Professional Documents
Culture Documents
Planiranje Proizvoda
Planiranje Proizvoda
Planiranje Proizvoda
Uvod
Planiranje Razvoj koncepta Projektovanje na sistemskom nivou Detaljno projektovanje Testiranje i Poboljanje Postavljanje proizvodnje
Odobrenje projekta
Proces planiranja proizvoda se odvija pre nego to je projekat razvoja proizvoda odobren, pre nego to su investiraju znaajniji resursi i formira vei tim za razvoj proizvoda. Planiranje proizvoda je aktivnost koja uzima u obzir portfolio projekata koje bi neka organizacija mogla da radi i odreuje koji podskup od ovog mogueg skupa projekata e organizacija izabrati da stvarno radi.
Uvod
Aktivnost planiranja proizvoda obezbeuje da proces razvoja proizvoda podrava poslovnu strategiju kompanije i da prua odgovore na sledea tipina pitanja:
Koje projekte treba prihvatiti za razvoj? Koja meavina fundamentalno novih proizvoda, platformi i izvedenih proizvoda bi trebalo nastaviti? Kako razliiti projekti su meusobno povezani kao jedan portfolio? Koje e biti vreme obuke i redosled projekata potrebno?
Primer 1: Xerox
Nove platforme Hodaka Lakes H-Net L-Net 595 6010 Astro 1996 1997 1998 1999 2000 392 393
Legend Project
Verzija proizvoda
ta je portfolio i benmarking
U stratekom menadmentu i marketingu, portfolio predstavlja kolekciju proizvoda, projekata, usluga ili brendova koji se nude na prodaju od strane neke kompanije. U obrazovanju, portfolio se odnosi na linu kolekciju informacija koje opisuju i dokumentuju dostignua u uenju neke osobe. Benmarking (Benchmarking) je proces u kome organizacije ispituju i ocenjuju razliite aspekte procesa u odnosu na najbolju praksu, najee obino unutar svog sektora
Korak 1
Korak 2
Korak 3
Korak 4
Viestruki projekti
Korak 5
Utvrivanje mogunosti
Plan proizvoda
Iskaz o misiji
Usavrene postojee platforme Poboljani postojei 595 proizvodi Fundamentalno novi proizvodi 1996
H-Net
Astro
1997 1998 1999 2000
Sposobnosti Ogranienja
Konkurentno okruenje
Formulisanje plana proizvoda i razvoj iskaza o misiji prethode stvarnog procesu razvoja proizvoda.
Korak 1
Korak 2
Korak 3
Korak 4
Viestruki projekti
Korak 5
Utvrivanje mogunosti
Plan proizvoda
Iskaz o misiji
Ovaj korak je ustvari jedan levak kojim se prikuplja vei broj ulaza koji potiu iz mnogih izvora u preduzeu, kao to su:
Marketing i prodaja Istraivanje i razvoj tehnologija Razvojni tim projekta Proizvodne organizacije Trenutni ili potencijalni kupci Trea strana, kao to st snabdevai, inventori, ili poislovni partneri.
Sledea mogunost je inicirala Lakes projekt: Razviti novu crno-belu, digitalnu i umreenu platformu za dokumentacioni centar za trite opreme za kancelarije, a koji vri skeniranje, memorisanje, faksiranje, distribuciju i tampanje dokumenata.
Od veeg broja generisanih koncepata, u ovom koraku se vri ocenjivanje predloenih koncepata i izbor onih koji imaju najbolje izglede da obezbede uspeh. Pri ocenjivanju, koriste se etri najvanije perspektive gledanja na koncept:
konkurentna strategija, segmentacija trita, tehnoloke trajektorije, i programske platforme.
Strategija konkurentnosti
Strategija konkurentnosti organizacije definie osnovni pristup tritima i proizvodima u odnosu na konkurente. Ova strategija treba da utie na izbor razvojnih mogunosti. Mogue je primeniti nekoliko tipova konkurentnih strategija:
Tehnoloko vodstvo Cenovna konkurentnost Fokus na kupca Imitacija
Tehnoloko vodstvo
Da bi primenila ovu strategiju, firma daje
naglasak na osnovna istraivanja i na razvoj novih tehnologija, kao i na njihovu primenu pri razvoju novih proizvoda
Cenovna konkurentnost
Primenom ove strategije, firma se takmii sa konkurentima
proizvodnom efikasnou niskom cenom radne snage, ili boljim upravljanjem proizvodnim sistemom.
