Ugovori Robnog Prometa

UGOVORI ROBNOG PROMETA
ta su ugovori robnog prometa Regulativa Karakteristike Zakljuivanje ugovora Sredstva za izvrenje Raskid Zastrajelost potraivanja, sudski postupci
Ugovori robnog prometa

Pojednini ugovori :prodaja, posredovanje, trgovinsko zastupanje, Komision, o prevozu stvrai, o pediciji, kontroli robe, skladitenju, turistiki , Skladinica, konosman, teretni list.
UGOVORI ROBNOG PRMETA

STA SU UGOVORI ROBNOG PROMETA? instituti koji sluze i omogucavaju robni promet i vrsenje usluga , najvaznije djelatnosti koje se obavljaju u privredi odnose se na proizvodnju

i promet roba i vrsenja usluga kao i na one poslove koji neposredno ili posredno sluze ili omogucavaju da se ta djelatnost obavlja, to su instrumenti pomocu kojih se ispoljava vrsenje svih ekonomskih operacija, pocev od kupoprodaje robe, kao redovnog predmeta poslovanja privrednog drustva ili drugog subjekta privrednog prava , do vrsenja najraznovrsnijih usluga i razmjene robe,

odnosi u koje stupaju subjekti privrednog prava mogu biti u sferi novcanog prometa,(promet novca, hvo, i dr), moze biti promet prava (prava indus.svojine, zigovi, modeli, programi za kompjutere, autorska prava), KO SU SUBJEKTI OVIH UGOVORA?
-privredna drustva, banke i druge finansijsk organiyacije,zadruge, osiguravajuca preduzeca.

KO ZAKLJUUJE UGOVORE U PRIVREDI?
Ugovore u privredi zakljuuju subjekti u vrenju svoje utvrene i registrovane djelatnosti koje ine predmet njihovog poslovanja, ta su osnovne karakteristike ugovora u privredi? To su po pravilu dvostrani pravni poslovi, a ree jednostrani ,

- Zakonom su regulisani kao samostalne
kategorije u privrednom prometu, --imenovani ugovori u privredi,
- Drugi pravni poslovi koji ispunjavaju uslove da postanu ugovori u privredi ali nisu zakonom regulisani/ neimenovani ugovori u privredi,

Masovni ugovori u privredi kojima se obavlja promet robe i vrenje usluga, Na ugovore u privredi primjenjuju se opta pravila koja se odnose na ugovore , ako za pojedine ugovore u privredi nije ta drugo odreeno, Ureenje obligacionih odnosa, zavisi od kategorije uesnika, U uporednom pravu, izvreno je na dva naina:

Dvojnim reimom regulative:
-jednim za obligacione odnose u privredi(trgovini), - drugim za obligacione odnose u sferi graanskog prava- odnose izmeu fizikih lica - Karakteristian sistem i za prve kodifikacije trgovinskog i graanskog prava nastale u Francuskoj (code civil iz 1804. god.,)

-Njemaki trgovinski zakonik iz 1897 i Njemaki graanski zakonik iz 1900. godine. -Drugi reim je reim jedinstvenog regulisanja obligacionih odnosa bez obzira na njegove uesnike, - ovaj sistem je prihvaen u italijanskom Graanskom zakoniku iz 1942. god., i

-VAJCARSKOM Zakoniku o obligacijama iz 1911 god., , i ranijim graanskim zakonicima istonoevropskih zemalja Na Zakon o obligacionim odnosima prihvata koncepciju jedinstva obligacionih odnosa i na jedinstven nain regulie obligacione odnose bez obzira na njegove uesnike,

Ova koncepcija jedinstva obligacionih odnosa trpi odreene izuzetke kada su u pitanju obligacioni odnosi u privredi.
lan 25 ZOO odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore u privredi primjenjuju se na sve vrste ugovora , osim ako za ugovore u privredi nije izriito drukije odreeno potreba postojanja posebne grane prava poslovnotrgovakog, -trgovinskog

izvori poslovnog prava
zakon o obligacionim odnosima, obiaji- zoo koristi dva termina: dobri poslovni obiaj i trgovinski poslovni obiaj, (nepisana pravila ponaanja , primjenjuju se uvijek kada nisu suprotni imperativnim propisima ili ako njihova primjena nije izriito ili prteutno iskljuena voljom samih stranaka,
UGOVORI PRIVREDNOG PRAVA

zoo - daje prednost dispozitivnim zakonskim normama u odnosu na trgovake obiaje , osim ako su stranke izriito ugovorile primjenu trgovakih obiaja ili iz okolnosti da su stranke njihovu primjenu htjele. mnogi obiaji se preuzimaju u sadraj zakonskih normi, a postaju i znaajan izvor prava , naroito u nekim oblastima trgovine , zakljuenje ugovora, transportne klauzule, pomorski saobraaj, reklamacije na kvalitet proizvoda, havarije,..

VRSTE OBIAJA: -prema kriterijumu oblasti primjene razlikuju se
vertikalni obiaji- obiaji jedne struke i horizontalni- obiaji , zajedniki svim trgovakim strukama, a u sluaju neslaganja prednost se daje obiajima struke,

PREMA TERITORIJALNOM KRITERIJUMU: - meunarodni i nacionalni, unutar nacionalnih: opti, regionalni i lokalni koji imaju najjau pravnu snagu jer se pretpostavlja da su ugovorne strane imale te obiaje u vidu u trenutku zasnivanja pravnih odnosa,

ZAVISNO OD OSNOVA PRIMJENE RAZLIKUJU SE: -pravni obiaji-prati ih svjest o obaveznosti njihove primjene, - faktiki obiaji- odlikuje svijest o cjelishodnou njihove primjene, supsidijaran karakter njihove primjene.

UZANSE:-KODIFIKOVANI POSLOVNI OBIAJI OD STRANE OVLAENOG TIJELA, Zavisno od oblasti primjene i subjekta donoenja razlikuju se opte i posebne uzanse Opte uzanse za promet robom iz 1954, god., Glavna dravna arbitraa (kasnije naziv Vrhovni privredni sud)

ODLIKA OVIH UZANSI JE :
optost- obuhvataju obiaje koji su zajedniki svim
granama prometa robe,
jedinstvenost- vae na podruju cijele drave, potpunost-, sadre i pravila obligacionog prava , mogu se
primjenjivati kao cjelovita regulativa,

POSEBNE
UZANSE-KOJE DONOSE PRIVREDNE KOMORE, BERZE I DRUGE ASOCIJACIJE TRGOVACA:
- POSEBNE UZANSE O UGOSTITELJSTVU, - POSEBNE UZANSE ZA TRGOVINU ITARICAMA, - POSEBNE UZANSE O GRAENJU, - POSEBNE UZANSE O PROMETU ROBE NA MALO, LUKE UZANSE...

imaju dispozitivnu prirodu: to znai da se primjena uzansi moe iskljuiti, izuzev nekih odredbi optih uzansi koje imaju imperativan karakter, u sluaju primjene odredbe posebnih uzansi imaju prednost u odnosu na opte uzanse.

OPTI USLOVI POSLOVANJA:
- predstavljaju uslove pod kojima privredni subjekat posluje, - po pravilu donose ih grupacije privrednih drutava ili pojedinane transnacionalne korporacije - ine posebno formularno pravo, i imaju veliki znaaj u poslovnom , trgovakom pravu.

osnov primjene optih uslova poslovanja -izriito preuzimanje u ugovor ili pozivanje na njih u
ugovoru, -ustaljena poslovna praksa zakljuivanja ugovora meu ugovoraima na osnovu optih uslova, konkludentnost(odreene radnje).

kontrola optih uslova poslovanja;
(sudska , javno mjenje, upravan kontrola)
- prema zoo
sud moe da odbije primjenu pojedinih odredbi optih uslova poslovanja koje liavaju drugu stranu prava da stavi prigovore , ili onih odredbi na osnovu kojih gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, nepravine odredbe ,

KONTROLA JAVNOG MJENJA ( POSTOJI
OBAVEZA OBAVEZNOSTI OBJAVLJIVANJA
UPRAVNA KONTROLA radi davanja odobrenja da su nitave odredbe optih uslova poslovanja koje su protivne samom cilju zakljuenja ili dobrim poslovnim obiajima.

TRGOVAKE KLAUZULE I TERMINI
- slino optim uslovima poslovanja privredni subjekti se slue i trgovakim terminima i klauzulama , - donose ih ovlatene trgovake asocijacije npr. incoterms, varavsko-oksfordska pravila o prodaji cif, jedoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive, i sl.

postaju sastavni dio ugovora ako se ugovorne strane pozivaju na njih, uvrste ih u svoje ugovore, imaju dispozitvnu ulogu, ubog rairenosti u primjeni , postepeno prerastaju u trgovake obiaje.

Hijerarhija izvora trgovinskog prava Imperativni zakonski propisi (zoo) Ugovor- ako je u skladu sa imperatinim zakonskim propisima (izvor prava za ugovorne strane a ne izvor objektivnog prava), Opti uslovi poslovanja( u svemu to nije suprotno sa posebnim odredbama ugovora)

DISPOZITIVNI ZAKONSKI PROPISI, POSEBNE UZANSE, POSEBNI TRGOVAKI OBIAJI, OPTE UZANSE, OPTI TRGOVAKI OBIAJI, SUDSKA I ARBITRANA PRAKSA PRAVNA NAUKA.

