PRAKTINI VODI

Kako funkcioniu nevladine organizacije

Izdava: Za izdava~a: Finansirali: Grafi~ki dizajn & DTP: tampa: Za tampariju:

Centar za unapreenje Brkog Mr. Admir Nukovi} UNDP SUTRA II i Optina amac Damir Jahi, d.o.o. Harfo-graf, Tuzla d.o.o. Harfo-graf, Tuzla Alija Mulaosmanovi

Izdanje: Juli 2006. Bosna i Hercegovina, amac Tira: 1000.

Centar za unapreenje Brkog zahvaljuje se projektu SUTRA koji je u okviru njegove komponente za izgradnju lokalnih kapaciteta podrao izradu i tampanje ove broure u okviru projekta Razvoj i jaanje NVO sektora u optini amac. SUTRA (SUstainable Transfer to Return-related Authorities Trajan prijenos odgovornosti za povratak na nadlene institucije) je zajedniki projekt UNDP-a, EU-a, i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u saradnji sa entitetskim ministarstvima iz ove oblasti, Distriktom Brko, Fondom za povratak BiH i Vladom Holandije, koji ima za cilj jaanje domaih vlasti na centralnom i opinskom nivou. Osnovni cilj ove inicijative je omoguiti lokalnim vlastima uspjenu koordinaciju, strateko planiranje i uspjeno voenje procesa povratka, pripremajui ih za preuzimanje pune odgovornosti nad procesom kao i za procese razvoja i europske integracije.

Sadraj

Uvod 1. definicija i razvoj nevladinih organizacija .............. 7 1.1. Definicija NVO ....................................................................... 7 1.2. Razvoj NVO ........................................................................... 7 Uloga i znaaj nevladinih organizacija ..................... 9 2.1. Uloga i znaaj NVO ................................................................ 9 2.2. Razvoj uloge i znaaja NVO .................................................. 10 zakonski okvir za nvo U Bih ................................................. 12 3.1. Zakon o NVO ........................................................................... 12 3.2. Status nevladina i neprofitna ............................................... 13 Upravljanje nevladinom organizacijom .................... 15 4.1. Organizacijska struktura NVO ................................................ 15 4.2. Trendovi upravljanja NVO ...................................................... 15 4.3. Strateko upravljanje .............................................................. 16 Upravljanje projektima ...................................................... 20 5.1. Faze projektnog ciklusa ......................................................... 20

2.

3.

4.

5. 6.

7.

8.

javno zagovaranje .................................................................23 6.1. Definicija i cilj javnog zagovaranja ........................................ 23 6.2. Osnovi za kvalitetno javno zagovaranje ............................... 24 6.3. Graenje odnosa s javnou ................................................ 25 finansiranje .............................................................................. 27 7.1. Izvori finansiranja .................................................................. 27 7.2. Prikupljanje sredstava ........................................................... 29 odrivost .................................................................................... 30 8.1. Institucionalna odrivost ....................................................... 32 8.2. Finansijska odrivost ............................................................ 32 8.3. Odrivost projekata .............................................................. 33 8.4. Odrivost kroz izgradnju kapaciteta ljudskih resursa .......... 33 8.5. Odrivost formiranjem mree ............................................... 33

Uvod
Ujedinjene nacije, u mnogim od svojih rezolucija i konvencija, priznaju ulogu civilnog sektora u promociji razvoja drutva, zatite okoline i ljudskih prava, demokratije i dobrog upravljanja. Sektor nevladinih organizacija ukljuuje veliki broj ljudi koji su posveeni ovim ciljevima. U Bosni i Hercegovini, civilni sektor se suoava s brojnim problemima koji ugroavaju njegov razvoj. Neki od tih problema su, u osnovi, zajedniki za sve organizacije, a odnose se na: uspjeno funkcionisanje, izgradnju reputacije i privlaenje fondova za realizaciju njihovih projekata. Znaajnu podrku razvoju ovog sektora u BiH prua meunarodna zajednica, kroz odobravanje grantova nevladinim organizacijama za implementaciju njihovih razvojnih projekata. Smanjivanjem pomoi meunarodne zajednice u BiH, razvoj ovog sektora se susree s nedostatkom sredstava za finansiranje. Jedan od problema je i nedovoljna podrka razvoju ovog sektora, kao treeg sektora drutva, i postizanju partnerstva izmeu nevladinog sektora i vlade, kao i privatnog sektora. Da bi se izgradio poloaj nevladinih organizacija u zajednici te imid kod privatnog sektora i kredibilitet kod javnog sektora, neophodno je poveati transparetnost rada i odgovornosti nevladinog sektora, kao osnove za privlaenje fondova iz razliitih izvora lokalne zajednice. Takoe, neophodno je razviti i saradnju izmeu organizacija unutar sektora, kako bi se razvila reprezentativnost i imid. Saradnjom i razmjenom informacija, kao i prakse, se mogu izgraditi kljuni kapaciteti sektora, ukljuujui kapacitete za efektivnu analizu potreba, participativni rad, finansijsku transparentnost, etiku praksu, evaluaciju uticaja na razvoj, strateko razmiljanje i djelovanje, strategiju razvoja ljudskih resursa i podsticanje volonterskih akcija te efektivno zagovaranje zajednikih interesa. Zajednika podrka Programa UNDP SUTRA II i Optine amac nevladinom sektoru u ovoj lokalnoj zajednici, kroz projekt Razvoj i jaanje NVO sektora u optini amac, doprinijela je identifikovanju glavnih prepreka razvoju ovog sektora i dala smjernice za njihovo

uspjeno prevazilaenje te uticala na razvoj svijesti o znaaju ovog sektora. Pored toga, podrka je doprinijela izgradnji kapaciteta ljudskih resursa ovog sektora za strateko upravljanje poslovanjem i unaprijeenje vjetina za razvoj projekata. Saradnja sa SUTRA omoguila je i primjenu novih modela finansiranja, koji e u ovom trenutku pomoi prevazilaenju problema nedostatka sredstava, a u budunosti lakem pristupu fondovima Evropske unije. Optina amac je u implementaciji SUTRA to i prepoznala i ula u aranman sufinansiranja kao jedan od najboljih naina da se doe do dovoljno sredstava.

Naelnik Optine amac Mirko Luki

Program menader UNDP SUTRA II Massimo Diana

***** Obzirom da je u Bosni i Hercegovini razumijevanje funkcionisanja civilnog sektora jo uvijek na niskom nivou, svrha ovog vodia je da ukae na znaaj nevladinih organizacija u razvoju drutva u cjelini i na njihovu ulogu ravnopravnog partnera vladinom i privatnom sektoru u planiranju razvoja i donoenju razvojnih odluka. Pored toga, cilj je da se ovim Vodiem ukae na probleme s kojima se susreu nevladine organizacije u svom razvoju te da im se pomogne u prepoznavanju i rjeavanju problema u upravljanju organizacijom i projektima, kao i ispunjavanju svoje uloge glasa graana kroz javno zagovaranje te problema u finansiranju. Iako ima karakter praktinih smjernica, Vodi sadri i odreene teorijske osnove, a sve u cilju boljeg razumijevanja: pojma, razvoja, uloge i osnovnih elemenata rada nevladinih organizacija. Vodi je namijenjen predstavnicima civilnog sektora, ali i vlade i drugih interesnih strana, kako bi se unaprijedilo razumijevanje uloge, znaaja i funkcionisanja ovog sektora u zajednici.

