ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

prof. dr.sc. Irena Vedrina Dragojevi dr.sc. Dubravka Vitali

dr. sc. Dubravka Vitali Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zavod za kemiju prehrane Domagojeva 2 e-mail: dvitali@pharma hr. tel: 016394772

1. UVOD

 EKOLOGIJA - znanost koja se bavi istraivanjima meuodnosa okolia i organizama koji u njemu ive
BIOTOP = STANITE prostor na kojem se razvija biocenoza; ivotno stanite organskih vrsta edafotop tlo akvatop voda klimatop atmosfera

FITOCENOZA-biljna zajednica ZOOCENOZA-ivotinjska zajednica

BIOCENOZA = IVOTNA ZAJEDNICA skup populacija razliitih biljnih i ivotinjskih vrsta u nekom podruju u odreenom vremenu

MIKROBIOCENOZA-zajednica mikroorganizama EKOSUSTAV- cjelina koju ine biocenoza (ivotna zajednica) i biotop (stanite)

EKOSUSTAVI (obzirom na prostor) LOKALNI

REGIONALNI

GLOBALNI

BIOSFERA: ukupnost svih ekosustava na Zemlji dijeli se na atmosferu, litosferu i hidrosferu

ATMOSFERA
LITOSFERA ATMOSFERA HIDROSFERA LITOSFERA

ATMOSFERA-zrani omota Zemlje LITOSFERA-povrinski tvrdi pokriva Zemlje. Protee se 15000 m iznad mora i 11000 m ispod mora HIDROSFERA-vodeni omota Zemlje

EKOLOGIJA

AUTEKOLOGIJA

SINEKOLOGIJA

KLASINA PODJELA EKOLOGIJE

istrauje odnos jedne vrste (ili jedinke) sa njezinom ivom i neivom okolinom

istrauje odnose unutar biocenoze te odnose cjelokupne ivotne zajednice prema okoliu

NOVIJA PODRUJA EKOLOGIJE ...itd.

EKOLOGIJA OVJEKA

EKOLOGIJA ZAGAENIH SREDINA

RADIJACIJSKA EKOLOGIJA

EKOLOGIJA URBANIH SREDINA

EKOLOGIJA PROMETA

ZDARVSTVENA EKOLOGIJA: znanost koja prouava meuodnos imbenika okolia i zdravlja ljudi (pojave bolesti)
Slika 1: imbenici okolia koji mogu utjecati na zdravlje ovjeka

 utjecaj imbenika okolia na pojedinca ovisi i o njegovim individualnim karakteristikama (genetika, prehrana, zdravlje, fizika kondicija, spol, dob itd.)

Genetski imbenici
Prehrana

Osobnost Dob

Zdravstveno stanje Slika 2. Individualne karakteristike koje modificiraju uinke imbenika okolia

Fizika kondicija
Spol

 jedan od najvanijih zadataka zdravstvene ekologije je razvoj specifinih preventivnih mjera kojima e se izloenost opasnim imbenicima okolia svesti na prihvatljivu mjeru opasni imbenici okolia najee su nusprodukti industrijske ili poljoprivredne djelatnosti koja donosi ekonomsku dobit zajednici. Uklanjanje tih nusprodukata je skupo, no zagaenje okolia ugroava i ljudsko zdravlje i samu proizvodnju

zadatak epidemiolokih studija i zdravstvene ekologije jest pronai prihvatljivu ravnoteu izmeu rizika za zdravlje i trokova prevencije izloenosti (modernizacije industrijske/agro proizvodnje). zdravstvena ekologija e se u budunosti morati suoavati i s problemima globalnog okolia. Biti e potrebno utvrditi utjecaj temperaturnih promjena, stanjivanja ozonskog sloja, UV zraenja, migracija stanovnitva i zakiseljavanja tla na zdravlje ovjeka

 openita podjela ekolokih imbenika okolia

EKOLOKI IMBENICI OKOLIA

ABIOTIKI neive utjecajne veliine

BIOTIKI uzajamni utjecaji ivih organizama

PRIMARNOPERIODIKIpravilna izmjena; temperatura, svjetlost

SEKUNDARNO PERIODIKIvea varijabilnost; vlanost, tlak, topljivost plinova u vodi

APERIODIKInema pravilnosti, veina org. im nije prilagoena erupcije, potresi, poplave