OSTALI MOGUI IZVORI TRGOVINSKOG PRAVA: OPTA PRAVNA NAELA,npr. savjesnost i potenje, neosnovano bogaenje, zabrana zloupotrebe prava, via sila, Strano pravo, ako je jedna ugovorna strana strano lice moe se ugovoriti primjena stranog prava,

VANIJE SPECIFINOSTI UGOVORA U PRIVREDI
SADRANA SU U OSNOVNIM NAELIMA: -NAELO POTENJA I SAVJESNOSTI -POJAANA PANJA NAELO TERETNOSTI -NAELO NEFORMALNOSTI PREGOVORI OPTA PONUDA

NAELO POTENJA I SAVJESNOSTI
JEDNO OD OSNOVNIH NAELA , ZOO u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa uesnici su duni da se pridravaju naela potenja i savjesnosti Znaaj se ogleda i u tome to sud po slubenoj dunosti pazi na primjenu ovog naela, Podrazumjeva obavezu moralnog ponaanja ugovornih strana , u meusobnim poslovnim odnosima , jer se nasavjesno ponaanje sankcionie,

Naelo pojaane panje -na vie naina u ZOO predvia se ispunjenje ugovornih obaveza i ponaanje s panjom dobrog privrednika kao to se od svakog uesnika u obligacionom odnosu graanskog prava zahtjeva da pokae panju dobrog domaina prilikom izvravanja ugovornih obaveza,

Rje je o svojevrsnoj profesionalnoj odgovornosti formulisanoj u Optim uzansama za promet robom Upotreba pravnih standarda panja dobrog privrednika, panja dobrog strunjaka,i njihovim odreenjem na objektivan nain unosi se izvjesnost u pravni promet, s obzirom da nisu relevantne line okolnosti uesnika, nisu bitni subjektivni kriterijumi procjene,
NAELO TERETNOSTI
- osnovna namjera ovih poslova je odreena korist - u pravilu radi se o teretnim ugovorima iz kojih za obe strane proizilazi obaveza na odreeno davanje ili injenje - ovo naelo podrazumjeva i pravilo ekvivalentnosti- jedke vrijednosti uzajamnih davanja
NAELO NEFORMALNOSTI Masovnost i brzina zakljuivanja ugovora u privredi uslovljava afirmaciju neformalnosti Kod sloenih i dugotrajnih pravnih poslova i kad je naglaen drutveni interes , samim zakonom je propisana obavezna pismena forma

Npr. Ugovor o graenju, ugovor o zastupanju, ugovor o transferu tehnologije, ugovor o osnivanju trgovakih drutava, izdavaki ugovor, ugovor o angaovanju ugostiteljskih usluga.... Same ugovorne strane mogu ugovoriti pismenu formu ugovora Nepotovanje pismene forme apsolutna nitavost ugovora

Sud po slubenoj dunosti vodi rauna o zakonskoj formi ugovora a o nedostatku ugovorene forme ugovora po prigovoru zainteresovane strane PREGOVORI esto prethode zakljuivanju ugovora u privredi,

Svrha da se licu koje je dalo inicijativu pomogne u formulisanju ponude, pregovori treba da dovedu do ponude, Ponuda moe i prethoditi pregovorima ali se ne smtra prihvaenom nakon pregovora formulie se nova ponuda Mogu se voditi pismeno ili usmeno

Osnovno pravilo ugovornog prava je da pregovori ne obavezuju za razliku od ponude koja jednostrano obavezuje ponudioca Od pregovora se moe odustati u svakom momentu, To ne zani da se izmeu pregovoraa ne uspostavlja pravna veza i da ne proizvode nikakve pravne posledice za pregovorae

Odgovornost za pregovore uslovljena je postojanjem odreenih objektivnih i subjektivnih pretpostavki za pregovorae Objektivne pretpsotavke: - Da su voeni pregovori za zakljuenje nekog konkretnog posla, - Potrebno je da su pregovori bili bezuspjeni- da nisu doveli do zakljuenja ugovora,

Da je neki od uesnika u pregovorima pretrpio tetu koja je u uzronoj vezi sa skrivljenom radnjom drugog uesnika u pregovorima SUBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE ZA ODGOVORNOST IZ PREGOVORA Da je strana koja je odustala od pregovora to uinila bez osnovanog razloga i ako je do tada vodila pregovore u namjeri da zakljui ugovor Da je odustala bez osnovnog razloga

ZOO PREDVIA KRITERIJUM PRETPOSTAVLJENE KRIVICE I KOD UGOVORN EI VAN UGOVORNE ODGOVORNOSTI NADOKNAUJE SE SAMO OBINA TETA A NE IZMAKLA DOBIT JER IZMEU STRANAKA NEMA UGOVORA KOJI BI SE MORAO IZVRITI, NE POSTOJI NI POVREDA UGOVORNIH OBAVEZA

OBINA TETA OBUHVATA:
VANREDNE TROKOVE POVODOM KONKRETNIH PREGOVORA( PUTNI TROKOVI, TROKOVI ZA IZRADU ELEBORATA, REDOVNE TROKOVE:TELEFONIRANJE, PISMENA KORESPODENCIJA. I SL.

OPSTA PONUDA: Prijedlog za zakljucivanje ugovora ucinjen neodredjenom broju lica, sadrzi sve bitne elemente ugovora cijem je zakljucivanju namjenjen, Opsta ponuda kao specifcnost poslovnog prava moze se javiti u vise raylicitih oblika,

Oblici opte ponude su: _- u formi opstih uslova poslovanja,predstavljaju opstu ponudu za zakljucivanje ugovora samo ako su prethodno na propisan ili uobicajen nacin propisani ili objavljeni, kako bi bili dostupni svakom zaintresovanom licu,

Izuzetno se ne smatraju opstom ponudom ako je to u njima izricito navedeno, ako su uvrsteni u reklamni katalog proizvoda, ako je samim zakonom odredjeno da objavljivanje opstih uslovi poslovanja nema karakter ponude za zakljucivanje ugovora

Opta ponuda se moe javiti u formi izlaganja robe uz naznaenje cijene ,radi se o realnoj ponudi uinjenoj konkludentnom radnjom,

Poziv na ponudu U odredjenim slucajevima koji su veoma bliski optoj ponudi, ali se ne smatraju ponudom ve pozivom zaintresovanim licima da uine ponudu, - npr. Izlaganje robe bez cijene I drugi sluajevi izlaganja robe koji se ne smatraju ponudom, -

Objavljivanje optih uslova poslovanja koji se ne smatraju ponudom, Slanje kataloga,cjenovnika, tarifa I drugih obavjetenja, Oglasi uinjeni putem tampe, lecima, radiom , televizijom ili na koji drugi nain, Radi se o reklamiranju robe,

Da li ovakav nain poziva na ponudu obavezuje na zakljuivanje ugovora? - reklamiranje ne obavezuje na zakljuivanje ugovora, ali lice koje reklamira svoju robu duno je ponaati se u skladu sa naelom potenja I savjesnosti,

Jedini osnovni razlog za prodavca da ne zakljuci ugovor postojao bi ako je iscrpio zalihe robe koja je u pitanju, TREI OBLIK OPTE PONUDE JE JAVNA PRODAJA, koja se odvija kroz vise faza: -faza oglasavanja, faza izlaganja stvari prodaje, faza upoznavanja sa predmetom

namjeravanog ugovora, faza nadmetanja I faza zakljucivanja ugovora tzv. padom cekica, Raspisivanje aukcije smatra se samo pozivom na stavljanje ponude, tako da ne obavezuje aukcionara, tek ponude ucesnika aukcije ili javnog nadmetanja predstavljaju ponudu za ugovor,

PREUTNO ZAKLJUIVANJE
U poslovnom pravu postoje slucajevi kada se i pored neizjasnjavanja ponudjenog na datu ponudu ugovor smatra zakljucenim, - Kada ponudjeni postoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u pogledu odredjene robe, smatra se da je prihvatio ponudu ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio,

Lice koje je ponudilo drugom da izvrsava njegove naloge za obavljanje odredjenih poslova, ili izvrsavanje takvih naloga spada u njegovu poslovnu djelatnost,duzno je da izvrsi nalog ako ga nije odmah odbilo, Cutanje se smatra koa prihvatanje ponude ako ponuda nije odbijena u odredjenom roku,

Prihvat ponude I produzetak ugovora konkludentnim radnjama -volja za zakljucivanje ugovora Jedini nacin da ne zakljuci ugovor je da je se moe manifestovati I uobiajenim znacima ili drugim ponaanjem iz koga se sa sigurnou moe zakljuiti o njenom postojanju,

Precutno zakljucivanje ugovora moze biti direktnim precutnim prihvatom(npr. slanjem ponudiocu cjene naznacene u ponudi, ) ili Indirektnim precutnim prihvatom , npr. Kada jedna strana preda drugoj dokumenta na osnovu kojih moze raspolagati robom, a druga ta dokumenta primi,

Konkludentnim radnjama se mogu zakljuciti samo neformalni ugovori,jer zahtjev propisane I pismene forme ne moze biti ispunjen konkludentnom radnjom. Pored zakljucenja konkludentnim radnjama se mogu produziti vec zakljuceni ugovori, npr. kada jedna strana po isteku vremena koji je vazio ugovor o redovnoj

Npr. kada jedna strana po isteku vremena za koji je vazio ugovor o redovnoj isporuci robe ili ugovor o redovnom vrsenju usluga , nastavi sa isporukom robe ili vrsenjem usluga , a druga strana se tome ne protivi , vazenje ranijeg ugovora produzava se pod istim uslovima , ako se to ne protivi prirodi ugovora,

Memorandum - Zakljucivanje ugovora na poslovnom papiru, - Opste je pravilo da se ugovori u privredi mogu zakljucivati samo od ovlastenih lica - Izuzeno mogu se zakljucivati pismenim ponudama I pismenim prihvatom ponuda neovlastenih lica, ako su kumulativno ispunjeni uslovi:

