UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

KRIVULJA UENJA NA PRIMJERU

SEMINARSKI RAD

Travnik, 2011.

UNIVERZITET VITEZ U TRAVNIKU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK

KRIVULJA UENJA NA PRIMJERU

SEMINARSKI RAD

Predmet: Profesor: Asistent: Student:

Mikroekonomija

Broj indeksa: Smjer:

Travnik, novembar 2011.

SADRAJ

1. UVOD ...................................................................................................................... 1 2. KRIVULJA UENJA (analiza hipoteze) ............................................................ 3 2.1. Crtanje krivulje uenja ..................................................................................... 4 2.2. Uenje u odnosu na ekonomije obujma ........................................................... 5 3. KRIVULJA UENJA U PRAKSI........................................................................ 8 4. ZAKLJUAK....................................................................................................... 10 LITERATURA ......................................................................................................... 11

1. UVOD
Lako je pasti u iskuenje i zakljuiti da su tvrtke s niim dugoronim prosjenim trokovima rastue tvrtke iji proizvodni procesi iskazuju obiljeja rastuih prinosa na opseg. Meutim, to ne mora biti tano. U nekim tvrtkama dugoroni prosjeni trokovi mogu postupno opadati zato to radnici i menaderi usvajaju nove tehnoloke informacije dok stjeu iskustvo na svojim radnim mjestima. U ovom radu je objanjeno ta je ustvari krivulja uenja, koje su tipine krivlje uenja, kako one utjeu na prinose tvrtki, kakve krivulje uenja mogu biti i od ega to zavisi. Proizvodni trokovi mogu biti vei ukoliko uenje nema efekta, a isto tako i manji kako uenje menadera i radnika bude napredovalo. Dotaknuti emo se i teme crtanja krivulje uenja, kao i kakav je meuodnos uenja i ekonomije obujma na primjeru proizvodnje baterija strojeva. Glavni cilj rada je objasniti od ega zavisi smanjenje proizvodnih trokova i prinosa tvrtki i kako to postii. To je takoe objanjeno i na primjeru kemijske industrije, industrije poluvodia i zrakoplovne industrije. Zato tvrtkini granini i prosjeni trokovi opadaju pri uenju? Dok menaderi i radnici stjeu proizvodno iskustvo uenjem, tvrtkini e granini i prosjeni trokovi padati iz etiri razloga: 1) Radnicima esto treba malo vie vremena za izvravanje nekog zadatka prvih nekoliko puta. Njihova brzina raste kako postaju sve vjetiji u izvravanju tog zadatka. 2) Menaderi s vremenom ue kako efikasnije planirati proizvodni proces, od toka materijala do same proizvodnje. 3) Inenjeri su na poetku oprezni pri dizajniranju proizvoda, ali jednom kad steknu dovoljno iskustva mogu dozvoliti promjene dizajna koje smanjuju trokove proizvodnje bez poveanja broja greaka. Bolji i specijaliziraniji alati te poboljana organizacija pogona takoer smanjiti troak. 4) Dobavljai materijala mogu nauiti kako efikasnije obraditi traene materijale, te prenjeti dio tih spoznaja proizvoau u obliku niih cijena materijala.
1

Meutim, ta je posljedica ovoga? Posljedica ovoga je da tvrtka ui kroz vrijeme, dok kumulativne proizvedene koliine rastu. Menaderi mogu iskoristiti ovaj proces uenja za pomo pri planiranju proizvodnje i prognoziranju buduih trokova. Slika 1. ilustrira ovaj proces u obliku krivulje uenja, odnosno krivulje koja opisuje odnos izmeu kumulativne razine proizvodnje i koliine inputa potrebne za proizvodnju svake jedinice. Proizvodni troak tvrtke moe postupno opadati zato to radnici i menaderi postaju iskusniji i efikasnije upotrebljavaju raspoloive pogone i opremu. Krivulja uenja pokazuje do kojeg e stupnja padati sati rada po jedinici proizvodnje dok kumulativna razina proizvodnje raste.

