima spajaju zajedno. Montana gradnja se koristi u proizvodnji brodova i zrakoplova i svih vrsta vozila i strojeva , gdje dijelovi prethodno okupljeni na zavrnoj toki proizvodnje su okupljenim drugdje umjesto toga, prije nego to je isporuena za zavrnu montau. Teorija iza ove metode je da su vrijeme i novac osnovni prioriteti, ako se grade sline konstrukcije zadaci mogu se grupirati, a proizvodne linije tehnike mogu biti u stalnom pogonu pri montanoj gradnji na mjestu gdje je dostupna kvalificirana radna snaga, dok zaguenja na mjestu montae, na kojima se gubi dosta vremena, mogu biti viestruko smanjena. Metoda nalazi svoju punu primjenu kada se struktura sastoji od slinih jedinica ili oblika, ili ako se gradi vie kopija iste osnovne strukture. Montana gradnja izbjegava potrebu za prijevoz kvalificiranih radnika na gradilite i drugih ograniavajuih uvjeta kao to su nedostatak snage, nedostatak vode, izloenost loih vremenskih uvjeta ili opasnog okolia. Povijest Montane gradnje Montana gradnja se koristi od davnih vremena. Na primjer, tvrdi se da je najstarija poznata projektirana cesta , Sweet Track izgraena u Engleskoj oko 3800 prije nove ere , zaposlen montane drvo dijelovi doveo na mjesto radije nego sastavljen na licu mjesta. Sinhalese kraljeva drevne ri Lanka koriste Montane zgrade tehnologije podii divovske strukture, koja see sve do 2000 godina, gdje su neki dijelovi su pripremljeni pojedinano, a zatim postaviti zajedno, posebno u Britaniji od Anuradhapura i Kraljevine Polonnaruwa Metoda je bila iroko koritena u gradnji montanih blokova zgrada u 20. stoljeu, kao to su u Velikoj Britaniji na taj nain obnavljane kue sruene tijekom Drugog svjetskog rata . Montaa dijelova u tvornicama spremljene vremena na licu mjesta i smanjenja trokova. Meutim, kvaliteta je niska, a kada je takav montani stambeni je ostao u uporabi dulje od svog dizajniran ivota, stekao odreenu stigmu.

Crystal Palace , sagraena u Londonu u 1851, bio je vrlo vidljiv primjer montane gradnje od eljeza i stakla, to je nastavio u manjem opsegu i Oxford Road Rewley eljezniki kolodvor. Trenutna uporaba Najee koriteni oblik montane gradnje u izgradnji i graditeljstvu je koritenje montanog betona i montanih elinih dijelova u konstrukcijama gdje odreeni dio ili oblik se ponavlja vie puta. To moe biti teko za izgradnju oplate potrebne za kalup graevnim elementima na licu mjesta, i isporuku mokri beton na mjestu prije nego to pone postavljanje zahtijeva precizno upravljanje vremenom. Izlijevanje betonskih dijelova u tvornici bitnu donosi prednost jer se beton moe mijeati na licu mjesta, bez potrebe da se prevoza, pumpi i ne prave se zastoji na gradilitu. Montana gradnja eline profile smanjuje na licu mjesta, trokove rezanja i zavarivanja, kao i pripadajue opasnosti. Tehnike montane gradnje u izgradnji stambenih blokova i stambenih naselja s ponovljenim stambenih jedinica. Kvaliteta montanih stambenih jedinica porasla je do te mjere da se ne mogu razlikovati od tradicionalnoizgraenih jedinica. Tehnika se takoer koristi u konstruranju uredskih blokova, skladita i tvornikih hala. Montana elinih i staklenih dijelova se nairoko koristi za vanjska proelja velikih zgrada. Obiteljske kue, vikendice, brvnara, saune, itd. Takoer su se mogu praviti pomou montanih

