SMJER: KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: Mobilni komunikacijski sistemi

Tema: Performanse digitalnih modulacija preko beinih kanala

Mentor:
Van.prof.dr: Himzo Bajrid

Studenti:
Hafizovid Mahira uvalija Emina

Sarajevo, juli 2012. godina

Sadraj:
1. Performanse digitalnih modulacija preko beinih kanala ................................................ 3 1.1. AWGN kanali................................................................................................................... 3 1.1.1. Odnos snage signal-um i energija bit/simbol ......................................................... 3 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.1.6. 1.1.7. 1.2. 1.3. Vjerovatnoda greke za BPSK i QPSK .................................................................... 4 Vjerovatnoda greke za MPSK .............................................................................. 6 Vjerovatnoda greke za MPAM i MQAM .............................................................. 7 Vjerovatnoda greke za FSK i CPFSK ................................................................... 10 Aproksimacija vjerovatnode greke za koherentne modulacije ........................ 11 Vjerovatnoda greke za diferencijalnu modulaciju ............................................ 11

Prikaz alternativne Q funkcije .................................................................................... 13 Fading - slabljenje signala .......................................................................................... 13

1.3.1. Vjerovatnoda gubitaka ........................................................................................... 14 1.3.2. Prosjena vjerovatnoda greke................................................................................... 15 1.3.3. Funkcija generacije momenata pristupa prosjenoj vjerovatnodi greke. ................ 17 1.3.4. Kombinacija gubitaka i prosjene vjerovatnode greke ............................................. 23 1.4. Doppler-ovo irenje ........................................................................................................... 24 1.5. Intersimbolska interferencija ............................................................................................ 28

1. Performanse digitalnih modulacija preko beinih kanala

1.1. AWGN kanali

U ovom poglavlju bit de opisan i definisan odnos snaga signal-um (SNR), te usklaenost sa Eb (energija po bitu), te Es (energija po simbolu). Nakon toga, ispitat demo vjerovatnodu greke u AWGN kanalu za razliite tehnike modulacije, odnosne parametre koji se odnose na mjerenja spomenutih energija. 1.1.1. Odnos snage signal-um i energija bit/simbol U AWGN kanalu modulirani signal s(t) = { u(t) - karakterie um n(t). To je Gausov bijeli um sa srednjom vrijednosti nula i snagom spektralne gustode N 0 /2. Primljeni signal jednak je r(t) = s(t) + n(t). Primljeni odnos snaga signal-um (SNR) definiemo kao odnos snage primljenog signala P i snage uma unutar prospunog opsega poslanog signala s(t). Snaga primljenog signala Pr odreena je snagom poslanog signala i gubicima na putu, efektima sjene, te multipath isezavanjem (fading). Snaga uma odreena je propusnim opsegom poslanog signala, te spektralnim karakteristikama uma n(t). U posebnim sluajevima kada je propusni opseg kompleksne enevelppe u(t) od s(t) jednak B, onda je propusni opseg poslanog signala s(t) jednak 2B. Kako um n(t) ima uniformnu spektralnu snagu gustode No/2, tada ukupna snaga uma unutar opsega 2B iznosi N = No/2 * 2B = NoB. Tako da je SNR na prijemu jednak: SNR = Za raunanje vjerovatnode greke u sistemima sa interferencijom, koristimo, umjesto SNR, SINR odnos snaga signal-um plus interferencija. Ukoliko su statistike interferencije pribline onima Gausovog uma, onda je to realna aproksimacija. Tada, SINR na prijemu iznosi: SNR =

gdje je PI srednja snaga interferencije. SNR se najede izraava kao energija signala po bitu Eb ili po simbolu Es : SNR = = = ( 1.1)

gdje je Ts vrijeme trajanja simbola, a Tb vrijeme trajanja bita (za binarnu modulaciju vrijedi Ts = Tb i Es = Eb). Za podatkovne impulse gdje je Ts = 1/B, npr. povien kosinus sa =1, imamo da je SNR = Es/N0, za signalizaciju za vie nivoa i SNR = Eb/N0 za binarnu signalizaciju. Za opde impulse , Ts =k/B za neku konstantu k, i u tom sluaju k*SNR = E s/N0. Koliine s=Es/N0 i b=Eb/N0 esto se nazivaju i SNR po simbolu i SNR po bitu, respektivno. Za specifikacije performansi, vjerovatnoda greke po bitu Pb rauna se kao funkcija od b. Meutim, za M-arnu signalizaciju (npr. MPAM i MPSK), vjerovatnoda greke po bitu zavisi kako od vjerovatnode greke po simbolu, tako i od mapiranja bita po simbolu. Tako, vjerovatnoda greke po simbolu Ps rauna se obino kao funkcija od s bazirana na konceptu prostora signala, te tako dobijemo Pb kao funkciju od b, koristedi pri tome tanu ili priblinu konverziju. Aproksimativna (priblina) konverzija pretpostavlja da je energija simbola jednako podijeljena izmeu svih bitova, te da se Sivo kodiranje koristi tako da, uz realan SNR, uvijek imamo situaciju da jedna greka simbola odgovara tano jednoj greci bita. Ove pretpostavke za M-arnu signalizaciju vode ka slijededim aproksimacijama: b i Pb 1.1.2. Vjerovatnoa greke za BPSK i QPSK BPSK modulaciju razmatramo u okvirima koherentne detekcije, te vradanja faze i frekvencije signala nosioca. Kod binarne modulacije svaki simbol odgovara jednom bitu, tako da su simbolske i bitske greke iste. Poslani signal je s1(t) = Ag(t)cos(2fct) za slanje 0 bita, i s2 = Ag(t)cos(2fct) za slanje 1 bita. Odranije je poznato da je vjerovatnoda greke : Pb = Q (

(1.2)

(1.3)

(1.4)

Iz ranijih poglavlja vai da je: dmin = IIs1 s0II = IIA (-A)II = 2A. Ukoliko poveemo A sa energijom po bitu vai da je: Eb = ( = ( = ( (2 t) dt = (1.5)

Tako da je konstelacija signala za BPSK za energiju po bitu data sa s0 = doprinosi raunanju mininalne distance dmin = 2A = 2 =Q(

i s1 = -

. Ovo

. Uvrtavajudi ovo u (1.4) dobivamo: ) (1.6)

)= Q ( 4

) = Q (

QPSK modulacija sastoji se iz BPSK modulacije, i iz faznih i kvadraturnih komponenti signala. Sa savrenim vradanjem faze i nosioca, komponente primljenog signala koje odgovaraju svakoj od ovih grana su ortogonalne. Tako da su bitske vjerovatnode greaka za svaki dio iste kao i za BPSK: Pb = Q ( ). Simbolske vjerovatnode greaka jednake su vjerovatnodi da svaki dio (grana) ima bitsku greku: Ps= 1 -[ ( ]2 (1.7) =2

Kako je energija simbola podijeljena izmeu fazne i kvadraturne grane, imamo da je Ukoliko to uvrstimo u (1.7) dobijemo da je Ps uz jednako: = 1 [1 Q( ]2

(1.8)

Ukoliko u obzir uzmemo injenicu da je minimalna udaljenost izmeu konstelacija d min = , dobijemo da je najblia aproksimacija: 2Q ( Primjer 1.1: Izraunati bitsku vjerovatnodu greke Pb i simbolsku vjerovatnodu greke Ps QPSK uz zadato b = 7 Db. Uporediti egzaktno Pb sa njegovom aproksimacijom Pb = Ps/2 bazirano na pretpostavci Sivog kodiranja. Na kraju, izraunati Ps bazirano na najbliem skoku (granici) s = 2b, i uporediti sa tanim Ps. Rjeenje: Imamo sa je b = 107/10 = 5.012, tako da je: Pb = Q( ) = Q( ) = 7.726 * 10 -4. ) = 2Q ( ) (1.9)

Tana simbolska vjerovatnoda greke Ps je: Ps= 1-[1-Q( )]2 = 1-[1-Q(

2

= 1.545 * 10-3.

