PITANJA I ODGOVORI IZ MEUNARODNO HUMANITARNO PRAVA: 1. to je meunarodnog humanitarnog prava?

Fact sheet pruajui saeti opis izvora, sadraj i podruje primjene meunarodnog humanitarnog prava. Meunarodno humanitarno pravo je skup pravila koja trae za humanitarnu razloga, ograniiti uinke oruanih sukoba. Ona titi osobe koje nisu ili vie ne uestvuju u neprijateljstvima i ograniava sredstva i metode ratovanja. Meunarodnog humanitarnog prava je takoer poznat kao zakon rata ili oruanog sukoba zakona. Meunarodnog humanitarnog prava, je dio meunarodnog prava, koji je tijelo pravila koja ureuju odnose izmeu drava. Meunarodni zakon sadrane u sporazumima izmeu drava ugovori ili konvencije - u obiajna pravila, koja se sastoji od Dravnog praksi smatra ih kao obvezujue, te u opim naelima. Meunarodnog humanitarnog prava, primjenjuje na oruane sukobe. To ne ureuju li dravni svibanj zapravo koristiti silu, a to je ureeno vaan, ali razliita, dio meunarodnog prava postavljena u Povelji Ujedinjenih naroda. 2. Odakle potjeu Meunarodno humanitarno pravo? Meunarodnog humanitarnog prava je ukorijenjen u pravila drevne civilizacije i religije - rat je uvijek bio podloan odreenim naelima i obiaja. Univerzalni kodifikacija meunarodnog humanitarnog prava, poela je u devetnaestom stoljeu. Od tada, Drave su se sloile da se niz praktinih pravila, na temelju gorko iskustvo modernog ratovanja. Ova pravila sstrajk paljivog ravnoteu izmeu humanitarnim pitanjima i vojne potrebe Dravama. Kao to je meunarodna zajednica je rastao sve vei broj drava su doprinijeli razvoju tih pravila. Meunarodnog humanitarnog prava, oblici danas je univerzalno tijelo zakonom. Povijesni Pribliavanje izmeu meunarodnog humanitarnog prava i ratnog Za veinu od 20. stoljea, meunarodnog humanitarnog prava ili "Zakon o enevskim" je razlikovati od "Zakona o Haagu" ili ratnog ispravan. Zakon o Haagu "odreuje prava i dunosti belligerents u voenju poslovanja i ograniava izbor sredstva u obavljanju zla." In particular, to se tie samog s definicijom borbenog, utvruje pravila vezanih za sredstva i metode ratovanja, a ispituje se pitanje vojne ciljeve. U isto vrijeme, Zakon o enevi, koji se uglavnom usredotouje na ljudska bia kao rtve rata, izravno je inspiriran principu ovjeanstva. Ona se odnosi na one koji ne sudjeluju u sukobu, kao i vojne osobe hors de combat. On prua pravnu osnovu za zatitu i humanitarnu pomo provode nepristrani humanitarnih organizacija kao to je Meunarodni odbor Crvenoga kria. Ovaj fokus moe nai u enevskih konvencija. S usvajanjem u 1977 protokoli za enevskih konvencija, dva sojevi zakona poela pritjecati. Ve prije, fokusirajui se na lanke ovjeanstva moe se nai u Zakonu o Haagu (tj. za zatitu odreenih ratnih zarobljenika i civila na okupiranim teritorijama) artikala koji su kasnije ukljueni u Zakon o Geneva 1929 i 1949). Ipak, od 1977 Protokoli se odnose na zatitu rtava i na meunarodnoj i unutarnjih sukoba, ne samo ukljuene aspekti obje Zakona o Hagu i Zakona o enevi, ali i vana aspekta ljudskih prava. 