VELEUILITE U VARADINU

TORANJSKE DIZALICE
Travanj,2012. Prezentaciju izradili: Kristina

Paska Karlo Perin

POVIJEST
prve dizalice upotrebljavane su ve davno u domainstvu, primjerice za dranje lonca za kuhanje i njegovo premjetanje s vatre ili na nju stari Grci su vjerojatno izumili i poeli primjenjivati prve graevinske dizalice Egipani su ih koristili u izgradnji piramida. u srednjem vijeku u uporabu su ule prve luke dizalice, za utovar i istovar tereta s brodova, a kasnije i za njihovu izgradnju.

OPENITA PODJELA DIZALICA

TORANJSKE DIZALICE DERIK - DIZALICE AUTODIZALICE

MOSNE DIZALICE
PORTALNE DIZALICE

TORANJSKE DIZALICE
(engl. tower cranes, njem. turmdrekhrne)
ine posebnu vrstu strojeva za dizanje i prijenos. Temeljna im je znaajka visok toranj i krak (ruka) koja se okrede oko okomite osi tornja prenosedi terete s jednog mjesta na drugo. Koriste se u radovima u visokogradnji kao i pri gradnji drugih velikih objekata gdje je potrebno sveukupno dignuti i prenijeti terete od vie tisuda tona OSNOVNI DIJELOVI TORANJSKIH DIZALICA: POSTOLJE TORNJ

KRAK (grana, strijela)

OPREMA ZA DIZANJE POMODU UADI

POSTOLJE

TORANJ

MAKA

KRAK (grana,strijela)

OPREMA ZA PRIJENOS TERETA

PODJELA TORANJSKIH DIZALICA

Prema konstrukciji
Dizalice s vodoravnim krakom

Prema konstrukciji tornja

S krutim nepromjenjivim tornjem (prostorna reetka)

Prema mogunosti kretanja

Nepokretne

Prema nainu montae

Motano demontane (montaa drugom dizalicom) Samomontane Samomontane polupokretne ( postolje koje vue drugo vozilo) Samomontane samohodne toranjske autodizalice

Prema nosivosti
Male nosivosti (MALE TORANJSKE DIZALICE) Srednje nosivosti (SREDNJE TORANJSKE DIZALICE) Velike nosivosti (VELIKE TORANJSKE DOZALICE)

Dizalice s kosim ili okretnim krakom Uspinjue toranjske dizalice

S teleskopskim tornjem

Pokretne

S preklopnim tornjem Sloene toranjske dizalice

PODJELA PREMA KONSTRUKCIJI

Dizalica s vodoravnim krakom
Sastoji se od postolja na elinim kotaima, koje je poloeno na eline tranice, ili je nepokretno poloeno na prethodno pripremljenu podlogu. Na postolje je privren elini reetkasti toranj, a na vrhu tornja privren je vodoravni krak. Krak se sastoji od kraeg dijela na kojem se nalazi protuuteg od betonskih blokova i dueg dijela po kojem se kree ureaj za prijenos i dizanje tereta tzv. maka Pri veim visinama potrebno je tornj usidriti za proelje objekta kako bi se sprijeilo eventualno prevrtanje uslijed djelovanja vjetra. Maksimalna visina koja se tako moe postii je 100 m.

VANO:
Pojedini okreti moraju se obaviti bez trzaja i moraju biti to kradi, odnosno brzine pojedinih pokreta moraju biti to vede, a orijentacijski te brzine su slijedede: Brzina dizanja tereta 70 100 m/min, brzina okretanja tornja 1,2 okretaja/min, brzina kretanja make po kraku 40 m/min, broj radnih ciklusa* 25 30 u satu *radni ciklus: prihvat tereta dizanje pomodu uadi do potrebne visine vodoravna dostava tereta i okretanje kraka oslobaanje tereta povratak u poetni poloaj

KRETANJE TERETA:
Samo uspravno kretanje tereta dizanjem ili sputanjem Vodoravno kretanje tereta, bez dizanja ili sputanja, po istom pravcu ili istoj ravnini Sloeno kretanje tereta, kombinacija gore navedenih kretanja dizalice i opreme za prijenos tereta

PREDNOSTI:
Vodoravno kretanje tereta nije vezano uz okretanje kraka Potrebna je manja snaga motora za pokretanje vitla Veda tonost namjetanja tereta Moe stajati blie ili se vezati uz graevinu Bolje opaanje tereta od strane dizaliara Veda sigurnost rukovanjem tereta

