TERMODINAMIKA

I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

TERMODINAMKI SUSTAV















STANJE SUSTAVA






- koliina tvari odreenih karakteristika, omeena plohom
(cjelina koja moe izmjenjivati energiju s okoliem)

- primjer tdn. sustava: mehaniki ureaj, bioloki organizam, koliina
materijala kao npr. plin u klimatizacijskom ureaju, para u turbini
- odreeno je poznavanjem fizikih parametara: p, T, V..
sustav
okoli
Shema termodinamikog sustava
e
n
e
r
g
i
j
a














I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

TERMODINAMIKI PROCESI
- naini promjene stanja sustava, procesi u kojima se mijenja stanje sustava
POVRATNI ILI REVERZIBILNI






NEPOVRATNI ILI IREVERZIBILNI
Strogo gledano svi su procesi u prirodi ireverzibilni, mogu se samo
pribliiti reverzibilnosti
Primjeri: ekspanzija plina u cilindru,
prijenos topline s vrudeg tijela na hladno,
trljanje ruku (mehaniki rad se zbog trenja pretvaa u toplinu)
topljenje leda u ai (prijelaz topline s tekudine na led)
- idealizacija, aproksimacija
- (kvazi)ravnoteni procesi, u kojima su sustavi u termodinamikoj ravnotei

Primjer: spori procesi, dva tijela vrlo male razlike u temperaturi, ako se za vrlo mali
iznos promijeni temperatura dvaju tijela, mogud je obrnut smjer prijenosa topline














I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1


FUNKCIJE STANJA - T, p, V, U... ne ovise o procesima koji su doveli do stanja








FUNKCIJE PROCESA - W, Q.. ovise o procesu (putu) kojim se dolazi iz poetnoga
u konano stanje
TERMODINAMIKI PARAMETRI
W W
Q Q
dU U
dp p
dV V
dT T

(matematiki: totalni diferencijali )

(matematiki: nisu totalni diferencijali, imaju oznaku )













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

TOPLINA I RAD
toplina Q mehaniki rad W







Dovoenje topline sustavu Q > 0
Odvoenje topline sustavu Q < 0
Rad obavlja sustav (na okoliu) W > 0
Rad obavlja okoli (na sustavu ) W < 0
sustav
okoli
Q > 0 W > 0
sustav
okoli
Q < 0
W < 0
Primjer: toplina i rad pozitivni Primjer: toplina i rad negativni
- predznaci funkcija procesa u termodinamici













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

MEHANIKI RAD PLINA U TERMODINAMIKOM PROCESU

- primjer jednostavnog termodinamikog sustava: ekspanzija plina u cilindru
s pominim klipom

- inaice ovog naela: motori s unutarnjim izgaranjem, parne turbine i kompresori
u hladnjacima i klimatizacijskim ureajima

ds F dW =
dV p dx S p dW = =
}
=
2
1
V
V
dV p W
V
V A
x A
diferencijal rada
}
povrina
klipa
tlak
klipa
infinitezimalna
promjena
obujma
rad kojeg obavi sustav
pri promjeni obujma
sila kojom sustav (plin) djeluje na klip













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

Geometrijska interpretacija u p-V dijagramu: rad je povrina pod krivuljom p = p(V)
O
A
B
C
}
=
2
1
V
V
dV p W
Promjena (smanjenje)
tlaka plina u cilindru
zbog ekspanzije
Promjena obujma (povedanje)
plina u cilindru zbog ekspanzije













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA
V
p
1
2
V
2
p
1
V
1
p
2
POETNO STANJE
KONANO STANJE
PUT - niz meustanja
Rad kojeg obavlja sustav ne ovisi samo o poetnom i konanom stanju
nego i o meustanjima, tj putu kojim je sustav doao u konano stanje












I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

V
p
1
2
V
2
p
1
V
1
p
2
Ekspanzija plina od V
1
na V
2

V
p
1
2
V
2
p
1
V
1
p
2
1-3 Izobarna ekspanzija
plina od V
1
na V
2

3
3-2 Izohorno smanjenje
tlaka s p
2
na p
1
V
p
1
2
V
2
p
1
V
1
p
2
1-4 Izohorno smanjenje
tlaka od p
2
na p
1