Bitska vjerovatnoda greke (priblina), pod pretpostavkom Sivog kodiranja je P b Ps/2 = -4 7.723 * 10 , to je priblino tanoj vrijednosti Ps. Priblina susjedna aprokismacija Ps je: Ps to se podudara sa tanim Ps. 2Q( ) = 2Q( ) = 1.545 * 10-3

1.1.3. Vjerovatnoa greke za MPSK Konstelacija signala za MPSK ima slijedede vrijednosti: si1 = A cos[
2 2

i si2 = A sin[

za i = 1, ..., M. Energija simbola je Es = A , tako da je s = A /N0. Odranije je poznato da za prijem vektor x = rej opisano u polarnim koordinatama, javlja se greka ukoliko je i-ta taka konstelacije signala poslana i vai da je (2(i -1-.5) / M, 2(i 1 + .5)/M). Zajedniku distribuciju r i moemo dobiti iz bivarijantne transformacije uma n1 i n2 i na faznim i kvadraturnim granicama (dijelovima), iz ega dobivamo: p(r, ) = exp [ ( r2 - 2 cos + 2 )] (1.10)

Kako vjerovatnoda greke zavisi iskljuivo od distribucije od , moemo napraviti integralnu funkciju zavisnosti r, i dobit demo: p() = (
(

) 2 ] dz

(1.11)

Vjerovatnoda greke ista je za svaku taku konstelacije, simetrino gledajudi. Tako da, Ps moemo dobiti iz vjerovatnode greke uz pretpostavku da je poslana taka konstelacije s1 = (A, 0), tako da je: Ps = 1 - (
(

cos())2]

(1.12)

Zatvorena forma rjeenja za ovaj integal ne postoji za M>4, stoga tanu vrijednost P s moramo izraunati numeriki. Svaka taka u konstelaciji signala MPSK ima dvije najblie susjedne take na udaljenosti od dmin = 2A sin(/M). Tako da, aproksimaciju Ps na osnovu najbliih susjednih taaka raunamo kao: Ps 2Q ( / * sin (/M)) = 2Q ( sin(/M)) (1.13)

Kao to je prikazano u primjeru za QPSK, ova aproksimacija najbliih susjednih taaka moe se razlikovati od tane vrijednosti za Ps, vie nego u odnosu na red veliine. Meutim, mnogo je jednostavnije za izraun u odnosu na numeriki integraciju (1.12), koja se koristi da bismo dobili tanu vrijednost Ps. Preciznija aproksimacija za Ps moe biti dobivena aprokimacijom p(), i to: p() cos()
(

(1.14)

Primjenjujudi ovu aprokismaciju na lijevu stranu formule (1.12) dobivamo: Ps 2Q ( sin(/M)) (1.15)

Primjer 1.2: Uporediti vjerovatnodu greke za 8PSK i 16PSK uz zadato aprokismaciju iz (1.15) zajedno sa aproksimacijama (1.2) i (1.3). Rjeenje: Iz (6.2) imamo da je za 8PSK, dobit demo: Ps =( )* = 94.87. Ukoliko ovo uvrstimo u (1.15) = 15 Db i koristedi Ps

2Q (

sin(/8)) = 1.355*

i koristedi formulu (1.3) dobit demo Pb = Ps/3 = 4.52* . Kada je u pitanju 16PSK, imamo da je = ( * = 126.49. Ukoliko ovo uvrstimo u (1.15) dobit demo slijedede: Ps 2Q ( sin(/16)) = 1.916 *

te koristedi formulu (1.3) imamo da je Pb = Ps/4 = 4.79 * . Treba uoiti da Pb ima mnogo vedu vrijednost za 16PSK nego za 8PSK za isto . Rezultat je i oekivan s obzirom na to da 16PSK dodjeljuje vie bita po simbolu unutar date konstelacije, tako da de za fiksnu energiju po bitu minimalna udaljenost izmeu taaka konstelacije biti mnogo manja. Vjerovatnoda greke derivacije za MPSK pretpostavlja da je faza nosioca poznata na prijemniku. U fazi procjene greke, distribucija ( koritena za dobijanje Ps mora ukljuiti distribuciju fazne rotacije povezane sa nosedim faznim pomakom. Distribucija je tipino funkcija tehnike nosede fazne procjene i SNR-a. Uticaj greke fazne procjene na koherentnim modulacijama je prouavana u [1,Dodatak C] [2, Poglavlje 4.3.2]. ovaj rad ukazuje na to da znaajni fazni pomak vodi do ireducibilne vjerovatnode bitske greke. Povrh toga, nebinarna signalizacija je osjetljivija od BPSK na fazni pomak zbog posljedica poprenih veza izmeu unutarnje faze i kvadratnih signalnih komponenti. Uticaj greke fazne procjene moe biti posebno ozbiljan u brzom fedingu, gdje se faza kanala brzo mijenja zbog konstruktivne i destruktivne viestazne interferencije. 1.1.4. Vjerovatnoa greke za MPAM i MQAM ( Konstelacija za MPAM je . Svaka od M-2 unutarnja konstelacija ukazuje da ova konstelacija ima dva najblia susjeda na udaljenosti 2d. Vjerovatnoda pravljenja greke kada se alje jedna od ovih unutarnjih konstelacija ukazuje na to da je samo vjerovatnoda koju um premauje za d u bilo kojem smjeru: ( (| | . Za vanjsku konstelaciju ukazuje na to da postoji samo najblii susjed, tako da se greka pojavljuje ukoliko um premauje za d samo u jednom ( (| | smjeru: ( . Vjerovatnoda greke je prema tome: 7

(1.19)

Iz (5.54) prosjena energija po simbolu za MPAM je ( ( (1.20)

Prema tome moemo pisati

u smislu prosjene energije kao

(

(1.21)