CUB tim

1.

definicija i razvoj nevladinih organizacija

1.1. definicija

Iako su volonterske organizacije graana postojale kroz cijelu istoriju, nevladine organizacije (u daljem tekstu NVO) u dananjem kontekstu, posebno na meunarodnom nivou, se razvijaju u posljednja dva vijeka. Pojam nevladina organizacija se poeo koristiti s uspostavljanjem Ujedinjenih nacija, u 1945. godini. Visoka komisija Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) postavila je slijedee kriterije za definisanje NVO: da je neprofitna, nekomercijalna, nevladina, pravno registrovana, te da se slae sa univerzalnim humanitarnim vrijednostima i praksom. Druge meunarodne agencije trae i dodatne karakteristike, od kojih je najznaajnija da NVO ima kapacitet, to znai da zna kako da napravi plan i da ima resurse da ga implementira, te da je spremna da bude odgovorna za svoje aktivnosti. U kontekstu EU, ne postoji opteprihvaena ili pravno zasnovana definicija pojma organizacija civilnog drutva. Pojanjenje bi bilo slijedee: organizacije civilnog drutva su glavne strukture drutva, pored vlade i javne administracije, ukljuujui one ekonomskog karaktera za koje se uopteno ne smatra da su trei sektor ili NVO. Pojam je povezan s ukljuenou i ukazuje da koncept ovih organizacija ima duboke korijene u demokratskoj tradiciji zemalja lanica Unije. Neprofitni sektor ine pojedinci i organizacije koji pomau da drutvo postane zajednica odgovornih pojedinaca orijentisanih prema linom/porodinom napretku, ali i napretku zajednice kojoj pripadaju.

1.2. razvoj

Postojale su tri generacije volonterskih razvojnih akcija koje je definisao Korten (1990).

DEFINICIJA I RAZVOJ NEVLADINIH ORGANIZACIJA

Prva generacija podrazumijeva tipinu razvojnu NVO koja se fokusira na pomo i socijalno staranje te distribuie usluge direktno korisnicima. Primjeri su: distribucija hrane, izgradnja sklonita i pruanje zdravstvene pomoi. Druga generacija obuhvata NVO koje se orijentiu na male akcije lokalnog razvoja, koje podrazumijevaju izgradnju kapaciteta lokalnih zajednica da zadovolje svoje potrebe kroz lokalne akcije, oslanjajui se na svoje kapacitete. Treu generaciju Korten naziva odrivi razvoj sistema. U ovoj fazi NVO pokuavaju da unaprijede promjene politika i institucija na lokalnom, nacionalnom i internacinalnom nivou. Prevazilaze svoju ulogu obezbjeivanja operativnih usluga, te prelaze na ulogu katalizatora. NVO se poinju razvijati od NVO za humanitarnu pomo prema NVO za razvoj. Klasifikacija NVO prema Kotleru i Andreasenu Umjetnost i kultura Obrazovanje i povezane djelatnosti Zatita i unaprijeivanje okolia Zatita ivotinja Zatita drutvenog i tjelesnog zdravlja, kao i retardiranih i nemonih osoba Zatita potroaa Prevencija zloina i delikvencije, zatita javnih interesa Pomo u zapoljavanju Socijalna zatita (smjetaj, prehrana ...) Javna sigurnost, hitni i izvanredni sluajevi Rekreacija, slobodno vrijeme i sport Briga o mladima Humanitarne aktivnosti Meunarodne aktivnosti i saradnja Ljudska i graanska prava, drutvene akcije i pokreti Meusobna pomo i solidarnost Fondovi Istraivanje, planiranje, tehnoloka i tehnika pomo Milosre, filantropske aktivnosti Vjerske institucije, duhovni razvoj

2. Uloga i znaaj nvo

Globalizacija u toku 20. vijeka je dovela do rasta znaaja NVO. Postojanje jakog nevladinog sektora je jedna od kljunih vrijednosti civilnog drutva. Za potpuno prikljuenje Evropskoj uniji, neophodno je dijeliti zajednike vrijednosti zapadnih struktura, ukljuujui slobodu udruivanja.

2.1. Uloga i znaaj nvo

Nevladin sektor ima bitnu ulogu u razvoju demokratskog drutva, zbog ega njegov znaaj kontinuirano raste. Konsultacije s ovim sektorom proizvode korisne informacije i ideje, kroz zagovaranje pozitivnih promjena. Ovaj sektor, takoe, obezbjeuje neophodne operativne kapacitete za razvojne aktivnosti. Na taj nain se poveava kredibilitet, legitimnost i transparentnost globalnog procesa upravljanja, jer odluke vlade ne mogu uspjeti ukoliko postoji otpor i neprihvatanje od strane civilnog sektora i graana. Nevladine organizacije obezbjeuju vaan glas civilnog sektora, to ima za rezultat donoenje boljih i legitimnijih odluka. NVO djeluju kako bi odgovorile brojnim izazovima bh. ekonomije, koja se susree sa socijalnim i ekonomskim problemima, sporom ekonomskom reformom, slabim sistemom socijalne i zdravstvene zatite, jakim zagaivanjem okolia, korupcijom, neadekvatnim sistemom obrazovanja, te rasprostranjenim siromatvom. Marginalizovane grupe i manjine su posebno pogoene ovakvim stanjem. NVO imaju specifinu ulogu u: obezbjeenju obuke i edukacije, razvoju liderstva, zatiti okolia, promociji odrivog razvoja, obezbjeenju pravne podrke, edukaciji o ljudskim pravima i zatiti prava ugroenih grupa, malim projektima podrke poljoprivredi i drugim razvojnim programima. U veini sluajeva, NVO organizacije nadopunjuju aktivnosti podrke koju prua vlada.

Prema evidenciji Odjela za privredu i drutvene djelatnosti u Optini amac, na podruju optine trenutno djeluje trideset nevladinih organizacija-udruenja graana koje okupljaju razliite ciljne grupe stanovnitva (mladi, ene, izbjegla i raseljena lica, povratnici, gluvi i nagluvi, slijepi i slabovidni, poljoprivrednici i dr.) i koje djeluju na razliitim podrujima nastojei ostvariti svoju misiju.

2.2. razvoj uloge i znaaja nvo

ULOGA I ZNAAJ NVO

Afirmacija nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini kao neizostavnog partnera Vlade i meunarodne zajednice u procesu kreiranja politika, kao i njihovoj primjeni, je od posebnog znaaja za ostvarivanje razvojnih ciljeva. Pozitivan aspekt promjena u ovom pravcu je i rastui broj nevladinih organizacija na cijelom podruju Bosne i Hercegovine, to kreira optimistiku sliku za budui razvoj demokratskog drutva. Potreba razvoja uloge NVO u zadovoljavanju potreba i interesa drutva podrazumijeva slijedee: W W razvoj razumijevanja da je odrivost mnogo vie od samog finansijskog pitanja; razvoj akcija koje e zadovoljiti prioritetne potrebe zajednice (razvoj zajednice, usluge zdravstvene i socijalne pomoi, zatite okolia, ukljuivanje graana, lokalni ekonomski razvoj, poboljanje uloge i poloaja ena i ugroenih grupa u drutvu); jaanje kapaciteta za zagovaranje; izgradnju razumijevanja uloge NVO; podrku razvoju NVO koje su aktivne u njihovim zajednicama i koje su kooperativne; izradu strategije podrke razvoju NVO van glavnih centara te podrku razvoju alijansi, formiranja mrea i sl.

W W W W W

10

Znaaj nevladinog sektora e nastaviti da raste u budunosti i neophodno je uspostaviti naine za veu otvorenost vlasti za partnerstvo sa organizacijama iz ovog sektora u kreiranju politika. Partnerstvo treba biti zasnovano na stvarnoj praksi, a ne samo na simbolizmu, kako bi se otklonile osnovne prepreke.