INTRASPECIJSKI
(odnosi izmeu jedinki unutar iste vrste)

INTERSPECIJSKI
(odnosi meu razliitim vrstama)

 podjela imbenika okolia u zdravstvenoj ekologiji:

EKOLOKI IMBENICI OKOLIA

KEMIJSKI

FIZIKALNI

BIOLOKI

PSIHIKI

SOCIJALNI

otrovi alergeni iritanti

zraenje temperatura vlaga vibracije (buka)

ivotinje mikrobi

stres anksioznost dosada depresija

pregusta naseljenost izolacija bezakonje

 intenzitet i kakvoa ekolokih imbenika (temperatura, vlaga, salinitet, osvjetljenost, gustoa populacija itd.) mijenjaju se ovisno o vremenu i prostoru svaka vrsta moe opstati unutar odreenih granica (minimalne i maksimalne vrijednosti) odreenog ekolokog imbenika razmak izmeu minimalnih i maksimalnih vrijednosti nekog imbenika unutar kojih je ivot mogu naziva se

EKOLOKA VALENCIJA

EKOLOKI IMBENICI koji najee uzrokuju promjene u funkciji organizma

UZROKUJU NAJVEI BROJ BOLESTI MEU SVIM IMBENICIMA OKOLIA

ONEIENJE ATMOSFERE (oksidi S, CO, Pb, Cd, Hg, F, azbest)

ONEIENJE VODE I HRANE (bakterije, virusi, protozoe, metali, nitriti, nitrati, nitrozamini, fenoli)

ONEIENJE TLA (ekskreti ovjeka, kuni otpad, industrijski otpad, gnojiva, pesticidi)

ENERGIJA ZRAENJA (prirodno, rentgensko, nuklearne elektrane, mikrovalovi)

KOMUNALNA BUKA (cestovni i eljezniki promet, zrani promet, tehnoloka i kuna buka)

IMBENICI NASELJA (loe planiranje, prevelika gustoa, plinovi, praina, boje, otapala...)

 ovjek se prilagoava promjenama u okoliu podeavanjem vlastitih homeostatskih mehanizima ime se omoguuje normalno funkcioniranje organizma i u izmjenjenim uvjetima okolia

GENETSKO DIFERENCIRANJE; pregrub, preskup i pretrom prilagodbeni mehanizam

PRILAGODBA PRILAGOAVANJE FENOTIPA homeostatskim reakcijama na promjene u okoliu. Time se osigurava normalno funkcioniranje organizma u promijenjenim svakodnevnim uvjetima okolia

ODNOS IZMEU OPTEREENJA ORGANIZMA I PROMJENA ZDRAVLJA:

prilagodba i kompenzacija su fizioloki mehanizmi kojima se organizam brani od stresa (vanjskog i unutarnjeg) i ne znae odstupanje od zdravlja organizam najprije prolazi kroz fazu homeosatske prilagodbe stresu (A), a zatim kroz fazu kompenzacijskih procesa pri emu dolazi do promjena nekih funkcija ali bez bitnog smanjenja razine zdravlja (B)

ako je optereenje (stres) toliko da se fizioloki mehanizmi obrane u potpunosti iscrpe dolazi do sloma sustava i stvarne promjene razine zdravlja (D)

 jedan od osnovnih zadataka zdravstvene ekologije jest utvrditi prihvatljive razine izloenosti pojedinim imbenicima okolia npr. max dozvoljenu dnevnu koliinu UV zraenja, max. dozvoljene koncentracije tekih metala u pitkoj vodi, max. dozvoljene koncentracije SO2 u zraku, max. dozvoljene koncentracije pesticida u hrani itd. prihvatljive razine izloenosti znae da svakodnevna izloenost vrijednostima niim od zakonski donesenih graninih vrijednosti nee poveati rizik od pojave odreene bolesti (koja se povezuje s odreenim imbenikom okolia) prihvatljive razine izloenosti odreuju se na temelju rezultata epidemiolokih studija za ije je provoenje potrebno poznavanje temeljnih pojmova: IZLOENOSTI i DOZE

