GLAGOLI

to su glagoli?
Promjenjiva vrsta rijei kojom izriemo radnju, stanje i zbivanje.
Promjena glagola po osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA.

Koja su gramatika obiljeja glagola?

OSOBA/LICE (1., 2., 3.) BROJ (jednina i mnoina) GLAGOLSKI VID (svreni i nesvreni) GLAGOLSKA PRIJELAZNOST (prijelazni, neprijelazni i povratni) GLAGOLSKI OBLIK

Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID.

GLAGOLI PO VIDU:

NESVRENI GLAGOLI izriu radnju koja nije izvrena, npr. primati, itati,

izvjeivati, dospijevati ...

SVRENI izriu izvrenu radnju, npr.

primiti, proitati, izvijestiti, dospjeti ...

GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI:

PRIJELAZNI koji uza se mogu imati imensku rije u akuzativu, npr. On trai

klju.

NEPRIJELAZNI koji uza se ne mogu imati imensku rije u akuzativu, npr. Stanuje na treemu katu. POVRATNI koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se, npr. Poeljala se, obukla (se) i uputila (se) prema izlazu.

GLAGOLSKI OBLICI:
INFINITIV NESPREZIVI GLAGOLSKI PRIDJEVI GLAGOLSKA VREMENA SPREZIVI GLAGOLSKI NAINI

INFINITIV:

ne odreuje glagolsko vrijeme, osobu/lice i broj, stoga ga nazivamo neodreenim glagolskim oblikom tvori se dodavanjem nastavka -ti/-i na infinitivnu osnovu, npr. dati, rei polazni je oblik u tvorbi drugih glagolskih oblika, npr. rei reknem, rekao sam, rei

u reenici je dopuna glagolu u osobi/licu, npr. Volim spavati.

GLAGOLSKI PRIDJEVI:

RADNI izrie da subjekt vri radnju, npr. Napisao je pismo. TRPNI izrie da subjekt trpi radnju, npr. Pismo je napisano.

Od glagola tvorimo i imenice GLAGOLSKE IMENICE. One imenuju radnju izreenu glagolom, npr. pitati pitanje.

GLAGOLSKA VREMENA
ZA IZRICANJE SADANJOSTI:

PREZENT: npr. dolazim, gledam, viem

(vik + -jem), peem (pek + -em)

ZA IZRICANJE PROLOSTI:

PERFEKT: npr. sam doao/dolazio AORIST: prolo svreno vrijeme, npr. ispekoh (3. o./l.: ispek + -e ispee), IMPERFEKT: prolo nesvreno vrijeme, npr. gledah, dolaah (dolaz + -jah), PLUSKVAMPERFEKT: pretprola radnja, npr. bio sam / bijah doao

pogledah

pecijah (pek + -ijah)

ZA IZRICANJE BUDUNOSTI:

FUTUR 1.: npr. doi u, gledat u FUTUR 2.: radnja koja e se dogoditi istodobno ili prije neke druge budue radnje, npr. Ako budete pitali,

odgovorit e vam.

Glagolske oblike kojima izriemo odnos govornika prema vrenju glagolske radnje nazivamo GLAGOLSKI NAINI.

GLAGOLSKI NAINI:

IMPERATIV izrie zapovijed, molbu ..., npr. Igraj. Molim te, ustani. KONDICIONAL: PRVI izrie elju u sadanjosti, npr. Igrali bismo odbojku. DRUGI izrie elju u prolosti, npr. Bili bismo igrali odbojku.

Glagol je u reenici najee u slubi predikata.

VRSTE PREDIKATA:

GLAGOLSKI izreen glagolom u osobi/licu i vremenu/nainu, npr. Ostaju nam uspomene. IMENSKI izreen glagolom biti u osobi/licu i vremenu/nainu i imenskom rijeju, npr. Uspomene su nezamjenjive.