3. Gdje je meunarodnog humanitarnog prava, da se nae? A veliki dio meunarodnog humanitarnog prava sadrana je u etiri enevske konvencije iz 1949. Gotovo svaka drava u svijetu je dogovoreno da se zavjetom njih. The konvencija Razvijene su i nadalje, te od dva sporazumi: njihove dopunske protokole za 1977 se odnose na zatitu rtava oruanih sukoba. Ostali sporazumi zabraniti koritenje odreenog oruja i vojne taktika i tite odreene kategorije ljudi i dobara. Ovi sporazumi ukljuuju: 1954 Konvencije za zatitu kulturne imovine u sluaju oruanog sukoba, kao i njegova dva protokola; 1972 Bioloka Oruje Konvencije; konvencionalnom oruju iz 1980 Konvenciji i njenim protokolima pet; kemijskog oruja iz 1993 Konvencije; 1997 Ottawske konvencije o protupjeakih mina;

iz 2000 fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o ukljuenosti djece u oruani sukob. Mnogi odredbama meunarodnog humanitarnog prava su sada prihvaena kao obiajna prava - da je, openito pravilo po kojem sve drave obvezuju. 4. Kada meunarodnog humanitarnog prava primjenjuju? Meunarodnog humanitarnog prava, vrijedi samo za oruani sukob, to ne pokriva unutarnje napetosti ili poremeaja kao to su izolirane nasiljem. Zakon se odnosi samo jednom sukob je poeo, a onda jednako na sve strane bez obzira na to koji je zapoeo borbi. Meunarodnog humanitarnog prava, meunarodnog razlikuje i ne-meunarodnog oruanog sukoba. Meunarodnog oruanog sukoba u kojem su oni najmanje dvije drave su ukljueni. Oni su podloni irok raspon pravila, ukljuujui i one navedene u etiri enevske konvencije i Dopunski protokol I. Non-meunarodnim oruanim sukobima su ograniena na teritorij jedne drave, ili koja se tiu redovnim oruanim snagama u borbi protiv grupa oruanih disidenti, ili oruanih groups borbi jedni druge. A vie ogranieni izbor interna pravila se primjenjuju na oruane sukobe i poloi u zajednikim lanom 3 do etiri enevskih konvencija, kao iu Dopunski protokol II. Vano je razlikovati izmeu meunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava. Dok neke od svojih pravila su slina, ova dva tijela zakonom su razvili odvojeno i sadrani su u razliitim ugovorima. In particular, ljudskih prava-za razliku od meunarodnih humanitarnih zakona primjenjuje se u miru, a mnoge njegove odredbe svibanj biti obustavljeni tokom oruanog sukoba. 5. to Meunarodno humanitarno pravo pokriva? Meunarodnog humanitarnog prava obuhvaa dva podruja: zatitu od onih koji nisu, ili vie nema, koji sudjeluju u borbi; ogranienja sredstava ratovanja - posebice oruja i metode ratovanja, kao to su vojne taktike. Osnovna pravila meunarodnog humanitarnog prava Osoba hors de combat i oni ne sudjeluju u neprijateljstvima e biti zatieni i tretirani humano. Zabranjeno je ubiti ili raniti neprijatelja koji surrenders ili tko hors de combat. Ranjenika i bolesnih e biti zbrinut i zatien od strana u sukobu koji ih ima u svojoj vlasti. The amblem Crvenog kria i Crvenog polumjeseca moraju biti potovani kao znak zatite. Zarobljenih civila i borbenog moraju biti zatieni od djela nasilja i odmazde. Oni e imati pravo da odgovaraju njihovim obiteljima i primati olakanje. Nitko ne smije biti podvrgnut muenju, tjelesna kazna ili okrutno ili poniavajue postupanje. Strane u sukobu i lanova njihovih oruanih snaga nemaju neogranien izbor metoda i sredstava ratovanja. Strane e do sukoba u svako doba razliku izmeu civilnog stanovnitva i borcima. Napadi bit e usmjerena iskljuivo protiv vojnih ciljeva. 