FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE Banja Luka

SEMINARSKI RAD

Iz predmeta

ODRIVI RAZVOJ I ZATITA IVOTNE SREDINE

Tema seminarskog rada:

UPRAVLJANJE OTPADOM

Student: Starevi Bojan

Mentor: Doc.dr Radenko urica

Istono Sarajevo,maj,2012.god.

Sadraj:

Uvod.... 3 1. Definisanje otpada.................. 4 2.Vrste otpada..4 - 5 3.Nastajanje otpada......................6 - 11 - 3.1 Upravljanje otpadom - 3.2.Smanjenje koliina proizvedenog otpada . ponovna upotreba - 3.3.Recikliranje - 3.3.1.Odvojeno prikupljanje otpada - 3.3.2.Sortiranje iz mjeanog komunalnog otpada - 3.4.Obrada otpada - 3.4.1.Mehaniko-bioloka obrada (MBO) otpada3.4.2.Termika obrada otpada - 3.5.Finalno odlaganje otpada 4.Zakonski okvir upravljanja otpadom u FBiH....11 - 13 - 4.1.Vaei zakoni i pravilnici FBiH (iz oblasti upravljanja otpadom - 4.2.Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU 5.Postojee stanje upravljanja otpadom u FBiH.13 - 15 - 5.1.Komunalni otpad - 5.2.Neopasni proizvodni otpad - 5.3.Otpad iz poljoprivrede, umarstva i stoarstva5.4.Medicinski otpad - 5.5.Opsni otpad 6.Zakljuak........ 16 7.Literatura..... 17

Uvod

U veim zemljama Evropske unije integralni sistem upravljanja otpadom se naziva privreda otpadom, i uspostavlja se za odreenu regiju (grad,okrug,pokrajina i dravu u cjelini) Racionalno upravljanje otpadom predstavlja jedan od kljunih elemenata odrivog razvoja. Radi postizanja cilja i provodbenog sprijeavanja zagaivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoli, upravljanje otpadom obavlja e se na nain koji osigurava: -minimalno nastajanje otpada, a posebice svoenje opasnih znaajki takvog otpada na minimum; -smanjenje nastalog otpada po koliini, uzimajui u obzir naroito posebni i opasni otpad; -tretiranje otpada na nain kojim se osigurava povratvorivog materijala iz njega; -obradom otpada na nain kojim se osigurava povrat sirovinskog materijala iz njega; -sagorjevanjem i odlaganjem otpada na deponije na okolinski prihvatljiv nain onih vrsta otpada koji ne podlijeu povratu korisnih komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije. Usljed sve veeg demografskog rasta, industrijalizacije urbanizacije i ekonomskog bogastva, nagomilavaju se sve vee koliine otpada i u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Povrh toga, to je hemijski sastav otpada sloeniji, te otpad sve vie ugroava ovjekovo zdravlje i okolinu. Uspostavljanje integralnog sistema upravljanja otpadom predstavlja osnovu za uspjenu zatitu osnovnih elemenata okolia: vode,tla,zraka,biljnog i ivotinjskog svijeta,predjela,izgraenog okolia i sl. Osnova za uspostavljanje integralnog sistema upravljanja otpadom privrede otpada u BiH je zakon o upravljanju otpadom. Osnovni moto privrede otpada, treba da glasi: Otpad treba posmatrati kao obnovljive sekundarne sirovine i sekundarna energetska goriva, koje imaju poseban znaaj za ekolokog i ekonomskog aspekta u zatiti osnovnih elemenata okolia. Sve drave Evropske unije pa i BiH imaju svoju strategiju upravljanja otpadom. Krajni cilj upravljanja otpadom je potpuno naputanje odlaganja otpada, odnosno razvoj bezdeponijskog koncepta upravljanja otpadom.

1. Pojmovno definisanje otpada

Pod pojmom otpad, podrazumjeva se sve ono to se u odreenoj aktivnosti pojavljuje kao bezvrjedan nusproizvod. Prema nacionalnoj definiciji otpada u Bosni i Hercegovini otpad znai sve materije ili predmete koji vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da budu odloene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada. Vlasnik moe biti pravno ili fiziko lice. Svaki ovjek obavljanjem redovnih dnevnih aktivnosti proizvodi otpad. U struno-administrativnom smislu pod pojmom otpad podrazumjeva se kruti otpad koji nastaje u domainstvu i industriji, tekui otpad (otpadne vode i muljevi), te radioaktivni otpad (spadaju u vrste otpada koje se zbog svojih svojstava, naina uklanjanja ili zbog poveane potencijalne opasnosti u pravilu zbrinjavanja na poseban nain i pojmovno ne spadaju u grupu krutog otpada iz domainstva i slinog otpada koji nastaje u industriji. Jo od prvih zajednica ljudi su stvarali otpad, ali je on postao veliki problem tek u novije vrijeme. Razvojem i pretvaranjem drutva u potroako, vrste i koliina otpada su se mjenjale. Mnogo je lake prepoznati otpad, nego definisati ta je ustvari otpad.