IZLOENOST

RAZINA (DOZA)

TRAJANJE

za imbenike okolia koji dovode do pojave akutnih (trenutnih) uinaka odmah nakon poetka izloenosti upravo je trenutna razina izloenosti presudna vjerojatnost pojave tj. indenzitet moguih uinaka na zdravlje (slika 3.)

Slika 3. Londonski smog, prosinac 1952.

5-dnevna magla nad Londonom koja je nastala zbog nakupljenje CO2, SO2, SO3 i H2O i pepela u atmosferi (izgaranje ugljena, preniski dimnjaci) nastaje H2SO4 koja nagriza respirtorne organe cca. 4000 smrtnih sluajeva uslijed respiratornih bolesti primjer imbenika okolia s akutnim djelovanjem, gdje je najvaniji parametar za procjenu rizika trenutna razina izloenosti

IZLOENOST

RAZINA (DOZA)

TRAJANJE

mnogi imbenici okolia dovode do pojave uinaka u organizmu (promjene zdravstvenog stanja) tek nakon dugih perioda izloenosti. To je najee sluaj kod kemikalija koje nemaju visoku akutnu toksinost, a perzistentne su u okoliu (ne razgrauju se) i akumuliraju se u organizmu (npr. teki metaliCd, organska iva; dioksini, PCB-i, neki pesticidi, azbest) te kod imbenika okolia koji imaju kumulativni efekt (radijacija ili buka). da bi se procijenio rizik od izloenosti takvim imbenicima okolia nuna su saznanja o razini izloenosti u prolosti i ukupnom trajanju izloenosti (ukupna izloenost). Podaci o trenutnoj izloenosti nisu toliko relevantni

Slika 4. Meuovisnost ukupne izloenosti azbestu (doza trajanje izloenosti) i vjerojatnosti pojave karcinoma.

obzirom da je azbest kemikalija koja se akumulira u organizmu, za procjenu rizika od pojave karcinoma nije toliko bitna trenutna razina izloenosti, ve ukupna izloenost (doze kojima su ljudi bili izloeni u prolosti i trajanje izloenosti)

Tablica 1. Utjecaj buke na gubitak sluha u ovisnosti o dozi i trajanju ekspozicije

primjer imbenika okolia s kumulativnim efektom kod kojeg je za procjenu rizika vana i doza i trajanje izloenosti

 kako se mjeri razina izloenosti nekom imbeniku okolia? ukoliko je promatrani imbenik okolia kemikalija, razina i doza izloenosti utvruju se mjerenjem koncentracije te tvari (ili metabolita) u tjelesnim tekuinama i tkivima takav pristup naziva se bioloki monitoring u biolokom monitoringu najee se koriste krv i urin ovisno o promatranom parametru, za analizu se mogu koristiti i neka druga tkiva / tjelesne tekuine (kosa, nokti, feces, majino mlijeko itd.)