Ako je takva izjava sacinjena na hartiji sa odstampanim ili utisnutim oznakama ponudioca ili ponudjenog, kojom se oni u svom poslovanju sluze- memorandumu, Ako je takva izjava snadbjevena pecatom ili stambiljom ponudioca ili ponudjenog I da je potpisana na uobicajen nacin,
Ugovori u privredi
Da se takva izjava odnosi na posao kojim se ponudjeni I ponudilac redovno bave I da ne prelazi obim njihovog redovnog poslovanja, Da ponudilac odnosno ponudjeni nisu znali da je ponuda ili prihvat ponude potpisalo neovlasteno lice
Ugovori u privredi
Savremena sredstva veze
Zakljucivanje ugovora preko telefona, teleprintera, telefaksa, neposrednom radio-vezom I drugim savremenim sredstvima veze-ako su ugovoraci ili od njih ovlascena lica bila licno u vezi, smatra se da su ponuda ili izjava o prihvatu u pogledu vremena, dati izmedju prisutnih lica.
Ugovori u privredi
Sta to znaci?
-da je ponudjeni , po pravilu duzan da se odmah izjasni o ponudi ako zeli da ugovor bude zakljucen, U pogledu mjesta zakljucenja ugovora, primjenjuju se pravilo da je ugovor zakljucen izmedju odsutnih lica - mjesto zakljucenja je mjesto u kome ponudilac ima sjediste.
Ugovori u privredi
Kod zakljucivanja ugovora preko teleprintera , vazi pravilo da posiljalac ne moze osporavati punovaznost ponude ili izjave o prihvatu ponude otpremljene u njegovo ime preko njegovog teleprintera. Ugovori se mogu zakljucivati I putem telegrama, a smatra se da su ponuda ili izjava o prihvatu ponude ucinjeni izmedju odsutnih lica.
Ugovori u privredi
U poslovnoj praksi veoma je rasireno prihvatanje ponude telegramom uz klauzulu ---pismo sledi--, nekada moze da znaci prihvat ponude, a nekada novu ponudu ponudjenog lica.
Ugovori u privredi
OBEZBEDJENJE UGOVORA Koriste se sva sredstva obezbedjenja kao kod stvarnog I obligacionog prava : -ugovorna kazna, kaucija, odustanica, avans, kapara, penali, jemstvo, zaloga, I pravo pridrzaja.
Ugovori u privredi
Kod ugovora u privredi razlike kod jemstva i zaloge, Jemstvo u privrednim odnosima moze biti ugovoreno I zakonsko, Osnovna karakteristike I jednog I drugog je solidarnost, Sta znaci solidarnost? da povjerilac moze da
zahtjeva ispunjenje obavze I od jemca prije nego sto zahtjeva od duznika, a moze istovremeno od obojice,
Ugovori u privredi
Kod privrednih ugovora solidarno jemstvo je pravilo, ali se moze ugovoriti I supsidijarno jemstvo , dok je u neprivrednim ugovorima obrnuto:pravilo je supsidijarno jemstvo ,ali se moze ugovoriti I solidarno jemsvo. Jemstvo je akcesorne prirode u odnosu na obavezu glavnog duznika, opste pravilo.
Ugovori u privredi
Od ovog opsteg pravila u privrednim odnosima postoje izuzeci: -u postupku prinudnog poravnanja iako dolazi do smanjenja obaveze glavnog duznika ne dolazi do smanjenja obaveze jemca, isti slucaj je I un postupku stecaja.
Ugovori u privredi
Kao i jemstvo i zaloga moze biti ugovorena i zakonska, U privrednim odnosima do sada je iskljucivo koristena rucna zaloga, dok je u sve vise u razvoju hipoteka, sa razvojem hipotekarnih funkcija banaka (kreditora). Kod rucne zaloge (zaloga na pokretnim stvarima) u privrednim ugovorima se cesto
Ugovori u privredi
pored fizicke predaje stvari koristi I tzv. simbolicna predaja, npr. predaja zaloznice, varanta, U privrednim odnosima zaloga moze nastati I na osnovu Zakona, razlog: olaksanje olaksanje odvijanja privrednopravnih poslova, bilo bi otezano ako bi povjerilac unaprijed morao brinuti o ugovaranju nekog sredstva obezbedjenja ispunjenja obaveze duznika,
Ugovori u privredi
U nasem pravu , zakonsko zalozno pravo imaju poverioci iz vise ugovora u privredi: Prevozioci svih grana prevoza robe, Spediter, komisionar, trgovinski zastupnik, skladistar, vrsilac kontrole, banka kao drzalc sefa.

Sta je predmet zakonskog zaloznog prava?
Roba , kao tjelesna pokretna stvar, Zakonsko zalozno pravo odnosi se na pojedinacne, individualno odredjene stvari, Kod trgovinskog zastupanja moze se odnositi na naplacene novcane svote kao genericke stvari

Kad je predmet zaloznog prava genericki odredjena stvar ,ona moze biti u drzavnini poverioca ili nekog treceg lica , koji je drzi za poverioca , cak I bez saglasnosti zalogodavca (npr. kad spediter preda stvar koja je predmet prevoza prevoziocu njegovo zakonsko zalozno pravo ne prestaje),

Zakonsko zalozno pravo sluzi za obezbjedjenje osnovnih potrazivanja poverioca iz odredjenih ugovora u privredi, I za obezbjedjivanje odredjenih sporednih potrazivanja, Zakonskim zaloznim pravom obezbedjuju se samo punovazna potrazivanja , kako dospjela tako I nedospjela,

Kod punovaznosti zakonskog zaloznog prava trazi se uslov, nacelo specijalnosti, da je stvar koja je predmet zaloge dospjela u ruke poverioca upravo radi obezbedjenja privrenopravnog posla po osnovu kog duznik predaje tu stvar u ruke poverioca.

Na jednoj stvari, u istom trenutku moze vise poverilaca da ima zakonsko zalozno pravo , Kako se utvrdjuje redosled rangazakonskih zaloznih poverilaca (npr.speditera, raznih prevozilaca, skladistera, i td.)?
-

Prvo , ako vise poverilaca imaju potrazivanja koja spadaju u nrazlicitu kategoriju, prvenstvo naplate imaju potrazivanja ma kog od ovih poverilaca koja su nastala otpremom ili prevozom, Razlog: otpremom ili prevozom doprinosi se uvecanju vrijednosti stvari koja je predmet zakonskog zaloznog prava.

Posle realizacije ovih potrazivanja realizuju se ostala potrazivanja komisionara I skladistera , kao I potrazivanja otpremnika I prevozioca nastala davanjem predujmova, Na trecem mjestu dolazi mogucnost naplate potrazivanja poverilaca obezbedjenih ugovornim zaloznim pravom.

Ako na istoj stvari vise poverilaca imaju zakonska zalozna prava za obezbedjivanje potrazivanja koja spadaju u istu kategoriju , onda se redosled njihove otplate utvrdjuje po sledecim pravilima: - Ako nije rijec o potrazivanjima koja su nastala otpremom ili prevozom , onda se zakonska zalozna prava I ugovorna zalozna prava realizuju redom kojim su I nastala,prvo se naplacuje poslednji prevozilac, pa predposlednji I tako redom do prvog prevozioca,

Na kraju se naplacuje spediter, jer ugovoru o spediciji prethodi ugovor o prevozu. Realizacija kod ugovornog I nzakonskog zaloznog prava kod ugovora u privredi je uproscena, Ako duznik ne izmiri svoju obavezu a potrzivanje je obezbedjeno zalogom
Ugovori u privredi
poverilac moze i bez obracanja sudu pristupiti prodaji zalozene stvari na javnoj prodaji, Kod ugovorne zaloge, poverilac to moze uciniti po isteku roka od osma dana od upozorenja ucinjenog duzniku, a kod zakonske zaloge po pravilu po isteku roka od 30 dana od dana preuzimanja na cuvanje ili dana predaje na cuvanje drugom licu.
Ugovori u privredi
Ako roba ima berzansku ili trzisnu cjenu, ili ako je rjec o robi koja je u kvaru ili cija vrijednost pada , poverilac moze izvrsiti prodaju I neposrednom pogodbom, ili ako je roba ukvarljiva ili cija vrijednost pada poverilac moze pristupiti njenoj prodaji odmah.
Ugovori o robnom prometu

Iz realizovane prodajne cjene , zalogoprimac ima prvenstvo naplate (prije naplate potrazivanja drugih poverilaca zalogodavca) , a eventualni ostatak polozice nadleznom sudu u korist zalogodavca , odnosno lica koje je bilo ovlasceno da raspolaze sa stvari koja je predmet zaloge.

Prema ZOO duznik se oslobadja za stetu ako dokaze da nije mogao da ispuni svoju obavezu, zbog okolnosti nastalih poslije zakljucenja ugovora koje nije mogao spreciti, otkloniti ili izbjeci, Duznik se ne moze osloboditi odgovornosti u slucaju da je steta nastala neizvrsenjem ili neurednim izvrsenjem ugovora

Za zakonsko oslobadjanje odgovornosti duznika za stetu potrbno je da budu ispunjeni kumulativno uslovi: - Postojanje stete, - Nmogucnost ispunjenja obaveze,ili zakasnjenja od strane duznika, - Da su nemogucnost ispunjenja ili zaksnjenja prouzrokovani okolnostima poslije zakljucenja ugovora, - Da duznik nije mogao da spreci , otkloni ili izbjegne nastanak ovih okolnosti I uzrocnu vezu sa ne mogucnoscu ispunjenja obaveze, odnosno zaksnjenja .

Kod privrenopravnih ugovora, stranke zakonski rezim odgovornosti mogu ublaziti ugovornim klauzulama. Ta izmjena moze biti raznovrsna: - Ugovorne stranke mogu ugovorom ublaziti pojam vise sile, - nabrajanjem slucajeva vise sile koji nemaju sve karakteristike vise sile ili slicno,

Ugovorom se moze prosiriti odgovornost duznika I na slucaj za koji on inace ne odgovara, osim ako je to suprotno nacelu postenja I savesnosti, Ugovorom se moze iskljuciti odgovornost duznika za obicnu nepaznju, Ugovorom se moze ugovoriti najvisi iznos naknade ako nije nesrazmjeran sa stetom.

Postoje I ogranicenja koja ne mogu iskljuciti odgovornost duznika: - Ne moze se iskljuciti za grubu nepaznju ili namjeru duznika, - Za obicnu nepaznju ako je posledica monopolskog polozaja duznika ili uopste izraz neravnopravnog odnosa ugovornih strana,

Nepunovazno je ogranicenje visine naknade , ako je neispunjenje ili neuredno ispunjenje ugovorne obaveze prouzrokovano namerno ili krajnjom nepaznjom duznika.

KAMATA
Docnja u ispunjenju novcanih obaveza ima za posledicu placanje zatezne kamte , pored glavnice, Stopa zatezne kamate je imperativnog karaktera, stranke se ne mogu unaprijed odreci prava da zahtjevaju placanje zatezne kamate, ali ako je dug nastao moze se oprostiti.

