STANDARDNI

POLUTANTI U
RIJEKAMA
6.12.2012., Sarajevo

Seminarski rad iz predmeta Modeliranje
procesa u okolini
Studenti:
Danijel Kraljevi, Damir
Kraljevi i Amar
Aganovi
Mentor: Prof.dr. Rajfa
Musemi
UVOD

Voda je ivot, a time je i kvaliteta vode kljuna
mjera kvalitete ivota ili bolje reeno
postojanja ivota.

Upravljanje kvalitetom vode ili zatita vodenih
ekosistema u irem smislu, znai kontrolu
zagaenja.

Zagaenje vode potjee iz takastog i
netakastog (difuznog) izvora i uzrok je uvijek
zbog ljudskog djelovanja.

Polutant je tvar koja zagauje

Polutanti mogu biti:

- Bioloki polutanti
- Hemijski polutanti
- Fiziki polutanti



NUTRIJENTI I EUTROFIKACIJA


Eutrofikacija je progresivni proces obogaivanja
vodenih sistema (nutrijentima) hranjivim
tvarima .

Poveanjem nutrijenata u vodi dovodi do:

- poveanja produktivnosti vodenog sistema
- uzrokuju anaerobne uvjete to direktno
naruava pitkost, rekreativne i ekoloke osobine
rijeke.

NUTRIJENTI I EUTROFIKACIJA
Slika 1
NUTRIJENTI I EUTROFIKACIJA
Slika 2
NUTRIJENTI I EUTROFIKACIJA

Brzine rasta i propadanja relativno jednostavnog
modela eutrofikacije prikazanog na slici 3.








i mogu biti napisane na sljedei nain:
Slika 3
Za biomasu alge



Za organski fosfor



Za fosfatni fosfor



Za organski duik


Za amonijak duik



Za nitrat duik



Za otopljeni kisik

OTROVNE HEMIKALIJE

Otrovne hemikalije, takoer se nazivaju kao
"mikro-polutanti'', su tvari koje pri niskim
koncentracijama mogu naruavati
razmnoavanje i rast organizama, ukljuujui
ribe i ljudska bia. Te tvari su teki metali,
mnogi sintetski organski spojevi (organski
mikro-zagaivai) i radioaktivne tvari.
ADSORBIRANI I OTOPLJENI POLUTANTI


Vano obiljeje mnoge od ovih tvari je njihov
afinitet da reaguju na povrinama
suspendiranih naslaga.


proces adsorpcije-desorpcije je neophodan
ADSORBIRANI I OTOPLJENI POLUTANTI

Slika 4. prikazuje adsorpcije-desorpcije i proces
propadanja (raspada) prvog reda za otrovne
hemikalije i njihove interakcije u vodi i talogu-
sedimentu.
Slika 4
ADSORBIRANI I OTOPLJENI POLUTANTI

Model adsorpcije-desorpcije pretpostavlja da
postoji ravnotea izmeu otopljenih (u vodi) i
adsorbiranih (taloenih) koncentracija toksinih
sastojaka poput tekih metala ili organskih
oneiivaa.
Slika 5
ADSORBIRANI I OTOPLJENI POLUTANTI

Koeficijent raspodjele Kp


Tabela 1: Reprezentativne
vrijednosti koeficijenata
raspodjele K
p
Za modeliranje su potreben i ove formule




TEKI METALI

Ponaanje tekih metala u okolini ovisi o njihovim svojstvenim
hemijskim osobinama

Neki metali, ukljuujui bakar, kadmij, olovo, ivu, nikl, i cink,
formiraju slobodne ili sloene katione otopljene u vodi, npr.
Cu2
+
ili CuCl
-
.

Metali su tvari koje se ne raspadaju, vec se razgrauju

Razgradnja se dijeli na adsorpcionu i otopljenu frakciju

I adsorbirane i otopljene frakcije se poveavaju sa rastom
ukupne koncentracije metala sve dok se ne pretopivosti





Uslovi za izvoenje osnovnog modela prenosa mase

- Ove jednaine opisuju disperzivni i advektivni prenos zagaujue
tvare polutanta u x-smjeru u elementarno vodeno tijelo :




( )
-2 -1
-2 -1
x x
dC
E D ; ML T
dx
ADV = Cv ; ML T 1.1
x x
(
=

(






C - je koncentracija, masa zagaujue tvari polutanta po jedinici
volumena vode (masa po volumenu, M L
3
);

E
x
- su disperzivni maseni fluksevi u prostornim smjerovima x, y, z (u M
L
-2
T
-1
dimenzija), sa pretpostavkom da Fick-ov zakon zajedniki
obuhvata molekularnu difuziju i turbulentnu difuziju, odnosno za
disperziju;




Jednaina masenog bilansa elementarnog vodenog tijela

lanovi jednaine u jednom prostornom smjeru ukljuuju ulazni maseni fluks i
izlazni maseni fluks :








C -je koncentracija, masa sadraja sastojka po jedinici volumena vode(masa po
volumenu, ML
-3
);
E
x
, E
y
, E
z
- su disperzivni maseni fluksevi u prostornim smjerovima x, y, z i (u M L
-2
T
-1

dimenzija), pod pretpostavkom da Fick-ov zakon vai pri zajednikog utjecaju
molekularne difuzije i turbulentnom difuzije, da je za disperzije;
v
x
, v
y
, v
z
- su komponente strujanja u prostornim smjerovima x, y i z, (duina po
vremenu, L T
-1
);
dx, dy, dz - su bone duine osnovne kocke, elementarnog vodenog tijela.