KOSA: izloenost metil-ivi iz ribe

BIOPSIJE masnog tkiva, bubrega, jetre, plua; sumnja na otrovanje

ponekad se u biomonitoringu iz praktinih razloga ne odreuje koncentracija promatrane kemikalije, ve koncentracija nekog (stabilnijeg) metabolita.
NOKTI: izloenost arsenu

OSTALI MATERIJALI KOJI SE KORISTE U BIOLOKOM MONITORINGU

MAJINO MLIJEKO: izloenost dioksinima i PCB-ima

FECES: procjena nedavne izloenosti tekim metalima putem hrane

mogue je kao mjeru izloenosti mjeriti i neki biokemijski parametar koji se mijenja porporcionalno sa izloenosti promatranom imbeniku okolia (npr. karboksihemoglobin kao mjera izloenosti CO)
parametri koji se mjere zovu se BIOMARKERI

 interpretacija podataka dobivenih biolokim monitoringom zahtjeva detaljno poznavanje metabolizma istraivane kemikalije to ukljuuje podatke o: apsorpciji transportu akumulaciji izluivanju npr. kod nekih kemikalija zbog brzog izluivanja i nesposobnosti akumulacije u organzmu moe se mjeriti samo nedavna izloenost

ponekad koncentracije odreene kemikalije u jednom tkivu ukazuju na nedavnu izloenost, a koncentracije u nekom drugom tkivu ukazuju na ukupnu izloenost tijekom ivota (kemikalije koje se akumuliraju u oganizmu). npr. poviene koncentracije Cd u krvi ukazuju na nedavnu izloenost visokim koncentracijama Cd. Nasuprot tome, koncentracije Cd u urinu mjera su ukupne koncentracije Cd u organizmu, tj. cjeloivotne izloenosti (Slika 5.)

Slika 5. Razine Cd u krvi i urinu tokom jednogodinje izloenosti poveanim koncentracijama (na radnom mjestu)

 kako se mjeri meuovisnost doze (izloenosti) i pojave uinka?

za veinu imbenika okolia vrijedi da uinci koje oni imaju na organizam ovjeka ovisno o dozi variraju od neprimjetnih fiziolokih /biokemijskih promjena do pojave tekih bolesti i smrti

veza izmeu doze i ozbiljnosti uinka na organizam naziva se DOZAUINAK meuodnos (doseresponse relationship)

UINAK

Slika 6. Meuovisnost doze CO (biomarker: karboksihemoglobin u krvi) i njegovog uinka na organizam

Smrt Nesvjestica
Munina, mraenje pred oima Glavobolja, osjeaj vrtenja u glavi
Lagana glavobolja

Karboksihemoglobin u krvi (%)

 podaci dobiveni iz meuodnosa DOZA-UINAK vrlo su vrijedna informacija u planiranju epidemiolokih studija neke uinke je lake mjeriti od ostalih dok su neki od posebno vanog znaaja za javno zdravstvo ne temelju navedenog (i drugih razloga) istraiva odabire koji uinak e promatrati u svojoj studiji zbog individualnih razlika, ne reagiraju svi pojedinci jednako kod jednake izloenosti nekom imbeniku okolia da bi se utvrdio prosjean bioloki odgovor na odreenu razinu izloenosti (to je nuno potrebno za razumijevanje odnosa DOZAUINAK) potrebno je ustvrditi meuodnos DOZA-ODGOVOR. meuodnos DOZA-ODGOVOR predstavlja raspon biolokih odgovora u grupi pojedinaca koji se javljaju kod jednake izloenosti nekom imbeniku okolia (slika 7)

Slika 6. Krivulja pokazuje meuovisnost DOZE I ODGOVORA. Najee (kod normalne razdiobe) ima karakterisitini oblik slova S. 95%

50%

kod doze X (npr. CO) odgovor (npr. vrtoglavica) se javlja kod 50% populacije kod doze y odgovor se javlja kod 95% populacije koja e se doza uzeti kao granina ovisi o teini promatranog uinka i mogunostima i trokovima smanjenja koncentracije promatranog imbenika u okoliu x y Doza

Odgovor (%)

 osnovni cilj zdravstvene ekologije je pruanje kvantitativnih podataka vezanih uz zatitu ovjekovog zdravlja od nepovoljnih utjecaja okolia tj. donoenje ZDRAVSTVENO-EKOLOKIH STANDARDA OKOLIA
ZDRAVSTVENO-EKOLOKI STANDARDI definiraju granine vrijednosti imbenika okolia unutar kojih ne treba oekivati tetno djelovanje na zdrave ljude zdravstveni standardi donose se na temelju brojnih istraivanja (terenska istraivanja, epidemioloka istraivanja, istraivanja na ivotinjama) nakon to se utvrde meuodnosi, doza-odgovor, doza uinak, letalne doze promatranog imbenika, izloenost populacije itd.)