4
4-2 Izobarna ekspanzija
tlaka s V
1
na V
2
PRIMJERI - PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

O
A
B
C
IZOTERMA
I
Z
O
H
O
R
A

IZOBARA
PUTOVI MEU TERMODINAMIKIM STANJIMA













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

PRVI ZAKON TERMODINAMIKE













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

KRUNI PROCES

prolazak TDN sustava kroz niz stanja pri emu se na kraju vrati u poetno
p, V ,T
p, V, T
P, V, T
p, V, T
P, V, T













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

TOPLINSKI STROJ ureaj koji toplinu pretvara u rad ili mehaniku energiju
- najeda izvedba: radna supstanca kojoj odvodimo ili
dovodimo toplinu, a ona tada ekspandira ili se komprimira


Radna substanca parne turbine: voda
Radna substanca motora automobila: mjeavina zraka i goriva

- uzima toplinu od toplog spremnika i predaje je hladnom spremniku
HLADNJAK toplinski stroj koji radi u obrnutom smjeru
- uzima toplinu od hladnog spremnika (unutranjost hladnjaka)
i predaje je toplom spremniku (okolini)


Toplinski stroj daje rad.
Hladnjaku se predaje rad.













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
Q = AU +W
toplina unutarnja mehaniki rad
energija
Zakon ouvanja energije

Q =dU + W

Diferencijalni oblik zakona
Nemogude je konstruirati toplinski stroj koji bi dao vie energije u obliku
rada nego to bi apsorbirao energije u vidu topline.
(Perpetuum mobile prve vrste nije mogud.)













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

T n
Q
C
A
A
=
p
p
dT
Q
n
C
|
.
|

\
|
=
1
V
V
dT
Q
n
C
|
.
|

\
|
=
1
Molni toplinski kapacitet pri stalnom tlaku
Molni toplinski kapacitet pri stalnom obujmu
Toplinski kapacitet - svojstvo TDN sustava da prima toplinu
Molni toplinski kapacitet - koliina topline koju treba dovesti
1 molu plina da mu T poraste za jedan kelvin
TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

0 0 . = = = = dV p W dV konst V
TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA
Kod konstantnog obujma vrijedi:
Prvi zakon TDN tada je:
dU W dU Q = + =
te vrijedi:
V V
V
dT
dU
n dT
Q
n
C
|
.
|

\
|
=
|
.
|

\
|
=
1 1
dT
dU
n
1
=
T R n
i
U
2
=
R n
i
dT
dU
2
=
R
i
C
V
2
=
Unutarnja energija je
dT
d
Molni topl. kapacitet
plina ovisi o broju st.
slobode plina













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

T R n V p =
dT R n W =
dT R n dU + =
R n
dT
dU
dT
Q
p
+ =
|
.
|

\
|
R n
i
R n R n
i
|
.
|

\
|
+ = + = 1
2 2
R
i
|
.
|

\
|
+ = 1
2
Jednadba stanja idealnog plina:
dT R n dV p =
dT
d
Prvi zakon TDN:
W dU Q + =
dT :
Uvrtavanjem
Molni toplinski kapacitet pri stalnom tlaku je dakle:
p
p
dT
Q
n
C
|
.
|

\
|
=
1
TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

MAYEROVA RELACIJA
ADIJABATSKI KOEFICIJENT
V
p
C
C
=
R C C
V p
=
1
=

R
C
V
1
=

R
C
p
Oduzimanjem relacija dobije se: i
Omjer toplinskih kapaciteta je
TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

JEDNOATOMSKI PLINOVI
1 1
K mol J 47 , 12
2
3

= = R C
V
1 1
K mol J 79 , 20
2
5

= = R C
p
67 , 1
3
5
2
3
2
5
= = = =
R
R
C
C
V
p

TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA - PRIMJER

Stupnjeva slobode: i = 3
Iz relacija i dobije se:
Adijabatski koeficijent:
Izraunate vrijednosti dobro se slau s eksperimentalno dobivenima.