U cilju jaanja partnerstva izmeu javnog i nevladinog sektora, Optina amac je, u okviru Odjela za privredu i drutvene djelatnosti, imenovala referenta za obnovu, razvoj i nevladine organizacije, koji svakodnevno prua podrku nevladinim organizacijama sa podruja optine, kroz konsultativne usluge i distribuciju informacija. Takoe, godinjim budetom Optine amac se redovno izdvajaju znaajna sredstva za finansiranje razvojnih projekata kandidovanih od strane nevladinih organizacija, a koji doprinose razvoju lokalne zajednice kroz ostvarivanje stratekih ciljeva i prioriteta definisanih Strategijom lokalnog ekonomskog razvoja optine amac. Javni poziv za dostavljanje prijedloga projekata nevladinih organizacija se objavljuje do dva puta godinje u zavisnosti od raspoloivih sredstava. ULOGA I ZNAAJ NVO

preporUke:
obzirom na navedenu ulogu i znaaj nvo sektora u razvoju i demokratizaciji drutva, potrebno je njegovati ovaj sektor i posvetiti posebnu panju njegovom daljem razvoju i odrivosti. donosioci odluka esto nisu u potpunosti upoznati sa problemima koje odreene socijalne grupe smatraju prioritetnim. stoga, vlasti u svoj proces donoenja odluka trebaju aktivno ukljuiti i nevladine organizacije i uzeti u obzir glas socijalnih grupa koje one zastupaju. U planiranju budeta lokalnih uprava, planiranje podrke nevladinom sektoru zahtijeva posebnu panju, kako bi se obezbijedila adekvatna podrka za nvo koje e svojim aktivnostima doprinijeti rjeavanju odreenih prioritetnih problema u lokalnoj zajednici.

11

3.

zakonski okvir za nvo u Bih

U Bosni i Hercegovini su uinjeni odreeni pomaci u razvoju pravnog okvira za nevladine organizacije, iako su odreene reforme u cilju unaprijeenja i dalje potrebne. Udruenje kao NVO je u smislu ovog zakona, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja vie fizikih ili pravnih lica radi unaprijeenja ili ostvarivanja nekog zajednikog ili opteg interesa ili cilja, u skladu sa Ustavom i zakonom, a ija osnovna svrha nije sticanje dobiti.

3.1. zakon o nvo

Zakonom se ureuje osnivanje, registracija, unutranja organizacija i prestanak rada udruenja i fondacija. U BiH, postoje zakoni o udruenjima i fondacijama na razliitim administrativnim nivoima: nivou BiH, kao i na nivou oba entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta BiH, kao posebne administrativne jedinice. Nadleni organi za registraciju, u odnosu na administrativni nivo, su: Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, Federalno ministarstvo pravde i kantonalni organ uprave nadlean za upravu te Osnovni sud Brko Distrikta BiH i osnovni sudovi na optinskom nivou. Da bi udruenje steklo uslove za registraciju, osnivaka skuptina udruenja ima obaveze da donese akte udruenja i imenuje organe upravljanja u skladu sa navedenim Zakonom. Na podruju optine amac, nevladine organizacije se kao pravna lica registruju u skladu sa Zakonom o udruenjima i fondacijama Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 52/01). Organ nadlean za registraciju udruenja je Osnovni sud u Doboju. Nakon registracije u Osnovnom sudu, pravna lica podnose zahtjev za jedinstveni identifikacioni broj u Zavodu za statistiku u Banja Luci.

12

Nevladine organizacije se uglavnom registruju u obliku udruenja graana. Da bi se izvrila registracija NVO - Udruenja graana, potrebno je da Skuptina udruenja, sainjena od najmanje tri fizika ili pravna lica u razliitim kombinacijama, donese Odluku o osnivanju udruenja, saini i usvoji Statut udruenja te imenuje lica koja e zastupati i predstavljati udruenje u pravnom prometu. Nakon toga, vri se registracija udruenja kod nadlenog organa i time udruenje dobija status pravnog lica.

Udruenja i fondacije, kao oblik pravnog lica, se definiu kao neprofitne organizacije. Udruenje odnosno fondacija moe obavljati privredne djelatnosti samo ako je osnovna svrha takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrenih statutom. Ukoliko organizacija kroz svoje aktivnosti ostvari profit, on se mora direktno investirati u aktivnosti za ostvarivanje ciljeva koji se utvrde statutom. Nije dozvoljena direktna ili indirektna raspodela vika prihoda nad rashodima iz privredne djelatnosti osnivaima, lanovima udruenja, lanovima upravljakih organa, odgovornim licima, radnicima, donatorima ili treim licima. U skladu sa statusom nevladina, osnivai ne mogu biti drava BiH, entiteti, kantoni, gradovi, optine, mjesne zajednice, dravni organi, dravna preduzea i fondovi. Ciljevi i aktivnosti udruenja ili fondacije ne mogu ukljuivati angaovanje u predizbornoj kampanji, prikupljanje sredstava za kandidate, finansiranje i promovisanje kandidata odnosno politikih stranaka. Udruenja i fondacije su duna da vode poslovne knjige i dostavljaju finansijske izvjetaje.

Neprofitne organizacije su sve one organizacije koje slue ostvarivanju nekog odreenog javnog interesa, ali im osnovna svrha postojanja nije ostvarivanje profita.

ZAKONSKI OKVIR ZA NVO U BIH

3.2. status nevladina i neprofitna

13

preporUke: Ukoliko nekoliko pojedinaca identifikuju zajedniki interes za rad na rjeavanju pitanja od opteg interesa za zajednicu koja nisu dovoljno tretirana, a iji cilj nije sticanje profita, trebaju biti ohrabreni za registrovanje nevladine organizacije. za registrovanje nvo, potrebno je konsultovati se sa odjelom koji je nadlean za rad sa nvo sektorom pri optini i upoznati se sa zakonom o udruenjima i fondacijama za administrativnu jedinicu kojoj pripadaju. ZAKONSKI OKVIR ZA NVO U BIH

14

4.

Upravljanje nevladinom organizacijom

4.1. organizaciona struktura nvo

Registrovano udruenje mora imati skuptinu, kao najvii organ upravljanja, a moe imati i upravni odbor. Organi registrovanih NVO duni su da upravljaju imovinom udruenja ili fondacije sa dunom panjom i na odgovoran i zakonit nain u najboljem interesu NVO. Skuptina bira lice koje e direktno upravljati udruenjem i koje e ga zastupati. Meutim, ne postoji univerzalno rjeenje za organizacijsku strukturu NVO - koliko treba biti zaposlenih i kakva je struktura, da li trebaju biti zaposleni administratori, finansijski menaderi, projekt menaderi i sl. U praksi, svaka organizacija trai najbolja rjeenja za svoju organizacijsku strukturu, to je povezano i sa veliinom organizacije. Obzirom da veina NVO radi na projektnoj osnovi, potrebno je pri definisanju strukture voditi rauna da se omogui uspjeno upravljanje projektima i akcijama.

4.2. trendovi upravljanja nvo

Dva trenda upravljanja su od posebne relevantnosti za NVO.

i. ii.

Participativni menadment je pristup koji je tipian za nevladine organizacije. Ovaj pristup je povezan i s konceptom learning organizacije, gdje se svi zaposleni smatraju izvorima znanja i vjetina. Kako bi se razvila organizacija, treba postojati unutranja demokratija - zaposleni moraju biti ukljueni u proces donoenja odluka i trebaju prihvatiti pristup cjeloivotnog uenja. Menadment razliitosti je pristup koji je karakteristian za organizacije koje se susreu sa razliitim kulturama unutar organizacije.

15

UPRAVLJANJE NEVLADINOM ORGANIZACIJOM

Uspjeno upravljanje znai kombinovanje ogranienih raspoloivih resursa organizacije na najbolji mogui nain kako bi se ostvarili definisani ciljevi. Nisu svi ljudi koji rade za NVO volonteri, ve postoji plaeno osoblje koje treba biti posveeno ciljevima i principima organizacije. Za uspjeno funkcionisanje potrebno je da osoblje ima specijalizaciju u odnosu na poziciju koju e obavljati te da postoji jasan opis poslova za svaku poziciju. Takoe, neophodno je da: radnici budu motivisani, sluaju jedni druge s potovanjem, prihvataju kritike i upravljaju konfliktnim situacijama. NVO treba voditi i politiku ulaganja u jaanje kapaciteta svojih lanova organa uprave i osoblja u vidu obuke. Pored toga, neophodno je gajiti vjetine kontinuiranog uenja i fleksibilnosti organizacije da se prilagoava promjenama. Za uspjeno upravljanje NVO potrebno je da postoji usvojena politika stratekog planiranja, monitoringa i evaluacije. Strateko razmiljanje i kontinuirana analiza okruenja u cilju identifikovanja stvarnih potreba i definisanja prioriteta trebaju biti usvojena praksa uspjene NVO.