2. Vrste otpada

Otpad se klasificira prema:

Svojstvima i uticaju na okolinu,

Mjestu nastanka. Otpad po svojstvima i uticaju na okolinu moe se podjeliti na:

Neopasni otpad je onaj otpad koji je po sastavu i svojstvima odreen kao neopasni, odnosno
koji nema svojstvo opasnog otpada pa time nije tetan po okoli i zdravlje ljudi.

Interni otpad je koji ne ugroava okoli, jer ne sadrava ili sadrava u vrlo malim koliinama
tvari koje podlijeu fizikalnoj, hemijskoj i biolokoj razgradnji pa ne ugroava okolinu. Komunalni,industrijski,ambalani, graevinski,elektriki i elektroniki otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad, ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

Opasni otpad je svaki otpad koji sadri tvari koje imaju neko od slijedeih
svojstava:eksplozivnost,reaktivnost,zapaljivost,podraljivost,tetnost,toksinost,infektivnost,kanc erogenost,svojstvo oksidiranja,svojstvo nagrizanja i svojstvo otputanja otrovnih plinova hemijsko0m reakcijom ili biolokom razgradnjom. Otpad se po mjestu nastanka razlikuje prema najnovijim klasifikacijama, tri vrste otpada:

Komunalni otpad je otpad koji nastaje u domainstvima, te u proizvodnim i uslunim

djelatnostima, a po svojstvima je slian onom nastalom u domainstvima.Ovaj otpad nastaje svakodnevno kroz dnevne djelatnosti, pa je i postupanje s ovim otpadom najvei problem.

 Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu ili srodnim
djelatnostima, npr.graevinarstvu,rudarstvu,poljoprivredi,hemijskoj industriji itd. po koiinama, sastavu i svojstvu razlikuju se od komunalnog otpada (industrijski otpad, otpad od saobraaja,bolniki otpad, kanalizacijski mulj, ljaka i pepeo i ostali nespecifirani otpad.

Posebna kategorija otpada u koju spadaju one vrste otpada ije upravljanje je propisano
posebnim pravilnicima i propisima.U tu kategoriju ulazi: -Medicinski otpad (otpad iz zdravstvenih i veterinarskih ustanova), -Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad, -Stare gume, Otpadne baterije i akumulatori, -Stara vozila, -Elektronski i elektroniki otpad, -Otpad iz rudarstva i ekstraktivne industrije, -Graevinski i interni otpad, -Otpadni mulj iz ureaja za proiavanje otpadnih voda, -Otpad ivotinjskog porjekla, -Ambalaa i ambalani otpad. Hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada je: Prevencija nastajanja otpada, Smanjenje koliina ponovna upotreba, Recikliranje, Obrada, Finalno odlaganje.

3 Nastajanje otpada Nastajenje otpada je najvanija karika u pravilnom upravljanju otpadom. Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, a time i pritisak na okoli, bit e uklonjeni. Nastajanje otpada se ne moe sprijeiti, ali se mogu poduzeti odreene aktivnosti (mjere) na smanjenju njegovog nastajanja, Prevenciju nastajanja otpada moe se ostvariti primjenom slijedeih mjera:

Modifikacija proizvodnog procesa,

Redukcija otpada na samom izvoru, Ponovna upotreba proizvoda. Mjere na smanjenju nastajanja otpada se zasnivaju na: Edukaciji i radu s javnou, Unaprijeenju, stimulaciji, motivaciji i, Odrivoj potronji. Vlasti mogu poduzeti slijedee korake ka smanjenju porasta u koliinama otpada, uprkos stalnom ekonomskom rastu i poveanju potroake moi: Regulatorno djelovanje na privredne subjekte s ciljem primjena mjera za smanjenje nastajanja otpada, Provoenje sastavne edukacije drutva, Promotivnim akcijama s ciljem edukacije i utjecaja na promjenu ponaanja potroaa.

3.1 Upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjeren ka postizanju sprjeavanja nastanka otpada, smanjivanju koliine nastalog otpada kao i smanjenju ukupnog djelovanja otpada na okoli. Upravljanje otpadom se mora provoditi na nain da nema: -opasnost po ljudsko zdravlje, -opasnost za biljni i ivotinjski svijet, -oneiavanja okolia:voda, mora, zrak, tla, iznad propisanih graninih vrijednosti, -nekontrolisanog odlaganja i spaljivanja,

-nastajanje eksplozije ili poara, -stvaranje buke i neugodnih mirisa, -pojavljivanje i razmnoavanja tetnih ivotinja i biljaka te razvoja patogenih organizama, -naruavanje javnog reda i mira. Principi definirani u Okvirenoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), (2008/98/EC), EU Strategiji upravljaja otpadom, kao i Federalnoj Strategiji upravljanja otpadom, definiraju osnovnu platformu koncepta upravljanja otpadom, koja se temelji na hijerarhiji postupaka tretmana otpada koji su sastavni dio integralnog sastava upravljanja otpadom.