elemenata. Montana gradnja modularnih zidnih elemenata omoguuje izgradnju kompleksa toplinske izolacije prozora i dijelova okvira, itd. na tekuoj vrpci , koja tei poboljanju kvaliteta na licu mjesta tijekom izgradnje svakog pojedinog zida ili okvira. Drvo gradnje u pojedinim koristi od poboljane kvalitete. Meutim, esto se u mnogim zemljama rade kompleksi ''istih'' zgrada ime se slika montane gradnje ocrtavakao "jeftina" metoda izgradnje, to dosta teti njenoj konkretnijoj primjeni.. Meutim, sadanja praksa ve omoguuje modificiranje tlocrta prema zahtjevima kupca i odabirom povrine materijala, npr. personalizirane opeke Fasada mogu biti potpuno drukijeg izgleda, ak ako su rabljeni i isti elementi i materijali. Montaa tedi vrijeme provedeno na gradilitu u graevinskim projektima. To moe biti od vitalnog znaaja za uspjeh projekata poput mostova , gdje vremenski uvjeti doputaju samo kratke rokove izgradnje. Montani most elementi i sustavi nude most dizajnera i izvoaima znaajne prednosti u smislu vremena graenja, sigurnost, utjecaj na okoli, izgradnje, i trokova. Montana gradnja takoer moe pomoi smanjiti utjecaj na prometu od mosta zgrade. Osim toga, male, najee koritene strukture poput betonskih stupova su u veini sluajeva montanih. Radio tornjevi za mobilni telefon i druge usluge esto se sastoje od vie montanih dijelova. Moderni reetkasti stupovi i guyed stupovi su obino sastavljeni od montanih elemenata. Montna gradnja se poela nairoko koristi u skuptini zrakoplova i svemirskih letjelica , s komponentama poput krila i trupa dijelovi esto se proizvode u razliitim zemljama ili dravama iz konane montae

PREDNOSTI MONTANE GRADNJE: Gotovi dijelovi potreba za oplatama i skelama znatno smanjena. bre graenje bri povrat kapitala.

Vrijeme izgradnje je krae

Kontrola elemenata laka u redu tvornikim uvjetima nego na gradilitu. Industrijski pogoni mogu biti smjeteni tamo gdje je kvalificirana radna snaga je lako dostupna te su trokovi rada, energije, materijala manji. Vrijeme provedeno u nevremenu ili opasnih okruenja na gradilitu se smanjuje. Postiu se bolje termo-izolacijske, i zvune karakteristike.

NEDOSTATCI MONTANE GRADNJE: Paljivo rukovanje montanih komponenti kao to su betonske ploe ili ploe od elika i staklene ploe je potrebno. Trokovi prijevoza mogu biti vei za volumiziranje montanih dijelova nego za materijale od kojih su izraeni, to esto moe biti pakirana uinkovitije. Veliki montani dijelovi zahtijevaju teke dizalice i precizno mjerenje i upravljanje staviti u poziciju. Vee skupine zgrada iz iste vrste montanih elemenata imaju tendenciju da izgledaju monotono.

ZAKLJUAK: Proizvodnja predgotovljenih betonskih elemenata se definitivno nalazi u zamahu i sve bre ulazi na graevinsko trite, iako je sama metoda montanog graenje kao to smo i prije u tekstu spomenuli dosta stara, ona nikada nije doivila svoj puni procvat a priliku za to ima upravo sada. Mnogi strunjaci smatraju da ova metoda nikad nije zaivila zbog nedovoljne mehanizacije i nedostataka strune radne snage u prolosti. Dok joj u moderno doba zbog naglog poveanja mehanizacije na gradilitima sve obrazovanije i strunije radne snage ne bi trebalo biti zapreka ka stvaranju punog industrijskog procesa od jednog gradilita. Sa tono odreenim vremenom gradnje kao da je rije o bilo kojem drugom industrijskom proizvodu, zbog svojih industrijskih naela. A i sam stil montane gradnje ima puno vie prednosti nego nedostataka u odnosu na klasini nain graenja objekta. Tako da dolazimo do zakljuka da bi ovakav stil gradnje trebao potpuno zamjeniti sadanji, u skoroj budunosti i da njegovo vrijeme tek dolazi, no hoe li se to dogoditi i za koji vremenski period vrijeme e pokazati.

Popis literature: (1) Skripta iz Tehnologije betona, V. Pavlic (2) Skripta iz Montanog graenja, V. Pavlic (3)Beton, V. Ukrainczyk (4)Advanced Cnocrete Tehnology Processes, J. Newman, B.S. Choo (5)Precast Concrete Construction (6) internet