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

DVOATOMSKI PLINOVI
TOPLINSKI KAPACITETI PLINOVA - PRIMJER
Stupnjeva slobode: i = 7
Iz relacija i dobije se:
Adijabatski koeficijent:
Izraunate vrijednosti dobro se slau s eksperimentalno dobivenima.
1 1
K mol J 29
2
7

= = R C
V
1 1
K mol J 37
2
9

= = R C
p
28 , 1
7
9
= = =
V
p
C
C

I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

O
A
B
C
I
Z
O
H
O
R
A

OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI

Q = dU
IZOHORNI PROCES
0 . = = dV konst V
0 = = dV p W
W dU Q + =
Prvi zakon TDN:
Toplina koja ulazi u sustav
povedava mu unutarnju
energiju
Povedanje T i p
Izohorni proces: C A
Povrina pod izohorom je nula
0 = W












I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

O
A
B
C IZOBARA
IZOBARNI PROCES
Vrijedi Gay-Lussacov zakon:
OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI
Izobarni proces: C B
Povrina pod izobarom
) (
2 1
2
1
2
1
V V p dV p dV p W
V
V
V
V
= = =
} }
. konst p =
2
2
1
1
T
V
T
V
=
Mijenja se T
Mijenja se U
W U Q + A =
) ( ) (
2
1 2 1 2
V V p T T R n
i
Q + =













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

O
A
B
C
IZOTERMA
IZOTERMNI PROCES
OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI
Izotermni proces: A B
Povrina pod izotermom
. konst T =
T R n V p =
Jednadba stanja plina:
V
T R n
p=
Rad je:
2
1
2
1
2
1
ln
V
V
V
V
V
V
V T R n
V
dV
T R n dV p W = = =
} }
1
2
1 2
ln ln ln
V
V
T R n V V T R n = =
Vrijedi Boyle-Mariotteov zakon:


2
1
2
1
p
p
V
V
=
1
2
ln
p
p
T R n W =
. konst U =
W U Q + A = 1. z. TDN:
0
W Q =
Sva toplina se
koristi za
obavljanje rada
ADIJABATSKI PROCES
Q = 0
adijabata
OSNOVNI TERMODINAMIKI PROCESI
Proces u kojem ne dolazi do izmjene topline izmeu sustava i okoline:
W= - AU
Prvi zakon TDN:
W U Q + A =
W U + A = 0
Adijabatska ekspanzija
unutarnja energija se smanjuje
(T sustava se smanjuje)
Jednadba adijabate ?
Adijabatska kompresija -
unutarnja energija se povedava
(T sustava se povedava)

W > 0
AU < 0
W < 0
AU > 0













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

ADIJABATSKI PROCES - JEDNADBA ADIJABATE
) (
2
1 2
T T R n
i
=
W= - AU
i
i
i
C
C
V
p
2
1
2
1
2
+ =
+
= =
1
2

i
) (
1
1 2
T T
R n
W

Plinska jednadba
T R n V p =
d
1
=

dT R n
W
d
T d R n dp V dV p = +
( ) dT R n W = 1
Zbrajanjem jednadbi slijedi: ( ) 0 1 = + + W dp V dV p
( ) 0 1 = + + dV p dp V dV p
dV p W =
( ) 0 1 1 = + + dV p dp V
0 = + dV p dp V : p V













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

ADIJABATSKI PROCES
0 = +
V
dV
p
dp

V
dV
p
dp
=
}
} }
=
2
1
1
1
V
V
p
p
V
dV
p
dp

2
1
2
1
ln ln
V
V
p
p
V p =
( ) ( )
1 2 1 2
ln ln ln ln V V p p =

|
|
.
|

\
|
=
1
2
2
1
ln ln
V
V
p
p

|
|
.
|

\
|
=
1
2
2
1
V
V
p
p

1 1 2 2
V p V p =
. konst pV =

Jednadba adijabate













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

p
V
adijabate
izoterme
. konst pV =

ADIJABATSKI PROCES
. konst pV =
1 ) adijabate su strmije od izotermi













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

POISSONOVE JEDNADBE ZA IDEALNI PLIN
.
1
konst TV =

. konst pV =

.
1
konst p T =














I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
- opisuje uvjete dobivanja mehanikog rada iz topline