3.2. Smanjenje koliina proizvedenog otpada ponovna upotreba

Ako se smanje koliine otpada koji se generira, potreba za sakupljanjem i zbrinjavanjem otpada, a time i pritisak na okoli, bit e umanjena. Nastajanje otpada se ne moe sprijeiti, ali se mogu poduzeti aktivnosti na smanjenju koliina proizvedenog otpada:

Edukacija i komunikacija sa javnou mjere prevencije i smanjenja nastajanja otpada

podrazumjeva nekoliko grupa aktivnosti, i to kroz edukaciji javnosti, strunih i administrativnih tijela za rjeavanje tijela za rjeavanje problema u upravljanju otpadom i zatiti okolia openito. Program podizanja javne svijesti i edukacije: -prevencija nastajanja komunalnog otpada, -promocija smanjenja generiranja otpada istija proizvodnja u privrednim i komercijalnim djelatnostima, -odvojeno sakupljanje otpada, -problem divljih odlagalita, Obnovljivi izvori energije. Obuka strunog osoblja: -odgojno obrazovne institucije. -administracija kantoni, opine, -privreda struni timovi, -zdravstvene ustanove struni timovi, -nevladine organizacije.

istija proizvodnja prema definiciji1, istija proizvodnja podrazumjeva podrazumjeva

kontinuiranu primjenu integralne preventivne strategije zatite okoliana procese, proizvode i usluge u cilju poveanja ukupne efikasnosti i smanjenja rizika za ljude i okoli. Osnovni princip istije proizvodnje je:
1

United Nations Environment Programme (UNEP)

-zamjena materijala, -modifikacija proizvodnog procesa, -ponovna upotreba i reciklaa, -uvoenje novih tehnologija. 3.3 Recikliranje

Recikliranje je trei stepen (nakon prevencije i ponovne upotrebe) u hijerarhiji gospodarenja otpadom.

3.3.1.Odvojeno prikupljanje otpada Osnovni preduslov za efikasno smanjenje koliine otpada koja zavrava na odlagalitima je odvojeno sakupljanje otpada.Vodei se operativnim ciljevima postavljenim u Strategiji upravljanja otpadom FBiH, Planom je predviena implementacija aktivnosti na poveanju koliina izdvojenog otpada, to e osigurati trinu vrijednost otpada kao sirovine. Primarna reciklaa temelji se na odvojenom prikupljanju iskoristivog otpada na mjestu nastanka, jer se na taj nain formiraju odvojeni tokovi razliitih vrsta iskoristivih otpadnih materijala, kao i opasnog otpada (npr.papir, plastina i metalna ambalaa, staklo, biorazgradivi otpad, e-otpad, stare gume, akumulatore, stari automobili, stari lijekovi, graevinski otpad i dr.).

Primjenom mjera za prevenciju nastanka otpada na mjestu njegova nastanka, te primjenom pravilnika koji obuhvaaju primarno odvajanje i prikupljanje pojedinih kategorija otpada, a koji je trenutno u fazi donoenja (Pravilnik o ambalanom otpadu) ili se tek trebaju donjeti (otpadna ulja, otpadne gume i sl.), otpad koji se odvojeno prikuplja u okviru komunalnog sastava obuhvaa: Papir i karton, Plastiku, Staklo, Metalnu ambalau, Glomazni otpad, Opasni otpad, Ostalo.

Sastav odvojenog sakupljanja otpada se moe organizovati na razliite naine:

Reciklano dvorite je ograeni prostor opremljen spremnicima i posudama od 1100 do 5000

litara za odvojeno prikupljanje u kojem graani mogu odloiti vlastiti glomazni i ostali odvojeno sakupljeni otpad.Reciklano dvorite mora biti opremljeno da adekvatno primi smjetaj otpadnih sirovina, gdje su neke od njih: (otpadni papir i karton, obojeno i neobojeno ambalano staklo, otpadno eljezo i drugi metali, otpadna plastika(etilen,PET,stiropor), autogume, glomazni kuni otpad, bijela tehnika, rabljena ulja, akumulatori i beterije.

 Zeleni otoci predstavljaju specifine lokacije na podruju sa kojeg se sakuplja komunalni otpad,
a na kojima su smjeteni kontejneri za prihvat razliitih, na izvoru izdvojenih, vrsta otpada (pair/karton, plastika (PET ambalaa), metalna ambalaa, staklena ambalaa)

3.3.2. Sortiranje iz mjeanog komunalnog otpada Sortirnica za mjeani komunalni otpad, procesira reciklani materijal iz mjeanog komunalnog otpada i nalazi svoju tipinu primjenu u sistemima upravljanja otpadom u sredinama koje nemaju razvijen program primarnog izdvajanja reciklanih sirovina iz otpada.Ovakav sistem sortiranja moe izdvojiti i do 45 reciklanog materijala koji posjeduje vlastitu trinu vrijednost. Ostatak materijala, uglavnom onog materijala koji ne posjeduje trinu vrijednost, ili ne moe biti tretiran na neki drugi nain, moe biti iskoriten u energetskim procesima podesnim za spaljivanje ove vrste materijala sa relativno visokom kalorinom moi, ili finalno odloen na sanitarnu deponiju.