Razmotrimo sada MQAM modulaciju sa kvadratnom signalnom konstelacijom veliine . Ovaj sistem moemo posmatrati kao 2 MPAM sistema sa signalnom konstelacijom veliine L prenesene preko unutarnje faze i kvadratnih signalnih komponenti, svaka sa polovinom energijom originalnog MQAM sistema. Taka konstelacije u unutarnjoj fazi i kvadratnim ( vrijednostima uzima vrijednosti . Vjerovatnoda simbolske greke za svaku vrijednost MQAM sistema je prema tome data sa (1.21) sa M zamijenjeno sa i jednako prosjenoj energiji po simbolu u MQAM konstelaciji:
(

(1.22)

Treba imati na umu da je umnoen za faktor 3 u (1.22) umjesto faktorom 6 u (1.21) bududi da MQAM konstelacija razdvaja svoju ukupnu prosjenu energiju izmeu svoje unutarnje faze i kvadratne grane. Vjerovatnoda simbolske greke za MQAM sistem je onda (
(

)+

(1.23)

Najblia susjedna aproksimacija vjerovatnode simbolske greke ovisi o tome da li je konstelacijska taka unutranja i vanjska taka. Ukoliko uprosjeimo najbliu susjednu aproksimaciju preko svih unutarnjih i vanjskih taaka, dobijamo MPAM vjerovatnodu greke povezanu sa svakom granom:
(

(1.24)

Za ne pravougaonu konstelaciju, jednostavno je pokazati da vjerovatnoda simbolske greke je gornja granica kao

)+

(1.25)

Najblia susjedna aproksimacija za nepravougaonu konstelaciju je ( gdje je

(1.26)

najvedi broj najbliih susjeda za bilo koju konstelacijsku taku u konstelaciji i

je minimalna udaljenost u konstelaciji. Primjer 1.3. Za 16QAM sa ( , uporediti tanu vjerovatnodu simbolske greke (1.23) sa najbliom susjednom aproksimacijom (1.24), i sa istom vjerovatnodom simbolske greke za 16PSK sa istim koji se dobio u prethodnom primjeru. Rjeenje: Prosjena energija simbola je ( . Tani je tada dat sa

),

Najblia susjedna aproksimacija je data sa ( (

koji se razlikuje otprilike za faktor 2 od tane vrijednosti. Vjerovatnoda simbolske greke za 16PSK u prethodnom primjeru je , koje je priblino za etiri reda veliine vede od tanog za 16QAM. Vedi za MPSK protiv MQAM sa istim M i istim je zbog injenice da MQAM koristi oboje i amplitudu i fazu da ifrira podatke, a MPSK koristi samo fazu. Prema tome, za istu energiju po simbolu ili bitu, MQAM pravi vie efikasniju upotrebu energije i prema tome ima bolje performanse. MQAM demodulator zahtijeva oboje i amplitudnu i faznu procjenu kanala tako da odluka po podrujima koritena u detekcijama da procijeni prenesene bite nije pogrena u amplitudi ili fazi. Analiza degradacije performansi prema faznoj procjeni greke je slina sluaju MPSK koji je razmatran prije. Amplituda kanala je koritena za mjerenje odluka po podrujima kako bi odgovorila prenesenim simbolima: ovo mjerenje je nazvano Automatic Gain Control (AGC). Ukoliko se dobit kanala procjenjuje u greci tada AGC nepravilno mjeri primljeni signal, koje 9

moe dovesti do neispravne demodulacije ak i u sluaju uma. Dobitak kanala je tipino dobijen koritenjem oglednih simbola kako bi se procijenio dobitak kanala na prijemniku. Meutim, ogledni simboli ne vode do tane procjene kanala, i procjena greke moe voditi do bitskih greaka. 1.1.5. Vjerovatnoa greke za FSK i CPFSK Razmotrimo prvo vjerovatnodu greke za tradicionalni binarni FSK sa koherentnim demodulatorom sa slike 5.24. Bududi da je demodulator koherentan, moemo zanemariti bilo koji fazni pomak u nosedim signalima. Preneseni signal je definisan sa ( Tako da je i ( (1.27)

. Ulaz za odluujudi ureaj je (1.28)

Ureaj daje izlaz 1 bit ukoliko je preneseno, tada je ( | Greka se pojavljuje ukoliko je preneseno, tada je ( |

i 0 bita ukoliko je

. Pretpostavimo da je

(1.29) . S druge strane, ukoliko je (

(1.30) . Za i nezavisne bijele Gauss-ove , njihova razlika je bijela Gauss-ova . Tada za

i greka se pojavljuje ukoliko je sluajne varijable sa mjerom nula i varijasom jednako vjerovatno prenesene bite ( (

sluajna varijabla sa mjerom nula i varijansom jednakoj sumi varijansi

(1.31)

Derivacija za koherentni MPSK sa je kompleksnija i ne vodi do rjeenja zatvorenog oblika. Vjerovatnoda sombolske greke za nekoherentni M-FSK je izvedena u poglavlju 10 kao ( ( ) * + (1.32)

Vjerovatnoda greke za CPFSK ovisi o tome da li je detektor koherentan ili nekoherentan, i takoer da li koristi simbol po simbol detekciju ili procjenu sekvenci. Analiza vjerovatnode greke za CPFSK je kompleksna bududi da memorija u modulaciji zahtijeva analizu vjerovatnode greke preko vie simbola. Formule za vjerovatnodu greke mogu takoer biti kompleksan. 10

1.1.6. Aproksimacija vjerovatnoe greke za koherentne modulacije Vedina aproksimacija tane vrijednosti Ps izvedene za koherentnu modulaciju imaju slijededu formu: ( ) Q( ) (1.33)

gdje i zavise od tipova modulacije i aproksimacije. Najblia susjedna aproksimacija ima ovu formu gdje je broj najbliih susjednih taaka konstelacije na najblioj distanci, a je konstanta koja povezuje minimalno rastojanje prema prosjenoj simbolskoj energiji. U tabeli 1.1. date su zajednike vrijednosti i za , za modulacije signala PSK, QAM i FSK bazirano na izvodima ranijih odjeljaka. Specifikacije performansi su generalno vie bazirane na vjerovatnodu greke kao funkciju bita energije . Za konverziju iz u i iz u , koristimi se aproksimacijama (1.3) i (1.2), koje pretpostavljau u tom sluaju Sivo kodiranje i visoki SNR. Koristedi aproskimaciju (1.33) dobit demo jednostavnu formulu za kao funkciju od : ( = Q ( , (1.34),

gdje je = / i =( ) za i m u (1.33). Ova konverzija koristi se da se dobije Pb versus b iz opde forme Ps versus s u (1.33). 1.1.7. Vjerovatnoa greke za diferencijalnu modulaciju Vjerovatnoda greke za diferencijalnu modulaciju bazira se na diferencijaciji faze asocijativno sa faznim komparatorom na slici 5.20. Specifino, komparator faze ekstrahuje fazu od: z(k)z*(k-1) = A2e j((k) (k-1)) + Ae j((k) + 0) n*(k-1) + Ae -j((k-1) + 0)n(k) + n(k)n*(k-1)
Modulacija BFSK: BPSK: QPSK, 4QAM: MPAM: MPSK: Pravougli MQAM: Ne-pravougli MQAM: Ps(s) Pb(b) Pb = Q ( ) ) Q(