Za dobivanje rada potrebna su dva spremnika razliitih temperatura.
Pri prijelazu topline iz toplijeg u hladniji, dobiva se mehaniki rad.
Pri prijelazu topline iz hladnijeg u topliji, potrebno je uloiti mehaniki rad.
Ulaganje rada
Dobivanje rada













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE




Clausiusova formulacija:
Toplina ne moe sama od sebe prelaziti s hladnijega na toplije tijelo,
ni posredno ni neposredno.
Clausiusov nemogudi proces
I
z
v
o
r
:

w
w
w
.
f
s
b
.
u
n
i
z
g
.
h
r
/
t
e
r
m
o
v
e
l
/
8
v
j
_
u
v
o
d
.
p
d
f

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
Ne moe se konstruirati toplinski stroj koji bi obavljao rad
crpedi toplinu samo iz jednoga spremnika.



I
z
v
o
r
:

w
w
w
.
f
s
b
.
u
n
i
z
g
.
h
r
/
t
e
r
m
o
v
e
l
/
8
v
j
_
u
v
o
d
.
p
d
f

Planckov nemogudi proces
CARNOTOV KRUNI PROCES
p
1
2
3
4
V
1
V
3
V
4
V
2
p
1
p
4
p
3
p
2
- idealizirani proces s najvedim stupnjem korisnosti

Sustav koji bi izvodio Carnotov kruni proces bio bi
hipotetiki Carnotov toplinski stroj


KRUNI PROCESI













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

CARNOTOV KRUNI PROCES
p
V
1
2
3
4
adijabate
izoterme
V
1
V
3
V
4
V
2
p
1
p
4
p
3
p
2
1-2 izotermna ekspanzija
2-3 adijabatska ekspanzija
3-4 izotermna kompresija
4-1 adijabatska kompresija
T
1
T
2
Ukupni rad
2 1 2 1 34 12
Q Q Q Q W W W = + = + =
1
1
2 1
12
ln
1
Q
V
V T R n
W =

2
3
4 2
34
ln
1
Q
V
V T R n
W =

) (
1
1 2 23
T T
R n
W

) (
1
2 1 41
T T
R n
W

Dovoenje topline
Sustav obavlja rad
Q=O
Hlaenje s T
1
na T
2
Sustav obavlja rad
Q=O
Zagrijavanje T
2
na T
1
Rad se obavlja na sustavu
Odvoenje topline
Rad se obavlja na sustavu
1
Q
W
= q
1
2
1
2 1
1
Q
Q
Q
Q Q
=

= q
1
2
1
T
T
= q
KORISNOST
- kriterij za iskoristivost toplinskog stroja
Uvrtenjem rada iz relacije
Za korisnost Carnotova procesa s idealnim plinom vrijedi i relacija:
Korisnost procesa ovisi o temperaturnoj
razlici spremnika
T grijaa
T hladnjaka













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

KRUNI PROCESI - PRIMJERI
OTTOV
DIESELOV
1-2 Adijabatska kompresija
2-3 Izobarno zagrijavanje
3-4 Adijabatska ekspanzija
4-1 Izohorno hlaenje
1-2 Adijabatska kompresija
2-3 Izohorno zagrijavanje
3-4 Adijabatska ekspanzija
4-5 Izohorno hlaenje
1-2 Izobarno zagrijavanje
2-3 Adijabatska ekspanzija
3-4 Izobarno hlaenje
4-1 Adijabatska kompresija
JOULEOV
Kruni proces - primjer
Ruak, 1 sat
Jutarnji rad
4 sata
Doruak, 1 sat
Spavanje
8 sati
Popodnevni rad, 4 sata
Veera, 1 sat
Trening, 1 sat
Uenje i zabava
4 sata
UKUPNO
POVRATNOST (REVERZIBILNOST) PROCESA I ENTROPIJA
R
T
Q
dS
|
.
|

\
|
=
}
|
.
|

\
|
= = A
2
1
1 2
R
T
Q
S S S
- kvantitativni opis povratnosti procesa
Totalni diferencijal entropije
(u reverzibilnom procesu)
Entropija S je funkcija stanja: razlika entropija dvaju stanja ovisi samo o
poetnom i konanom stanju.