ZDRAVSTVENO-EKOLOKI STANDARDI

PRIMARNI
primarni zdravstveno-ekoloki standard okolia je maksimalno prihvatljivi uinak na organizam ili maksimalno prihvatljiva doza u organizmu uz prihvatljivu razinu rizika. npr. max. prihvatljiv gubitak sluha, max. prihvatljivo smanjenje razine hemoglobina u krvi, max. prihvatljiv porast incidencije specifinih zdravstvenih promjena u izloenoj populaciji. SEKUNDARNI STANDARDI UGRAUJU SE U ZAKONSKU REGULATIVU !

SEKUNDARNI/ IZVEDENI
sekundarni (izvedeni) zdravstvenoekoloki standard je dopustiva razina izloenosti pojedinim imbenicima okolia u zraku, vodi, hrani itd. koja je odabrana na temelju postojeeg primarnog standarda vrijednosti standarda (maksimalne doputene koncentracije u vodi, zraku, hrani itd) odabrane su tako da se ne izazove reakcija u organizmu iznad postojeeg primarnog standarda npr. standardi kakvoe zraka, vode, hrane, radnog okolia itd

 na temelju ovakvih krivulja mogu se odrediti ZDRAVSTVENO-EKOLKI STANDARDI OKOLIA numerika vrijednost standarda (S1-S5) ovisi o razini zatite zdravlja koju elimo osigurati S5- ukoliko elimo sprijeiti pojavu ireverzibilnih uinaka S4-zatita stanovnitva i od reverzibilnih promjena S3-nee se razviti ni one reakcije kompenzacije koje bi se mogle smatrati prethodnicima reverzibilne bolesti S2-prevencija pojave reakcija prilagodbe S1- prevecija bilo kakve mjerljive reakcije u organizmu

ODNOS RAZINE IZLOENOSTI (DOZE) I UINKA NA ORGANIZAM:

koji standard odabrati?

odabir razine zatite (S1-S5) nije samo zdravstvena ve i ekonomska/drutvena odluka trokovi suzbijanja nepovoljnih utjecaja okolia rastu eksponencijalno sa odabranom razinom zatite odatle razlike u standardima pojedinih zemalja

 PROCES NASTAJANJA ZDRAVSTVENO-EKOLOKOG STANDARDA:

1. epidemiolokim i terenskim istraivanjima utvruje se izloenost neke populacije odreenom imbeniku okolia. Prate se mortalitet i morbiditet stanovnitva te promjene morfolokih, hematolokih, biokemijskih i drugih parametara u ovisnosti o razini izloenosti. Ukoliko nema dovoljno podataka epidemiolokih studija pokusi se provode na pokusnim ivotinjama (tako da ih se namjerno izlae utjecaju promatranog imbenika okolia). Ukoliko promatrani imbenik okolia producira vie tetnih uinaka, za daljnja istraivanja obino se odabire uinak koji se javlja pri najniim razinama izloenosti (KRITINI UINAK). Postoje i iznimke od ovog pravila (ukoliko uinci nisu naroito opasni, odabire se uinak ovisno o razini zatite zdravlja koju elimo postii (S1-S5)-

100 90 80 70

A,B,C,D,E,F,G: doze
ispitivane supstancije (ekolokog imbenika)
NOAEL

odgovor

60 50 40 30 20 10 0

C: najvia ispitana doza kod koje nije uoen nikakav uinak

D E F G

doza (mg/kg tjelesne mase)