Slika 1.: Krivulja uenja

Izvor: Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. godina

2. KRIVULJA UENJA (analiza hipoteze)

Napredovanje u toku uenja, moe se grafiki predstaviti jednom krivom linijom. Takva jedna krivulja na vidan nain predstavlja kako napreduje uenje kroz izvjestan period vremena. Na osnovu velikog broja takvih krivulja koje su u raznim ispitivanjima procesa uenja dobijene na grupama pojedinaca mogu se uoptavanjem dobiti tipine krivulje napredovanja za razne vrste uenja. Slika 2.: Tipine krivulje uenja

Izvor: Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. godina Postoje uglavnom tri tipa krivulja koje bi predstavljale razliito napredovanje u toku uenja: a) ispupena kriva, b) izdubljena kriva i c) kriva u obliku slova S. Prva tipina kriva predstavlja napredovanje koje je u poetku uenja brzo, pa ukoliko se dalje nastavlja uenje iste stvari, svako dalje napredovanje je sve sporije, to predstavlja negativno ubrzanje napredovanja. Kod ovakve vrste uenja srazmerno najvie se postie u prvim fazama uenja, dok dalje nastavljanje jedne iste stvari, dalja ponavljanja ili vebanja daju srazmerno sve manje prirataje u znanju ili vetini. Na ispupenu krivu nailazimo esto u onim sluajevima uenja u kojima uenik raspolae ve izvesnim prethodnim iskustvom u susednim oblastima znanja ili vetina, kad se za uenje jednog zadatka ve ima potrebno predznanje. U tim sluajevima uenje ve u samom poetku pokazuje jedan upadljiv skok. Srazmerno vee napredovanje u poetku, a kasnije opadanje tog napredovanja, zavisi u
3

mnogome i od teine gradiva koje se ui ili teine i sloenosti radnje koja se savlauje. Ukoliko je gradivo lake i ukoliko su radnje prostije, utoliko e njihovo uenje pokazivati u poetku vee napredovanje, koje e se dalje sve manje poveavati. Na bre napredovanje u poetku uenja utie i jaina motiva sa kojim poinje uenje, a koja moe opadati u toku daljeg uenja. Druga tipina krivulja uenja je izdubljena kriva. Ta linija predstavlja u poetku srazmerno sporo a zatim sve bre napredovanje ukoliko se jedna stvar dalje ui. Na takvo pozitivno ubrzano napredovanje uopte ree nailazimo kod motornog uenja. Ono se naroito retko sree kod uenja relativno prostih vetina. Moda bi sticanje znanja predstavljalo izdubljenu krivu. to dalje uimo, to vie znanja stiemo, utoliko vie stvaramo preduslova i mogunosti za jo vee sticanje znanja. Po pravilu, izdubljena kriva u napredovanju bi se dobila kad god bi se uilo vrlo teko gradivo i vrlo sloene radnje a uz to bi se poinjalo uiti bez ikakvog predznanja. U poetku bi napredovanje bilo sporo, i ukoliko bi uenik vie ulazio u sloenu grau, sve bolje razumevanje i povezivanje bi omoguavalo dalje sve lake i bre napredovanje. Trea krivulja uenja u obliku slova S je stvarna kombinacija izdubljene i ispupene krive. Napredovanje u uenju teeg gradiva i tekih vetina bez potrebnog predznanja u poetku je sporo zatim je sve bre ukoliko se uenje nastavlja. Ali svako vebanje ako se dovoljno produi vodi postepeno zavrnom stupnju savlaivanja zadatka, posle ega napredovanje prestaje. Kriva linija slina slovu S tako predstavlja poetno napredovanje, zatim sve bre napredovanje, ponovno opadanje napredovanja i najzad prestanak daljeg napredovanja. Ona u svom prvom delu pokazuje pozitivno ubrzano i u drugom delu negativno ubrzano nepredovanje u uenju. 2.1. Crtanje krivulje uenja Slika 1. pokazuje krivulju uenja kod proizvodnje alatnih strojeva. Vodoravna osa prikazuje kumulativni broj baterije alatnih strojeva (skupina od otprilike 40 strojeva) koje je tvrtka proizvela. Na okomitoj osi prikazan je broj radnih sati potreban za proizvodnju svake baterije. Input rada po jedinici proizvoda izravno utjee na proizvodni troak jer manje radnih sati znai i manji prosjeni te granini troak proizvodnje.
4