4.3. strateko upravljanje

16

Svaka NVO e funkcionisati uspjenije ukoliko su njeni zaposlenici definisali njenu viziju, misiju i ciljeve djelovanja, kao i osnovne aktivnosti. Potrebno je da svi zaposlenici uestvuju u diskusiji u kojoj e svako imati priliku da doprinese definisanju ovih stratekih elemenata. Definisanje vizije, misije i ciljeva jasno vodi i definisanju osnovnih aktivnosti u ijim okvirima e NVO djelovati. Vizija odraava gdje organizacija eli doi u dugoronom periodu, dok je misija razlog postojanja i djelovanja NVO. Iz misije proizilaze ciljevi, koji su su smjernice i motivatori za njeno ostvarivanje.

Strateko planiranje se obino vri za period 3-5 godina. Kako bi se uspjeno definisala strategija djelovanja, potrebno je izvriti tzv. SWOT analizu (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats). Izvodi se putem brainstorming diskusije (unutar grupa), o internim (podlonim kontroli) snagama i slabostima te eksternim (nepodlonim kontroli) prijetnjama i prilikama. UPRAVLJANJE NEVLADINOM ORGANIZACIJOM

Dobra strategija organizacije zasnovana je na dobrom razumijevanju stvarnih potreba, svih interesnih strana, potencijala i mogunosti, ogranienja i slabosti, problema i prijetnji itd. Potrebno je u okviru analize sagledati koje su mogunosti prioriteti od posebne vanosti, kao i identifikovati osnovne probleme te sagledati da li e odreene mogunosti dovesti do rjeavanja problema.
MogUi eleMenti sWot analize nvo
s-snage W profesionalno vostvo NVO W portvovanost i predanost zaposlenih i volontera W dobra organizacija rada W prilagodljivost promjenama W zatvorena finansijska konstrukcija W inovativnost u kreiranju programa W prepoznatljivost za korisnike W dobri odnosi sa donatorima W dobar imid u javnosti i iroka podrka W djelovanje poznatih osoba u aktivnostima NVO W lokacija ... o-Prilike W novonastale okolnosti u okruenju W poboljanje ukupne ekonomske situacije u okruenju W poboljanje imida u javnosti W saradnja i povezivanje s drugim organizacijama W novi kontakti sa donatorima W novi korisnici W pokretanje novih aktivnosti i programa W kadrovske i organizacione promjene W mogunost usavravanja zaposlenika

17

W-slabosti

t-Prijetnje

W neodgovarajua kadrovska struktura W neadekvatnost vjetina zaposlenih za W W W W UPRAVLJANJE NEVLADINOM ORGANIZACIJOM W W W W W

dodijeljene im poslove nezadovoljstvo volontera i zaposlenika neusklaenost pojedinih aktivnosti neodgovarajua primjena planova nepridobivanje medijski eksponiranih osoba za saradnju lo imid u javnosti neodgovarajue praenje potreba korisnika neuvaavanje trendova i promjena u okruenju nedovoljna upoznatost korisnika s aktivnostima nedovoljna informisanost donatora o aktivnostima ...

W pogoravanje ukupne W W W W W W
ekonomske situacije u okruenju demografske promjene u okruenju politike promjene u okruenju prestanak potrebe za djelovanjem organizacije/ pojedinih programa negativan imid donatora ili korisnika u javnosti nenaklonost vlade i drugih vanih institucija poveanje broja slinih organizacija koje imaju iste ciljne grupe ...

W W W W W W

Pitanje za definisanje vizije nvo: ta organizacija eli postati u dugoronoj perspektivi?

Pitanja za definisanje misije nvo: ta je na posao (zadatak)? Ko su nai korisnici? Kakve vrijednosti mi pruamo korisnicima? ta bi trebalo da bude na posao u budunosti? Pitanje za definisanje ciljeva nvo? ta bi trebalo postii da bi se ostvarila misija?

PrePoruke: U upravljanju lokalnim NVO uoen je nedostatak ljudskih resursa, ne samo u pogledu kvaliteta ve i broja. Uzrok tome je i nedostatak finansijskih sredstava. Meutim, da bi mogla funkcionisati NVO mora obezbijediti minimum ljudskih resursa neophodnih za odrivost, dok se ostali ljudski resursi mogu obezbijediti kroz angaman na projektima, te finansirati iz projekata na odreen vremenski period ili po ugovorima. NVO trebaju koristiti sve mogunosti za usavravanje vjetina i sposobnosti svojih zaposlenika, ali i uprave,

1

UPRAVLJANJE NEVLADINOM ORGANIZACIJOM

kroz pohaanje organizovanih obuka za jaanje ljudskih resursa u ovom sektoru. Obzirom da se radi o organizacijama koje imaju mali broj zaposlenika (2-3), potrebno je sve zaposlene ukljuiti u donoenje odluka, te definisanje misije, ciljeva i aktivnosti NVO, kako bi bolje razumijeli njeno funkcionisanje u zajednici i bili vie motivisani za rad na ostvarivanju njene misije i ciljeva. Za uspjenost izrade strategije NVO i njenog funkcionisanja u zajednici neophodno je da NVO kontinuirano vri analizu svojih snaga i slabosti, te mogunosti i prijetnji iz okruenja, kroz SWOT analizu koja je popularna zbog svoje jednostavnosti. Preporuuje se da u analizi uestvuju svi zaposleni i volonteri. Iz SWOT analize je vano identifikovati prilike koje se trebaju iskoristiti, a koje su u skladu sa snagama organizacije i koje e smanjiti njene slabosti.

19

5.

Upravljanje projektima

Tehnika upravljanja projektima je kljuan faktor za uspjenost projekata NVO. U 1992. godini, Evropska komisija je usvojila upravljanje projektnim ciklusom, kao svoj primarni set alata za dizajniranje projekata i upravljanje. Ciklus operacija za upravljanje projektima prema praksi Evropske komisije obuhvata pet faza, kako je prikazano na slici ispod.

5.1. Faze projektnog ciklusa

I. Faza programiranja (priprema strategije)

Faza programiranja podrazumijeva analizu problema, potreba i mogunosti u odnosu na politike donatora i podruja ekspertize te uspostavljanje optih smjernica i principa. Prioriteti za akciju trebaju biti identifikovani, a ideje za projekte i programe ukljuene u strategiju zajednice i sektora ili programe, kao i u programe donatora. II. Faza identifikacije

20

Identifikacija projekta se vri u okvirima definisanim stratekim dokumentima zajednice, sektora i donatora. Specifini ciljevi, oekivani

rezultati i neophodne aktivnosti se identifikuju, analiziraju i selektiraju te se inicijalna projektna ideja sa kljunim indikatorima formulie u inicijalnom prijedlogu projekta. III. Faza formulisanja

IV. Faza implementacije

Implementacija projekta podrazumijeva koritenje planiranih resursa za postizanje eljenih rezultata, svrhe i ciljeva projekta. Napredak u implementacije treba se kontinuirano procjenjivati i nadgledati, kako bi se omoguilo prilagoavanje promjenama u okruenju, to je od posebnog znaaja. Ova faza projektnog ciklusa moe se podijeliti na tri podfaze: poetna/inicijalna faza, glavna implementacijska faza i zavrna faza. V. Faza evaluacije

Evaluacija/ocjenjivanje treba da bude sistematian i objektivan proces ocjenjivanja projektnog dizajna, rezultata i uticaja prije, u toku i na kraju i/ili poslije implementacije u odnosu na mogue dodatne aktivnosti i/ili okvirne preporuke kao vodi za sline razvojne intervencije u budunosti. Saznanja, zakljuci, preporuke i nauene lekcije ove faze trebaju biti opisane u izvjetajima. Svaki projektni ciklus se zasniva na tri glavna principa: 1. kriteriji i procedure za donoenje odluka su definisani u svakoj od faza (ukljuujui kljune potrebe za informacijama i kriterije za kvalitativnu analizu); 2. faze u ciklusu su progresivne svaka faza treba da bude zavrena kako bi se slijedea uspjeno zapoela;

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Formulisanje i priprema projekta na osnovu izabranog i odobrenog inicijalnog prijedloga projekta obuhvata dodavanje detaljnih specifikacija, plana implementacije i indikatora. U toku procesa procjene projekta, relevantna pitanja koja treba istraiti su vezana za: efektivnost, efikasnost, odrivost i uticaje, kao i izvodljivost projekta i interni logiki okvir. Obezbjeenje finansiranja je finalna faza pripreme projekta, u kojoj se projekt ispituje od strane relevantnog odbora i odobrava za finansiranje. Nakon toga, implementator(i) projekta potpisuju ugovor o finansiranju.