Osnovna jednaina modela kvaliteta vode

Osnovna jednaina opisuje promjenu koncentracije C kvalitete nekog sastojka-
polutanta sa vremenom i prostorom:







Ove promjene su rezultat ponora uzrokovanog procesima kao to su hemijska-

biohemijska raspadanja, upijanje ivih i mikrorganizama ili izvora uzrokovanih

Proizvodima biohemijskih reakcija, biolokog rasta, odnosno svaka vrste

nadogradnje tvari na tetu drugih tvari prisutnih u vodenom sistemu - rijeci.





Najjednostavniji model kvaliteta vode (2)

Osnovni trodimenzionalni model kvaliteta vode se rijetko koristi u svom
izvornom kompleksnom obliku (jednaina 1), uglavnom zato sto se
trodimenzionalni problemi javljaju rijetko. Na primjer problemi rijeka se esto
mogu svesti na jednodimenzionalne (linearne) ili dvodimenzionalne (uzduno-
poprene) probleme. Drugi razlog koritenja pojednostavljenih modela je sto su
mjerni podaci poprene ili vertikalne brzine rijetko dostupni.
U cilju pronalazenja najednostavnijeg modela kvaliteta vode mora se
napraviti niz pretpostavkih i aproksimacija:
a)zanemarivanje svih uslova koji se ticu disperzije. Uz to moemo
pretpostaviti da se sistem u potpunosti mijea, to znai da ce se bilo
koji vanjski materijalni ulaz (optereenje) u rijeku odmah i potpuno
mijeati sa vodom.
b)Posmatrajui rijeku i kanalizaciju otpadnih voda pri stacionarnim
uslovima poetna koncentracije C
o
nekog rukavca rijeke koji tee
nizvodno moe biti opisana opom jednainom razrjeivanja :



0
(1.4)
s s b b
s b
C q C Q
C
q Q
+
=
+
NAJJEDNOSTAVNIJI MODEL KVALITETA VODE(3)





internal 0
dC
v =S
dx
Kt
dC
KC C C e
dt

= =


C - je koncentracija, masa sastojka kvalitete koja se mjeri po jedinici volumena
vode (masa po volumenu, M L
-3
);
C
0
- je poetna koncentracija polutanta nizvodno od toke izvora zagaenja
v - je srednja brzina protoka rijeke (L T
-1
)
S
internal
- oznaava unutarnje izvore i ponore tvari, (M L
-3
T
-1
);
K - je koeficijent brzine promjene reakcije prvog reda kinetike (T
-1
)
t - je vrijeme putovanja te se tumai kao t = x / v
x - udaljenost nizvodno (L)



Rjeavanje jednacine. 1.6 sa poetnim uslovima utvrenim iznad (C = C
0
, u x =
x
0
, da je t = t
0
) dobiva se jednostavna jednaina eksponencijalnog raspada
(jednaina 1.7.), koja je istovremeno
model kvaliteta vode koji se najvie koristi u praksi. Jednaina 1.7 se takoer
naziva Jednaina raspada. Ova jednaina se moe koristiti za razne svrhe
modeliranja kvaliteta vode i ini bitnu osnovu za razvoj slozenijih modela
kvaliteta vode.
DERIVACIJA MODELA KOMBINOVANIH REAKCIJA


( )
1 1 1 2
1 2
1 1 1 1 2 2
1 1,0 -K t -K t -K t -K t
1 1,0 2 2,0
2 1
dC dC
= - K C =K C -K C
dt dt
K C
C =C e C = e -e +C e
K -K

C
1
, C
2
- su koncentracije interativnih sastojaka kvalitete vode (proizvod
procesa dekompozicije C
1
je C
2
, pri emu je potonji takoer proizvod
procesa propadanja (ML
-3
)
C
1,0
, C
2,0
- su poetne koncentracije navedena dva sastojka kvaliteta vode (vidi
takoer jed. 1.4) (ML
-3
)
K
1
, K
2
- su koeficijenti brzine reakcije navedenih procesa, (T
-1
)
t - je vrijeme putovanja tumaeno kao t = x / v, (T)
x - je udaljenost nizvodno (L)



BIOHEMIJSKA POTROSNJA KISIKA

-BPK BIOHEMIJSKA POTROSNJA KISIKA se definira kao koliina
(masa) kisika potroena u jedinici volumena vode od strane
mikroorganizama, dok razgrauju organsku materiju, tokom
odreenog vremenskog intervala, odnosno kao
broj miligrama kiseonika koji se utroi
na biohemijsku oksidaciju organske materije prisutne u
1 litru vode, pod odreenim uslovima tokom pet dana "inkubacije"
u odgovarajuem laboratorijskom eksperimentu.