Projektovanje tehnologinih proizvoda je jedan od naina da se smanje proizvodni trokovi i obezbedi cenovna konkurentnost
Fokus na kupca
Da bi primenila ovu strategiju, firma mora da radi sa svojim kupcima da bi ustanovila promene u njihovim potrebama i eljama. Paljivo projektovane platforme proizvoda olakavaju brz razvoj derivatnih proizvoda sa novim svojstvima ili funkcijama u skladu sa interesom kupaca. Strategija moe da dovede do izrade ire linije proizvoda koja obezbeuje visoku raznolikost proizvoda sa kojom se zadovoljavaju razliiti segmenti trita
Imitacija
Ovom strategijom se slede trendovi na tritu, preputa se konkurentima da se prvi pojave sa novim proizvodima i prati se njihov uspeh na svakom segmentu trita. Kada se uoe vidljive mogunosti, firma brzo lansira nove proizvode kojima imitira uspene konkurente. Za primenu ove strategije je vrlo vano imati sposobnost brzog razvoja novih proizvoda, tj. primeniti efikasan proces razvoja
Segmentacija trita
O kupcima se moe razmiljati kao pripadnicima razliitih segmenata trita. Podela trita na segmente dozvoljava firmi da uzme u obzir akcije konkurenata, i da ojaa svoju ponudu proizvoda u odnosu na svaku, dobro definisanu grupu kupaca, tj. segmentu trita. Preslikavanjem sopstvenih proizvoda, i proizvoda konkurenata u prostore segmenata trita, firma moe oceniti koje mogunosti noe da obezbedi odreeni proizvod time to najbolje koristi slabosti i svoje i svojih konkurenata.
Segmentacija trita
65 ppm $23k 65ppm network $31k 60 ppm network $35k
Odelenjski
40 ppm
Segment trita
Grupni
30ppm $10k 40ppm network $20k
Konkurentni proizvod
Potencijalni konkurent
1997
1998
Slika 2.3
1999
2000
Tehnoloke trajektorije
Kljuna odluka: Kada treba primeniti novu, osnovnu tehnologiju u liniji proizvoda.
Na primer, u opremi za rad sa dokumentima, ta kljuna odluka se odnosi na trenutak kada proizvoa te opreme treba da pree na digitalnu obradu slike, tj. kada treba da razvije digitalne ureaje, umesto ureaja koji koriste tehnologiju svetlosnih soiva.
Prilikom donoenja ovih odluka analiziraju se tzv. tehnoloke S-krive koje daju veliinu neke performanse (npr. rezolucija, brzina, ili pouzdanost) odreene tehnologije tokom vremena razvoja i primene te tehnologije
Tehnoloke S-krive
Performsa maine za kopiranje Digitalna tehnologija
PLATFORMA PROIZVODA
Razvoj izvedenih (derivatnih) proizvoda Izveden proizvod Izveden proizvod Izveden proizvod
Segment trita 1
Segment trita 2
Segment trita 3
Platforma A
Platforma B
Tehnoloka putna mapa je nain predstavljanja oekivane raspoloivosti i budue upotrebe razliitih tehnologija koje su relevantne za razvoj proizvoda koji se planira.
Hodaka Project
Lakes Project
Lakes Extensions
Ovi kriterijumi se koriste i proceni mogunosti ne samo potpuno novih proizvoda, ve i pri razvoju bilo kog proizvoda
Uravnoteenje portfolia
Postoji puno metoda za uravnoteavanje portfolia razvojnih projekata jedne organizacije. Nekoliko metoda vri izradu dijagrama portfolia du korisnih dimenzija tako da menaderi mogu da uzmu u obzir implikacije svojih odluka pri planiranju. Primer krive portfolia projekta pri korienju dve specifine dimenzije:
Veliina promene koju zahteva projekt u gami proizvoda Veliina promene koju projekt inicira u proizvodnom procesu
Nova generacija proizvoda Dodatak familiji proizvoda Malo poboljan proizvod Bez promene proizvoda
Lakes projekt
Problem preoptereenost resursa Agregatno planiranje moe pomoi organizacijama da obezbede efikasnu upotrebu svojih resursa, tako to e ih dodeljivati samo projektima koji imaju izgleda da se uspeno zavre u okviru planiranih sredstava namenjenih projketu, tj. u skladu sa budetom projakta.