21

3. novo programiranje i identifikacija projekata izvlae se iz rezultata monitoringa i evaluacije, kao dijelova strukturisanog procesa prikupljanja povratnih informacija i institucionalnog uenja.

preporUke: veina lokalnih nvo ima probleme u razvoju projekata u skladu s kriterijima donatora. da bi se prevaziao ovaj problem, potrebno je da se ljudski resursi nvo dobro upoznaju s upravljanjem projektim ciklusom i da u razvoju i implementaciji projekata primjenjuju sve faze projektnog ciklusa. Projekti moraju biti usaglaeni sa prioritetima donatora i razvojnom strategijom lokalne zajednice. analiza uticaja projekta na ciljnu grupu i zadovoljavanje njihovih potreba, kroz aktivnosti orijentisane prema rezultatima da su neophodan preduslov za uspjenost projekata. vanu ulogu u razvoju projekata lokalnih nvo moe imati i benchmarking- saznavanje, prilagoavanje i koritenje iskustava najboljih u svrhu poboljanja vlastitih projekata. implementacijom projekata koji su uspjeno rijeili iste probleme u drugim zajednicama, se moe smanjiti rizik i kreirati koristi i za vlastitu zajednicu. takoe, saznanja, zakljuci, preporuke i nauene lekcije iz projekata drugih nvo trebaju biti vaan izvor za planiranje buduih projekata. stoga povezivanje i razmjena iskustava, kao i partnerstva sa drugim nvo imaju vanu ulogu u uspjenom razvoju projekata.

22

UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

6.

javno zagovaranje

U svakoj zajednici, razliite nevladine organizacije okupljaju razliite socijalne grupe, sa razliitim interesima i potrebama. Jedan od glavnih prioriteta je jaanje demokratskih principa i dijaloga izmeu razliitih socijalnih grupa uz princip potivanja potreba drugih, kako bi se zajednica pribliila standardima Evropske unije i postiglo integrisanje socijalnih grupa u drutvo. Da bi se postiglo integrisanje, potrebno je da se razvije jako partnerstvo nevladinog, privatnog i javnog sektora. Javno zagovaranje identifikovanih potreba, ciljeva i prioriteta interesnih socijalnih grupa predstavlja instrument za kreiranje povoljnijeg okruenja za ivot i rad razliitih grupa, koji treba biti usmjeren na predstavnike Vlade i drugih javnih institucija te privatnog sektora.

6.1. definicija i cilj javnog zagovaranja

Javno zagovaranje se sastoji od organizovanih napora i akcija koje koriste instrumente demokratije da kreiraju i provedu zakone i politike koji e kreirati poteno i pravino drutvo. Javno zagovaranje je sveobuhvatan proces koji nas pokree od onoga to jeste do onoga to treba i mora biti. Ono uvijek: W W W W W W TRAI neto od drugih pojedinaca, grupa, institucija; PITA postavlja vana pitanja; BAVI se temama kojima se niko ne bavi; KREIRA nova politika iskustva; ANGAUJE ljude koje zanima promjena odreene politike; INICIRA I OTKRIVA.

Javno zagovaranje znai i zastupati, apelovati ili braniti odreenu ideju pred drugima. Ono u osnovi trai inovativnost i elju za eksperimentima. Opti cilj javnog zagovaranja je da promijeni drutvo i pozicije moi, da promijeni mentalitete i nain razmiljanja za stvaranje bo-

23

ljeg i pravinijeg drutva. Javno zagovaranje je orue kojim utiemo na ljude, mijenjamo njihov pogled na odreene situacije i stvaramo razumijevanje. Javno zagovaranje je proces djelovanja, koji koristi instrumente demokratije za otvaranje: novih prostora, novih politika i zakona. Javno zagovaranje je i kljuan faktor za promjene u pravcu kreiranja demokratskih, otvorenijih struktura i procedura unutar zajednice. Da bi se uspjeno zagovaralo, treba se koristiti mnogim oruima i tehnikama, strategijama i taktikama, treba iskuavati snagu u raznim javnim popritima, jer javno zagovaranje nikada se ne koristi samo jednim sredstvom (ne koristi samo podatke, samo koalicije, niti samo medije).

6.2. osnovi za kvalitetno javno zagovaranje

JAVNO ZAGOVARANJE

Svaka situacija zahtijeva posebnu strategiju i razliite tehnike javnog zagovaranja. Meutim, za uspjeno javno zagovaranje potrebni su odreeni opti elementi kvalitetne akcije. a. Odabir cilja

Pristup definisanju cilja je vrlo kompleksan. Uvijek treba provjeravati da li odabrani cilj donosi stvarno rjeavanje problema i hoe li privui panju razliitih grupa. b. Koritenje podataka i istraivanje

Podaci su izuzetno bitni i esto su najvaniji argument, jer bez relevantnih informacija, injenica, podataka o pojedinom problemu, nemogue je pokrenuti kvalitetnu kampanju. Potrebno je identifikovati podatke koji e najbolje ukazati na cilj akcije i istraiti temu. c. Identifikovanje primaoca poruke

Kada su cilj i tema odabrani, potrebno je identifikovati ciljnu grupu prema kojoj usmjeravamo akciju (donosioci odluka ili ljudi koje mogu na njih uticati, privrednici, mediji, javno mnijenje itd.). d. Oblikovanje i usmjeravanje poruke

24

Kreiranje poruke je zadatak koji zahtijeva posebnu panju. Poruka treba biti kreirana shodno tome kome je upuena i treba biti jasna i razumljiva.

e. Stvaranje koalicija

Mo javnog zagovaranja potvruje se i brojnou uesnika ukljuenih u dostizanje cilja. Stoga, ukljuivanje veeg broja grupa i pojedinaca je od posebnog znaaja. Za kreiranje koalicije neophodno je sagledati: ko dijeli isti cilj i ko jo moe biti ukljuen u akciju. f. Uvjerljiva prezentacija

Obzirom da je vrijeme donosioca odluke ili drugih pripadnika ciljne grupe esto ogranieno, briljivo pripremljena prezentacija, bazirana na kvalitetnim argumentima, moe pretvoriti i kratko suoavanje u uspjenu akciju. g. Prikupljanje sredstava

h. Evaluacija

Kvalitetno javno zagovaranje trai i kontinuitet povratne informacije i evaluaciju uloenog napora. U okviru evaluacije potrebno je odgovoriti na slijedea pitanja: da li je postignut cilj i kako poboljati strategiju? Neophodno je stalno procjenjivati strategiju uzimajui u obzir specifine ciljeve i taktike te njihovu fleksibilnost u prilagoavanju potrebama. Ustanovljeni indikatori uspjeha e pomoi pri ovoj procjeni.

