Professional Documents
Culture Documents
Predavanja URBANIZAM 2
Predavanja URBANIZAM 2
2006/2007
URBANIZAM 2
III PREDAVANJE
Urbana struktura
Urbana struktura
Grad je sloen organizam, on je
Drutvene/socioprofesionalne
Estetske
Akteri
institucije, firme, organizacije
Razliite POTREBE i INTERESI (individualni, grupni, zajedniki...) Osnovni kriterijumi za analizu aktera:
VREDNOSTI CILJEVI
( mogi imati prostorni i neprostorni aspekt ) i (na osnovu kojih opredeljuju odnose i izbor aktivnosti)
opte vrednosti - zdravlje, blagostanje, zaposlenost, pravda, jednakost..; posebne vrednosti; interesi; norme; vlasniki odnosi; tehnologija
Aktivnosti
neprostornom obliku (kao principi razmetaja) prostornom obliku (kao konkretne lokacije i njihovi uslovi)
Prostor
Fiziki obrazac organizacije aktivnosti i
naune discipline sociologija, psihologija, antropologija... U okviru urbanistike discipline jo uvek nije dovoljno razvijeno Pitanje definisanja pojma potreba i tretiranje problematike - otvoreno Podela i sistematizacija problematina
odevanje) Potrebe sigurnosti (posao, zdravstvena, socijalna zatita) Potrebe pripadnosti (porodica, grupa, drutvo, zajednica) Potrebe za drutvenim priznanjima (drutvena afirmacija linosti i ljudskih odnosa) Potreba za linom afirmacijom Potreba za znanjem i permanentnim obrazovanjem Potrebe estetske prirode
prostornog planiranja, koja se deklarie kao vrednosno utemeljena na odnosu prema potrebama
znaenje urbane potrebe se mogu posmatrati i kao specijalizovano podruje ljudskih potreba, ali postoje i razlike u tumaenju ova dva pojma
Relacija individualne drutvene potrebe Urbane potrebe se iskazuju kao izrazito drutvene, zajednike potrebe Relacija egzistencijalne-kulturne potrebe Urbane potrebe su preovladjujue egzistencijalnog karaktera Relacija primarne sekundarne potrebe Urbane potrebe su preovladjujue primarnog karaktera Itd.
U praksi...
Pojam urbane potrebe oznaava sistem potreba koji se operacionalizuje u urbanistikoj praksi planiranja gradova i prostora i kojima se ona slui
koji grad mora da na neki nain razvije i organizuje da bi se i sam razvijao kao sloeni prostorno-socijalni sistem Osnovne urbane funkcije/aktivnosti: Stanovanje Rad Rekreacija Saobraaj Centralni sadraji/usluge
Imaju karakter strukturalne konstante uz razliite naine organizacije i realizacije
URBANE POTREBE se u prostorno-fizikoj strukturi grada materijalizuju, preslikavaju u odredjene i za njih karakteristine URBANE OBLIKE i FORME
urbane potrebe
urbane funkcije
urbani oblici
Urbana funkcija izraava ili bi trebalo da izraava odnos medjuzavisnosti izmedju urbanih potreba i njima odgovarajuih urbanih oblika
podrazumevaju medjusobno prilagodjavanje - relativno nepromenljiva prostorno-fizika struktura omoguuje razliite promene u socijalnoj strukturi Prostorna i drutvena struktura su najee u medjusobnom odnosu RELATIVNE USKLADJENOSTI
Odnos KONFLIKTNOSTI nastaje obino u nekom segmentu prostorne strukture kada je mogunost zadovoljenja neke osnovne potrebe oteana ili onemoguena
stanovanja, odnosno dokolice, u mnogim gradovima su esto blizu konfliktnosti Mogue intervencije U okviru prostorno-fizike strukture mogue su razliite intervencije koje tu strukturu bitno ne menjaju, ali umanjuju neuskladjenost u mogunostima za zadovoljenje navedenih potreba (intenziviranje javnog gradskog saobraaja, regulacione mere u pravcu poveanja kapaciteta saobraaja isl.) Sa druge strane, stepen neuskladjenosti e biti manji ukoliko se preduzmu i promene u drutvenoj strukturi (klizno radno vreme, npr.) Znaajniji rezultati podrazumevaju radikalnija reenja u prostorno-fizikoj strukturi (prostorna integracija funkcije rada i funkcije stanovanja, npr. veom disperzijom funkcije rada) i drutvenoj strukturi (vea drutvena pokretljivost ljudi, mogunost biranja lokacije stanovanja prema radnom mestu i obratno, npr.)
se na posebno prilagodjenim prostorima i lokacijama svaka aktivnost postavlja odredjene: PROSTORNE ZAHTEVE minimalni zahtevi za normalno odvijanje aktivnosti; obino se izraavaju se kroz standarde minimalni (zakonski) i optimalni (veliina i kvalitet parcele; gustina naseljenosti; vrsta, tip, kvalitet fizikih objekata itd.) LOKACIONE ZAHTEVE (kriterijumi) - formuliu se na osnovu medjusobne povezanosti potreba, interesa i mogunosti razliitih aktera na podruju grada
zdravlje, bezbednost, ugodnost, ekonomska racionalnost...
Klasifikacija funkcija
Koncept vezan za upotrebu zemljita od
Svaki urbanistiki plan grada ukljuuje namenu povrina ili nain korienja zemljita kao glavni, esto osnovni element
plan saobraaja
(posebno industrija) Izmedju funkcije rada i stanovanja treba da je obezbedjen zadovoljavajui nivo saobraaja, posebno javnog (pristupanost) Pojedine aktivnosti rada trae povezanost uz reku, eleznicu, odnosno teki transport Lokacije rada trae velike povrine koje e omoguiti ekonomian razvoj Lokacija trgovine ima ceo niz specifinih zahteva povezanih sa maksimizacijom profita Posebni oblici rada (usluge, zdravstvo, kolstvo) trai lociranje u blizini mesta stanovanja
(svakodnevna rekreacija neposredno vezana za mesta stanovanja) Trai lako pristupane pozicije za sportske i rekreativne aktivnosti koje podrazumevaju veliki broj posetioca/korisnika (stadioni, bazeni, hale) Veina oblika rekreacije trai posebne prirodne uslove (zelenilo, vodene povrine...)