Razlika entropija
(reverzibilni proces)
Entropija tijela

povedava se ako se tijelu dovodi, a smanjuje ako mu se odvodi toplina













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

REVERZIBILNOST PROCESA I ENTROPIJA
1
2
1
Q
Q
= q
1
2
1
T
T
= q
2
2
1
1
T
Q
T
Q
=
0
2
2
1
1
= +
T
Q
T
Q
0 , 0
2 1
( ) Q Q
=
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
+
|
.
|

\
|
= A
} } } }
1
4
4
3
3
2
2
1
R R R R
T
Q
T
Q
T
Q
T
Q
S
2
2
1
1
T
Q
T
Q
+
konst. konst. 0 0
Entropija idealnih krunih procesa
Korisnost u Carnotovu procesu:
Promjena entropije u jednom ciklusu Carnotova procesa:
0 =
FORMULACIJA DRUGOG ZAKONA TERMODINAMIKE S ENTROPIJOM

Ukupna promjena entropije u svakom reverzibilnom
krunom procesu je nula:

Nemogud je svaki proces u kojem se ukupna entropija smanjuje.
Ukupna promjena entropije u svakom ireverzibilnom
krunom procesu je veda od nule:
0
}
= =
T
Q
S
R
0
}
) =
T
Q
S
I
0
}
> =
T
Q
S
Entropija svemira stalno raste.













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

ENTROPIJA I IVOT
ivot su pretvorbe energije.
ivi organizam je visokoureeni sustav.


ivi organizam je uklopljen je okolinu, iz nje uzima energiju
- pri tome povedava entropiju u svojoj okolini
- unesenu energiju usmjerava u smanjivanje svoje entropije


Organizam je iv dokle god moe smanjivati svoju
entropiju odnosno odravati ureenost sustava.

Smrt - termodinamika ravnotea s okolinom
Nakon smrti dolazi do postupne dezintegracije organizma - entropija se povedava.

Termodinamika definicija ivota: skup procesa koji lokalno smanjuju entropiju,
na raun uzimanja energije iz okoline i povedanja entropije u okolini.














I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

TREDI ZAKON TERMODINAMIKE
S (T = 0) = 0
- slijedi iz statistikog razmatranja termodinamike
Entropija S je mjera neureenosti sustava.

U prirodi je neureenost (veda entropija) stanje vede vjerojatnosti.
Svi sustavi u prirodi tee neureenom stanju (stanje ravnotee).

Na temperaturi apsolutne nule sve se estice nalaze u stanju
mirovanja, to je potpuno ureeno stanje.

Nernstova formulacija: entropija opada sa smanjivanjem temperature, a
minimalna je, i iznosi nula, samo na temperaturi apsolutne nule.













I
z
v
.

p
r
o
f
.

d
r
.

s
c
.

R
a
j
k
a

J
u
r
d
a
n
a

e
p
i
d





F
I
Z
I
K
A

1

NEMOGUDI PROCESI
I
z
v
o
r
:

w
w
w
.
f
s
b
.
u
n
i
z
g
.
h
r
/
t
e
r
m
o
v
e
l
/
8
v
j
_
u
v
o
d
.
p
d
f


Parodije TDN zakona


1. z. TDN : Ne moe se kladiti ako ne igra
2. z. TDN: Najvie emu se moe nadati je nerijeen rezultat.
3. z. TDN: Ne moe igrati nerijeeno
4. z. TDN: Doim si roen, ne moe ni izadi iz igre.


1. Ne moe pobijediti, moe samo igrati nerijeeno.
2. Nerijeeno se moe postidi samo na apsolutnoj nuli.
3. Nemogue je igrati na apsolutnoj nuli.


EVERITTOV DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
Nered se u drutvu stalno povedava. Samo ako netko ili neto upre svom
snagom, moe nered svesti na red u ogranienom podruju. Unato tome, taj
de napor u konanici rezultirati povedanjem sveukupnog nereda u drutvu u
cjelini.