Kao mjerilo za umjeravanje ugovorne kamate moze posluziti kodeks banaka, prosjecna kamata na trzistu novca, i td.
Ugovori u privredi
PREKOMJERNO OSTECENJE
Kod ugovora u privredi tesko ostvarljivo kao razlog za ponistenje ugovora, zbog toga sto se privredni subjekti bave u okviru redovne djelatnosti trgovinom I pruzanjem usluga, te se ne moze uzeti da ne znaju ili da nisu mogliu znati za pravu vrijednost obaveza ugovornih strana u trenutku zakljucenja ugovora.
Ugovori u privredi
DOKAZNA SREDSTVA
Specificnost ugovora u privredi je sira mogucnost koristenja razlicitih dokaznih sredstava u slucaju spora: Poslovna korespodencija, Javne I privatne isprave, Iskazi svjedoka I sl. Posebna spec. mogucnost koristenja poslovnih knjiga, ugovornih strana I trecih lica, posrednika , zastupnika, speditera, prevozioca..
Ugovori u privredi
PRIGOVORI I ZASTARJELOST
Brzina privrednopravnog prometa diktira I nposebne specificnosti rokova prigovora za mane isporucene stvari ili izvrsenih usluga, kao I zastarjelost potrazivanja, Rokovi su kracimah , Prigovori na vidljive I skrivene mane isporucene robe moraju se odmah dati po otkrivanju mana robe, KOD GRADJEVINSKOPRAVNIH POSLOVA TAJ ROK JE PO PRAVILU OSAM DANA OD OTKRIVANJA.

Opsti rok zastarjelosti potrazivanja je deset godina, Zastarjelost tece odvojeno za svaku isporuku robe, izvrseni rad ili uslugu, Postoje I kraci rokovi kod pojedinih ugovora u privredi , npr. U transportnom pravu rok zastarjelosti je u pravilu jednu godinu, a kod nekih potrazivanja I kraci.

SUDOVI I ARBITRAZE
PRIVRDNI SUDOVI, ARBITRAZE NA UGOVORENOJ OSNOVIPOSEBNI SUDOVI, PRIMJENJUJE SE POSEBAN POSTUPAK KOJI UVAZAVA SPECIFICNOSTI TRGOVINSKIH POSLOVA.
Ugovori robnog pometa

UGOVOR O PRODAJI ROBE
Ugovor o prodaji u privredi je takav ugovor kojim se jedna strana -prodavac , obavzuje da stvar (robu) koju prodaje isporuci (preda) drugoj stranikupcu , sa istim svojstvima I da mu prenese pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cijenu u novcu I preuzme stvar.
Ugovori u privredi
Dva bitna elementa su: subjekti I predmet Subjekti trgovinske prodaje su privredni subjekti trgovci koji obavljaju privrednutrgovinsku djelatnost, Predmet trgovinske prodaje je roba, u nacelu tjelesne pokretne stvari,
Ugovori u robnom prometu

Ugovor najcesce sadrzi i odredjenje cijene koju je kupac duzan da plati prodavcu, Zbog brzine zakljucivanja ugovora(telefonom, faksom, ) odredjivanje cijene moze da izostane, Za razliku od gradjanskog ugovora gdje je cijena bitan elemenat, ugovori u privredi su punovazni ako cijena nije odredjena

Redovni sporedni elementi kod ugovora o prodaji mogu da se pojave: rok, mjesto I nacin prodaje , rok, mjesto I nacin placanja, prevoz robe-rok otpreme, sredstvo prevoza, obavestenje o otpremi, troskovi, osiguranje u prometu, prelaz rizika, utvrdjivanje kvaliteta I kvantiteta, ambalaza, porezi, takse, pribavljanje dokumenata,mogucnost raskida ugovora,

Osobine ugovora
Spada u imenovane ugovore, zakonom je posebno regulisan i sam naziv mu je zakonom regulisan, Neformalne ugovore po samom zakonu, osim kad je u pitanju prodaja nepokretnosti, s tim da strane mogu ugovoriti pismenu formu,

Ugovor sa trenutnim ili trajnim ispunjenjem obaveze (zavisi od predmeta ugovora, duzine trajanja, broja obaveza I slicno), Dvostrano obavezan I teretan ugovor, Kauzalan , Ugovori sa sporazumno odredjenom sadrzinom a izuzetno mogu biti ug. sa pristupom .

Dejstvo ugovora o prodaji -sistem koji usvaja I nase pravo, sistem obligaciono-pravnog dejstva prodaje, gdje je za prenos svojine na kupca pored zakljucenja ugovora potreban I materijalni akt predaje pokretne stvari kupcu , Predaja moze biti fizicka IZ RUKE U RUKU- ili simbolicna predajom robnih hartija od vrijednosti,

Vrste ugovora o prodaji
Prema odredjenim kriterijumima: - zavisno od svojstva ugovornih strana I njihove djelatnosti, gradjanska I trgovinska prodaja, - zavisno od predmeta prodoje, razlikuje se prodaja pokretnih I prodaja nepokretnih stvari, - Zavisno od sjedista ugovornih strana, razlikuje se domaca I medjunarodna prodaja,

Zavisno od nacina placanja cijene , razlikuje se gotovinska prodaja, prodaja sa obrocnim otplatama cijene I prodaja na kredit, Zavisno od sadrzine ugovora, razlikuje se fiksna prodaja (ako je rok bitan elemenat ugovora) I prodaja na probu , prodaja sa pravom prece kupovine, prodaja po uzorku ili modelu, prodaja sa specifikacijom, prodaja sa pravom ponovnog otkupa u odredjenom roku,

Izvori prava Kod domace prodaje osnovni izvor prava je ZOO, Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju, niz zakonskih I podzakonskih akata iz oblasti standardizacije I kvaliteta proizvoda, Znacajan izvor prava su I uzanse kao kodifikovani obicaji, Opste uzanse za promet robom iz 1954. godine I Posebne uzanse o prometu robe na malo

Na medjunarodnom planu postoji unifikacija medjunarodne prodaje, Nosioci tih aktivnosti Medjunarodna trgovinska komora I Komisija UN za medjunarodno trgovacko pravo(UNCITRAL), Evropska ekonomska komisija donela je nekoliko tipskih ugovora I opstih uslova, Osnovna karakteristika je dobrovoljnost primjene

Npr. Do sada su donijeti Opsti uslovi za nabavku investicione opreme, 16 Tipskih ugovora iz oblasti prodaje zitarica, Opsti uslovi za uvoz I izvoz rezane gradje, Opsti uslovi za medjunarodnu prodaju juznog voca, povrca, uvoz I izvoz cvrstih goriva, trajnih potrosnih dobara, I industrijske robe serijske proizvodnje,

Pravila INCOTERMS , Mdjunarodne trgovinske komore u Parizu, za tumacenje klauzula koje se upotrebljavaju u spoljnotrgovinskim ugovorima, Becka konvencija o ugovorima u medjunarodnoj prodaji iz 1980. god., Medjunarodni obicaji,

Predmet prodavceve obaveze
Stvari, roba , kao proizvod ljudskog rada koji zadovoljavaju neke ljudske potrebe I namjenjene su razmjeni na trzistu , a ne neposrednoj potrosnji, Predmet prodaje su pokretne stvari koje su u slobodnom prometu, Nepokretne stvari koje su predmet poslovanja ili su u vezi sa predmetom poslovanja subj.

U pojam robe ne ulaze hvo i moneta mada su tjelesne pokretne stvari, Prodavac treba da je vlasnik stvari koje prodaje, ali je pod odredjenim uslovima dozvoljena I prodaja tudje stvari, stim sto ako prodavac izvrsi ugovor sa pravnim smetnjama, kupac ima pravo na naknadu stete I raskid ugovora,

Prodaja se po pravilu odnosi na stvar koja postoji u trenutku zakljucenja ugovora, ali je punovazna I prodaja buduce stvari,(koja tek treba da se proizvede), Predmet kod ugovora u privredi su obicno genericke stvari, stvari odredjene po vrsti, kolicini i kvalitetu, ali mogu biti i individualno odredjene stvari-precizno razgranicenje od drugih stvari,

Predmet kupceve obaveze
Kupovna cijena kao predmet kupceve obaveze , stoji kao pandan osnovnoj obavezi prodavca da isporuci odredjenu robu, Svaka kupovna cijena mora da ispunjava odredjene osobine: - mora da bude izrazena u novcu, sto je I tacka razgranicenja sa ugovorom o razmjeni (trampi), - cijena kod ugovora u privredi nije bitan elemenat kao kod ugovora oprodaji u gradjanskom pravu,

Ako cijena nije odredjena u ugovoru ili na osnovu elemenata iz ugovora nije odrediva, iz Opstih uzansi u nasem pravu vazi kategorija cijene koju je prodavac redovno naplacivao u vrijeme zakljucenog ugovora, a u nedostatku te cijene vazi kategorija -razumne cijene tekuca cijena u vrijeme zakljucenja ugovora, a ako se ona ne moze utvrditi onda cijenu utvrdjuje sud vodeci racuna o svim okolnostima konkretnog slucaja,

Kupovna cijena mora da bude ozbiljna , jer se bagatelnom cijenom prikriva posao poklona , Kupovna cijena mora da bude pravicna, jer se u protivnom mora da otvori pitanje primjene ustanove prekomjernog ostecenja ili zelenaskog ugovora.

Kupceva obaveza pored cijene obuhvata I niz drugih placanja, razne troskove, Regulisanje ovih placanja vrsi se ugovorom, a ako nije nista regulisano primjenjuju se odredjena obicajna ili uzansna pravila,

K upac snosi troskove u vezi placanja cijene I nema pravo da ove troskove odbije od kupovne cijene, K upac snosi troskove u vezi sa neophodnim radnjama vezanim za prijem isporuke robe I nema pravo da ih odbije od cjene koju je duzan platiti, Prodavac snosi troskove u vezi sa pripremanjem isporuke robe I nema pravo da ih posebno zaracuna kupcu uz cijenu,

Kupac snosi troskove uvoznog carinjenja i uvozne carine, a prodavac snosi troskove izvoznog carinjenja i izvozne carine.

