Psihologija rada

Rajna Golubi, dr. med.

Sadraj
Definicija i domene psihologije rada Stres na radnom mjestu Stres i radna sposobnost zdravstvenih djelatnika Psiholoko zlostavljanje na radnom mjestu

Psihologija rada

Ispitivanje:
ponaanja pojedinca na poslu uspjenosti ljudi na poslu funkcioniranja radnih organizacija

Cilj:
poveati uinkovitost radne organizacije i zadovoljstvo djelatnika

Domene psihologije rada

Psihofizioloke promjene tijekom rada Stres na poslu Analiza poslova i radnih zadataka Individualne razlike meu zaposlenicima Profesionalna orijentacija i selekcija Izobrazba i usavravanje zaposlenika Procjena radne uspjenosti Motivacija za rad, zadovoljstvo poslom Meuljudski odnosi i rukovoenje

Domene psihologije rada

Organiziranje radnih organizacija Radni uvjeti Oblikovanje radne okoline Organizacija radnog vremena Odnos ovjek-stroj i ovjek-raunalo Stanja pospanosti, dosade i umora Sigurnost i zdravlje zaposlenika Fluktuacija i izostanci zaposlenika

Stres na radnom mjestu

Obrazac
emocionalnih, kognitivnih, bihevioralnih i fiziolokih reakcija

na tetne znaajke posla u smislu sadraja, organizacije i radnog okruenja

Modeli i koncepti stresa na radnom mjestu Demand-control model- Karasek, 1979

:

Stres raste kako raste zbroj poveanih zahtjeva i niske razine odluivanja

Effort-reward imbalance model Stres je posljedica neravnotee izmeu napora i nagrade za uloeni napor

Treina Europljana pati od stresa na radnom mjestu(European Agency for

Safety and Health at Work)

Reakcija na stres ovisi o

Vanjskim okolnostima
okoli, radna atmosfera, obitelj, prijatelji

Individualnoj osjetljivosti
dob, spol, struktura linosti, ivotni stil

Stresnim imbenicima

Patofizioloki mehanizam stresa

National Institute for Occupational Safety and Health(NIOSH)- shema nastanka stresa i njegovih posljedica

Stresni uvjeti rada

Rizik za ozljede i bolesti

Individualni i situacijski imbenici

Burnout syndrome (sindrom izgaranja)

Rezultat dugotrajne izloenosti stresu na radu Psihika i fizika iscrpljenost Gubitak interesa za rad Depersonalizacija

Najvanije skupine stresora na radnom mjestu

1.

2.
3. 4. 5. 6.

Organizacija posla Napredovanje u karijeri Uloga pojedinca Radni zadaci Radno okruje i uvjeti Smjenski rad

Organizacija posla
Promjene u organizaciji Neadekvatna komunikacija Loi meuljudski odnosi Odstupanje od organizacijskih ciljeva

Napredovanje u karijeri Manjak mogunosti za napredovanje u karijeri Nove odgovornosti koje nadilaze znanja Nezaposlenost

Uloga pojedinca
Konflikt uloga Nejasna/dvosmislena uloga Nedovoljno financijskih sredstava za obavljanje posla Neodgovarajua ovlatenja za obavljanje posla

Radni zadaci
Kvalitativno i kvantitativno preoptereenje Kvalitativno i kvantitativno nedovoljno optereenje Odgovornost za ivot drugih ljudi Mala sloboda donoenja odluka

Radno okruje
Loe estetsko ureenje Ergonomski problemi Buka Neugodni mirisi Ostale tetnosti i opasnosti

Smjenski rad
Kvalitativni i kvantitativni poremeaji spavanja Gastrointestinalne tegobe Komplikacije u lijeenju kroninih bolesti:

Promjene u cirkadijanom ritmu luenja hormona (npr. inzulin) Nepravilno uzimanje lijekova- rizik za pogoranje astme, epilepsije

Smjenski rad
Kardiovaskularne bolesti- rizik vei za 40% nego u radnika koji ne rade u smjeni Uestala konzumacija sredstava ovisnosti ei spontani pobaaji, prerani porodi i intrauterini zaostatak u rastu ea pojava depresije

Smjenski rad

Stres i bolesti

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu

Blage subjektivne tegobe

Anksioznost Ljutnja Depresija Gubitak koncentracije Razdraljivost

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu

Blage ponaajne manifestacije

Sve rjee sudjelovanje u obiteljskim dogaanjima Smanjena socijalna aktivnost Brani nesklad Rizino ponaanje

Mentalne bolesti povezane sa stresom na radu Kliniki psihijatrijski poremeaji

Poremeaji prilagodbe Afektivni poremeaji Anksiozni poremeaji, ukljuujui i PTSD Egzacerbacija postojeih psihijatrijskih bolesti Konzumacija sredstava ovisnosti

*Psihijatrijske bolesti cine 5 od 10 vodeih uzroka nesposobnosti za rad.