2. nakon odabira ciljnog uinka izrauju se krivulje DOZA-ODGOVOR. One se izrauju na temelju podataka iz epidemiolokih studija ili ee na temelju pokusa na ivotinjama. Osnovna svrha krivulje je odrediti NOAEL. NOAEL No Observed Adverse Effect Level: eksperimentalno dobiven podatak; najvia ispitana doza (mg/kg tjelesne mase) kod koje jo nisu uoena tetna djelovanja

3. uinci tetne tvari meu testiranim jedinkama variraju zbog razlika u genetikim predispozicijama, starosti spolu i zdravstvenom stanju pojedine ivotinje uinak tetne tvari ovisi i o vanjskim imbenicima (prehrana, zagaivai itd.) podaci dobiveni na ivotinjama ekstrapoliraju se na ljude (razlike meu vrstama) u obzir se moraju uzeti i razlike meu ljudima mora se uzeti u obzir mogunost da bi, u odnosu na pokusne ivotinje, ljudi mogli biti osjetljiviji na testiranu supstanciju pa se zbog navedenog NOAEL vrijednost korigira
NOAEL

ADI =

faktor (ne)sigurnosti

FAKTOROM (NE)SIGURNOSTI koji je najee 100 faktor 10 zbog razlika ovjek pokusna ivotinja faktor 10 zbog individualnih razlika meu ljudima

dobivena vrijednost je Acceptable Daily Intake (ADI)=prihvatljivi dnevni unos (PRIMARNI ZDRAVSTVENO EKOLOKI STANDARD)

 ADI = prihvatljivi dnevni unos je koliina neke supstance (obino prehrambeni aditiv, ostatak pesticida, teki metal) u hrani ili pitkoj vodi koja se moe unositi u organizam itavog ivota bez opasnosti pojave rizika za zdravlje. izraava se u mg/kg tjelesne mase dnevno izvodi se na temelju dugoronih studija na ivotinjama i epidemiolokih studija iz NOAEL vrijednosti organizacije odgovorne za izvoenje ADI vrijednosti: WHO (World Health Organization) FAO (Food and Agriculture Organization) PTWI = Provisional Tolerable Weekly Intake= prihvatljivi dnevni unos je koliina neke supstance (obino prehrambeni aditiv, ostatak pesticida, teki metal) u hrani ili pitkoj vodi koja se moe unositi u organizam itavog ivota bez opasnosti pojave rizika za zdravlje. isto to i ADI ali se definira za spojeve koji su lipofilni i nakupljaju se u organizmu

4. Formiranje sekundarnog zdravstveno-ekolokog standarda ADI vrijednosti (prihvatljivi dnevni unos) mg/kg tjelesne mase prosjean unos (konzumacija pojedine namirnice, izloenost koncentraciji neke tvari u zraku i sl.). Dobiva se iz statistikih podataka MDK maksimalna dozvoljena koncentracija neke tvari u okoliu (hrana, voda, zrak)

SEKUNDARNI ZDRAVSTVENO EKOLOKI STANDARD

primjer: ODREIVANJE MDK ZA TVAR X U PITKOJ VODI ADI (x) = 1 mg/kg /dne treba odrediti maksimalno dozvoljenu koncentraciju tvari x za pitku vodu:

za osobu od 70 kg: ADI (x) = 70 mg /dne

prosjena konzumacija vode /dne: je 3 L

dakle, u 3 L vode smije biti max 70 mg tvari x MDK (x) za pitku vodu = 23mg/L
Primjer je pojednostavljen i vrijedi jedino u sluaju da se tvar x nalazi samo u pitkoj vodi i ni u jednoj drugoj namirnici. U suprotnom MDK za vodu je manji jer se mora uzeti u obzir i mogui unos u organizam iz drugih izvora