Krivulja uenja na slici 1. temelji se na odnosu L=A+B Gdje je N kumulativni broj proizvedenih jedinica, a L input rada po jedinici proizvoda. A,B i sukonstante, gdje su A i B pozitivni, a vrijednost je izmeu 0 i 1. Kada je N=1, L je jednak A+B, tako da A+B mjeri input rada potreban za proizvodnju prvog proizvoda. Kada je jednak 0, input rada po jedinici proizvodnje se ne mijenja dok kumulativna razina proizvodnje raste; ne deava se nikakvo uenje. Kada je pozitivan, a N se poveava, L postaje arbitrarno blizak taki A. A, dakle, predtsavlja minimalni input rada po jedinici proizvodnje nakon to je ve dolo do uenja koje je bilo mogue. to je vei, to je vaniji uinak uenja. Ako je 0,5, primjera radi, input rada po jedinici proizvodnje pada proporcionalno drugom korijenju kumulativne razine proizvodnje. Ova razina uenja moe znatno smanjiti tvrtkine proizvodne trokove kako tvrtka bude stjecala iskustvo. U primjeru s alatnim strojevima, vrijednost je 0,31. Uz ovu krivulju uenja, svako udvostruenje kumulativne razine proizvodnje smanjuje potrebnu koliinu inputa za oko 20%.1 Kao to pokazuje slika 1., krivulja uenja otro opada kad se kumulativna razina proizvodnje priblii 20 baterija. Utede troka su relativno niske iznad kumulativne razine proizvodnje od 20 baterija. 2.2. Uenje u odnosu na ekonomije obujma Jednom kad tvrtka proizvede 20 ili vie baterija strojeva, bit e gotovo s uinkom uenja. Meutim, ako je proizvodni proces relativno nov, relativno visoki troak pri niskim razinama proizvodnje i relativno niski troak pri viim razinama proizvodnje, mogli bi ukazivati na uinke uenja, a ne na ekonomije obujma. Zbog uenja, troak proizvodnje u zreloj tvrtki bit e relativno nizak bez obzira na opseg poslovanja tvrtke. Ako tvrtka koja proizvodi alatne strojeve u baterijama zna da postoje ekonomije obujma, trebala bi svoje strojeve proizvoditi u vrlo velikim baterijama kako bi iskoristila prednosti koje proizilaze iz veliine. Ako dolazi do uinka krivulje

Zato to je (L-A)=B

, moemo predvidjeti da je 0,8(L-A) priblino jednako B

uenja, tvrtka moe smanjiti svoj troak organiziranjem proizvodnje mnogih baterija bez obzira na veliinu baterije. Slika 3. pokazuje ovu pojavu. AC1 predstavlja dugoroni prosjeni troak proizvodnje tvrtke ija proizvodnja iskazuje obiljeja ekonomije obujma. Promjena proizvodnje od A do B na AC1 dovodi do niih trokova zahvaljujui ekonomijama obujma. Meutim, pomak od A na krivulji AC1 do C na krivulji AC2 dovodi do niih trokova zahvaljujui uenju, koje pomie krivulju prosjenog troka nadolje. Slika 3.: Uenje u odnosu na ekonomije obujma

Izvor: Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. godina

Krivulja uenja je kljuna eli li tvrtka predvidjeti troak proizvodnje novog proizvoda. Pretpostavimo, na primjer, da tvrtka koja se bavi proizvodnjom alatnih strojeva zna da joj potrebe za radnom snagom za proizvodnju prvih 10 strojeva iznose 1, minimalne potrebe A su 0, a je otprilike 0,32. Tabela 1. Sadri izraun ukupnih potreba za radnom snagom za proizvodnju 80 strojeva.