- BPK se koristi kao pokazatelj organske kvalitete vode



- Drugi glavni proces kisika u toku rijeke je proces reakcije, unos
kisika preko povrine vode zbog turbulentnog strujanja vode i
molekularne difuzije. Ovaj proces smanjuje "deficit kisika" (D)
vode, to je definisano kao razlika izmeu zasienog sadraja
kisika i stvarne otopljene koliine kisike.
MODEL PROPADANJA BPK

1
1 0
K t
dL
K L L L e
dt

= =

L - BPK u vodi (M, obino g0
2
/ m
3
)
L
0
- Poetne vrijednosti BPK u potoku, vidi takoer jed. 2.5 (M, obino
gO
2
/m
3
)
K
1
- je brzina promjene koeficijenta biohemijske razgradnje organske
materije (T
-1
, obino dan
-1
)
t - je vrijeme, odnosno vrijeme putovanja uz tok rijeke, te se tumai
kao t = x/v, gdje je x udaljenost nizvodno od take ispusta (T, obino
dana)



MODEL OTOPLJENOG KISIKA

( )
1 2 2
-K t -K t -K t
1 0
1 2 0
2 1
K L dD
=K L-K D D= e -e +D e
dt K -K
D - deficit kisika u vodi (g0
2
/m
3
), vidi takoer jednaine 2.7 i 2.8.
L - BPK u vodi (g0
2
/ m
3
)
D
0
- je poetni deficit kisika u vodi (nizvodno od ispusta otpadnih voda) (gO
2
/ m
3
),
vidi takoer jednaine 2.6 i 2.7
L
0
- je poetna BPK koncentracija u vodi (gO
2
, /m
3
), (nizvodno od take isputanja
otpadne vode), vidi takoer jednainu 2.5
K
1
-je brzina promjene koeficijent biohemijske razgradnje organske materije (T
-1
,
obino dan
-1
)
K
2
- je brzina promjene koeficijenta rearacije (T
-1
, obino dan
-1
)
t - je vrijeme, odnosno vrijeme putovanja uz tok rijeke, te se tumai kao t = x/v, gdje
je x udaljenost nizvodno od take ispusta (T, obino dana)


JEDNAINE RAZRIJEIVANJE ZA BPK I DO
0 0
L DO =
s s b b s s b b
b b b s
L q L Q DO q DO Q
Q q Q q
+ +
=
+ +
L
0
- je poetna koncentracija BPK u rijeci, nizvodno od take isputa (ML
-3
, npr. mgO
2

/ l);
L
b
- je koncentracija BPK nadolazece rijeke, (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);
L
s
- je BPK sadraj otpadnih voda, (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);
DO
0
- je poetna koncentracija otopljenog kisika u rijeci, nizvodno od take
isputanja otpadnih voda (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);
DO
b
- je koncentracija otopljenog kisika nadolazece rijeke, (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);
DO
s
- je koliina otopljenog kisika otpadnih voda, (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);
Q
b
- protok rijeke uzvodno od ispusta otpadnih voda, (L
3
T
-1
, npr. m
3
/ s);
q
s
- koliina ispusta otpadnih voda (L
3
T
-1
, npr. m
3
/ s);



POETNA JEDNAINA DEFICITA KISIKA
| |
0 sat 0 2
2 3
sat
D =DO -DO mgO /l
DO =14.61996-0.4042T+0.00842T -0.00009T

DO - je poetna koncentracija deficita otopljenog kisika u rijeci, nizvodno od take
isputanja (ML
-3
, npr. mgO
2
, / l);

DO
0
- je poetna koncentracija otopljenog kisika u rijeci, nizvodno od take
isputanja otpadnih voda (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l), vidi takoer jednaina 2.6;
DO
sat
- je koncentracija zasienog kisika u vodi (ML
-3
, npr. mgO
2
/ l);

T - je temperatura vode (C).






POETNA JEDNAINA DEFICITA KISIKA
Slika 7
LITERATURA

Jolinkai G. (1992): Hydrological, Chemical and Biological
Processes of Contaminant
Transformation and Transport in River and Lake Systems.
UNESCO series; Technical
Documents in Hydrology. WS-93/WS.15. UNESCO, Paris.

Groemic M. J. (1983): Biochemical Oxygen Demand -
Dissolved Oxygen River Models. In:
Application of Ecological Modelling in Environmental
Management (Editor: Jorgensen
S. E.) . Elsevier Scientific Publishing Company, Amsterdam
HVALA NA
PANJI