(1.35)

Ps Ps Ps Ps Ps

2Q (
(

Pb = Q ( Pb Q ( ) Pb Pb Pb Pb
( (

) Q( Q( Q( Q (
( ( (

) sin(/M)) ) )

2Q (
(

sin (/M)) Q(

4Q (

Tabela 1.1: Aproksimacije simbolske i bitske vjerovatnode greke za koherentnu modulaciju

11

kako bi odredio preneseni simbol. Uzimajudi u obzir simetrinost , moemo uz datu razliku faza izraunati vjerovatnodu greke. Uz pretpostavku da je (k) (k 1) = 0, dobit demo: z(k)z*(k 1) = A2 + Ae j((k) + 0) n*(k 1) + Ae j((k 1) + 0) n(k) + n(k) n*(k-1) (1.36) Dalje demo definirati nove sluajne varijable ( = n(k)e j((k 1) + 0) i ( j((k) + 0 , koje imaju iste statistike kao n(k) i n(k 1). Tada imamo: z(k) z*(k 1) = A2 + A( * (k -1) + (k)) + (k) * (k 1) = n(k 1) e

(1.37)

Postoje tri uvjeta u (1.37): prvi uvjet je poeljna nulta razlika faza, i drugi i tredi uvjet, koji doprinose umu. Pri razumnom SNR-u smatra se da je tredi uvjet uma mnogo manji od drugog, tako da ga moemo zanemariti. Dijeledi preostale uvjete sa A dobit demo: = A + , * (k 1) + ( } + j{ *(k 1) + (k)} Sada demo definirati x = { } i y = { }. Tada je faza od data sa: = tan -1 (1.39) (1.38)

Uz datu razliku faza koja je jednka nuli, javlja se greka da je | | . Ukoliko odredimo da je p(| | ) identino kao sluaj sa koherentnim PSK, osim (6.38) gdje imamo dva uslova za um umjesto jednog, i tada je snaga uma dva puta veda od koherentne faze. Ovo vodi ka performansama diferencijalne modulacije koja je grubo reeno za 3 dB tea od koherentne modulacije. U DPSK modulaciji potrebno je razmotriti samo faznu granicu slike 5.20 da bismo donijeli odluku, tako da demo staviti da je x = { - koje demo koristiti u naim analizama. Osobito, uz pretpostavku da je nulti prenesen, ako je x = A + { * (k 1) + (k) < 0, tada je napravljena greka u odluci. Ova vjerovatnoda moe biti dobivena ukoliko pronaemo karakteristike ili momentima definisane funkcije za x, koristedi inverznu Laplasovu transformaciju da bismo dobili distribuciju od x, i nakon toga integriudi za podruje x<0. Ova tehnika je opdenita tako da moe biti primjenjena na na razliite diferencijalne modulacije i tipove detekcije, i u AWGN i fading kanalima. U DPSK karakteristike funkcije za x su dobivene koristedi se opdom kvadratnom formom komplesknih Gausovih sluajnih varijabli, i tada je rezultujuda bitska vjerovatnoda greke data sa: Pb = (1.40)

Za DQPSK karakteristike funkcije za su prikazane u poglavlju ranije, tako da imamo bitsku vjerovatnodu greke koja je data sa: Pb gdje je a ib (
( )

) (

(1.41)

.765

1.85 .

12

1.2.

Prikaz alternativne Q funkcije

U (1.33) vidimo da je Ps za mnoge tehnike koherentne modulacije u AWGN kanalu aproksimirano u uslovima Gausove Q funkcije. Podsjetimo da je Q(z) definirano kao vjerovatnoda da je Gausova sluajna varijabla x sa srednjom vrijednosti 0 i varijansom koja ima vrijednosti z. ( (

(1.42)

Q funkcija nije toliko jednostavna za raditi sa njom jer je argument z u donjoj granici integrala, integral ima beskonanu vrijednost, a eksponencijalna funkcija integrala ne vodi ka rjeenju zatvorene forme. Alternativna forma data je sa:

(1.43)

Treba primijetiti da kod ove alternativne forme, gornja granica integrala ima konanu vrijednost koja zavisi od argumenta z, a integral je Gausove forme, sa posebnim osvrtom na z. Ove karaktersitike de dokazati znaaj koritenja alternativnog prikaza bi se izvukla prosjena vrijednost vjerovatnode greke fadinga. Craigova motivacija za alternativni prikaz koristi se da pojednostavi raunanje vjerovatnode greke za AWGN kanal. Posebno, moemo raunati bitsku vjerovatnodu greke za BPSK koristedi se alternativnom formom:

(1.44)

Slino, alternativni prikaz moe se iskoristiti da se dobije jednostavna tana formula za Ps z MPSK u AWGN kanalu, i to:
(

(1.45)

gdje je gpsk = ( . Treba primijetiti da ova formula ne odgovara opdoj formi Q( ), kako je opda forma aproksimativna dok je (1.45) tano. Takoer, formula (1.45) data je sa integralom konane vrijednosti jednostavnih trigonometrijskih funkcija koje se mogu vrlo lahko izraunati pomodu kalkulatora.

1.3.

Fading - slabljenje signala

U AWGN kanalu vjerovatnoda simbolske greke zavisi od primljenog SNR-a, ili , jednako. U fading okruenju snaga primljenog signala ovisi o rastojanju ili vremenu, a sve to u odnosu na efekat sjene i/ili multipath (viestzano na vie putanja signala) slabljenje signala. Tako da 13

kod fadinga vai da je sluajna varijabla sa raspodjelom ( ), tako da Ps( ) takoer ima sluajnu vrijednost. Metrike perfromanse kada je sluajno, zavise od brzine promjene fadinga. Postoje tri razliita kriterija performansi koje se mogu koristiti da opiu sluajnu varijablu Ps: Vjerovatnoda gubitaka, Pout, definirana kao vjerovatnoda da se nalazi izmeu date vrijednosti i odgovarajude maximalne dozvoljene Ps. Prosjena vjerovatnoda greke, , uprosjeena preko raspodjele Kombinirana prosjena vjerovatnoda greke i vjerovatnoda gubitaka, definirana kao prosjena vjerovatnoda greke koja se moe postidi odreenim procentom vremena, ili odreenim procentom prostornog poloaja. Prosjena vjerovatnoda greke simbola primjenjuje se kada je fading signala priblian simbolskom vremenu ( Ts Tc), tako da je nivo signala konstanta jednog simbolskog vremena. Mnoge tehnike za korekciju greaka mogu rjeiti nekoliko bitskih greaka, tako da performanse s kraja-na-kraj nisu toliko degradirane od nekoliko bitskih greaka. Tako da moemo redi da je prosjena vjerovatnoda greaka je dobra tehnika za mjerenje kvaliteta kanala pod ovim uvjetima. Meutim, ukoliko se snaga signala sporo mijenja ( Ts << Tc), onda de duboka sjena uticati na mnoge simultane simbole. Tako da feding moe dovesti do velikog snopa greaka koje ne mogu biti korigovane kodiranjem neke razumne kompleksnosti. Ali, ove greke mogu ozbiljno natetiti performansama veze s kraja-na-kraj. U tom sluaju, eljene performanse ne mogu biti zagarantovane tokom cijelog vremena trajanja, odnosno u deliji, ukoliko drastino ne povedamo snagu prijenosa signala. Pod ovakvim okolnostima, vjerovatnoda gubitaka specificirana je tako da se kanala smatra beskorisnim za odreeni dio vremena ili prostora. Obino se vri kombinacija vjerovatnode gubitaka i prosjene vjerovatnodee greaka, kada je kanala modeliran kao kombinacija brzog i sporog fadinga, npr. lognormalni fading sa Rayleigh-ovim. Treba primijetiti da, kada je Tc << Ts, fading de biti uprosjeen preko odreenog filtera u demodulatoru. Tako, za veoma brzi fading, performanse su jednake kao i u AWGN kanalu. 1.3.1. Vjerovatnoa gubitaka Vjerovatnoda gubitaka data je sa: (