3.4. Obrada otpada

Obrada otpada je postupak kojim se u mehanikom, fizikalnom, termikom, hemijskom ili biolokom procesu, ukljuujui i razvrstavanje, mjenjaju svojstva otpada u svrhu smanjivanja koliine i/ili opasnih svojstava, te olakava rukovoenje i poboljava iskoristivost otpada. Pored odvojenog sakupljanja otpada, obrada otpada nudi dodatno izdvajanje korisnih sirovina iz otpada, kao i iskoritenje energetske vrijednosti otpada.

3.4.1. Mehaniko-bioloka obrada (MBO) otpada

Koncept mehaniko-bioloke obrade otpada je razvijen i prvi put primijenjen u Njemakoj, kao odgovor na zahtjeve za koliinskim smanjenjem biorazgradive komponente otpada koji se odlae na deponije, kao i na zahtjeve za to veim izdvajanjem korisnih komponenti iz otpada. MBO tehnologija, sastavljena iz dva odvojena tretmana, mehanikog i biolokog, nudi rjeenje za vrlo vane segmente odrivosti integralnog sistema upravljanja otpadom. Promatrajui odvojeno mehaniku i bioloku fazu MBO tretmana mogue je primijeniti razliite vrste procesa: Mehanika obrada: Rotacijsko sito separacija otpada, Usitnjavanje otpada, Drobljenje i mljevenje, Magnetno razdvajanje otpada, Zrano sortiranje, Presovanje baliranje.

Bioloka obrada:

Kompostiranje, Biostabilizacija, Biosuenje, Anaerobna digestije.

Veina MBO postrojenja u sebi sadri mehaniko sortiranje razliitih komponenti otpada, njihove klasifikacije prema veliini ili neku vrstu predtretmana (sitnjenje, mjeanje) prije biolokog tretmana, a sve u sklopu cjelovite obrade otpada. Odabir moguih naina obrade otpada zavisi od namjene pojedinanih ureaja za MBO.Kada je rije o mehanikoj obradi, svaki ureaj se prioritizira prema tri osnovna zahtjeva mehanike obrade: Osigurati maksimalan povrat materijala, Pripremiti materijal za fazu bioloke obrade, Proiavanje otpadnog materijala na izlazu iz procesa.

S druge strane, odabir naina biloke obrade zavisi od nekoliko faktora: Zahtjevani tip izlaznog materijala (potpuno biostabilizirani vrsti materijal, djelimino biostabilizirani vrsti materijal, vrsto gorivo iz otpada ili bioplin), Koliina otpada za bioloku obradu, Regulative vezane za parametre procesa i sastav izlaznog materijala, Ostali ekonomski i tehniki faktori koji uvjetuju izvodljivost postrojenja.

S obzirom na redoslijed obrade, MBO postupci dalje se mogu podjeliti na: MBO procese mehaniki, pa bioloki proces, BMO procese bioloki, pa mehaniki postupak.

Kod prvog postupka (MBO) odvijau se mehaniki postupci separacije metala, plastike, stakla i eventualnih opasnih tvari. Ostatak je uglavnom biorazgradiv i odlazi na kompostiranje ili anaerobnu digestiju. Tokom kompestiranja materijal se komprimira i stabilizira te se kao takav odlae. Kasnije se moe opet prosijavati te koristiti kao pokrov na odlagalitima. BMO postupak podrazumjeva prvo bioloku obradu tokom koje se organske tvari djelimino razgrade u aerobnim uvjetima, pri emu se troi voda, te sav otpad postaje vie suh o podloniji kvalitetnom prosijavanju. 3.4.2. Termika obrada otpada Pored mehanike, bioloke metode koriste se i tehnologije termike obrade otpada:

Spaljivanje otpada (spaljivanje materijala koji u svojoj osnovi sadre ugljik u okruenju bogatim kisikom, tipino na temperaturama veim od 850C,rezultira stvaranjem otpadnog plina koji se

10

primarno sastoji od CO2 i vode, te duikovih oksida, SO2, itd.Cilj ove metode smanjenje volumena otpada uz istovremeno iskoritavanje energije.Energija moe biti koritena za grijanje, proizvodnju pare i el.energije.Tipine koliine ukupne energije koje mogu biti proizvedene po tonu komunalnog otpada je 0,7MWh struje i 2 MWh daljinskog grijanja.

Gasifikacija (je termiki proces kojim se materijali kao to je ugljen, biomasa, mulj i komunalni otpad prevode u sintetski plin koji onda moe biti koriten za proizvodnju elektrine energije, te proizvode kao to su fertilizatori, hemikalije, zamjenski prirodni plin i sl. Osnovan korist gasifikacije bio-otpada je u mogunosti direktnog koritenja (uz proiavanje) kao goriva turbinskih generatora koji rade na plin, ime se teoretski poboljava sveukupna termika efikasnost postrojenja. Piroliza (je termika degradacija materijala koji sadri ugljik kroz indirektno koritenje vanjskog izvora topline, tipino na temperaturama od 450-750C u odsustvu slobodnog kisika. Produkti pirolize su vrsti ostaci i sintetski plin, dok neke isparljive komponente iz katrana i ulja i mogu biti uklonjene i ponovno koritene. Plazma tehnologija (plazma predstavlja svaki plin u kojem se bar 1 atoma ili molekula djelimino ili potpuno joniziran.Plazma tehnologija moe biti koritena kao alat za zelenu hemiju i upravljanje otpadom2.Pet razliitih kategorija prosesa se koristi kao osnova plazma sastava za upravljanje otpadom:plazma piroliza, plazma spaljivanje, plazma vitrifikacija, plazma gasifikacija, i plazma poliranje za proiavanje plinova.