Budui da ovdje imamo krivulju uenja, potreba za radnom snagom po jedinici proizvoda opada uz porast razine proizvodnje. Iz toga proizilazi da ukupna potreba za radnom snagom za proizvodnju stalno rastue razine proizvodnje raste sve manje i manje. Dakle, bude li se tvrtka oslanjala samo na visoke poetne podatke o potrebi za radom, stei e pretjerano pesimistino vienje poslovanja. Pretpostavimo da tvrtka eli dugorono poslovati proizvodei 10 jedinica godinje. Pretpostavimo da ukupna potranja za radnom snagom prve godine iznosi 10. Prve godine proizvodnje trokovi proizvodnje e biti visoki jer se tvrtka ui poslu. Ali nakon to nastupi uinak uenja, trokovi proizvodnje e pasti. Nakon 8 godina, bit e potrebno samo 5,1 jedinica radne snage za proizvodnju 10 jedinica, a troak po jedinici proizvodnje bit e otprilike polovica onog iz prve godine. Dakle, krivulja uenja moe biti vrlo vana za tvrtku koja odluuje je li ulazak u novu industriju profitabilan. Tabela 1.: Predvianje potrebe za radnom snagom za postizanje zadane razine proizvodnje Potreba za jedininom Kumulativna razina proizvodnje (N) radnom snagom za svakih 10 proizvedenih jedinica (L)2 10 20 30 40 50 60 70 80 1,00 0,80 0,70 0,64 0,60 0,56 0,53 0,51 10,0 18,0 (10,0 + 8,0) 25,0 (18,0 + 7,0) 31,4 (25,0 + 6,4) 37,4 (31,4 + 6,0) 43,0 (37,4 + 5,6) 48,3 (43,0 + 5,3) 53,4 (48,3 + 5,1) Ukupna potreba za radnom snagom

Izvor: Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. godina

Brojevi u tabeli 1. U drugoj koloni dobiveni su jednainom log(L)=-0,322log(N/10), gdje je L jedinini input rada, a N kumulativna razina proizvodnje.

3. KRIVULJA UENJA U PRAKSI

Menader tvrtke koja je upravo ula u posao u kemijskoj preraivakoj industriji, susree se sa slijedeim problemom: da li bi trebao proizvoditi na relativno niskoj razini i prodavati po visokim cijenama ili bi cijene proizvoda trebale biti nie, a prodane koliine vee? Druga je mogunost privlana ako krivulja uenja dolazi do izraaja u ovoj industriji. U tom sluaju, poveana proizvodnja s vremenom e smanjiti prosjene proizvodne trokove i poveati profitabilnost. Da bi odluio to uiniti, menader moe ispitati dostupne statistike podatke te razluiti komponente krivulje uenja (uenje novih postupaka od strane radnika, poboljanja od strane inenjera itd.) od rastuih prinosa na opseg. Na primjer, istraivanje koje je obuhvatilo 37 kemijskih proizvoda otkrilo je da su poboljanja u kemijskoj preraivakoj industriji izravno vezana uz rast kumulativne razine proizvodnje, ulaganja u poboljanje kapitalne opreme i u neto manjoj mjeri, uz ekonomije obujma.3 Zapravo, za cijeli uzorak kemijskih proizvoda trokovi su pali 5,5% na godinu. Istraivanje je pokazalo da kod svakog udvostruenja veliine pogona prosjeni troak pada za 11%. Meutim, kod svakog udvostruenja kumulativne razine proizvodnje prosjeni troak pada za 27%. Dokazi jasno pokazuju da su uinci krivulje uenja u kemijskoj preraivakoj industriji vaniji od uinaka ekonomuja obujma. Dokazana je i vanost krivulje uenja u industriji poluvodia. Istraivanje koje je je obuhvatilo sedam generacija dynamic random-access memory (DRAM) poluvodia od 1974. do 1992. godine pokazalo je da su stope uenja bile oko 20%; 10-postotni porast kumulativne razine proizvodnje doveo bi do smanjenja troka za 2%. 4 Tijekom istraivanja usporeeno je i uenje tvrtki u Japanu i SAD-u, nisu pronaene nikakve razlike u brzini uenja. Drugi je primjer industrija zrakoplova, gdje su istraivanja utvrdila da stope uenja dostiu 40%. Slika 4. prikazuje potrebe za radom Airbus Industrie pri
3