(1.46)

gdje predstavlja minimalnu vrijednost SNR-a potrebnu za prihvatljiv nivo performansi. Npr. za digitalni govor, Pb = 10 -3 je prihvatljiva vrijednost greke koja moe biti detektovana ljudskim uhom. Tako da za BPSK signal, odnosno Rayleighov fading, kaemo da je < 7 dB, to je oznaeno kao gubitak, tako da demo staviti da je = 7 Db. U Rayleigh-ovom fadingu, vjerovatnoda gubitaka postaje:

(1.47)

14

Inverzni oblik ove formule pokazuje da za datu vjerovatnodu gubitaka, zahtijevani prosjeni SNR iznosi:
(

(1.48)

U dB-ima to znai da 10 mora prekoraiti cilj 10 od Fd = -10 ( kako bi sauvao prihvatljiv nivo odvijanja performansi sistema vie od 100 * (1 Pout) procenata vremena. Fd zovemo dB margina sjene. Primjer 1.4: Odrediti zahtijevani za BPSK modulaciju za spori Rayleigh-ov fading tako da za 95% vremena (ili prostora), Pb ( ) < 10 -4 . Rjeenje: Za BPSK modulaciju u AWGN kanalu, ciljani BER je 8.5 Db, npr. za P b ( ) = Q( ), Pb(10 .85) = 10 -4. Tako da je = 8.5. Tako da, za Pout = p( < ) = .05, imamo da je :

(1.49)

1.3.2. Prosjena vjerovatnoa greke

Prosjena vjerovatnoda pogreke se koristi kao mjerilo performanci kada je . Dakle moemo pretpostaviti da je konstanta preko simbola vremena. Tada prosjena vrijednost vjerovatnode greke se rauna integrirajudi vjerovatnodu greke u AWGN-u preko feding distribucije: ( ( , (1.50)

gdje je ( vjerovatnoda simbolske pogreke u AWGN-u sa SNR , koje se moe aproksimirati izrazima u tablici 1.1. Za datu ditribuciju feding amplitude r (npr. Rayleigh, Rician, log-normal, itd.) raunamo ( mijenjajudi varijablu: ( ( . (1.51)

Na primjer, u Rayleigh feding-u primljeni signal amplitude r ima Rayleigh-ovu distribuciju ( ,r 0 (1.52) . SNR po

i snaga signala je eksponencijalno distribuirana sa srednjom vrijednodu simbolu za datu amplitudu r je: , (1.53)

gdje je PDS uma u istoj fazi i kvadraturnoj grani. Diferenciranjem obje strane ovog izraza dobivamo 15

(1.54)

Uvrtavanjem (1.53) i (1.54) u (1.52) i onda (1.51) daje: ( Bududi da je prosjeni SNR po simbolu je samo kao: (

(1.55) moemo ponovo napisati (1.55)

(1.56)

koje je eksponencijalno. Za binarno signaliranje to se smanjuje na: (

Integriranje (6.6) preko distribucije (6.57) daje sljededu prosjenu vjerojatnost greke za BPSK u Rayleigh-ovom feding-u. BPSK: [

gdje aproksimacija vrijedi i za velike . Slina integracija (1.31) preko (1.57) daje prosjenu vjerovatnodu greke za binarni FSK u Rayleigh-ovom feding-u. Binarni FSK: +

Dakle, performanse BPSK i binarnog FSK konvergiraju na visokim SNR-ima. Za nekoherentnu modulaciju, ukoliko pretpostavimo da je faza kanala relativno konstantna tokom vremena simbola, onda dobivamo vjerovatnodu greke ponovo integriudi vjerovatnodu greke u AWGN preko feding distribucije. Za DPSK ovo daje: DPSK:
(

gdje ponovo aproksimacija vrijedi i za velike . Treba imati na umu da u granici velikih postoji priblino 3 dB kaznene snage u koritenju DPSK umjesto BPSK. Ovo je takoer uoenu u AWGN-u i to je penalna snaga diferencijalnih detekcija. U praksi penalna snaga je neto manja, jer DPSK moe ispraviti za spore fazne promjene uvedene u kanalu ili prijemniku, koje nisu razmatrane u ovim izraunima greaka. Ukoliko koristimo generalnu aproksimaciju ( tada prosjena vjerovatnoda greke simbola u Rayleigh-ovom fading-u moe biti aproksimirana kao 16

gdje je zadnja aproksimacija u granicama visokog SNR-a. Zanimljivo je usporediti vjerovatnodu greke bita razliitih modulacijskih ema u AWGN-u i feding-u. Za binarni PSK, FSK i DPSK, vjerojatnoda greke bita u AWGN-u eksponencijalno pada s porastom . Meutim, u fedingu vjerovatnoda greke bita za sve tipove modulacija opada linearno sa porastom . Slino se ponaanje javlja i kod nebinarnih modulacija. Dakle, snaga potrebna za odravanje datog , osobito za male vrijednosti, je mnogo u veda u feding kanalima nego u AWGN kanalima. Na primjer na slici 6.1. crtamo vjerovatnodu gree za BPSK-a u AWGN i u ravnom Rayleighevom fedingu. Vidimo da to zahtjeva oko 8 dB SNR-a za odravanje brzine bitske greke u AWGN-u, dok to zahtijeva oko 24 dB SNR-a za odravanje iste brzine greke u Rayleighevom fedingu. Slian crte za vjerovatnode greke MQAM-a, baziranoj na aproksimacijama (1.24) i (1.61), je prikazano na slici 1.2. Iz ovih slika je jasno da za odravanje male snage potrebne su odgovarajude tehnike za uklanjanje efekta fedinga. Raspravljat demo o nekih tim tehnikama, ukljuujudi kombiniranje raznolikosti, irenje spektra, i RAKE prijemnici, u kasnijim poglavljima. Rayleighov feding je jedan od najgorih sluajeva fedinga. Na slici 1.3 prikazali smo prosjenu vjerovatnodu bitske greke BPSK u Nakagami fedingu za razliite vrijednosti Nakagami-jevog m parametra. Vidimo kako se m povedava, feding se smanjuje, i prosjena vjerovatnoda bitske greke konvergira onoj od AWGN kanala.

