NEUROPSIHOLOGIJA

Alma Beguni

BIOLOKE OSNOVE KOMUNIKACIJE

Razlikujemo: Spontana emocionalna komunikacija:

zajednika svim biima, nenamjerna, izraava se stavom, bojom glasa, gestama, facijalnim ekspresijama, bioloki je odreena, nenauena, nekontrolirana

Namjerne simbolike komunikacije:

nauena, oblikovana, kontrolirana putem voljno produciranih simbola (govor, itanje, pisanje)

Arndt i Janney (1991) izdvajaju i emocionalna, emotivna i kognitivna komuniciranja:

emocionalna komunikacija je spontana, neplanirana, emotivna komunikacija je svjesna modifikacija afektivnih znakova s ciljem uticaja na druge kognitivna komunikacija je ljudska, neinstiktivna metoda izraavanja pojmovnih odnosa putem voljno produciranih simbola

Jezina laterizacija i lokalizacija Jezina laterizacija se odnosi na dominantnost lijeve hemisfere za jezik, a jezina lokalizacija na podruja unutar hemisfere dominantne za jezik Jedan od najutjecajnijih modela jezine lokalizacije je Wernicke - Geschwindov neuroloki model jezika

Razvoj Wernicke - Geschwindovog modela 19 st. - Broca i dax su primjetili da oteenje frontalnog podruja lijeve hemisfere uzrokuje nesposobnost produkcije fluentnog govora

19 st. - Wernicke zakljuuje da je podruje lijevog temporalnog renja, koje se nalazi iza primarnog slunog centra, centar za razumjevanje govora Wernicke je sugerirao da:
selektivne lezije Brocinog podruja dovode do pojave ekspresivnih afazikih simptoma selektivne lezije Wernickeovog podruja dovode do pojave receptivnih afazikih simptoma

19 st.- Dejerine je na temelju post mortem analize jednog posebnog pacijenta koji je bolovao od aleksije i agrafije zakljuio da je angularni girus

bitan za razumjevanje vidnih informacija povezanih s jezikom koje pristiu direktno iz lijevog vidnog korteksa i indirektno iz desnog. 1965. Geschwind je dopunio lokalizacije ideje Broce, Wernickea i Dejerina novim podacima i vlastitom interpretacijom te je stvoren model poznat pod nazivom Wernicke - Geschwindov neuroloki model jezika 7 komponenata:
1. primarni vidni cortex 2. primarni sluni cortex 3. primarni motorni cortex

5. Wernickeovo podruje 6. Angularni gyrus 7. Arcuate fasciculus - snop vlakana koje povezuju B. i W. podruje

Model je serijalni, iako postoje i neki paralelni kognitivni modeli Oteenje Wernickovog podruja dovodi do potekoa u razumjevanju govornog i pismenog jezika Oteenje Bocinog podruja dovodi do problema u artikulaciji, ali smislenost postoji

Poremeaji jezikih funkcija Normalno procesiranje jezika je rezultat sloene interakcije osjetnih, motornih i procesa pamenja Poremeaj bilo kojeg od navedenih procesa moe uzrokovati jezine poremeaje kao to su:
AFAZIJA - poremeaj u produkciji i razumjevanju govornog, pisanog i znakovnog jezika; uzrokovan mozgovnim oteenjem DISLEKSIJA- poremeaji itanja DISGRAFIJA - poremeaj pisanja

Vrste afazija dijelimo u 2 vrste: Nefluentne afazije:

1. Brocina afazija 2. Globalna afazija 3. Transkortikalna senzorna afazija

Fluentne afazije:
1. Wernickeova 2. Provodna 3. Nominalna 4. Transkortikalna senzorna afazija

1. Brocina afazija (motorna, ekspresivna)

ozljeda Brocinog podruja agramatinost, anominost, potekoe artikulacije uz dobro razumjevanje i smislenost loe pisanje

2. Globalna afazija
oteena je i produkcija i razumjevanje govora, dobro je samo ponavljanje oteenja asocijativnih podruja kore

3. Transortikalna afazija
mjeovita senzorna motorna

4. Wernickeova afazija ( senzorna, receptivna):

uzrok je oteenje temporalnog planuma slabo razumjevanje govora i produkcija besmislenog govora govor je fluentan, loe ponavljanje, imenovanje, pisanje i razumjevanje proitanog test za utvrivanje provodi se na nain da ispitanik pokae odreeni predmet

5. ista gluhoa za rijei:

nemogunost razumjevanja govornog, ali ne i pisanog jezika uzrok je oteenje veze izmeu slunog centra i Wernickeovog podruja govor je fluentan, loe ponavljanje dobro imenovanje i pisanje osoba prima slune informacije, ali ih ne razumije

6. Provodna afazija (kondukcijska):

oteenje arcuate fasciculusa loe ponavljanje rijei

7. Nominalna afazija (anomika, amnestika) tekoe u pronalaenju i imenovanju rijei oteenje dijelova temporalnog i parijetalnog renja

Evaluacija W-G modela Pacijenti s hirurkim odstranjenjem kortikalnog tkiva (zbog tumora)
rezultati nisu potvrdili model jer nije bilo trajnih potekoa opravdanje je to da je cerebralna lokalizacija bila tako uredna da oteena podruja nisu uope sudjelovala u jezinim funkcijama

Osobe s oteenjima mozga izazvanim nesreom ili boleu

procjenjivanje artikulacije, fluentnost ponavljanja uoeno je da male lezije Brocinog podruja rijetko dovode do trajnih oteenja, dok one Wernickeovog dovode velike lezije frontalnih podruja vezane su uz artikulaciju, a one temporalnog i parijetalnog renja uz razumjevanje samo su velike lezije u skladu s W-G modelom poto one obuhvaaju ire kortikalne strukture

Snimanje mozga (CT, MRI) afazinih pacijenata

nijedan pacijent nije imao oteenje samo jednog ogranienog podruja ve i subkortikalne bijele tvari te ostalih subkortikalnih struktura lezije medijalnog dijela veu se uz podruje angularnog gyrusa i motorno podruje oteenje bazalnih ganglija dovodi do afazija

Lokalizacija osnovnih jezikih funkcija u mozgu: sluanje rijei, izgovaranje rijei, itanje, razmiljanje o rijeima

Kortikalna stimulacija i lokalizacija jezika

Penfield i sur. (1940-tih) su meu prvima elektrinim podraajima stimulirali podruja kore kako bi konstruirali mapu jezikih funkcija izdvojena su 3 jezina podruja:
anteriorno- frontalni reanj i Brocino podruje posteriorno - temporalni, parietalni i okcipitalni reanj, te W. podruje suplementarno - motorno podruje

Ojeman i sur. su procjenjivali sposobnost prepoznavanja fonema, imenovanje, brojanje Sve specifine jezine sposobnosti smjetene su u anteriornom i posteriornom podruju kore, a meu

njima postoje i individualne razlike

Snimanje metabolike aktivnosti mozga (PET) za vrijeme izvoenja jezikih aktivnosti