140%
120% 100%
ELEKTROINENJERING
Industrijski dizajn
Godina 1
Godina 2
Godina 3
Rasporeivanje ljudi vri dodeljivanjem koliine njihovog rada izraenog u jedinicama ovek-sat, ovek-dan ili ovek-mesec Pored planiranja angaovanja ljudi, potrebno je planirati i angaovanje i ostalih resursa, kao to je oprema, prostor, i dr
Idustrijski dizajn
Softvver
Softver
Softver
Plan proizvoda
Nove platforme Hodaka Lakes Legend Project Usavrene postojee platforme Poboljani postojei proizvodi 595 6010 Astro
H-Net
L-Net 392 393
Verzija proizvoda
1998
1999
2000
Skup projekata koji koji su uli u uproces planirana, poreani po vremenu, postaju plan proizvoda, Plan ukljuuje meavinu potpuno (fundamentalno) novih proizvoda, platformskih projekata, i proizvoda razvoja derivatnih proizvoda razliitih veliina.
Kada se prihvati predlog projekta, dolazi do aktivnosti predprojektnog planiranja. Nju realizuje viefunkcionalni tim, koji se esto naziva osnovni tim.
Na primer, osnovni tima Lakes projekta obuhvata oko 60 ljudi koji predstavljaju tehnike struke, marketing, proizvodnju i uslune funkcije.
Poeljno je navesti ljude i grupe koji na neki nain zavise od uspeha ili neuspeha projekta. Ova lista poinje sa krajnjim korisnicima rezultata projekta, tj. korisnicima proizvoda i sa kupcima proizvoda, koji donose odluku o kupovini. Lista sadri i unutranje kupce proizvoda (koji rade u firmi), kao to je prodaja, servis i proizvodnja. Ova lista slui kao podsetnik lanovima tima o ijim potrebama treba da vode rauna, kao i o onima na koje e rezultat projekta uticati.
Primarno trite
Kancelarije, srednjih veliina (40-65 ppm, preko 42.000 kopija meseno)
Pretpostavke i ogranienja
Nova platforma proizvoda Digitalna tehnologija slika Kompatibilnost sa CentreWare software Ulazni ureaji proizvedeni u Kanadi Izlazni ureaji proizvedeni u Brazilu Maina t+za obradu slike proizvodie se u SAD i u Evropi.
Kupci i korisnici Proizvodnja Servis Distributori i prodavci
Zainteresovane strane
Pretpostavke i ogranienja
Pri pripremi iskaza o misiji uzimaju se u obzir strategije nekoliko funkcionalnih podruja u preduzeu. One bitno utiu na tehniki razvoj proizvoda. Zatu su one bitne?
Na primer, trokovi pripreme proizvodnje nekog novog proizvoda mogu biti vrlo velike, ak i vee nego trokovi razvoja samog proizvoda (kupovina maina, alata, obuka ljudi, izgradnja hala i dr.).
Zato je vrlo bitno da projektno reenje bude takvo da ostvari eljena svojstva proizvoda, sa jedne strane, a da pri tom zahteva to manja ulaganja u pripremu proizvodnje, s druge strane. O nainu i tehnologiji proizvodnje se mora stalno voditi rauna prilikom razvoj anekog proizvoda.
Xerox je odluio da ulazni deo ureaja bude proizveden u njegovim proizvodnim pogonima u Kanadi, a izlazni delovi ureaja, u Brazilu. Proizvodnu maine za obradu slike radie u SAD i Evropi.
Za potpuno nove proizvode, budet i planovi angaovanja ljudi se rade samo za fazu razvoja koncepta, jer je zbog velike doze neizvesnosti uspeha projekta nepotrebno unapred angaovati i novac i ljude.
Detaljnije planiranje e se raditi ako doe do daljeg razvoja koncepta proizvoda.
Na kraju, tj. u ovom poslednjem koraku faze planiranja projekta, projektni tim bi trebalo da postavi sledea pitanja:
Da li je levak za prikupljanje mogunosti prikupio primamljive i razliite mogunosti za razvoj proizvoda? Da li proizvod podrava strategiju konkurentnosti firme? Da li plan proizvoda razmatra najvanije tekue mogunosti firme? Da li su ukupno dodeljeni resursi projektu dovoljni za ostvarivanje firmine strategije konkurentnosti?