3.5. Finalno odlaganje otpada

Sanitarna deponija je objekat za finalno odlaganje otpada koji se vie ne moe iskoristiti (reciklirati, kompostirati, koristiti kao gorivo i sl.), To je zatvoren i kontroliran sistem koji podrazumjeva slijedee: Pravilan odabir lokacije podloga na kojoj se gradi mora biti nepropusna i stabilna; Izgradnju posebne podloge (polaganjem zatitne geomembrane) u cilju zatite tla od procjednih voda; Sakupljanje i tretman procijednih i oborinskih voda; Izgradnja postrojenja za proiavanje procjednih voda; Poseban nain odlaganja otpada u elijama gdje se otpad svakodnevno nakon odlaganja razgre, kompaktira i zatrpava slojem zemlje; Prikupljanje i zbrinjavanje deponijskog plina preko sistema za otplinjavanje uz potivanje propisa o koliini zagaujuih materija (lebdee estice, kloridi, floridi, teki metali, SO2, NOX); Konstantni monitoring odlaganja otpada, te redovitog rada i odravanja.

4. Zakonski okvir upravljanja otpadom u FBiH

2

Mollah, M.Y.A., Schennach, R.,Patscheider, J.Promreuk, S.& Cicke, D.L. (2000)Plasma chemistry as a tool for greeen

11

Federalni plan upravljanja otpadom se sa svim svojim aspektima mora uklopiti u zahtjeve domaeg zakonodavstva po pitanjima upravljanja otpadom. Prema lanu III 2.c) Aneksa 4 Dejtonskog sporazuma (Ustava Bosne i Hercegovine) entiteti e osigurati sigurnu i zatienu sredinu za sve osobe u svojim jurisdikcijama, odravanjem agencije za provoenje graanskog prava koja e funkcionirati u skladu sa meunarodno priznatim standardima, uz potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda na koje je ukazano u lanku II i poduzimajui i druge mjere u skladu sa potrebama. Prema Ustavu BiH, entiteti su zadueni za zatitu okolia, te su svi relavantni okolini zakoni doneseni na nivou entiteta, tj. Federacije Bosne i Hercegovine.

4.1. Vaei zakoni i pravilnici FBiH (iz oblasti upravljanja otpadom)

Vaeim zakonodavstvom iz oblasti upravljanja otpadom uveden je i osiguran okvir za suvremeni sistem zakonskih propisa o upravljanju otpadom. Pregled propisa koji ureuju upravljanje otpadom u FBiH:3 Strategija zatite okolia FBiH (2008-2018) Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH,broj:33/03 i 72/09) Odluka o ratifikaciji Konvencije o kontroli prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju (Sl. glasnik BiH, br.31/00) Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH,broj:9/05) Pravilnik o potrebnim uvjetima za prijenos obaveza sa proizvoaa i prodavaa na operatora sistema za prikupljanje otpada (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Pravilnik o sadraju plana prilagoavanja upravljanja otpadom za postojea postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadleni organ (Sl. novine FBiH, broj: 9/05) Uredba o finansijskim i drugim garancijama za pokrivanje trokova rizika od moguih teta, ienje i postupke nakon zatvaranja odlagalita (Sl. novine FBiH, broj: 39/06) Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada (Sl. novine FBiH, broj: 38/06) Uredba o vrstama finansijskih garancija kojima se osigurava prekoraeni transport opasnog otpada (Sl. novine FBiH, broj: 41/05)

Federalni plan upravljanja otpadom 2011-2016

12

Uredba koja regulira obavezu izvjetavanja operatora i proizvoaa otpada o provoenju programa nadzora, monitoringa i voenja evidencije prema uvjetima iz dozvole (Sl. novine FBiH, broj: 31/06) Pravilnik o ivotinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe (Sl. novine FBiH, broj: 8/08) Pravilnik o obrascu, sadraju i postupku obavjetavanja o vanim karakteristikama proizvoda i ambalae od strane proizvoaa (Sl. novine FBiH, broj: 6/08) Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom (Sl. novine FBiH, broj: 77/08).

Postoji jo niz propisa koji na neki nain tj. Indirektno, utjeu ili reguliraju nain upravljanja otpadom kao to su. Zakom o prikupljanju i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Sl. novine RBiH, br. 13/94 i 2/92), te Roterdamska konvencija o postupku davanja saglasnosti na osnovu predhodnog obavjetenja za odreene opasne hemikalije i pesticide u meunarodnoj trgovini i tokholmska konvencija o dugotrajnim organskim zagaujuim supstancama.