OBAVEZE PRODAVCA
Dijele se na zakonom I ugovorom utvrdjene obaveze, - Zakonom utvrdjene obaveze se ne mogu ugovorom mjenjati, Zakonom se utvrdjuju obaveze prodavca u garantnom roku u vezi sa nedostacima robe, obaveze u pogledu servisnog odrzavanja I ptklanjanje nedostataka na robi

Ugovorom se odredjuje obaveza prodavca da se isporuci roba I garantuje za njena svojstva, Obaveza isporuke robe Osnovna obaveza prodavca po ugovoru o prodaji je da kupcu isporuci robu , koja je predmet ugovora, Prema lnau 467. st.2. ZOO prodabac je izvrio svoju obavezu predaje robe kupcu ,kad mu robu uruci ili preda ispravu kojom se roba moze preuzeti.

U smislu Optih uzansi za promet robom pod isporukom robe podrazumjevaju se sve radnje koje prodavac treba da preduzme prema ugovoru o prodji i prirodi posla da bi kupac mogao primiti robu koja se isporucuje, Isporuka robe obuhvata stavljanje robe na raspolaganje kupcu , odnosno njegovom posredniku ,ili stavljanje robe na odreenom mjestu

Pojam isporuke u irem smislu obuhvata i druge radnje, koje se javljaju kad prodavac treba da poalje robu kupcu u drugo mjesto, ako to su slanje izvjetaja kupcu o predstojeoj isporuci, priprema robe za isporuku, obezbeenej prevoza, utovar robe u prevozno sredstvo, otprema u drugo mjesto..

Obaveza prodavca u vezi sa isporukom robe sadri mjesto, rok i nain isporuke robe.
MJESTO ISPORUKE ROBE Mjesto isporuke robe je mjesto gdje se roba kao predmet ugovora predaje kupcu, Odreuju ugovorne strane i to je odluujue opredjeljenje,

Ako nije odreeno mjesto isporuke ugovorom onda se uzima da je to mjesto gdje prodavac ima sjedite ako je zakljuio ugovor u vrenju svoje djelatnosti, Kad je potrebno da se izvri prevoz robe, a ugovorom nije odreeno mjesto isporuke tada se predaja stvari smatra izvrenom uruenjem robe prevoziocu ili licu koje organizuje otpremu (pediteru)
Ugovor o prodaji
Mjesto isporuke je ugovorna stanica, luka ukrcaja ili pristanite prodavca, a mjesto opredeljenja je mjesto u kojem roba treba da bude upuena, Prodavac snosi trokove same isporuke bez obzira da li se isporuka vri u sjeditu prodavca ili u mjestu otpreme ili opredjeljenja,
Ugovor o prodaji
Ako nije drukije ugovoreno, trokove odnoenja robe(stvari) i ostale trokove posle isporuke snosi kupac,
NAIN ISPORUKE ROBE -Nain isporuke robe je skup radnji prodavca, koje su neposredno vezane za uruenje robe kupcu, radnje prodavca koje omoguavaju kupcu da doe u posjed (dravninu) robe (npr.pripremanje robe za predaju, pakovanje, predaja na prevoz i sl).
Ugovor o prodaji
Osnovno je pravilo da se isporuka ima izvriti onako kako su to stranke ugovorile, Ako nisu ugovorile vae pravila: - Kad je roba odreena po rodu , prodavac je duan da robu izdvoji tako da nema sumnje da je ta radnja preduzeta u cilju izvrenja ugovora, da preduzme i sve ostale radnje potrebne za isporuku i da pozode kupca da preuzme robu,
Ugovor o prodaji
Ako je prema ugovoru ili prema dispoziciji kupca prodavac obavezan da robu otpremi u drugo mjesto, isporuka se izvrava predajom robe prevozniku, odnosno pediteru, Kad je kupac propustio da odredi prevoznika ili peditera , odredie ih prodavac po svom izboru , u kom sluaju e odgovarati kupcu za izvreni izbor,

Ako je ugovorena stanica, luka ukrcaja ili pristanite udaljeno vie od 10 kilometara od skladita prodavca, pa se isporuka vri na skladitu prodavca , smatra se da je isporuka izvrena kad se roba utovari u kamion ili drugo prevozno sredstvo,

Ako nije drugije ugovoreno, pod isporukom robe podrazumjeva se kako predaja same robe, tako isto i predaja njenih pripada, Prodavac je duan da izabere vozara ili peditera ako to nije uinio kupac, U otpremi robe prodavaca je duan da obezbedi pakovanje robe, ako nije drukije ugovoreno.

ROK ISPORUKE Vrijeme u kome je prodavac duan da ugovorenu robu preda kupcu, saglasno ugovoru ili trgovinskim obiajima. -starnke mogu odrediti rok isporuke ugovorom, ili da ne odrede rok isporuke ugovorom

Moe se odrediti izrazima prompt Bbrzo hitno Ako stranke nisu ugovorile rok isporuke smatra se da su ugovorile promptnu isporuku i da se isporuka ima izvriti u roku od osam dana raunajui od dana zakljuenja ugovora, (Pravilo Uzansi)

Garancija za fizika svojstva robe Prodavac odgovara kupcu da roba ima odreena fizika svojstva, tj. da ima odreen kvalitet,( propisan ili ugovoren), Ako ne odgovara tomkvalitetu roba ima mane,(nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu, koje su izriito ili preutno ugovorene, za naroitu upotrebu),

Prodavac nee odgovarati kupcu za mane koje su kupcu bile poznate u vrijeme zakljuenja ugovora, jer se pretpostavlja da je kupac pristao da kupi robu sa manama, Vidljiva mana koju lice prosjenog znanja i iskustva moe lako opaziti obinim pregledom robe, Skrivene koje se nisu mogle uoiti uobiajenim pregledom.

Garancija za pravne nedostatke
Prodavac odgoavra kupcu za pravne nedostatke robe, a to znai da mu je prodao robu na koje ima pravo raspolaganja , da na toj robi ne postoje prava treih lica kao i da je bio ovlaen da robu proda, Duan je da titi kupca od zahtjeva treih lica kojim bi kupevo pravo na robi bilo iskljueno ili ogranieno.

Obaveze kupca: 1.Obaveza prijema isporuke, 2.Obaveza plaanja kupovne cijene, -Obaveza prijema isporuke: Obuhvata sve radnje koje je kupac duan da izvri, da bi omoguio prodavcu da izvri isporuku robe po ugovoru,

U uem smislu prijem isporuke podrazumijeva preuzimanje robeod strane kupca sa odreenog mjesta , gdje mu je prodavac stavio na raspolaganje , ili preuzimanje robe od strane vozara ili peditera.

Kupac treba da preuzme robu u vrijeme kad mu prodavac stavi na raspolaganje, i u mjestu isporuke, a izuzetno kad je mjesto opredjeljenja razliito od mjesta isporuke, kupac e biti duan da preuzme robu u mjestu opredjeljenja Momenat isporuke znaajan jer se za taj momenat vezuje pitanje rizike, za sluaj propasti stvari.

Kod prelaska rizika na kupca i utvrivanje obaveze snoenja trokova ugovorne stranke se slue transportnim klauzulama ije znaenje odreuju Opte uzanse za promet robe.
Obaveza plaanja kupovne cijene - Plaanje cijene je jedn aod osnovnih obaveza kupca u ugovoru o prodaji.

Cijena podrazumijeva vrijednost robe, vrijednost ambalae i trokove, tako da skup svih ovih vrijednosti i trokova ini cijenu prodaje koju je duan da kupac plati prodavcu. Cijenu robe, naknadu za ambalau u kojoj se isporuuje roba , te snoenje drugih trokova ureuju stranke ugovorom, a ako ne onda se ova pitanja ureuju trgovinskim obiajima,

Vrijeme plaanja: Odreuju stranke ugovorom, mogu ugovoriti plaanje unaprijed (prije isporuke robe), plaanje istovremeno sa isporukom i plaanje poslije isporuke robe,
Mjesto plaanja Mjesto u kome je kupac duan izvriti plaanje, odreuje se ugovorom, a ako ne onda je to mjesto
gdje je sjedite prodavca

Nain plaanja
Smatra se da cijenu treba platiti u gotovom novcu, a u mnogim sluajevima stranke ugovaraju plaanje putem akreditiva, Kupac moe imati i obaveze garancije za plaanje cijene, obavezu plaanja trokova, obavezu pribavljanja transportnih sredstava, obavezu dostavljanja ambalae, dozvole ako je potrebna saglasnost dravnog organa

Posledice neispunjenja obaveza prodavca
Utvruju se ugovorom, a mogu biti utvrene propisima, uzansama, i obiajima, Docnja prodavca u isporuci robe_ kupac moe da trai ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zadocnjenja ili Da raskine ugovor i trai naknadau tete zbog neispunjenja ugovora,

Posledice neispunjenja obaveze kupca
Kupac je zadocnio u plaanju cijene ako plaanje nije izvrio u ugovorenom roku, U tom sluaju pada u duniku docnju, a posledice docnje zavise da li je kupac primio robu ili nije, Ako je kupac primio robu od prodavca , pa je nakon toga zadocnio sa plaanjem cijene vae pravila:

-prodavca ne moe odustati od ugovora ve moe traiti samo ispunjenje ugovora (plaanje kupovne cijene) i naknadu tete zbog zadocnjenja, prodavac moe od kupca traiti plaanje zatezne kamate zbog zadocnjena u izvravanju novane obaveze ,

Ako kupac jo nije primio robu, a zadocnio je u plaanju cjene primjenjuju se sledea pravila: - da trai plaanje kupovne cijene sa zateznom kamatom i naknadu tete koju je pretrpio, - da odustane od ugovora s tim da kupcu prethodno ostavi naknadni rok za ispunjenje obaveze plaanja i da trai naknadu tete zbog neispunjenja ugovora, - da izvri prodaju robe radi obezbeenja treem licu,

Neispunjenje ostalih obaveza iz ugovora Kupac odgovara prodavcu i u sluajuda ne ispuni ostale obaveze iz ugovora, Po pravilu kupac je u ovim sluajevim aduan da prodavcu naknadi tetu, Ako kupac odbije prijem isporuene robe, kupac odgovara; ako neuva robu niti je preda javnom skladitu na uvanje, ako ne postupa na uobiajen nain, ne preduzme sve radnje koje je mogao preduzeti da bi ouvao prava prodavca,
Posebni oblici ugovora o prodaji Prema predmetu: KUPOPRODAJA INVESTICIJA- predmet investicije u cjelini, dijelovi investicija, ili inv. oprema, Kupoprodaja transportnih sredstavabrodovi, vazduhoplovi , vae posebna pravila, davanje garancije, rezervni dijelovi,

Kupoprodaja elektrine energije-po pravilu se zakljuuju u pismenom obliku,bitni elementi su odreeni zakonom:koliina, kvalitet, cijena elek. Energije, nain i rokovi isporuke, mjesto prodaje elek. energije, nain obrauna i plaanja, vrijeme trajanja ugovora, odgovornost za ispunjenje ugovora.