Kardiovaskularne bolesti povezane sa stresom na radu

Koronarna bolest
Tip A osobnosti Poviena koncentracija kolesterola

Aritmije Hipertenzija

Gastrointestinalne bolesti povezane sa stresom na radu Peptiki ulcus Sindrom iritabilnog kolona Konstipacija

Ostale bolesti povezane sa stresom

Dijabetes Bolovi u kraljenici Glavobolja Astma Ozljede i nesree

Utjecaj stresa na radu na radnu organizaciju

Poveana odsutnost s posla (apsentizam) Naruena produktivnost i uspjenost Poveana uestalost nesigurnih postupaka i broja nesrea na radu Uestale pritube klijenata Smanjena posveenost radu Poveana fluktuacija djelatnika Vea podlonost sudskim tubama od strane djelatnika Nanoenje tete ugledu radne organizacije

Prevencija stresa na radu

Primarna prevencija
Ergonomske mjere Oblikovanje rada i radnog okruja Razvoj organizacije i upravljanja

Sekundarna prevencija
Edukacija radnika

Tercijarna prevencija
Razvoj osjetljivijih i pristupanijih sistema upravljanja

Prevencija stresa na radu

Individualna razina Razina radne organizacije Nacionalna razina Internacionalna razina

Individualni pristup prevenciji i upravljanju stresom Fizika aktivnost Tehnike relaksacije Tehnike meditacije Biofeedback Kognitivno-bihevioralna terapija

Individualni pristup prevenciji i upravljanju stresom

Edukacija o boljoj prilagodbi na stresnu situaciju:

Upravljanje vremenom Vjebe asertivnosti Rjeavanje konflikata Postavljanje prioriteta i ciljeva Vjebe meuljudskih odnosa

Kombinacija tehnika bolji rezultati od primjene jedne tehnike

Grupni/organizacijski pristup prevencije i upravljanja stresom

Cilj: smanjiti djelovanje stresora koji potjeu iz organizacije posla

Prilagodba radnog optereenja mogunostima radnika Jasan opis radnih zadataka Poboljanje kvalitete komunikacije Ukljuivanje radnika u donoenje odluka Ugodno radno okruenje u skladu s ergonomskim mjerama Socijalna potpora na radnom mjestu- team building

Dobro osmiljen posao ukljuuje:

Jasnu organizacijsku strukturu i praksu Odgovarajui izbor i edukaciju osoblja Jasan opis posla Komunikaciju Drutveno okruje

Vano je to ranije otkriti svako neslaganje izmeu zahtjeva posla i radnikovog znanja i vjetina!

Stres na radu-europski okviri

Prema European Agency for Safety and Health at Work

50-60% izgubljenih radnih dana su uzrokovani stresom na radu Prema Direktivi 89/391/EEC- stres na radu je dio zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti na radu Guidance on Work-related Stress, 2000
Objanjava uzroke i posljedice stresa Primarna prevencija

Stres u zdravstvenih djelatnika

Velika odgovornost Skrb za bolesnike Etike dileme Smjenski rad 24h deurstva Bioloki i kemijski tetni imbenici

STRES, BOLESTI, PRERANI ODLAZAK U MIROVINU

U zdravstvenih djelatnika se ee javljaju nego u opoj populaciji: Depresija Sklonost suicidu Koronarna bolest Ulcus eluca i dvanaestnika Infekcije tumori

Psiholoko zlostavljanje na radnom mjestu (mobbing)

Engleski: to mob (glagol)= nasrnuti na nekog u masi; mob (imenica)= gomila,svjetina, fukara Najei prijevod u hrvatskom: zlostavljanje na radnom mjestu Sinonimi: work abuse, mistreatment, bossing, emotional abuse, bullying

Definicija psiholokog zlostavljanja

neprijateljska i neetina komunikacija sustavno usmjerena od strane jednog ili vie pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu koji je gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan u nemogunosti obraniti se Aktivnosti traju barem jednom tjedno, dulje od 6.mj

Aktivnosti psiholokog zlostavljanja

Leymann (1996) sve mobizirajue aktivnosti dijeli u sljedee kategorije:

1. Napadi na mogunost adekvatnog komuniciranja 2. Napadi na mogunost odravanja socijalnih odnosa 3. Napadi na osobnu reputaciju 4. Napadi na kvalitetu rada 5. Napadi na zdravlje rtve

Vrste mobbinga

Horziontalni
Zlostavljanje se dogaa meu radnicima koji su na jednakom poloaju u hijerarhijskoj organizaciji. Osjeaj ugroenosti, ljubomora ili zavist elju da se eliminira nekoga od kolega reakcija na frustraciju i uvjete rada zbog potencijalne konkurencije

Vrste mobbinga

Vertikalni
Pretpostavljeni zlostavlja jednoga ili vie podreenih radnika, dok ne uniti cijelu grupu (strateki mobbing, bossing), Jedna grupa radnika (podreenih) zlostavlja jednoga pretpostavljenog. Strateki mobbing:
Rukovoditelji odlue tko treba biti udaljen i mobing najee provodi direktni pretpostavljeni sa svojim najbliim suradnicima Cilj je profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz tvrtke.

Zakonski okviri mobbinga

Francuska, vedska, Norveka, Finska, Nizozemska, Danska, Belgija i vicarska:

izglasale zakon protiv mobbinga poslodavac kazneno odgovoran za psihika maltretiranja.

15. prosinca 2006.- Europska konfederacija sindikata i udruge poslodavaca parafirali su:

Okvirni sporazum o zlostavljanju i nasilju na radu

Zakonski okviri mobbinga- HR

Zakon o zabrani mobbinga jo uvijek ne postoji 2003. Zakon o radu- uvodi zatitu dostojanstva radnika Travanj 2007.- Nacrt prijedloga zakona o sprjeavanju zlostavljanja na radu

Posljedice koje e proistei donoenjem zakona o sprjeavanju zlostavljanja na radu

Uklanjanje nedostataka dosadanjeg Zakona o radu Uvoenje drutveno odgovornog poslovanja i odgovorne kompetitivnosti Smanjenje trokova koji su uzrokovani nasiljem na radnom mjestu zbog bolovanja i smanjene produktivnosti Humanizacija odnosa na poslu, smanjenje stresa na radnom mjestu, te smanjenje broja bolovanja

Hvala na pozornosti!!!