MANE:
Sloena konstrukcija Visina dohvata ispod vodoravnog kraka Otean rad u skuenim prostorima izmeu graevina koje su vie od visine dohvata vodoravnog kraka

Dizalica s kosim ili okretnim krakom

Redoslijed postavljanja takve dizalice je slian kao i kod toranjske dizalice s vodoravnim krakom. Kosi krak dizalice je jednim krajem zglobno vezan na donji dio tornja, dok je drugim krajem, pomodu elinog ueta, krak vezan s koloturnikom na vrhu tornja i vitlom ime je omogudeno dizanje tereta Cijeli se toranj s kosim krakom okrede oko okomite osi to omoguduje poseban sklop u podnoju. Radi stabilnosti dizalice postolje se optereduje betonskim blokovima.

KRETANJE TERETA: Iskljuivo sloeno kretanje tereta, koje nastaje kombinacijom: Mirovanja ili kretanja cijele dizalice Mirovanjem ili okretanjem tornja dizalice Okretanjem kraka dizalice Uspravno kretanje - dizanje i sputanje

PREDNOSTI: Jednostavna konstrukcija Mogud prijevoz dizalice u vedim cjelinama Visina dohvata iznad vrha tornja Prilagodljivost za rad u skuenom prostoru gradilita
MANE: Vodoravno premjetanje tereta vezano uz uspravno okretanje kraka Potrebna veda snaga motora kod vitla za uad Smanjivanje tonosti namjetanja tereta Ograniena visina dizanja Kod vieg dizanja smanjeno opaanje tereta od strane dizalidara

Uspinjue dizalice

Pojava takvih dizalica uslijedila je paralelno s izgradnjom visokih uskih objekata. Razlika izmeu tih dizalica i ostalih toranjskih dizalica po tome to nemaju postolje, ni donji dio reetkastog tornja ved samo gornjih nekoliko lanaka.

Takve dizalice imaju ureaj koji im omoguuje penjanje u uskom lift- prostoru objekta
Prednost uspinjude dizalice je u tome to ima mogudnost djelovanja u krugu od 360 stupnjeva, to znai ako je se postavi u centralni dio objekta moe obuhvatiti sve strane objekta.

PODJELA PREMA NOSIVOSTI

Male nosivosti
DOHVAT (m) VISINA DIZANJA (m) NOSIVI MOMENT (tm) NOSIVOST (t)

Srednje nosivosti 20 - 45 30 - 50

Velike nosivosti do 50 > 50

15 25 20 - 30

do 30
do 2

do 60
3-5

> 100
>5

NOSIVI MOMENT [Mn] konstantan je za svaku dizalicu NOSIVOST [Q] izraava se kao Mn/l

l udaljenost tereta od uspravne osovine toranjske dizalice Qmin = Mn/lmin Qmax = Mn/lmax
DOPUTENO OPTEREENJE [O] mora biti manje od nosivosti O=f*Q f faktor sigurnosti f = 1,05 kada je dizalica sidrena pri radu f = 4 kada se dizalica pri radu kree po tranicama Q/f G + P G masa korisnog tereta P masa opreme za prihvat tereta

Prikaz nosivosti s obzirom na poloaj tereta u odnosu na uspravnu osovinu

PODACI POTREBNI ZA ODABIR VRSTE TORANJSKE DIZALICE

VISINA DIZANJA DULJINA KRAKA DOHVAT NOSIVI MOMENT DIZALICE NAJVEDA NOSIVOST DIZALICE NOSIVOST DIZALICE NA POJEDINE TOKE DOHVATA NAJMANJA NOSIVOST (nosivost na najvedem dohvatu dizalice) POKRETLJIVOST DIZALICE KAO CJELINE (razmak kotaa, razmak tranica, najmanji promjer krivine unutar tranice)

PODACI POTREBNI ZA ODABIR VRSTE TORANJSKE DIZALICE

BRZINE (okretanja tornja, kretanja make, kretanje dizalice po tranicama, dizanje tereta
NAIN POLAGANJA TRANICA (polaganje na pragove ili ploe)

NOSIVOST I SLIJEGANJE TLA ISPOD DIZALICE

NJIHANJE DIZALICE TIJEKOM RADA PREGLEDNOST DIZANJA UNUTAR PREDVIENOG PODRUJA RADA DIZALICE NAIN UPRAVLJANJA DIZALICOM (preko konzole u tornju ili daljinskim putem)

UNUTRANJOST

PROIZVOAI
LIEBHERR

POTAIN

COMANSA

METALNA

ZAHVALJUJEMO NA PANJI