Po sadrini posebni ugovori su: Fiksna kupoprodaja- ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane u tano odreeno vrijeme u odreenom roku, Kupoprodaja na poek- kupac obavezan platiti cijenu tek po proteku odreenog roka po isporuci, i to u roku i na nain kako je ugovorom predvieno,

Kupoprodaja po uzorku na modelisporuka robe po uzorku, uzorak daje prodavac kupcu, uzorak se posebno igoe i peati, s obzirom da roba mora u svemu odgovarati uzorku, a odstupanje je dozvoljeno samo ukoliko je predvieno ugovorom.

Ugovor o posredovanju
Spada u veoma znaajne ugovore koji ubrzavaju i omoguavaju robni promet To je ugovor na osnovu koga se jedna ugovorna strana posrednik obavezuje da za drugu ugovornu stranu nalogodavca pronae tree lice i dovede ga u vezu sa nalogodavcem koje bi snjim pregovaralo u cilju zakljuivanja jednog ili vie ugovora , uz naknadu nalogodavca.

Pored naknade posrednik ima pravo i natrokove ako nastanu, Sutinski ugovor o posredovanju se dovodi u vezu nalogodavca i treeg lica radi pregovora i zakljuivanja ugovora o prodaji robe ili vrenja usluga.

Karakteristike ugovora o posredovanju: -dvostrani ugovor Po pravilu je neformalan, osim u spoljnotrgovinskom prometu kada je obavezna pismena forma Posredovanje je privredna djelatnost kojom se posrednici profesionalno bave , koja je kao takva utvrena i upisana u sudski registar.

Posrednika djelatnost moe biti opta -za sve vrste roba i specijalizovana- u oblasti osiguranja, saobraaja, turizma. Posrednik istupa u ime i za raun nalogodavcakomitenta Duan je da obavlja svoju djelatnost savjesno kako u odnosu na nalogodavca tako i u odnosu na tree lice

Obaveze posrednika -obaveza dovoenja u vezu nalogodavca i posrednika Obaveza posredovanja u pregovorima izmeu nalogodavca i treeg lica Obaveza uvanja tajne Obaveza obavetavanja o okolnostima od znaaja za nameravani posao

Obaveza voenja posrednikog dnevnika Voenja posredike knjige (meetarski dnevnik) Izdaje meetarski list Obaveza uvanja uzorka i davanja podataka o tritu
Prava posrednika - pravo na naknadu za svoj rad Pravo na naknadu trokova

Obaveze nalogodavca
Da plati naknadu i proviziju posredniku za njegov rad u posredovanju
Pravo nalogodavca
Da trai od posrednika nuna obavjetenja i podatke, izvod iz meetarskog dnevnika, da uva uzorke i da daje podatke o tritu ako se ugovorom na to obavezao,

UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
Trgovinski zastupnik zakljuuje poslove (ugovorne) u ime i za raun samo jedne stranke, za razliku od posrednika koji ne zakljuuje ugovore ve samo dovodi u vezu stranke koje bi trebale pregovarati i zakljjuiti ugovor. Ove poslove obavljaju trgovinske agencije, a u spoljnotrgovinskom prometu zastupnitva inostranihh firmi.

To je dvostran i teretan ugovor Neformalan ugovor, ali se u anem pravu smatra punovanim ako je zakljuen u pismenoj formi Sadraj ugovora Prvi odnso izmeu vlastodavca i zastupnika (ugovor o zastupanju)

Drugi izmeu zastupnika i treih lica koji nastaju izvrenjem vlastodavevog naloga za zastupanjeregulie se ugovorom u kojem se navodi da zastupnik (agent9 istupa u svoje ime i za tui raun. Obaveze trgovinskog zastupnika Da prilikom izvrenja ugovora postupa sa panjom dobrog privrednika

Da se pridrava uputsva nalogodavca i da ispunjava njegove naloge Da obavijetava nalogodavca o svim znaajnim injenicama i okolnostima u izvravanju naloga Da titi interese nalogodavca Da ne obavlja poslove za lice koje je u konkurentskim odnosima sa nalogodavcem bez njegovog pristanka

Da uva poslovnu tajnu Da uredno vodi poslovne knjige(zastupniki dnevnik) Da sastavi zakljunicu o zakljuenom poslu Da nalogodavcu poloi raun o izvrenom nalogu.

Prava trgovinskog zastupnika
Ima pravo na nagradu za sve ugovore koji su zakljueni njegovinm posredovanjem, Ima pravo na proviziju za ugovore koje je nalogodavac zakljuio sa treim licima, a koje je pronaao trgovinski zastupnik Visina provizije se utvruje ugovorom ilitarifom trgovinskih agencija

Ugovor o komisionu Ugovor kojim se jedna strana (komisionar) obavezuje da za raun druge strane (komitenta) zakljui jedan ili vie ugovora uz nagradu, Komisionar je lice koje svoju djelatnost obavlja kao vrstu privrednih djelatnosti

Karakteristike ugovora: Naloeni posao treba komisionar da zakljui u svoje ime a za raun komitenta Posao kaji zakljuuje komisionar je trgovaki posao Postoje dva odnosa: Odnos izmeu komisionara i komitenta Odnos izmeu komisionara i treih lica s kojim on stupa u ugovorni odnos.

Obaveze komisionara:
Da nalog izvri panjom dobrog privrednika Da postupa po nalozima komitenta Da titi interes komitenta Da uva komitentovu robu Da obavetava komitenta o svim injenicama i okolnostima za izvrenje naloga Da poloi raun komitentu za izvreni posao

Da komitentu preda sve koristi iz obavljenog posla
PRAVA KOMISIONARA Pravo na nagradu Pravo na naknadu trokova Pravo na zakonska sredstva obezbeenja potraivanja

Ugovor o kontroli robe i usluga Ugovor kojim se jedna strana (vrilac kontrole) obavezuje da struno i nepristrasno obavi ugovorom odreenu kontrolu robe i o tome izda certifikat , a druga strana (naruilac kontrole) se obavezuje da isplati ugovorenu naknadu.

-SPADA U GRUPU NEFORMALNIH POSLOVA
POSLOVE KONTROLE U UNUTRANJEM I SPOLJNOTRGOVISNKOM PROMETU MOGU VRITI SAMO PREDUZEA A NE I FIZIKA LICA Obaveze kontrolora Izvrenje komitentovog naloga Izdavanje certifika Obezbeenje robe od zamjene, uvanje uzoraka, obavetenje komitenta i polaganje rauna o uinjenim trokovima

Prava kontrolora Pravo na nagradu proviziju Pravo na naknadu trokova Pravo na pristup robi koja se kontrolie Pravo na naknadu instrukcije komitenta Pravo zaloge i pravo retencije robe koja se kontrolie da bi naplatio proviziju.

Kontrola robe i preuzimanje robe( kontrolor se pojavljuje u ulozi punomonika komitenta) Kontrola robe sa garancijom(kontrolor garantuje da roba nee promjeniti utvrena svojstva do trenutka isporuke u mjesto opredjeljenja) Kontrola usluga(opta pravila o kontroli robe)

Ugovor o pediciji (otpremanju) Ugovor kojim se jedna strana pediter (otpremnik) obavezuje da organizuje otpremanje ili dopremanje robe u svoje ime a po nalogu i za raun druge strane (komitenta), dok se druga strana (komitent) obavezuje da za to plati odreenu naknadu(proviziju)

Ovaj ugovor regulie ZOO i Zakon oprometu robe i usluga sa inostranstvom OBAVEZE PEDITERA Da primi robu, Da uva primljenu robu Da osigura uskladitenu robu ako postoji za to izriit nalog komitenta

Da obavjesti komitenta o oteenju stvari i obezbedi njegova prava prema treim licima Da zakljui potrebne ugovore sa treim licima Da osigura robu ako je to ugovoreno, ako je zakonom odreeno obavezno osiguranje Da poloi raun komitentu o izvrenju posla

Prava peditera Pravo na nagradu Pravo na naknadu trokova i svih trokova koji su bili nuni i korisni osim reijskih trokova koji su uraunati u iznos provizije Pravo na sredstva obezbeenja (zalono pravo i pravo retencije) pediter odgovara panjom dobrog privrednika

UGOVOR O PREVOZU ROBE ELJEZNICOM
Prevozilac se obavezuje da robu preveze od otpreme do uputne stanice i da je preda odreenom licu (primaocu robe), a poiljalac robe se obavezuje da za to plati naknadu(vozarinu)
-meunarodni prevoz robe -unutranji eljezniki prevoz robe na koji se primjenjuje Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju

Po Zakonu o ugovorima o prevozu robe u eljeznikom saobraaju potvrda prijema na tovarnom listu je dokaz o zakljuenom ugovoru o prevozu. Tovarni list predstavlja dokaz o postojanju ugovora Predaja robe je bitan uslov za postojanje ugovora,-realni ugovor