6.3. graenje odnosa s javnou

Djelovanje u javnosti i povezivanje sa akterima na razliitim nivoima (od pojedinaca do institucija), stvara mo, snagu i uticaj. Otvaranje novog prostora u javnosti, kreiranje zajednikog interesa, koji tu prije nije postojao, daje snagu organizaciji i njenim lanovima. Mo raste i kad znate uticati na one koji donose odreenu odluku. Pitanja koja uputite putem javnog zagovaranja stvaraju mo da dobijete odgovore koji vam trebaju. Odgovori koje ujete daju dodatne informacije koje se mogu iskoristiti pri javnim nastupima. Metode ukljuivanja graana grade vjetine aktivista, ohrabruju ih da izazivaju vlast i mo i poboljaju ivot onih koji imaju manje konvencionalnu politiku mo i slabije ekonomske izvore. Njihova mo i snaga, koju donose u javna djelovanja i javni ivot, omoguuju im da nezavisno djeluju zavisno od uoenih potreba i prioriteta.

JAVNO ZAGOVARANJE

Svaka akcija zahtijeva sredstva te je za uspjeno javno zagovaranje jedno od kljunih elemenata nai izvor za potrebna finansijska sredstva.

25

Sve nevladine organizacije trebaju njegovati dobre i zdrave odnose sa drutvom, kako bi se mobilizovala javnost i aktivirala njihova oekivanja. Pri graenju odnosa s javnou, neophodno je koristiti medije. Dobri odnosi s javnou omoguavaju nevladinoj organizaciji da bude ohrabrena u svojim akcijama. Pored toga, zahvaljujui izgraenim dobrim odnosima NVO s javnou, kompanije koje podravaju aktivnosti civilnog drutva (npr. od ekolokog znaaja i dr.) mogu donirati i dio svog profita za projekte i akcije.

JAVNO ZAGOVARANJE

preporUke: nvo trebaju posvetiti vie panje funkciji javnog zagovaranja, kako bi uspjeno zastupale interese socijalnih grupa koje okupljaju i doprinijele rjeavanju njihovih kljunih pitanja. javno zagovaranje treba da ima kontinuitet, drutvenu transparentnost i sistemski pristup, a ne da bude ad hoc nesistematska aktivnost. Predstavnici nvo sektora trebaju osnaiti svoje veze sa vladom i donosiocima odluka, kako bi uticali na stvaranje njihovog boljeg razumijevanje problema koji se odnose na odreenu socijalnu grupu, to bi dovelo do zajednikog rada na njihovom rjeavanju. Pri tome, nvo treba da koriste objektivne argumente vezane za aktualnu situaciju, kako bi ukazali na to da se radi o irem drutvenom problemu, a ne ostvarivanju linih interesa grupe pojedinaca. da bi uspjeno javno zagovarale i postigle drutvenu transparentnost, nvo treba da uspostave jaku i kontinuiranu saradnju s medijima, kako bi podsticali aktivizam irih grupa volontera na rjeavanju pitanja koja su predmet javnog zagovaranja, jer brojnost uesnika u zagovaranju moe imati znaajan uticaj na ostvarivanje eljenog cilja.

26

7.

Finansiranje nvo

injenica da se nevladine organizacije u BiH uglavnom oslanjaju na meunarodna donatorska sredstva kao izvor finansiranja, u dugoronom smislu, ugroava njihovu odrivost, obzirom na trend smanjenja donatorskih sredstava u BiH. Da bi mogle da odre svoje funkcionisanje i aktivnosti u zajednici, NVO se moraju oslanjati i na druge izvore prihoda.

7.1. izvori finansiranja

U skladu sa zakonskim okvirom u BiH, izvori prihoda za NVO su: lanarine, dobrovoljni prilozi, dravne subvencije, pasivni prihodi (npr. od zakupnina, honorara, kamata, dividendi i sl.), i W ostvarivanje aktivnosti utvrenih statutom, prodaja prizvoda i usluga. W W W W

Iako se koristi termin nevladine organizacije, koji podrazumijeva da su ove organizacije nezavisne u odnosu na Vladu, ipak neke NVO se u finansijskom smislu oslanjaju i na vladine fondove kao izvor finansiranja, namijenjene za razvojne aktivnosti koje implementira nevladin sektor. Prihodi slue za pokrivanje administrativnih, operativnih trokova, isplatu honorara spoljnim saradnicima, isplatu plata zaposlenim u NVO koji su angaovani na projektima te pokrivanje posebnih trokova aktivnosti.

27

Godinjim budetom Optine amac izdvajaju se znaajna sredstva za finasiranje projekata nevladinih organizacija koji doprinose ekonomskom razvoju lokalne zajednice. Sredstva planirana Budetom Optine, raspodjeljuju se prvenstveno udruenjima graana iji projekti: W pomau rjeavanju problema omladine, porodice, nezaposlenosti, izbjeglica, starih osoba, osoba sa posebnim potrebama i sve graanske inicijative koje pomau ustanovljavanju bezbjednosti i sigurnosti posebno na socijalnom planu, afirmiu kulturne potencijale i kulturne posebnosti grada i optine, inicijative i aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture, afirmiu i pomau u realizaciji principa javnosti u radu dravnih organa i ustanova koje se dijelom ili u potpunosti finansiraju javnim prihodima, afirmiu i pomau u procesu transformacije organa lokalne vlasti u savremene centre pruanja usluga orijentisane prema graanima, afirmiu i pomau stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta, afirmiu i pomau razvoj sporta i fizike kulture, afirmiu i pomau ouvanju ivotne sredine i podizanju nivoa ekoloke kulture, afirmiu ulogu graanina u procesu odluivanja i podiu nivo demokratskih standarda, afirmiu i pomau u ostvarivanju prava potroaa, prava na zdravu hranu, afirmiu i podstiu urbani nain razmiljanja, slobodu i toleranciju kao opte etike vrijednosti modernog drutva.

W FINANSIRANJE NVO

W W W W W W

Da bi udruenje graana bilo u mogunosti da dobije sredstva iz ovog fonda, neophodno je da dostavi: W W dokaz o registraciji u BiH i RS i sjeditu na podruju optine amac, kratak opis organizacije sa podacima o predhodno realizovanim projektima, projekt kojim organizacija konkurie za dodjelu sredstava.

2

Projektni prijedlog koji organizacija upuuje komisiji na razmatranje mora da sadri: W naziv projekta, W naziv organizacije (adresa, telefon/fax i e-mail) W oblast na koju se odnosi projekt i opis konkretnog problema koji se rjeava realizacijom projekta, W ciljeve projekta (na koji nain projekat doprinosi rjeavanju problema), W detaljan opis projekta (skice, planovi, crtei, fotografije, kompjuterske simulacije i drugo sa projekcijom dinamike realizacije projekta), W budet projekta (po stavkama projekta i sumi koja se potrauje), W nain praenja projekta, W ovlaeno lice za realizaciju projekta i W broj iro rauna. FINANSIRANJE NVO Raspodjelu sredstava vri Komisija za saradnju sa udruenjima graana koju obrazuje naelnik Optine, a sastoji se od predsjednika i etiri lana.*
* Izvor: Odluka Skuptine Optine amac o kriterijumima,nainu i postupku raspodjele sredstava udruenjima graana od 19.03.2004. godine.

7.2. Prikupljanje sredstava

Prikupljanje sredstava nije nauka te ne postoji univerzalna definicija nego je, kako veina autora ukazuje, zbir razliitih iskustava. Razlikujemo dva osnovna naina prikupljanja sredstava: W oportunistiko prema ukazanoj prilici i W strateko. Strateko prikupljanje sredstava motivisano je i pokree se generalnim ciljevima organizacije, a ne uticajima iz njene okoline. Za takvo prikupljanje sredstava treba postojati jasna vizija onoga to organizacija eli ostvariti, treba imati isplanirane korake za ostvarenje tog cilja, a sve aktivnosti su rezultat dugoronog planiranja organizacije. U fazi planiranja, se kao dio poslovnih planova procjenjuje i iznos potrebnih finansijskih sredstava za dvije do tri godine rada.