6. to je "zatita"? Meunarodnog humanitarnog prava, titi one koji ne ele sudjelovati u borbama, kao to su civili i medicinski i vjerski vojnog osoblja. Takoer titi one koji su prestali sudjelovati, kao to ranjenici, brodolom i bolesne borcima i ratnim zarobljenicima. Ove kategorije osobe imaju pravo na potovanje za svoje ivote i za njihove fizike i psihike integriteta. Oni takoer uivati pravnih jamstava. Oni moraju biti zatieni i tretirani humano u svim okolnostima, bez tetnog razlika. Konkretnije: Zabranjeno je ubiti ili raniti neprijatelja koji surrenders ili nije u mogunosti da se bori; bolesnih i ranjenih moraju biti prikupljeni i njegovan od strane stranke ije su snage pronai sebe. Medicinskog osoblja, materijala, bolnice i ambulante moraju biti zatieni. Tu su i detaljna pravila koji se odnose na uvjete pritvora za ratne zarobljenike i civila, nain na koji se tretiraju kad pod vlast neprijateljske snage. Ovo ukljuuje pruanje hranu, sklonite i medicinska skrb, kao i pravo na razmjenu poruka sa svojim obiteljima. Zakon odreuje niz jasno prepoznatljivi simboli koji se mogu koristiti za identificiranje zatienih osoba, mjesta i predmete. Glavni su simboli Crvenog kria, Crvenog polumjeseca i simbole identificirajue kulturne imovine i civilnog obrambenih objekata.

7. to su ogranienja postoje na naoruanje i taktika? Meunarodnog humanitarnog prava, zabranjuje svim sredstvima i metodama ratovanja koje: ne diskriminirati izmeu onih koji sudjeluju u borbi i onih, kao to su civili koji nisu, da je svrha da se zatiti civilno stanovnitvo, individualne civile i civilne imovine; suvian uzrok povrede ili nepotrebne patnje; uzrokovati ozbiljne i dugorone tete po okoli. Humanitarnog prava, stoga je zabranjeno koritenje mnogo oruja, ukljuujui eksplodirajui metaka, kemijska i bioloka oruja, blistavo laserska oruja i protupjeakih mina. 8. Meunarodno humanitarno pravo je zapravo u skladu s? Naalost, postoji bezbroj primjera krenja meunarodnog humanitarnog prava. Sve vie, rtve rata su civili. Meutim, postoje sluajevi u kojima vano meunarodnog humanitarnog prava je napravila razlika u zatiti civila, zatvorenika, bolesnih i ranjenih, i ograniavanje uporabe barbarskog oruja. S obzirom da se ovaj zakon primjenjuje tijelo u vrijeme ekstremnog nasilja, provedbi zakona e uvijek biti stvar velike potekoe. Taj je rekao, tenjom za uinkovitu usklaenosti ostaje kao hitna kao i uvijek. 9. ta treba uiniti kako bi se provele zakon? Mjere moraju biti poduzete kako bi se osiguralo potivanje meunarodnog humanitarnog prava. Drave imaju obvezu uiti pravila njihovim oruanim snagama i iroj javnosti. Oni moraju sprijei ili da kazni krenja ih ako te ipak dogodi. Konkretno, one moraju donijeti zakone najvie kazni teka krenja enevskih konvencija i Dodatni protokoli, koji se smatra za ratne zloine. Drava mora takoer proi zakoni tite Crvenog kria i Crvenog polumjeseca grbovi. Mjere su poduzete na medjunarodnoj razini: sudovima stvorene su da kazni djela poinjena u dva nedavna sukoba (bivu Jugoslaviju i Ruandu). Meunarodni kazneni sud, uz odgovornost repressing inter alia ratne zloine, osnovala je 1998 Rimu Statuta. Bilo kao pojedinci ili preko vlade i razne organizacije, moemo sve napraviti vaan doprinos u skladu s meunarodnim humanitarnim pravom.