Tovarni list sadri elemente
Mjesto i datum sastavljanja Naznaenje uputne stanice Naziv primaoca i njegove adrese Naznaenje vrste i teine robe Naziv poiljaoca , njegovu adresu i potpis ili peat Spisak isprava priloenih uz tovarni list

-Obini tovarni list-koji nije hartija od vvrijednosti i Prenosivi tovarni list- u kojem se mora izriito naznaiti da je to prenosivi tovarni list, a potpisujue ga prvozilac i poiljalac Prenosivi tov. lis je hartija od vrijednosti, shodno se primjenjuju propisi o mjenici, razlika to je kauzalna hvo, a ne apstraktna

Obaveze eljeznice Da primi robu na prevoz bez obzira koja je vrsta robe u pitanju osim ako roba nije podnesena za prevoz i ako eljeznica nema kapacitet Da postavi na utovor kola i da blagovremeno obavesti poiljaoca o postavljenju kola za utovar

Da utovari teinu ili broj komada primljene robe na prevoz ako to poiljalac zahtjeva Da izvri prevez zahtjevanim nainom ako takav nain nije u suprotnosti sa propisima Da robu preveze putem koji je odredio poiljalac ako je u pitanju brzovoz

Da robu istovari u uputnoj stanici , da je pripremi za odnoenje, i da je zajedno sa tovarnim listom izda onom licu koje je u tovarnom listu oznaeno kao primalca robe, Da robu preda na dalji prevoz ako je poiljalac odredio u tovarnom listu dalji prevoz robe Da uva robu od gubitka i oteenja u toku cijelog prevoza.

Prava eljeznice Pravo na vozarinu Pravo na naknadu trokova Pravo zaloge i pravo retencije po zakonu i cilju naplate provizije i trokova.

Primalac ima prava: -da od eljeznice zahtjeva isporuku one robe i pod
onim uslovima koji su oznaeni u tovarnom listu Da svojim nalozima vri izmjenu ugovora o prevozu u okvirima odreenim propisima Da se obraa eljeznici zahtjevima za naknadu tete ako je dolo do gubitka ili oteenja poiljke u toku prevoza, te naknade tete zbog prekoraenja roka o prevozu robe.

Ugovor o angaovanju ugostiteljskih objekata Jedna strana (ugostitelj) se obavezuje da u odreenom vremenu stavi na raspolaganje drugoj ugovornoj strani(turistikoj agenciji) odreen broj leaja i odreeni turstiki objekat, te da prui ugovorene turistike usluge licima koje uputi agencija.

Turistika agencija se obavezuje: da preduzme sve mjere radi popunjavanja kapacteta ugostiteljskog objekta u ugovorenom obimui da u utvrenim rokovima obavetava ugostitelja da nije u mogunosti da popuni ugostiteljske kapacitete , da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane ugos. I hotelske kapacitete.

Obaveze ugostitelja: Da stavi na raspolaganje ugovorene kapacitete Da pod istim uslovima prua usluge raznim licima Da ne mejenja cijene usluga
Ugovori robnog promet

Turistika agencija ima obavezu da licima koja se upuuju na koritenje ugovornih kapaciteta izda vauer, ispravu u kojoj je naznaeno o kojoj se usluzi radi, obim usluge, cijena usluge, ime korisnika ili grupe korisnika. Vauer nije prenosiv , moe ga koristiti samo lice na ije ime glasi.

UGOVOR O OSIGURANJU
Jedna strana se obavezuje (osigurava) da drugoj ugovornoj strani (osiguraniku) naknadi tetu ili isplati u ugovoru odreenu svotu novca ukoliko nastupi osigurani sluaj koji je predvien u ugovoru , a osiguranik se obavezuje da osiguravau plati ugovorom odreenu svotu novca(premiju osiguranja)

Zakonsko i Dobrovoljno osiguranje Osiguranje u korist treeg lica kao posebna vrsta osiguranja (osigura, osiguranik i korisnik osiguranja) Osigurai su preuzea (osiguravajua drutva) Osigurana lica- fizika i pravna

Vrste ugovora o osiguranju
Osnovni oblici obaveznog osiguranja regulisani su Zakonom o osiguranju imovine i lica Obavezno osiguranje u oblasti saobraaja,kod osiguranja sredstava za proizvodnju Ovi ugovori spadaju u konsensualne ugovore, nije potrebna posebna forma.

Bitni elementi ugovora Predmet ugovora Osigurani sluaj Osigurana suma Premija osiguranja

Obaveze osiguravaa Da donese opte uslove osiguranja Da upozna osiguranike sa pravilima osiguranja Da izda ispravu -polisu o osiguranju Da isplati naknadu za osiguranje i Da naknadi trokove osiguraniku

Obaveze osiguranika da prui obavetenje osiguravau , vrijednost osigurane imovine, rizici koji eventualno mogu da nastupe, i da plati premiju, Ako ugovorom nije drugije ugovoreno osiguranik plaa premiju unaprijed za svaku godinu osiguranja

Osiguranik ima pravo i obavzu da uva osigurane stvari i da sa njima postupa kao dobar privrednik Obaveza osiguranika je da obavetava osiguravaa o nastupanju osiguranog sluaja Osiguranik je duan da pokua spasavanje osigurane stvari da bi na taj nain spreio nastupanje vee tete

Ugovor prestaje: Ispunjenjem obaveze Protekom roka na koji je zakljuen Sporazumnim raskidom ugovora Po sili zakona Ponitenjem ugovora Prestankom jedne strane.

UGOVOR O GRAENJU
Jedna ugovorna strana graevinar , izvoe radova se obavezuje da izgradi neki objekat , odnosno da izvri graevinske radove na ve postojeem objektu , a druga strana -investitor , naruilac radova se obavezuje da plati za to odreenu naknadu
U irem smislu obuhvata sve investicione radove oko izgradnje nekog objekta kao jedinstvenu cjelinu

U uem smislu obuhvata samo izvoenje graevinskih, graevinsko-zanatskih, montanih radova Ugovor o graenju pod klju ugovor kojim se graevinar obavezuje da izgradi cio objekat , a po zavretku radova da investitoru naruiocu preda kljueve.

Poseban ugovor o graenju je ugovor o ininjeringu kojim se izvoa radova obavezuje da izvri komplete graevinski objekat, da ga opremi i osposobi za predvienu upotrebu, a investitor se obavezuje da plati odreenu naknadu.

Zakljuivanje ugovora
Zakljuuje se u pismenom obliku To je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu , na odreenom zemljitu , ili da na takvom zemljitu , odnosno na ve postojeem objektu izvri odreene graevinske radove.

Prava i obaveze izvoaa
Da postupa sa panjom dobrog privrednika, Da obavi sve radove koji su ugovorom predvieni i to na nain koji je ugovorom odreen Da obavjetava i upozorava investitora o svim znaajnim injenicama prilikom izvoenja radova

Da se pridrava rokova u izvoenju graevinskih radova u izvrenju ugovora o graenju Da vodi graevinski dnevnik Da obezbjedi gradilite i da ga osigura Da ugradi materijal koji odgovara propisanim standardima

Prava izvoaa su:
Da zahtjeva od investitora da blagovremeno i uredno izvri sve poslove Da zahtjeva isplatu ugovorene cijene, plaanje se vri po privremenim situacijama do konane situacije po konanom obraunu, Da zahtjeva od naruioca nadzor nad izvrenjem graevinskih radova.

U primopredaji izgraenog objekta uestvuju ugovorne strane i organi dpz, Tri faze: Tehniki prijem objekta Izdavanje dozvole za radovnu upotrebu Kolaudacija-primopredaja objekta izmeu graevinara i naruioca
Superkolaudacija-ponovni pregled zgrade po isteku ugovorenog roka.

UGOVOR O FAKTORINGU
Kojim se jedna ugovorna strana obavezuje da preuzme potraivanje druge strane-klijenta, da ih naplati u svoje ime i za svoj raun , a klijentu odmah iliprilikom ugovornog roka isplati protivrednost potraivanja i garantuje naplatu , a klijent se obavezuje za to platiti naknadu i da garantuje postojanost prenetih potraivanja.

Ima slinosti sa drugim ugovorima robnog prometa, a i razlikuje se: -razvio se iz ugovora o komisionu, kod oba
ugovora postoji obaveza jedne ugovorne strane da obavi odreene poslove po nalogu druge strane a oni ih izvravaju istupajui u svoje ime, Iz ugovora nastaju obaveze;izvrenje posla, obavetavanje komitenta o izvrenju posla

Polaganje rauna,predaja svih koristi koje nastanu iz ugovora, Za klijente i komitenta nastaju obaveze: plaanje naknade, naknada trokova, Druga slinost je to faktor i komisionar garantuju plaanje treeg lica i finansiraju klijenta odnosno komitenta i pravo na proviziju stiu po pravilu po zavretku posla.

Razlike:
Komisionar pravni posao zakljuuje u svoje ime i za raun komitenta a faktor vri samo naplatu potraivanja preuzetih od klijenta koja su nastala iz ugovora koji je njegov klijent zakljuio sa svojim dunicima, Po izvrenju cesije potraivanja faktor postaje poverilac po preuzetim potraivanjima i naplatu vri u svoje ime i za svoj raun.

Komisionar ne plaa komitentu nikakvu naknadu u momentu zakljuenja ugovora ve komitent plaa komisionaru proviziju po zavretku posla,dotle faktor odmah u momentu zakljuenja ugovora plaa svom klijentu naknadu za ustupljena potraivanja u procentu i visini koja je utvrena ugovorom, Svoju proviziju faktor dobija tek po realizaciji naplate od strane klijentovog dunika.

Razlika od ugovora o prodaji:
Ugovor o faktoringu ne mogu zakljuivati privatna fizika lica ve samo privredni subjekti koji obavljaju privrednu djelatnost dok je kod ugovora o prodaji to mogue Ugovor o prodaji susreemo i ugraanskom i u privrednom pravu a ugovor o faktoringu samo u privrednom pravu.