29

Vano je istai da je, kod koritenja donatorskih sredstava, izgradnja povjerenja kod donatora od posebne vanosti te NVO trebaju biti potpuno jasne i iskrene u obraunavanju potrebnih trokova u svojim zahtjevima za finasiranje, kako bi se izgradili dobri odnosi sa donatorom na dugoronoj osnovi. Posao prikupljanja sredstava je da pokaete donatorima kako njihov novac moe uiniti pomak u ivotima ljudi. Veoma je bitno usmjeriti prikupljanje sredstava na specifine projekte, a ne na cjelokupan posao organizacije, jer je na taj nain lake potaknuti entuzijazam vaih donatora. Kada od nekog dobivate novac, duni ste osigurati troenje novca u one svrhe za koje je prikupljen. U suprotnom dogodie vam se gubitak povjerenja. Pri planiranju finansijskih sredstava neophodno je uzeti u obzir slijedee: W W mogunost volonterskog rada lanova NVO, donatori esto daju prioritet kratkoronim projektima sa jasnim ciljevima, koji mogu doprinijeti izgradnji neovisnosti NVO, uvrtavanje prihoda iz projekata, od prodaje usluga ili proizvoda, koji su znaajni u dostizanju samoodrivosti projekata, donatori su uglavnom vie zainteresovani za pokrivanje trokova projekta koji su direktno vezani za implementaciju aktivnosti, nego za pokrivanje trokova organizacije, kao optih trokova (opti trokovi se dodaju kao posebna stavka u budetu projekta, u skladu sa politikom donatora, npr. za opte trokove EU dozvoljava do 7%, UNICEF do 14% od vrijednosti projekta itd.); da li politika donatora omoguuje ukljuivanje sredstava za nepredviene situacije, uslijed kojih moe doi do prekoraenja budeta (npr. uticaj inflacije, promjena valutnog kursa, porast cijena kljunog materijala i sirovina i sl.) indirektno finansiranje moe takoe biti od znaaja, kao to je obezbijeena pomo kroz rad strunjaka za potrebe projekta, mogunost koritenja usluga ili prostora bez naknade i sl.

FINANSIRANJE NVO

30

preporUke: jedan od osnovnih problema nvo je nedostatak sredstava za akcije, to stvara jaanje konkurentnosti u nvo sektoru. Uzrok ovog problema je i esta orijentisanost nvo samo na jedan izvor sredstava-lokalnu upravu. da bi postigle svoju finansijsku samoodrivost, nvo moraju usvojiti strateki pristup u planiranju finansiranja i koritenju drugih izvora. / U animiranju drugih donatora, neophodno je provesti analizu donatora i identifikovati prioritete donatora, kako bi se prijedlozi projekata usaglasili sa prioritetima donatora. takoe, vano je naglasiti koji e problemi ciljne grupe i kako biti rijeeni projektom, kako bi se definisala opravdanost ulaganja prema donatoru. / Kako bi nvo okupila vei broj pripadnika socijalne grupe ije probleme rjeava i poveala svoje finansiranje iz lanarina, potrebno je za lanove obezbijediti i odreene koristi. razvijanje usluga za lanove i osmiljavanje akcija koje e stvoriti i odreene koristi za lanove su od posebnog znaaja za sve nvo. / iako je bh. privredni sektor nedovoljno razvijen, donacije od preduzea su vaan izvor finansiranja za nvo. vano je obezbijediti i povratnu korist za preduzea, kako bi ona dobila potvrdu za svoje dobroinstvo u zajednici, npr. kroz promovisanje i izgradnju imida tih preduzea u javnosti, kroz medijske aktivnosti projekta ili dodjelu zahvalnica za donaciju. neophodno je, kroz aktivnosti odnosa s javnou nvo, kontinuirano uticati na senzibilnost zajednice i pojedinaca na probleme odreenih socijalnih grupa, kako bi se obezbijedila podrka privrednog sektora i poveali dobrovoljni prilozi pojedinaca. / osmiljavanje aktivnosti za generisanje prihoda, u skladu sa statutom, trebaju biti, takoe, sastavni dio strategije finansiranja nvo. Potrebno je razvijati i aktivnosti prodaje proizvoda i/ili usluga koje moe kreirati nvo sa svojim lanstvom, kako bi se stvorila dodatna finansijska sredstva za nvo.

FINANSIRANJE NVO

31

.
W W W W W

odrivost

Neophodno je jaati nevladin sektor kako bi se obezbijedila njegova dugorona samoodrivost. Odrivost se moe posmatrati sa nekoliko razliitih aspekata: institucionalna odrivost finansijska odrivost odrivost projekata odrivost kroz izgradnju kapaciteta ljudskih resursa odrivost kroz formiranje mree.

8.1. institucionalna odrivost

Institucionalni aspekt odrivosti polazi od injenice da organizaciju ine ljudi. Da bi mogla da opstane, organizacija mora imati kvalitetno osoblje, to podrazumijeva kvalifikovanost i motivisanost osoblja za rad. Iako lider organizacije ima znaajnu ulogu, odrivost organizacije nije mogua bez odravanja kvalitetne strukture zaposlenih. Organizacija je jaka ako ima jasno definisane ciljeve i ubjeenja o vrijednostima kojima tei a sa kojima se identifikuju njeni zaposleni u ostvarivanju vizije. Stoga, da bi se obezbijedila odrivost NVO treba da jasno identifikuje koji faktori mogu doprinijeti njenoj sigurnosti ili, sa druge strane, koji su faktori koji mogu ugroziti njen opstanak. Sagledavanje unutranjih faktora, kao i faktora iz okruenja kroz analizu snaga, slabosti, te mogunosti i prijetnji iz okruenja (tzv. analiza SWOT - Strengths, Opportunities, Weaknesses, Threats), te kombinacija prioriteta iz rezultata analize, treba da dovede do definisanja politike odrivosti - ta je potrebno uraditi.

8.2. Finansijska odrivost

Preporuke za finansijsko jaanje bi se uglavnom odnosile na slijedee:

32

privlaenje sredstava donatora za finansiranje 3 do 5 godina,

W W W W

jaanje kapaciteta i vjetina NVO te strategija za pristup sredstvima, stranih donatora, javnih fondova te fondova privatnog sektora; razvoj sistema za transparentnost finansiranja iz fondova razliitih nivoa vlasti i donatora; unaprijeenje koordinacije sa donatorima; razvoj vjetina za odgovarajue kreiranje prihoda; izgradnja svijesti i ovjekoljublja kod kompanija i javnosti.

Za odrivost je neophodno jaati sposobnost NVO da se konsoliduju i poveaju svoju interakciju sa drutvom kroz izvravanje svoje misije.

8.3. odrivost projekata

Ukoliko NVO implementira projekte, koji su orijentisani na koristi za krajnje korisnike, potrebno je obezbijediti i odrivost projekta, kada se radi o projektima koji trebaju nastaviti sa radom nakon zavrne faze implementacije. Zbog toga, potrebno je obezbijediti i odreeno uee zajednice kroz sufinansiranje projekata ili odreen doprinos u stvarima, kako bi se osiguralno minimalno lokalno vlasnitvo projekta. Projekt moe da, nakon izvjesnog vremena, postigne odrivost i kroz pruanje usluga ili prodaju proizvoda ciljnoj grupi projekta, kako bi se stvarao prihod.

8.4. odrivost kroz izgradnju kapaciteta ljudskih resursa

Vaan aspekt postizanja odrivosti je i izgradnja kapaciteta kroz obuku ljudskih resursa, posebno u odnosu na odrivost projekta. Ukoliko se u toku implementacije projekta vri obuka ljudskih resursa, koji e nakon zavretka projekta, imati certifikat za dalje prenoenje znanja ili da dalje pruaju usluge koje su zapoete projektom, to e omoguiti odrivost.