4.2. Naela planiranja i upravljanja otpadom u EU

Okvir za evropsku politiku upravljanja otpadom sadran je u rezoluciji EU Vijea o Strategiji upravljanja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada vaeoj okvirnoj Direktivi o otpadu (75/442/EEC) drugim europskim propisima na podruiju upravljanja otpadom. Postoje tri kljuna europska naela: Prevencija nastajanja otpada u cilju ouvanja prirode i resursa, generiranje otpada mora biti minimizirano i izbjegnuto gdje je to mogue Reciklaa i ponovno koritenje ukoliko se generiranje otpada ne moe prevenirati, potrebno ga je ponovno upotrijebiti ili recikljirati ili iskoristiti u procesu povrata energije Poboljanje konanog zbrinjavanja i nadzora u sluajevima gdje se otpad ne oe ponovo koristiti, potrebno ga je tretirati i adekvatno odloiti ili spaliti. Obje ove metode zahtjevaju monitoring i obzirom na njihov potencijal za uzrokovanje opasnih okolinih teta. Obavezu planiranja upravljanja otpadom direktno propisuju tri direktive: Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC), Direktiva o upravljanju opasnim otpadom (91/689/EEC) i , Direktiva o ambalai i ambalanom otpadu (94/62/EC).

Najvanije evropske direktive u sektoru upravljanja otpadom su: Direktiva o otpadu (2006/12/EC) Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC)

13

Direktiva o odlagalitima otpada 1999/32/EC, dopunjena Pravilnikom (EC) 1882/2003) Direktiva o upravljanju 94/31/EC,166/2006 opasnim otpadom (91/689/EEC) s dodacima

Direktiva o mulju s ureaja za proiavanje otpadnih voda (86/278/EEC,dopunjena Direktivom (91/692/EEC) Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC) Direktiva o ambalai 2005/12/EC,1882/2003 i ambalanom otpadu (94/62/EC) s DODACIMA

Direktiva o zbrinjavanju otpadnih ulja (75/439/EEC, s dodatkom 87/101/EEC) Direktiva o otpadu iz industrije titanij-dioksida (78/176/EEC) Direktiva o odlaganju PCB i PCT (96/59/EC) Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EC) Direktiva o elektrinom i elektronikom otpadu (2002/96/EC) Pravilnik o transportu otpada (EC) 1013/2006.

5. Postojee stanje upravljanja otpadom u FBiH

5.1. Komunalni otpad Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koliina proizvedenog komunalnog otpada po stalnom stanovniku u BiH iznosi u prosjeku 1,07kg/stan/dan (389 kg/stan/god.)4. Republiki zavod za statistiku Republike Srpske u svom saopenju5 iz 2009 god. Navodi produkciju otpada od 0,76 kg/stan/god.), dok se FBiH po glavi stanovnika proizvede 270 kg otpada. Prikupljanje otpada u Federaciji Bosni i Hercegovini, obavlja 79 komunalnih preduzea. Komunalni otpad odvoze uglavnom komunalna preduzea u vlasnitvu opina, a u rjeim sluajevima privatna preduzea, kao ALBA Zenica. Otpad se odlae u vreama i kantama od 120 l, kontejnerima od 1.1m i rjee u kontejnerima od 5 m. Prikupljanje otpada se vri kamionima sa i bez potisne ploe. Mehanizacija za prikupljanje i zbrinjavanje otpada je uglavnom zastarjela i ima limitirane performanse.

5.2. Neopasni proizvodni otpad

Ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada u FBiH, prema prikupljenim podacima iz upitnika i procjenama (s obzirom na intezitet proizvodnih djelatnosti i karakteristinog otpada), je oko 2.200.000 t/god.). Najvee koliine generiranog otpada neopasnog proizvodnog otpada, su prisutne na podruju
4 5

Statistika okolia, Saoptenje br.2, Agencija za statistiku BiH (28.10.2010.god.) Statistika ivotne sredine, Godinje saopenje br.167/10, Republiki zavod za statistiku RS (01.09.2010.god.)

14

Tuzlanskog kantona (1.200.000 t/god.), te na podruju Zeniko-Dobojskog kantona (935.000 t/god.), to je razumljivo sa stanovnitva tipa industrije zastupljenje u ovim kantonima. U Tuzlanskom kantonu najvee koliine otpada ine ljaka i pepeo, dok u ZDK to je odsijani koks, troska, ljaka, pepeo, te odsijani aglomerat. Prema trenutnoj praksi zbrinjavanja, dio neopasnog proizvodnog otapada se predaje ovlatenim preduzeima na dalje zbrinjavanje reciklaom ili odlaganjem, kao to su: CIBOS Scholz, SUD-MULL Tuzla, Duga Biogroci, Grioss Jajce. Eko sirovina Maglaj, Natron-Hayat Maglaj, Zovko epe, KEMIS Lukavac, Trgosirovina Sarajevo, SIK Mostar, Tehcentar Ptuj Slovenija i Vatrostalna Busovaa, dok je otpad kao to je ljaka i pepeo biva odloen u krugu samih industrija ili u njihovoj blizini. Metal nastao kao otpad u procesu proizvodnje, je jedna od najvanijih sekundarnih sirovina. Kompanija CIBOS Scholz koja prikuplja, tretira i isporuuje oko 60 od ukupnog metalnog otpada u BiH, a na podruju FBiH oko 70 od ukupnog metalnog otpada, pa je prema tome najvei sakuplja, obraiva i isporuilac metalnog otpada u BiH i u FBiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, najvee koliine neopasnog proizvodnog otpada ini otpad iz termikih procesa 2.306.615 t/god, te otpad iz anorganskih procesa u iznosu od 84.243 t/god. Ukupna koliina neopasnog proizvodnog otpada iznosi 2.542.208 t/god.