1.3.3. Funkcija generacije momenata pristupa prosjenoj vjerovatnoi greke.

Funkcija generacije momenata (MGF) za nenegativnu sluajnu varijablu ( je definisana kao: ( ( (1.62) sa pdf-om

17

Slika 1.1. Prosjek

za BPSK-a u Rayleigh fedingu i AWGN-u

Treba imati na umu da je ova funkcija samo za Laplace-ovu transformaciju pdf-a argumentom obrnutog u znaku: [ ( ] (

( , sa

Dakle, MGF za vedinu feding distribucija od interesa moe biti izraunat bilo u zatvorenom obliku koristedi klasinu Laplace-ovu transformaciju ili kroz numeriku integraciju. Konkretno, MGF za zajedniku viestaznu feding distribuciju su kako slijedi [10, poglavlje 5.1.]: Rayleigh: ( ( ( ( (

(1.63) *

Ricean sa faktorom K: Nakagami-m:

(1.64)

(1.65) od moe se dobiti iz (1.66) ( kao

Kao to je navedeno u njegovom imenu, moment [ ( ]|

MGF je veoma koristan alat u analizi performansi modulacija u fedingu sa i bez raznovrsnosti. U ovom poglavlju smo raspravljali o o tome kako moe biti upotrebljen da pojednostavi analizu performansi prosjene vjerovatnode simbolske greke u fedingu. U narednom 18

poglavlju demo vidjeti da takoer pojednostavljuje analizu u feding kanalima sa raznovrsnodu. Osnovna pretpostavka MGF pristupa za raunanje prosjene vjerovatnode greke u fedingu jeste da izrazi vjerovatnodu greke u AWGN-u za modulaciju od interesa bilo kao eksponencijalna funkcija od , (1.67)

Slika 1.2. Prosjeni

za MQAM u Rayleigh-ovom fedingu i AWGN-u

19

Slika 1.3. Prosjeni

za BPSK-a u Nakagami fedingu

za konstante

, ili kao konani raspon integrala takve eksponencijalne funkcije: ( , (1.68)

gdje konstanta moe ovisiti o integrandu ali SNR niti nema niti je u granicama integracije. Ovi oblici dozvoljavaju prosjenoj vjerovatnodi greke da bude izraena u smislu MGF-a za feding distribuciju. Specifino, ukoliko je , tada ( i ( . (1.69)

Bududi da je DPSK-a u ovom obliku

, moemo vidjeti da prosjena

vjerovatnoda bitske greke u bilo kojem tipu fedinga je Gdje ( ( , (1.70)

( za Rayleigh-ov feding je MDF feding distribucije. Na primjer, koristedi ( dat sa (1.63) sa s=-1 daje , to je isto kao ono to smo dobili u (1.60). Ukoliko je u formi integrala od (1.68) tada je (

20

(1.71)

U ovom posljednjem sluaju, prosjena vjerovatnoda simbolske greke je jedan integral konanog raspona MGF-a feding distribucije, koji moe tipino biti pronaen u zatvorenom obliku ili se jednostavno brojano ocjenjuje. Sada demo rpimjeniti MGF pristup na specifine modulacije i feding distribucije. U (1.53) smo dali generalni izraz za koherentne modulacije za AWGN u smislu Gaussove Q funkcije. Sada demo napraviti sitnu izmjenu u zapisu (1.33) postavljajudi i kako bi dobili ( ( ), (1.72)

gdje su i konstante koje ovise o modulaciji. Zapis se mijenja kako bi se dobila vjerovatnoda greke kao taan MGF, kao to smo sada pokazali. Koristedi alternativnu funkciju Q prikazanu u (1.43), dobijemo da je * + , (1.73)

koji je u eljenom obliku (1.68). Prema tome, prosjena vjerovatnoda greke u fedingu za modulacije sa * * * + + ( ( + ( ) , (1.74) ( ) u AWGN-u je dato sa

( kao to je definisano u (1.62). Podsjetimo da je gdje je ( MGF povezana sa pdf tablica 1.1 problina vrijednost vjerovatnode greke u AWGN-u za mnoge modulacije od interesa kao ( ), i prema tome (1,74) daje aproksimaciju za prosjenu vjerovatnodu greke ovih modulacija u fedingu. tovie, tana prosjena vjerovatnoda simbolske greke za koherentni MPSK-a moe se dobiti u obliku slinom (1.74) primjeujudi da Craig-ova formula za za MPSK-a u AWGN-u data sa (1.45) je u eljenom obliku (1.68). Prema tome, tana prosjena vjerovatnoda greke za MPSK-a postaje
(

* * +

+ ( +

(
(

* (

) (

(1.75) za Rayleigh, Rician, i

gdje

zavisi od veliine MPSK-a konstelacije. MGF

Nakagami-m distribucije je dat, respektivno, sa (1.63), (1,64) i (1,65) iznad. Uvrtavanjem u ova polja izraza 21

Rayleigh: ....

( ( ) ( )

)
( (

(1.76) ( (1.78)
(

Ricean sa faktorom K: Nakagami-m: (

(1.77)

Sve ove funkcije su jednostavne trigonometrije, stoga se lahko integriraju preko konanog raspona u (1.74) ili (1.75). Primjer 1.5: Upotrijebiti MGF tehniku kako bi se pronaao izraz za prosjenu vjerovatnodu greke za BPSK-a modulaciju u Nakagami fedingu. Rjeenje: Koristimo injenicu da za AWGN kanal BPSK-a ima tako da je i u (1.72). Funkcija stvaranja momenta za Nakagami m feding je data sa (1.78), i uvrtavajudi ovo u (1.74) sa daje ( *

Iz (1.23) vidimo da tana vjerovatnoda simbolske greke za MQAM u AWHN-u sadri oboje, Q funkciju i njen kvadrat. Na sredu, alternativni oblik ( izveden u [8] dozvoljava nam da primjenimo iste tehnike koritene iznad za MPSK-a do MQAM modulacije. Specifino, alternativni prikaz ( je izveden u [8] kao ( * + . (1.79)

Treba imati na umu da je identino aternativnom obliku za ( dat u (6.43) izuzev toga da je gornji limit integrala je umjesto . Prema tome, moemo pisati (6.23) u smislu alternativnog prikaza za ( i ( kao ( ( ) ( ) ( ) ( ) , (1.80)

gdje ( je funkcija veliine MQAM konstelacije. Tada prosjena veliina vjerovatnode simbolske greke u fedingu postaje

) )

( (

( ( ) . )

( (

) )

( ( )

( (

(1.81) 22

Prema tome, prosjena vjerovatnoda simbolske greke je dobijena preko dva integrala u konanog raspona MGF-a feding distribucije, koje se moe tipino pronadi u zatvorenom obliku ili se jednostavno brojano ocjenjuje. MGF pristup moe se takoer primjeniti na nekoherentne i diferencijalne modulacije. Na primjer, razmotrimo nekoherentni M-FSK, sa u AWGN-u dat sa (1.32), koji je konana suma eljenog oblika (1.67). Prema tome, u fedingu, prosjena vjerovatnoda simbolske greke nekoherentnog M-FSK je data sa ( ( ( ) ( * + ) ( ( ( ) ( (1.82) ) * * + (