8.5. odrivost kroz formiranje mree

esto postoje razliite NVO koje imaju iste ciljeve i koje su usmjerene prema istim vrijednostima. Formiranjem mree razliite grupe rade zajedno i udruuju svoje napore usmjerene prema istim, konsenzusom postignutim, ciljevima kroz koordinaciju njihovih

ODRIVOST

33

strategija djelovanja te objedinjavanje resursa. Mrea koja ukljuuje niz NVO, grupa i pojedinaca, koji dijele iste ciljeve, pokazuje kreatorima politika i donosiocima odluka da postoji ira podrka za odreene ciljeve i programe, to stvara jau osnovu javnog zagovaranja i efektivniji rad na ostvarivanju interesnih programa. Odrivost nevladinog sektora je znaajan cilj svakog demokratskog drutva. Iskustva razvijenih zemalja poinju se sve vie izuavati i primjenjivati i u manje razvijenim zemljama u cilju kreiranja samoodrivosti nevladinih organizacija i kreiranja jakog civilnog sektora, koji ima bitnu ulogu u rjeavanju vanih socijalnih i ekonomskih problema.

preporUke: W Uspjenost nvo poiva na kvalitetu njenih ljudskih resursa. Kako bi postigla svoju odrivost, nvo treba razvijati vjetine i sposobnosti svojih zaposlenika. obzirom da volonteri imaju znaajnu ulogu u radu nvo i njih treba ukljuivati u ove aktivnosti. Primjena politike cjeloivotnog uenja je neophodna za institucionalnu odrivost nvo. U pogledu finansijske odrivosti, nvo trebaju unaprijediti svoj pristup donatorima, lanovima te privrednom sektoru i zajednici uopte, kako bi razvile strateki pristup planiranju finansiranja, uz preporuke date u poglavlju 7 ovog vodia. odrivost projekta je i jedan od vanih kriterija donatora, koji daju prioritet projektima koji e biti odrivi i nastaviti kreirati koristi u zajednici. stoga, nvo trebaju u planiranju projekata predvidjeti i mogunosti postizanja odrivosti projekta i nakon isteka vremena implementacije, bilo kroz dalju podrku lokalne zajednice ili prodaju usluga/proizvoda koje su kreirane projektom. nedostatak kvalitetnih i osposobljenih ljudskih resursa u zajednici esto je uzrok razliitih problema. nvo trebaju posmatrati ljudske resurse kao osnovni preduslov razvoja, te ukljuivati aktivnosti jaanja ljudskih resursa zajednice u odrivost svojih projekata.

ODRIVOST

34

U praksi lokalnih nvo uoen je nedostatak saradnje sa drugim nvo koje dijele iste ciljeve. neophodno je razvijati saradnju kako bi se udruili napori u zagovaranju zajednikih ciljeva te omoguila razmjena iskustava i dobre prakse u rjeavanju pitanja od interesa za ciljnu grupu.

ODRIVOST

35

Kontakti nevladinih organizacija sa podruja optine amac

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Udruenje ena amac Kontakt osoba: Radojka Sladoje Adresa: Vuka Karadia bb, amac Telefon: 054 612 898 Omladinski centar Obudovac Kontakt osoba: Dragan Mitrovi Adresa: Centar bb, Obudovac Telefon: 054 643 339 E-mail: oc_obudovac@obudovac.net Udruenje za zdrav ivot i ekologiju svijesti Kontakt osoba: Slobodan Masli Adresa: Nikole Tesle bb, amac Telefon: 054 614 027 E-mail: mindecology@yahoo.com Udruenje poljoprivrednika Posavina Obudovac Kontakt osoba: Lazo Markovi Adresa: Obudovac bb Telefon: 054 641 547 Srpsko prosvjetno i kulturno drutvo PROSVJETA Kontakt osoba: Duan Jovanovi Adresa: Generala Drae bb, amac Telefon: 054 611 527 Srpsko sokolsko drutvo Sveti Vasilije Ostroki Kontakt osoba: Jovo Laki Adresa: Telefon: 054 612 516 KUD amac Kontakt osoba: Mladen Radovi Adresa: Vuka Karadia bb, amac Telefon: 065 861 628 Kino amaterski klub Osam i po Kontakt osoba: Goran uri

36

8.

 9. 10. 11. 12.

Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 065 954 486 Odred izviaa Mrea Kontakt osoba: Miodrag Anti Adresa:Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 620 450 Sportski savez Kontakt osoba: Petar Buzakovi Adresa: Telefon: 054 612 613 Lovako udruenje Fazan Kontakt osoba: Zoran Stankovi Adresa: Obiliev venac bb, amac Telefon: 054 611 946 Sportsko ribolovno drutvo Kontakt osoba: Momir Pisarevi Adresa: Jovana Cvijia bb, amac Telefon: 054 611 221

13. Optinska boraka organizacija Kontakt osoba: Lazar Blagojevi Adresa: Kralja Aleksandra Karaorevia bb, amac Telefon: 054 611 555 14. 15. 16. Savez udruenja boraca NOR-a optine amac Kontakt osoba: Rajko Ilikovi Adresa: Vuka Karadia bb, amac Telefon: 054 611 946 Udruenje penzionera Kontakt osoba: Radovan Jankovi Adresa: Vuka Karadia bb, amac Telefon: 054 612 981 Udruenje DIV Kontakt osoba: Miodrag Anti Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 610 451

37

17. 18.

Udruenje slijepih i slabovidnih lica Kontakt osoba: Andrija Petri Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 612 405 Udruenje gluvih i nagluvih Kontakt osoba: Stevan Josipovi Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 611 125

19. Udruenje graana za pomo licima sa posebnim potrebama Kontakt osoba: Marko Pisarevi Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 611 125 20. Optinski odbor Crvenog krsta Kontakt osoba: Cvijetin Josipovi Adresa: Kralja Aleksandra Karaorevia 5, amac Telefon: 054 612 774 21. Udruenje poljoprivrednika korpara Grebnice Kontakt osoba: Mato Blaanovi Adresa: Grebnice bb Telefon: 054 480 082 22. Udruenje graana povratnika Odmut bara Kontakt osoba: Ilija Markovi Adresa: Grebnice 87 Telefon: 054 480 090 23. Svetosavska omladinska zajednica SPC Obudovac Kontakt osoba: Drago Pajkanovi Adresa: Obudovac bb Telefon: 054 641 715 24. Udruenje graana povratnika Bosanski amac Kontakt osoba: Ferid Mujakovi Adresa: Kralja Aleksandra Karaorevia 21, amac Telefon: 054 611 802

3

25. Udruenje logoraa amac Kontakt osoba: Spasoje Lazi Adresa: Nikole Paia bb, amac Telefon: 054 612 753 26. Udruenje farmera Obudovac II-Branica Kontakt osoba: Savo Boi Adresa: Branica bb Telefon: 054 642 273 27. Udruenje mljekara Gornja Slatina Kontakt osoba: Nikola Nedi Adresa: Gornja Slatina bb Telefon: 054 661 377 28. Udruenje graana Forum za razvoj demokratije Kontakt osoba: Boo Ninkovi Adresa: Naselje Nemanjia bb, amac Telefon: 054 611 788 29. Udruenje poljoprivrednika Agrofarmer Kontakt osoba: Stevan Tutnjevi Adresa: Njegoeva 25, amac Telefon: 065 569 833 30. Udruenje izbjeglih, raseljenih i drugih lica Ostanak Kontakt osoba: Nikola Luki Adresa: Vuka Karadia 16, amac

Za NVO u Optini amac nadleno je Odjeljenje za privredu i drutvene djelatnosti Kontakt osoba: Sabahudin Hasanovi, referent za obnovu, razvoj i nevladine organizacije Kontakt telefon: 054 611 800

39

Telefon: 065 947 645

Korisni linkovi
www.ngo.ba www.ngomanager.org www.europa.eu.int www.undp.ba www.networklearning.org www.globalpolicy.org Za detaljnije informacije o funkcionisanju NVO sektora u BiH potraite publikaciju UNDP-a Prirunik za nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini.

40