Ugovor o faktoringu je ugovor robnog prometa koji omoguava laki promet roba i usluga i ako sam po sebi predstavlja ustupanje potraivanja od strane komitenta Ustupanje potraivanja skoro uvijek je u vezi sa prometom roba ili vrenjem usluga u okviru djelatnosti privrednih subjekata, tako da se ovaj ugovor ne moe dovesti u vezu sa graanskopravnim ugovorima.

Prava i obaveze ugovornih strana
Faktor ima obavezu da preuzme potraivanje klijenta da ga naplati u svoje ime i za svoj raun Pravo na naknadu trokova i na naknadu Obaveza klijenta Da prenese svoje potraivanje , da garantuje postojanje prenetog potraivanja i da plati nakanadu i trokove faktoru

Ugovor o lizingu
Ugovor kod kojeg jedna strana davalc lizinga , daje na koritenje predmet lizinga posla, a to su najee oprema ili itava postrojenja drugoj ugovornoj stranikorisniku lizings, prenosei na njega pravo koritenja na toj opremi za odgovarajui period.

Indirektni lizing-odnos kod koga se pojavljuju tri subjekta,
Davalac lizinga(lizing kompanije) Korisnik lizinga Proizvoa i isporuilac lizinga Ovdje postoje dva ugovora, ugovor o nabavci (kupoprodajni) i ugovor o lizingu

Direktni lizing- pojavljuju se samo dvije strane u lizing poslu, davalac lizinga koji je istovremeno i proizvoa isporuilac robe i korisnik lizinga. Kod direktnog lizinga korisnik slobodno bira isporuioca odnosno proizvoaa opreme s tim to je isporuilac i davalac lizinga.

Uvijek je pismena forma s obzirom da je vrijednost ugovora velika Dvostrano obavezni i teretni ugovor Najee su u pitanju ugovori po pristupu formularni ugovori Obaveze davaoca lizinga -finansiranje nabavke i koritenje opreme

Davalac lizinga ima uvijek obavezu zatite korisnika od pravnih mana stvari Sutina lizing ugovora sa stanovita korisnika je ekonomsko koritavanje stvari pa ako doe do ometanja ovog prava svrha ugovora je promaena Osnovna obaveza davaoca lizinga je plaanje lizing naknade koja se plaa u ratama

Iznos nakinade sadri odgovarajui dio nabavne cijene opreme , ali sve rate lizing naknade u ukupnom zbirnom broju moraju prei iznos nabavne cijene opreme Istekom ugovora korisnik ima obavezu da opremu vrati i to u stanju u kome je primljena imajui u vidu uobiajenu amortizaciju i habanje

Istekom osnovnog roka ugovor moe biti produen za naredni period, Ugovor sadri klauzulu kupovine koja je utvrena u momentu zakljuenja ugovora ili u nekom kasnijem trenutku , oprema se moe otkupiti kada e korisnik isplatiti eventualnu razliku u cijeni i stei pravo svojine na opremi.

Ugovor o drumskom prevozu robe
Ugovor kojim se jedna strana drumski prevozilac obavezuje da stvar preveze od mjesta otpreme do mjesta opredjeljenja i da je preda primaocu ili drugom ovlatenom licu , a poiljalac se obavezuje da isplati ugovorenu prevozninu za izvreni posao,

Razlikuju se prema podruju gdje se vri prevoz: Meunarodni (mjesto otpreme i opredjeljenja razliite drave) Meumjesni ( na podruju dva mjesta) Mijesni (u istom mjestu)

Linijski ( prema utvrenom redu vonje) Slobodni( ugovorom se odreuje prevozni put) Obaveze prevozioca -da preveze robu i da je uva od onog momenta kad je primi do momenta kad je preda primaocu, a da sve radnje obavlja panjom dobrog privrednika

-da primi robu na prevoz svakog poiljaoca s obzirom da obavlja javnu slubu, Ako nije drugije ugovoreno ima obavezu utovara robe u vozilo, dok obavezu istovara robe iz vozila preuzima primalac -voza

Kad roba nije utovarena u vozilo u ugovorenom roku usled razloga za koje nije odgovoran poiljalac, prevozilac mora zadrati vozilo jo najvie za vrijeme koje odgovara polovini ugovorenog vremena za utovar, Poiljalac robe popunjava tovarni list i predaje ga prevozniku,

Pokrivanje, vezivanje i drugo obezbeenje robe ako ove radnje nije obavio poiljalac Obavljanje radnji bez kojih se prevoz ne moe zapoeti, Odgovoran je za gubitak ili oteenje robe koju je preuzeo na prevoz

Prava prevozioca Da zahtjeva prevozninu Da zahtjeva naknadu nunih i korisnih trokova Pravo zaloge i retencije na robi

Obaveze poiljaoca
Da robu preda na prevoz Da preda ispunjenu prevoznu ispravu Da plati vozarinu i Druge trokove Da izvri pakovanje robe, obiljeavanje robe, utovar robe u prevozno sredstvo Ne pridravanje rokova-plaa kolsku dangubu.

Kod ovog ugovora pojavljuje se i tree lice-primalac robe koji je duan da robu primi na mjestu i u vrijeme kako je to ugovorom predvieno i da plati vozarinu i trokove kada je to ugovorom predvieno.

Ugovor o skladitenju robe Jedna strana -skladitar obavezuj da odreeno vrijeme uva i odrava robu koja pripada ostaviocu i da je po proteku ugovorom odreenog vremena preda ostaviocu, a ostavlac se obavezuje da za to plati ugovorenu naknadu.

Skladini posao obavljaju specijalizovane organizacije u vidu zanimanja Ugovor o skladitenju u naem pravu regulisan je ZOO i carinskim propisima Primjenjuju se pravila o ugovoru o ostavi ako nije drugije propisano, samim ugovorom Nije formalan posao moe se zakljuiti prostom saglasnou volja ugovornih strana

Ukoliko stranke ugovaraju samo ustupanje skladinog prostora uz naknadu a ne i strunu uslugu uvanja i odravanja robe , na ovakav ugovor se primjenjuju pravila o ugovoru o zakupu Vrste skladita Javna, slobodna carinska skladita, carinska skladita i konsignaciona skladita

Obaveze skditara -duan je da u izvavanju naloga postupi kao
dobar privrednik Da prilikom uvanja i odravanja robe ispolji potenje i savjesnost Poto posao uskladitenja obavlja profesionalno skladitar ima proirenu odgovornost da robu sauva i da je u nepromenjenom stanju preda ostaviocu

Uvijek je odgovaran za tetu koja nastane na robi, izuzev ako je teta nastala usled okolnosti koje se nisu mogle otkloniti, ako je teta prouzrokovana krivicom nalogodavca , nedostacima ili prirodnim svojstvima robe, i nedostacima u pogledu ambalae robe,

Obaveza skladitara je da primi robu na uvanje ukoliko ima skladinog prostora, Prilikom rijema skladitar je duana da utvrdi stanje robe s obzirom da robu treba da vrati u primljenom stanju Duan je da ostaviocu ukae na nedostatke na robi ili ambalai

Skladitar je obavezan da robu struno uva i da preduzme sve radnje za njeno odravanje Skladitar je duan da uredno vodi skladinu knjigu i da izda skladinicu Da uva poslovnu tajnu osovodavca i da robu izda ovlatenom licu

Prava skladitara
Na nagradu- proviziju Na naknadu trokova Pravo zaloge i pravo retencije na uskladitenoj robi Pravo da proda uskladitenu robu kad ostavilac ne podigne uskladitenu robu na odreeno vrijeme, kada se roba pokvari ili postoji mogunost da roba propadne

Ugovor prestaje: -kad se dogovore skladitar i ostavilac -prodajom robe -plaanjem robe -kad skladitar izda robu.

Skladinica Hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar za robu koju je primio na skladitenje Slui kao dokaz o predatoj robi na uvanje i kao dokaz o nzakljuenom ugovoru o uskladitenju Prema prirodi prava u njjoj je inkorporisano pravo svojine i zaloge stvarnopravna hvo

Spada u kauzalne HVO jer se jasno vidi da je nastala u vezi sa ugovorom o skladitenju Prenosom skladinice na drugo lice simboliki se prenosi svojina, odnosno zaloga na uskladitenoj robi

Privredni znaaj skladinice
Olakava robni promet jer se prenosom skladinie ostvaruje prenos prava na robi, a da pri tome nije dolo do pomjeranja robe iz skladita Prenosom skladinice, odnosno njenog dijela moe biti zaloena u cilju dobijanja kredita potrebnog za obavljanje drugih poslova

Izdaje se samo na zahtjev ostavioca i to poslije prijema robe u skladite i na taj nain spreava se izdavanje skladinice za robu koja nije u posedu skladita Izdaje se samo u jednom primjerku, ne radi se o umnoavanju-duplikat samo ako je orginal sudski poniten-amortizovan

Skladitar moe zahtjevati da mu skladitar za svaki dio robe ako je djeljiva, izda posebnu skladinicu Ostavilac moe zahtjevati da mu skladitar podijeli robu na odreene dijelove i da mu u zamjenu za skladinicu koju je dobio izda posebne skladinice za svaki pojedini dio

Sadraj skladinice Mora da sadri podatke Naziv, odnosno ime i zanimanje ostodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite Naziv i sjedite skladitara Broj i datum skladinice

Mjesto gdje se skladinica nalazi Vrstu, prirodu i koliinu robe Navod do kog iznosa je roba osigurana Ostale podatke potrebne za raspolaganje robe i odreivanje njene vrijednost

Vrste skladinice Jednodjelne izdaje se kao jedinstvena isprava na kojoj se moe konstituisati i pravo zaloge Dvodjelne- sastoji se iz dva dijela, Priznanice koja slui za podizanje robe iz skladita i za njeno otuivanje

Zalonica -koja slui za zalaganje uskladitene robe Prema nainu na koji je odreen imalac prava moe da glasi na ime, po naredbi i na donosioca. Imalac skladinice raspoale robom na koju se odnosi skladinica tako to e: Izvriti prenos na drugo lice oba dijela skladinice ili e prenijeti samo pojedine dijelove skladinice

Ugovori Robnog Prometa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ugovori Robnog Prometa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UGOVORI ROBNOG PROMETA