5.3. Otpad iz poljopriovrede, umarstva i stoarstva Godinje u Federaciji BiH nastane oko 12.000 t etvenih ostataka, 70.000 t ubuale silae i sijena, 500 t otpadnih biljnih tkiva nastalih uklanjanjem biljne mase s mea, kanala, pored puteva, neobraenih parcela, ekonomskih dvorita i sl. (ambrozija i drugi korovi), 180 t otpadne ambalae od upotrebe pesticida (koja sadre opasne tvari), te 1230 t otpadne plastike i ambalae (vree od gnojiva, sjemena, ambalaa od sjemenskog materijala.), oko 4.800 t otpadnih ivotinjskih tkiva (mortalitet zdrave stoke, te uginule usljed zaraznih boesti na nivou 2006. God.), oko 40 t uginule ribe, te oko 4,6 milijuna t proizvedenog stajnjaka od kojeg u konanici kao otpad zavri oko 40 tj. Oko 1,85 milijuna t/godinje, oko 376.400 m otpada od iskriavanja uma, a koji je bioragradiv i ostaje u umi. Upravljanje ovom vrstom otpada na veoma je niskom nivou jer ne postoji primijenjen adekvatan sistem za zbrinjavanje otpada iz ovih djelatnosti, posebno za zbrinjavanje ivotinjskih tkiva koja predstavljaju kako okolini tako i zdravstveni problem. Sav otpad od animalnog porijekla preuzmaju komunalna preduzea. Postupanje sa otpadom ivotinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim naelima i naelima veterinarske zatite okolia nije u skladu sa vaeim propisima i standardima EU. Prema zvaninim oitavanjima nadlenih kantonalnih ministarstava ( osim ministarstava u USK u ZDK), registrirane spalionice otpada ivotinjskog porijekla se nalaze jedino u Zapadno-Hercegovakom kantonu, i to: Spalionica Ladanui-istoa Rakitno (kapacitet: 450 kg/h) Spalionica Lijanovii d.o.o. iroki Brijeg (kapacitet: 45 kg/h)

U KS postoje mobilne spalionice u vlasnitvu Federalne uprave za civilnu zatitu i Veterinarskog fakulteta (kapacitet spalionica 48 kg/h i 200 kg/h). Na podruju USK postoji instalirana spalionica ivotinjskog otpada u Bosanskom Petrovcu, u vlasnitvu Ope poljoprivredne zadruge Vrtoa. U spalionici Lijanovii se spaljuje otpad samo nastao u njihovoj proizvodnji. U spalionici Landuiistoa Rakitno se spaljuje otpad iz trgovakih firmi i po nalogu inspekcije (proizvodi sa isteklim rokom trajanja)

15

Ne postoji ni jedna registrirana kafilerija u FBiH. Odlaganje na sanitaran nain se odvija jedino na deponiji Smiljevii u Sarajevu.

5.4. Medicinski otpad

Ukupna proizvodnja otpada iz zdravstvenih ustanova u FBiH iznosi 2,2 kg/po osobi/g ili cca 500 t/g od ega je oko 50 opasni medicinski otpad. Ukupna proizvodnja otpada iz veterinarskih ustanova je 20 t/g. Otpad iz zdrastvenih i veterinarskih ustanova uglavnom se prikuplja bez razdvajanja na izvoru, te se najee mjea sa komunalnim otpadom 18 otpada iz zdravstvenih ustanova i 12 otpada iz veterinarskih ustanova u FBiH odlae se na sanitarnu deponiju; 0,5 otpada inkapsulira se i/ili izvozi na nekodljivo zbrinjavanje, dok se ostali nastali otpad odlae neadekvatno i uglavnom zajedno sa komunalnim otpadom. Samo dvije zdravstvene ustanove i dvije veterinarske ustanove u FBiH imaju opremu za nekodljivo unitavanje dijela medicinskog otpada.