Konano, za razliite MPSK, moe se pokazati *11] da je prosjena vjerovatnoda simbolske greke data sa

)]

(1.83)

( za , koji je u eljenom obliku (1.68). Prema tome prosjenu vjerovatnodu simbolske greke moemo izraziti u smislu MGF-a feding ditribucije kao

[ (

)]

(1.84)

1.3.4. Kombinacija gubitaka i prosjene vjerovatnoe greke

Kada je feding okruenje superpozicija za oboje i za brzi i spori feding, npr. log-normalno preslikavanje i Rayleigh-ov feding, zajednika izvedba metrika je kombinacija gubitaka i prosjene vjerovatnode greke, gdje gubitak nastaje kada spori feding pada ispod neke ciljne vrijednosti i prosjena performansa u negubicima se dobije preko usrednjavanja brzog fedinga. Koristimo sljedede zapise: Neka oznaava prosjeni SNR po simbolu za fiksni gubitak puta sa usrednjavanjem preko brzog fedinga i preslikavanja Neka oznaava (sluajni) SNR po simbolu za fiksni gubitak puta i sluajno preslikavanje ali usrednjeno preko brzog fedinga. Njegova srednja vrijednost je . Neka oznaava sluajni SNR zbog fiksnog gubitka puta, preslikavanja i multipath-a.

Sa ovim zapisom moemo odrediti prosjenu vjerovatnodu greke sa nekom vjerovatnodom . Gubitak je proglaen kada je primljen SNR po simbolu zbog preslikavanja i gubitka puta, , pada ispod date ciljne vrijednosti . Kada nije u gubicima

23

( , prosjena vjerovatnoda greke je dobijena usrednjavanjem preko distribucije brzog fedinga uvjetovana srednjom vrijednodu SNR-a: ( ( | (1.85)

Kriterij koji je koriten za odreivanje ciljnih gubitaka je tipino bazirana na datoj , gdje ciljni mora ispuniti maksimalnoj prosjenoj vjerovatnodi greke, npr. Oito kada god je Primjer 1.6. Razmotrimo BPSK modulaciju u kanalu sa oboje i log-normalnim preslikavanjem ( = 8dB) i Rayleigh-ovim fedingom. eljena maksimalna prosjena vjerovatnoda greke je koji zahtijeva . Odrediti vrijednost koji de osigurati sa vjerovatnodom . u oba i u brzom i u sporom fedingu tako da je ( ( | . (1.86)

, prosjena vjerovatnoda greke de biti ispod ciljne vrijednosti.

Rjeenje: Moramo pronadi , prosjeni ( ) ( poto je

. Za log-normalno preslikavanje ovo raunamo kao: (

(1.87)

Gausova distribuirana sluajna varijabla sa srednjom vrijednosti 0 i

standardnom devijacijom 1. Prema tome, vrijednost je dobivena zamjenom vrijednosti i u (1.87) i koritenjem tablice Q funkcija ili inverznim programom, koji daje

ili

1.4. Doppler-ovo irenje

Doppler-ovo irenje rezultira u nesvodivom stepenu greke za modulacione tehnike koristedi diferencionalnu detekciju. To je zbog injenice da je u diferencijalnoj modulaciji faza signala povezana sa jednim simbolom koji je koriten kao fazna preporuka za idudi simbol. Ukoliko se faze kanala dekoreliraju preko simbola, onda fazna preporuka postaje izuzetno glasna, vodedi do visoke brzine simbolske greke koja je neovisna o snazi primljenog signala. Korelacija faza izmeu simbola i stoga je degradacija performansi u funkciji Doppler-ove frekvencije i vremena simbola . Prvu analizu ireducibilnog stepena greke prema Doppler-u su uradili Bello i Nelin u [17]. U tom radu analitiki izrazi za ireducibilni stepen greke za nekoherentni FSK i DPSK prema 24

Doppler-u se odreuju za Gauss-ov Doppler-ov spektar snage. Meutim, ovi izrazi nisu u zatvorenom obliku, pa se moraju ocjenjivati numerikim putem. Izrazi u zatvorenom obliku za vjerovatnodu bitske greke DPSK u brzom Rician-ovom fedingu, gdje kanal dekorelira preko bitskog vremena, mogu se dobiti koritenjem MGF tehnike, sa MGF-ovima dobivenim na temelju generalnih kvadratnih oblika kompleksnih Gauss-ovih sluajni varijabli [18, Dodatak B] [1, Dodatak B]. Razliit pristup koritenjem alternativnih oblika Marcum Q funkcije se moe takoer upotrijebiti [10, Poglavlje 8.2.5]. Rezultujuda prosjena vjerovatnoda bitske greke za DPSK je *
(

+,

(1.88)

gdje je koeficijent korelacije kanala poslije bitskog vremena , K je feding parametar Rician-ove distribucije, i je prosjeni SNR po bitu. Za Rayleigh-ov feding (K=0) ovo se pojednostavljuje na Putajudi da DPSK:
(

+.

(1.89)

u (6.88) dobivamo ireducibilni stepen greke: . (1.90)

Slian pristup je koriten u [20] kako bi povezao vjerovatnodu bitske greke DQPSK u brzom Rician-ovom fedingu kao * (
( (

( (

) (

+, (1.91)

gdje je K kao prije, je koeficijent korelacije signala poslije vremena simbola , i je prosjeni SNR po simboli. Putajudi da u (6.88) dobivamo ireducibilni stepen greke: DQPSK: *
( (

+.

(1.92)

Kao to je diskutovanu u poglavlju 3.2.1. korelacija kanala ( preko vremena t jednaka je inverznoj Furrier-ovoj transformaciji Doppler-ovog spektra snage ( kao funkcija Doppler-ove frekvencije f. Prema tome koeficijent korelacije je ( ( vrednovana kod za DQPSK ili za DPSK. Tabela 1.2. iz [21], daje vrijednost za nekoliko razliitih Doppler-ovih modela spektara snage kanala. Pretpostavljajudi uniformni model rasprivanja ( ( i Rayleigh-ov feding (K=0) u (1.90) daje ireducibilnu greku za DPSK od
(

(1.93) 25

gdje je maksimalni Doppler u kanalu. Treba imati na umu, da stepen greke opada sa brzinom podataka . Ovo vrijedi opdenito za ireducibilni stepen greke razliitih modulacija zbog Doppler-a, bududi da kanal ima manje vremena da dekorelira izmeu prenesenih simbola. Ovaj fenomen je jedan od rijetkih sluajeva u digitalnim komunikacijama gdje se performanse poboljavaju pri povedanju brzine podataka.
Tabela 1.2. Koeficijenti korelacije za razliite modele Doppler-ovog spektra snage

Tip Pravougaoni

Doppler-ov spektar snage | |

( (
(

Gaussov Uniformno raspravanje Prvi Butteworth-ov red ( | | (

Grafik od (1.88), vjerovatnoda greke za DPSK u brzom Rician-ovom fedingu, za uniformno raspravanje ( ( i razliite vrijednosti su prikazane na slici 1.4. sa ove slike vidimo da stepen greke poinje da dominira u u Rayleigh-ovom fedingu (K=0), i kada K povea vrijednost gdje dominirajudi stepen greke takoer se poveava. Takoer vidimo da povedavajudi brzinu podataka za red veliine smanjujemo stepen greke za otprilike dva reda veliine. Primjer 1.7: Pretpostavimo Rayleigh-ov fedingov kanal sa uniformnim rasprivanjem i maksimalnim Doppler-om . Za koji priblini raspon brzina podataka de ireducibilni stepen greke za DPSK biti ispod .