 UINCI BEZ GRANINIH VRIJEDNOSTI: postoje tvari kod kojih se ne moe primijeniti postupak utvrivanja graninih vrijednosti preko NOAEL-a uz primjenu faktora nesigurnosti obzirom da ne postoji tako niska razina izloenosti koja ne bi mogla izazvati uinak npr. genotoksini karcinogeni: svaka izloenost, kako god niska bila moe dovesti do pojave karcinoma kod takvih tvari granina vrijednost se ne definira kao koncentracije ispod koje nee biti uinka ve se utvruje prihvatljivi rizik za odreenu populaciju npr. benzen, Cr (VI), PAH, akrilonitril itd.

 osim donoenja zdravstveno-ekolokih standarada, vaan zadatak zdravstvene ekologije je konstantni monitorig i analiza ugroenosti stanovnitva

ANALIZA UGROENOSTI STANOVNITVA

TERENSKA ISTRAIVANJA (mjerenje razine izloenosti)

EPIDEMIOLOKA ISTRAIVANJA (uinci na organizam u ovisnosti o izloenosti)

POKUSNA ISPITIVANJA TOKSINOSTI (animalni modeli)

1. TERENSKO OCJENJIVANJE UGROENOSTI STANOVNITVA

kvantitativno mjerenje razine potencijalno opasnih tvari u okoliu (atmosfera, voda hrana) usporeivanje rezultata s graninim vrijednostima (NOAEL, ADI, PTWI) dobivenih eksperimentalnim ili epidemiolokim istraivanjima TERENSKO ISTRAIVANJE

IZLOENOST<granina vrijednost

IZLOENOST >granina vrijednost

nema vee opasnosti za zdravlje stanovnitva

treba pretpostaviti mogue negativne uinke za zdravlje i poduzeti mjere da se snize razine izloenosti u medijima okolia

2. EPIDEMIOLOKO ISPITIVANJE TOKSINOSTI

ocjenjivanje stopa morbiditeta /mortaliteta u ovisnosti o razini izloenosti stanovnika koji su izloeni razliitim razinama kemijskih tvari u okoliu prate se promjene morfolokih, hematolokih, funkcionalnih, biokemijskih i drugih promjena u ovisnosti o razini izloenosti izrauju se krivulje doze i uinka

povezuju izloenost s uincima na organizam

PRIMJERI:

Tablica 3. ovisnost incidencije sranog udara o puenju

Slika 8. Mortalitet u ovisnosti o zagaenosti zraka

POKUSNO ISPITIVANJE TOKSINOSTI na pokusnim ivotinjama ispituje se tip uinka te frekvencija pojave uinka ili jaina uinka u ovisnosti o dozi

GLAVNI TOKSINI IMBENIKA OKOLIA

uinci na koi uinci na oku

razvoj reakcija preosjetljivosti akutni toksini uinci

kronini toksini uinci mutageni uinci kanrcinogeni uinci uinci na reprodukciju

ovakva istraivanja ea su u toksikologiji

uinci na razvoj potomstva

IRITACIJA KOE I OKA dermalni testovi na koi kunia/takora tijekom 4 ili 24 sata; test na oku provodi se ukapavanjem ispitivane tvari u jedno oko kunia dok drugo slui kao kontrola AKUTNA TOKSINOST jednokratno oralno, inhalacijsko, dermalno ili intravensko unoenje ispitivane tvari. pokusne ivotinje su mi, takor i kuni. odreuje se LD50-doza ispitivane tvari koja ubija 50% pokusnih ivotinja na temelju vrijednosti LD50 moe se grubo klasificirati toksinost ispitivane tvari:
PODJELA TVARI PREMA AKUTNOJ TOKSINOSTI: 1. izrazito toksine (LD50< 1mg/kg) 2. vrlo toksine (LD50 1-50 mg/kg)

3. umjereno toksine (LD50 50-500 mg/kg)

4. realtivno netoksine (LD50> 500-5000 mg/kg) 5. netoksine (LD50>5000 mg/kg)