Istraivanje je proveo Marvin Lieberman, The Learning Curve and Pricing in the Chemical Processing Industries 4 Istraivanje su proveli D.A.Irwin i P.J.Klenow, Learning-by-Doing Spillovers in the Semiconductor Industry

proizvodnji zrakoplova. Moe se primjetiti da je za proizvodnju prvih 10 i 20 zrakoplova potrebno mnogo vie rada nego za proizvodnju stotog ili dvjestotog zrakoplova. Takoer, krivulja uenja nakon nekog proizvedenih zrakoplova postaje poloena; u ovom sluaju, skoro je svo uenje zavreno nakon proizvodnje dvjestotog zrakoplova. Uinak krivulje uenja moe bitno utjecati na oblik dugoronih krivulja troka te tako pomoi pri donoenju menaderskih odluka. Menaderi mogu pomou spoznaja o krivulji uenja odluiti je li proizvodnja profitabilna te, ako jest, planirati koliko veliki pogon i kumulativna razina proizvodnje trebaju biti da bi se stvorio pozitivan tok novca. Slika 4.: Krivulja uenja tvrtke Airbus Industrie

Izvor: Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. godina

4. ZAKLJUAK
Uenje se obino, u svakodnevnom govoru, a nerijetko i u kolskoj praksi, odreuje kao proces sticanja znanja i razvijanja navika i vjetina. Ovo odreenje podrazumjeva da je aktivnost uenja svjesna, namjerna i motivisana, da se najee svodi na ponavljanje onog to se ui dok se ne usvoji, te da je rezultat uenja izraen u novom znanju, navici ili vjetini. Dok menaderi i radnici stjeu proizvodno iskustvo, tvrtkini e granini i prosjeni trokovi padati zbog uenja radnika, menadera, inenjera i dobavljaa materijala. Posljedica ovoga je da tvrtka ui kroz vrijeme, dok kumulativne proizvedene koliine rastu. Menaderi mogu iskoristiti ovaj proces uenja za pomo pri planiranju proizvodnje i prognoziranju buduih trokova. Napredovanje u toku uenja, moe se grafiki predstaviti jednom krivom linijom koju nazivamo krivulja uenja. Takva jedna krivulja na vidan nain predstavlja kako napreduje uenje kroz izvestan period vremena. U nekim tvrtkama dugoroni prosjeni trokovi mogu postupno opadati zato to radnici i menaderi usvajaju nove tehnoloke informacije dok stjeu iskustvo na svojim radnim mjestima. Proizvodni troak tvrtke moe postupno opadati zato to radnici i menaderi postaju iskusniji i efikasnije upotrebljavaju raspoloive pogone i opremu. Krivulja uenja pokazuje do kojeg e stupnja padati sati rada po jedinici proizvodnje dok kumulativna razina proizvodnje raste. Uinak krivulje uenja moe bitno utjecati na oblik dugoronih krivulja troka te tako pomoi pri donoenju menaderskih odluka. Menaderi mogu pomou spoznaja o krivulji uenja odluiti je li proizvodnja profitabilna te, ako jest, planirati koliko veliki pogon i kumulativna razina proizvodnje trebaju biti da bi se stvorio pozitivan tok novca.

10

LITERATURA
Knjige 1. Robert S.Pindyck, Daniel L.Rubinfeld : MIKROEKONOMIJA, Mate d.o.o. Zagreb, 2005. Godina

Tekstovi s interneta

2. http://www.psihologijaonline.com/pedagoska-psihologija/116-tipicne-krivuljeucenja

11