26

Slika 1.4. Prosjeni

za DPSK u brzom Rician-ovom fedingu sa uniformnim rasprivanjem

Rjeenje: Imamo

. Rjeavajudi ,

sa

, dobijemo

koje daje

Izvoenje analitikog izraza za ireducibilni stepen greke postaje nerjeiv sa kompleksnijim modulacijama, u ijem sluaju simulacije su esto koritene. Pojedinano, simulacije ireducibilnog stepena greke za DQPSK sa kvadratnim korijenom podignutog kosinusnog filtriranja su provedene jer modulacija se koristi za IS-54 TDMA standard. Ovi rezultati simulacije ukazuju na stepen greke izmeu . Kao to je oekivano, u ovim simulacijama stepen greke se podie sa brzinom ureaja, jer pri vedim brzinama ureaja kanal dekorelira vie preko vremena simbola.

27

1.5. Intersimbolska interferencija

Frekvencijski selektivan feding uzrokuje uspon ISI-a, gdje primljeni simbol preko datog perioda simbola iskusuje smetnje od ostalih simbola koji su kasnili zbog multipath-a. Bududi da rast snage signala takoer povedava snagu ISI-a, interferencija povedava ireducibilni stepen greke koji je neovisan o snazi signala. Ireducibilni stepen greke je teak za analizu, bududi da ovisi o ISI karakteristikama i formatu modulacije, i ISI karakteristike ovise o karakteristikama kanala i o sekvenci prenesenih simbola. Prvu opsenu analizu ISI degradacije vjerovatnode simbolske greke su uradili Bello i Nelin[24]. U tom radu analitiki izrazi za ireducibilni stepen greke koherentnog FSK i nekoherentnog DPSK su odreeni pretpostavljajudi Gauss-ovo kanjenje profila za kanal. Kako bi se pojednostavila analiza, samo ISI povezan sa susjednim simbolima je uzet u obzir. ak i sa ovim pojednostavljenjem, izrazi su veoma kompleksni i moraju biti aproksimirani za procjenu. Ireducibilni stepen greke moe takoer biti analitiki procijenjen bazirano na sekvenci najgoreg sluaja ili moe biti uprosjeen preko svih mogudih simbolskih sekvenci. Ovi izrazi su takoer kompleksni za procjenu zbog njihove ovisnosti o kanalu i karakteristikama simbolske sekvence. Aproksimacija vjerovatnode simbolske greke sa ISI se moe dobiti tretirajudi ISI kao nekorelirani bijeli Gauss-ov um. Tada SNR postaje: , (1.94)

gdje je I snaga povezana sa ISI. U statikom kanalu rezultujuda vjerovatnoda simbolske greke de biti ( gdje je vjerovatnoda simbolske greke u AWGN-u. Ukoliko oboje i preneseni signal i ISI iskuse ravni feding, tada de biti sluajna varijabla sa distribucijom ( , i prosjena vjerovatnoda simbolske greke je tada . Treba imati na umu ( ( da je odnos dvije sluajne varijable: primljene snage i ISI snage I, i prema tome rezultujuda distribucija ( moe biti teka za dobijanje i nije u zatvorenom obliku. Ireducibilni stepen greke prema ISI-u je esto dobivena simulacijom, koje moe lahko pripojiti razliite modele kanala, formate modulacije, i karakteristike sekvence simbola. Najopsenije simulacije za odreivanje ireducibilnog stepena greke prema ISI-u je uradio Chuang. U ovom radu BPSK, DPSK, QPSK, OQPSK i MSK modulacije su simulirane za razliite oblike impulsa i za kanale sa razliitim profilima snage kanjenja, ukljuujudi Gauss-ov, eksponencijalni, jednake amplitude sa dvije zrake, i empiriki profil snage kanjenja. Rezultati *26+ indiciraju da ireducibilni stepen greke je mnogo osjetljiviji na rms kanjenje rasprenja kanala nego na oblik njegovog profila snage kanjenja. tovie, impulsno oblikovanje moe znaajno uticati na stepen greke: u podignutom kosinusnom impulsu o kojem se raspravljalo u poglavlju 5.5, povedanje sa nule na jedan moe reducirati stepen greke za red veliine. Primjer Chuang-ovih rezultata simulacije je prikazan na slici 1.5.

28

Ova slika crta ireducibilnu brzinu bitske greke kao funkciju normalizovanog rms kanjenja rasprivanja za BPSK, QPSK, OQPSK modulacije pretpostavljajudi statiki kanal sa Gaussovim profilom snage kanjenja. Sa ove slike vidimo, da za sve modulacije, moemo priblino ograniiti ireducibilni stepen greke kao za . Ostali rezultati simulacije podravaju takoer ovu granicu. Ova granica namede ozbiljna ogranienja na brzinu podataka ak i kada su vjerovatnode simbolske greke u redoslijedu su prihvatljive. Na primjer, rms kanjenje rasprivanja u tipinoj urbanoj sredini je priblino . Kako bi se zadralo zahtijeva se da brzina podataka ne prekorai 40 Kbaud, koje generalno nije dovoljno za podatkovne aplikacije visoke brzine. U ruralnom okruenju, gdje multipath nije smanjen na isti stepen kao i u gradu, , to reducira maksimalnu brzinu podataka na 4 Kbaund.

Primjer 1.8: ( Koristedi aproksimaciju , pronadi maksimalnu brzinu podataka koja moe biti prenesena kroz kanal sa kanjenjem rasprivanja sec koristedi ili BPSK ili QPSK modulaciju tako da vjerovatnoda bitske greke je manja od . Rjeenje: za BPSK postavljamo , koje vodi do brzine podataka daje podataka

, tako da zahtjevamo

. Za QPSK, isto izraunavanje

. bududi da su tu 2 bita po simbolu, ovo vodi do brzine . Ovo indicira da za datu brzinu podataka, QPSK je robusniji

za ISI nego BPSK, zbog injenice da je vrijeme simbola sporije. Ovaj rezultat je takoer istinit koritenjem tanijeg stepena greke povezanog sa slikom 1.5 umjesto granica iz ovog primjera.

29

Slika 1.5. Ireducibilna greka protiv normalizovanog rms kanjenja rasprivanja kanjenja

za Gaussov profil snage

30