5.5. Opasni otpad

Opasni otpad je svaki otpad koji je utvren Pravilnikom o kategorijama otpada sa listima (Sl. novine FBiH, br.9/05) i koji ima jednu od karakteristika koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli po svom porijeklu, sastavu i koncentraciji, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni i regulisan provedbenim propisima. Prema zakonu o upravljanju otpadom FBiH zabranjen je uvoz opasnog otpada. Prema dostupnim podacima (upitnici, podaci iz Federalne strategije upravljanja otpadom, te podacima iz studija o upravljanju opasnim otpadom6) godinje generirane koliine opasnog otpada iz industrije iznose oko 14.000 t. No, s obzirom na jako mali odziv privrednih subjekata na upitnike o generiranim koliinama opasnog otpada, pretpostavka je da se ove koliine vee. Trenutno se opasni otpad zbrinjava na nekoliko naina: dijelom ga preuzimaju i odvoze komunalna preduzea, a dijelom se tretira u krugu postrojenja (neutralizacija). Takoer opasni otpad preuzimaju komapanije (cca 1.000 t/god.), kao to su: RECIKLON BiH Tuzla. KEMIS Lukavac, Rafinerija Modria, Eko sirovina Maglaj, Trgosirovina Gorade, Grioss Jajce, Duga d.o.o. Biograci, Mikrobit d.o.o. Posuje, Reton d.o.o. Mostar, SUD-MULL Tuzla, DEFTER Sarajevo i DELTA PETROL Kakanj. Do sada je praksa zbrinjavanja opasnog otpada u FBiH bila usmjerena ka izvozu, no prema naelima trita,u FBiH se polako poinju razvijati tehniko-tehnoloki kapaciteti za prikupljanje, skladitenje i obradu opasnog otpada. Postoji nekoliko manjih specijaliziranih objekata namjenjenih za obradu opasnog otpada, i nekoliko privrednih subjekata koje dobilo dozvole za prikupljanje, prijevoz i privremeno skladitenje opasnog otpada. Opasni otpad u FBiH zbrinjava se od strane komunalnih preduzea, ovlatenih preduzea za zbrinjavanje opasnog otpada, ili se skladiti u industrijskim/bolnikim krugovima.

Izvjetaj o procjeni uticaja na okoli industrijskog, medicinskog i ostalog opasnog otpada u BiH, Vijee Ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2002.god.)

16

6. Zakljuak

Koncept uprvljanja otpadom se u naoj zemlji oslanja na koncept u Okvirenoj Direktivi o otpadu (2006/12/EC), 82008/98/EC) EU Strategije upravljanja otpadom, definiraju osnovnu platformu koncepta upravljanja otpadom, koja se temelji na hijerarhiji postupka tretmana otpada koji su sastavni dio integralnog sistema uparavljanja otpadom. Radi postizanja cilja i pravodobnog sprijeavanja zagaivanja i smanjenja posljedica po zdravlje ljudi i okoli, upravljanje otpadom obavlja e se na nain koji osigurava: -minimalno nastajanje otpada, a posebno svoenje opasnih znaajki takvog otpada na minimum; -Smanjenje nastalog otpada po koliini, uzimajui u obzir opticaj otpada; -tretiranje otpada na nain kojim se osigurava povrat tvorivog materijala iz njega; -Spaljivanje ili odlaganje na odlagalita, na okolino prihvatljiv nain, onih vrsta otpada koje ne podlijeu povratu sastavnica, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije. Uspostavljanje integralnog sistema upravljanja otpadom predstavlja osnovu za uspjenu zatitu osnovnih elemenata okolia: vode, tla, biljnog i ivotinjskog svijeta, predjela, izgraenog okolia i sl. Hijerahijski slijed uparavljanja otpadom je: -prevencija nastajanja otpada, -smanjenje koliina ponovna upotreba, -recikliranje, -Obrada, Finalno odlaganje, Upravljanje otpadom u FBiH zakonski ureeno, ali su u pripremi izmjene i dopune tog zakonodavstva i predviena obaveza donoenja federalnog plana upravljanja otpadom s kojim moraju biti usaglaeni kantonalni planovi. Postojea mjesta za odlaganje otpada su nedovoljna u poreenju s koliinama, to za posljedicu ima odlaganje preko puta, na obalam rijeka, u koritima potoka, pokraj izvorita baca se gdje se stigne. Ovakva mjesta predstavlju opasnost za podzemne vode koje obezbjeuju pitku vodu za stanovnitvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje uslijed spiranja i curenja zagaujuih materija,

17

7.Literatura

1.Strategija zatite okolia FBiH 2008-2016/FEDERALNO MINISTARSTVO OKOLIA I TURIZMA 2.Izazovi okoline dozvole/Federalno ministarrstvo okolia i turizma, Sarajevo,2010.god. 3.Zbornik radova,Meunarodna konferencija UPRAVLJANJE OPASNIM I NEOPASNIM OTPADOM U REGIJI, Zenica, 11.2.-13.2.2010. 4.Stanje okolia FBiH- Izvjetaj za 2010.god. 5.Federalni plan upravljanja otpadom NACRT,Federalno ministarstvo okolia i turizma,januar/2011.god. 6.Internet stranice: http://www.ekofarm.org./htm/reciklaza.htm http://bs.wikipedia.org.wiki/kompostiranje http://www.fzs.ba/saopenja

18