LD 50 mjera akutne toksinosti doza neke tvari koja uzrokuje smrt 50% ispitivanih pokusnih ivotinja

SUBKRONINA I KRONINA TOKSINOST pokusne ivotinje izlau se (inhalacija,

ingestija, kutano) ispitivanoj tvari 90 dana (subkronina toksinost) ili minimalno 1 godinu (kronina toksinost). pokusne ivotinje: glodavac i neglodavac maka (obavezno kombinacija) u pokusu se koriste najmanje tri razliite koncentracije ispitivan tvari uz obveznu primjenu i tako male doze koja ne izazaiva reakciju prate se biokemijske, hematoloke, morfoloke i funkcionalne promjene pokusnih ivotinja kao i promjene ponaanja

MUTAGENOST I KARCINOGENOST

dio ispitivanja kronine toksinosti

mutagenost: prate se in vitro i in vivo promjene u stanicama sisavaca (Amesov test, testovi klastogenosti)
kancerogenost: najmanje dvije ivotinjske vrste (najee takor i mi) izlau se vei dio ivota djelovanju ispitivane tvari te se prati nastanak neoplastinih promjena

2. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA I SOCIOEKONOMSKI IMBENICI

EKONOMIJA 3. ekonomika zdravlja

1. ekonomika okolia

ZDRAVLJE 2. zdravstvena ekologija

OKOLI

1. stanje okolia neke drave ovisi o njenom ekonomskom razvitku i mogunostima ulaganja u zatitu okolia 2. posljedino, stanje okolia utjee na zdravlje populacije 3. zdravija populacija doprinosi ekonomskom razvoju

 ekonomski razvoj ne znai nuno i vie zagaenja ulaganje u zatitu okolia ovisi o fazi industrijskog razvitka npr. od 1970. godine u zapadnim ekonomijama porast ekonomije 60% emisije CO2 i NO ostale su iste emisije SOx smanjene su za 40%

problematini prostori danas: Zemlje treeg svijeta (tamo se premjeta sva prljava industrija Zapadnih zemalja) Kine i Indije (ubrzani ekonomski razvoj, bez ulaganja u zatitu okolia)

INVESTICIJE U OKOLIU KOJE NAJVIE PRIDONOSE OUVANJU ZDRAVLJA

kvalitetna opskrba vodom

kvalitetan sanitarni sustav

kontrola kvalitete namirnica

stalna kontrola kvalitete vode i zraka

Slika 9. Ovisnost BDP-a i oekivanog trajnja ivota u zemljama Europe

Slika 10. smrtnost novoroenadi u pojedinim europskim dravama

Slika 11. Uzroci smrtnosti novoroenadi u europskim dravama

 koji su razlozi dueg trajanja ibolje kvalitete ivota u razvijenim zemljama?

 proprorcionalno s porastom BDP-a raste i udio stanovnitva koje ima adekvatnu opskrbu vodom i adekvatnu sanaciju proporcionalno s porastom BDP-a raste i kvaliteta zraka proporcionalno s BDP-om rastu emisije CO2/staklenikih plinova (globalno zagrijavanje) te stvaranje otpada

zdravlje populacije osim o ekonomskim imbenicima ovisi i o nekim sociolokim kategorijama (stil ivota, navike itd.) npr. puenje, konzumacija alkohola, prehrambene navike, kretanje bitni su imbenici okolia koji utjeu na zdravlje populacije

Slika 12. Postotak puaa u razliitim europskim dravama

Slika 13. Prosjena godinja konzumacija alkohola 1970-1990) u Europi

 Struktura mortaliteta u Europskoj regiji 1989/1990

3. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA U HRVATSKOJ

 zdravstvena ekologija u irem smislu: javno zdravstvo

 praenje i unapreenje prehrane:

 medicina rada:

 zdravstvena ekologija u uem smislu (provjeravanje sekundarnih standarda)