SAVREMENI PLATNI PROMET NAPREDNIH EKONOMIJA Platni promet (engl.

payments mechanism, payments system) predstavlja pladanja izmeu pravnih i fizikih osoba uinjena sa svrhom podmirenja novanih dugova, odnosno naplate novanih potraivanja. Manjim dijelom je gotovinski, a najvedim dijelom obavlja se knjinim prijenosom novca od dunika prema vjerovniku. U Bosni i Hercegovini platni promet u savremenijem smislu nastaje poetkom 2001. godine kada se ugasio tadanji Zavod za platni promet (ZPP), to je i bio cilj, odnosno jedan od zakljuaka Madridske deklaracije donesene krajem 1998. godine. Krajnji cilj Madridske deklaracije jeste da meunarodna zajednica stvori finansijsko okruenje kojim bi Bosna i Hercegovina bila kompaktibilna sa naprednijim trinim ekonomijama. A injenica je da ukidanjem ZPP-a stvaraju se ozbiljnije prilike za rast i razvoj cijelog bankarskog sektora nae drave, prije ostalog uvoenjem RTGS sistema (prijenos bruto sredstava u realnom vremenu) i iro kliringa. Meutim, platni promet BiH i platni promet naprednih ekonomija, poput platnog sistema EU, Japana i USA zaostaje i po irini i dubini poslovanja, prije svega zbog kontinuiranog ulaganja u inovativne ideje i procese koji se gotovo svakodnevno testiraju u razvijenijim zemljama i kao gotov produkt plasiraju prema centralnim bankama zemalja, osiguravajudim kudama, penzionim fondovima i institucijama regulatora.

Holland Financial Centre Plaza - Amsterdam

Kako bi opisali finansijsko trite razvijenih drava, uzedemo kao primjer definitivno jedno od najzanimljivijih i brzorastudih trita a to je Holandsko finansijsko trite. Holandija je jedna od prestinih finansijskih centara sa dugogodinjom reputacijom za transparentnost i finansijsku inovaciju. To je dom za mnoge prestine finansijske institucije i fondove koji u finansijskom uslunom sektoru upravljaju sa 3 triliona Eura koji se nalaze u fondovima. Amsterdam je jedan od top deset poslovnih centara u svijetu a Holandija je jedna od top deset najkonkurentnijih zemalja svijeta. Sa dobro utemeljenom reputacijom kao bazom za multinacionalnosti, Holandija je druga drava po broju korporativnih sjedita po glavi stanovnika u svijetu. Holandski pravni, porezni i regulatorski sistemi su otvoreni i predvidivi. Vlada ove drave zalae se za liberalnu politiku vanjske trgovine i investicija i kao drava posjeduje ogroman broj poreznih obveznika. Samo u Holandiji koja je u finansijskoj industriji poznata po svojim inovacijama i transparentnosti na tritu se godinje napravi gotovo 3 milijarde bezgotovinskih transakcija. Vedina isplata manje vrijednosti je automatski obraena preko centralne klirinke kude Interpay, ije su lanice sve holandske banke. Platne transakcije vede vrijednosti prenose se putam TOP/TARGET RTGS sistema koji je u vlasnitvu i njim upravlja holandska banka. Ne postoji ni jedan drugi meubankarski sistem osim Interpaya i Targeta. Holandija je shvatila vanost primjene inovativnih naina i metoda u svojoj finansijskoj industriji, tako da ukupan broj zaposlenih u finansijskoj industriji iznosi 289.000, koji kroz 300 banaka, gotovo 350 ivotnih i ostalih osiguravajudih kuda i vie od 600 penzionih fondova opsluuju 17 miliona stanovnika ove prilino liberalne drave. Institucije kojima je dozvoljeno

obavljanje bankarskih poslova padaju pod aku Zakona o nadzoru kreditnih institucija dok investicijska drutva odgovaraju Zakonu o zajednikim ulaganjima. U ovoj dravi postoje i Direktive za investicijske usluge, kojima se otvara europsko trite za investicijske usluge, a pomenute Direktive su u Holandiji, pravno obavezujude. Supervizija banaka tradicionalno je dio odgovornosti Holandske banke (Netherlands Bank), koja je neovisna od Vlade Holandije, dok penzioni i osiguravajudi board-komitet (PVK) provodi nadzor penzionim fondovima i osiguravajudim drutvima, a institucija Odbor za Vrijednosne papire (STE), koja je ovlateno tijelo za financijska trita (Au-FM) od Marta 2002. godine nadzire investicijska drutva. Ove tri finansijske institucije zajedno ine Vijede finansijskih supervizora koje donose relevantne zakone koji se odnose na pomenuta trita. De Nederlandsche Bank NV ili DNB je drutvo s ogranienom odgovornodu (Ltd. by shares) i njene dionice su u vlasnitvu holandske Vlade. Banci je 1998. godine izmijenjen i dopunjen akt o osnivanju kako bi bolje odgovarao Ugovoru iz Maastrichta, ime se osigurava da holandska banka bude neovisna od holandske Vlade. Tim aktom je Vlada odredila odgovornost DNB-a u superviziji nad bankama a i osigurala dvostruku ulogu na platnim sistemima, s jedne strane ona prua usluge pladanja npr, na lokalnim berzama a sa druge strane ona je odgovorna za nadzor pladanja i sigurnosti platnog sistema. Da bi mogla adekvatno reagovati i obezbjediti sigurnost sistema, DNB odrava redovne konsultacije sa bankama uesnicima i sudionicima ovog sistema.

Samir Delid
DTS - Drutvo za Trine Studije

Reference: Netherlands - Core Principles for Systemically Important Payment Systems Sander Hille and Petra van der Stappen, GigaABP - Backgrounds on the Dutch payment system Dominic Hobson , The Netherlands Financial Centre