Povrede kime

Jahi Rasema

UVOD

Kimena (lena) modina, glavni komunikacijski put izmeu mozga i ostatka tijela je mekana struktura nerava nalik na cijev koja se protee od baze lubanje prema dolje. Modinu zatiuju kosti kime (prljenovi, kraljeci). Nervi ulaze i izlaze iz kimene modine po njenoj cijeloj duljini prolazei kroz male otvore izmeu svakog kraljeka. Kimena modina je visoko organizirana, nervi su skupljeni u snopove, a ne u nasumice napravljene skupine pa srodne vrste idu zajedno. Strana kimene modine koja je okrenuta prema prednjem dijelu tijela sadri motorne nerve koji prenose podatke miiima i potiu pokretanje. Strana kimene modine koja je okrenuta prema natrag i postranino sadri osjetne nerve koji prenose podatke u mozak o osjetima, kao to su dodir, poloaj, bol, vruina ili hladnoa. Kimena modina moe biti oteena na mnogo naina stvarajui razliite slike simptoma, ti simptomi omoguuju doktoru da odredi smjetaj (razinu) oteenja kimene modine. Kimena modina moe biti presjeena u nekoj nesrei, pritisnuta, unitena infekcijom, oteena kad joj je prekinuta krvna opskrba ili zahvaena bolestima (kao to su ciste kimene modine, vratna spondiloza ili multipla skleroza), to mijenja njenu nervnu funkciju.

Povrede kime u nesreama

Uvod Kad je kimena modina ozlijeena u nekoj nesrei funkcija moe biti unitena potpuno ili djelomino u bilo kojem dijelu tijela ispod razine povrede, npr. teko oteenje kimene modine u sredini lea ostavlja normalnom funkciju ruku, ali moe dovesti do paralize nogu. Osim toga, bolno moe biti mjesto povrede ili podruje iznad povrede, naroito ako su ozlijeeni kraljeci. Neki refleksni pokreti koje mozak ne kontrolira, mogu ostati neoteeni ili ak mogu ispod mjesta povrede biti povieni, npr. refleks trzanja koljena pri kojem laki udarac malim ekiem tano ispod koljena uzrokuje da se noga trgne prema naprijed, ostaje sauvan i moe ak biti pojaan. Poveani refleksni odgovor dovodi do spazama noge. Ti sauvani refleksi uzrokuju stezanje zahvaenih miia to ima za posljedicu spastiki tip paralize. Spastiki miii su stegnuti i tvrdi, oni se od vremena do vremena stegnu uzrokujui trzanje nogu. Ako se pokretanje ili osjet vrate prve sedmice nakon povrede, oporavak je vjerojatan. Bilo koje oteenje funkcije koje ostaje nakon 6 mjeseci vjerojatno e ostati stalno. Jednom kad su nervi kimene modine razoreni oteenje je trajno.

Kimena modina se dijeli u etiri podruja: cervikalno (vratno), torakalno (prsno ili grudno), lumbalno (slabinsko ili donji dio lea) i sakralno (repna kost). Svako je podruje obiljeeno slovom (C, T, L ili S). Kraljeci unutar svakog podruja kime imaju brojeve poevi od vrha, npr. prvi kraljeak cervikalne kime oznaen je sa C1, drugi sa C2, drugi u torakalnoj kimi sa T2, etvrti u lumbalnoj kimi sa L4, itd. Nervi idu iz kimene modine u posebna podruja tijela. Opaanjem gdje osoba ima slabost, paralizu ili drugi gubitak funkcije (i tako oteenje nerva), neurolog moe dokazati porijeklo i tano oznaiti mjesto oteenja kime. Posljedice povrede kime C1 - C5 paraliza miia za disanje i svih miia ruku i nogu. Ova povreda je obino smrtna. C5 - C6 paralizirane noge, slaba sposobnost savijanja ruku C6 - C7 paraliza nogu i dijelova runog zgloba i ake. Micanje ramenom i savijanje lakta su relativno sauvani C8 - T1 paralizirane noge i trup, oni kapci visem, gubitak znojenja na elu (Hornerovsindrom), ruke su relativno normalne, ake su paralizovane

T2 - T4 noge i trup paralizovani, gubitak osjeta ispod bradavica T5 - T8 paralizovane noge, gubitak osjeta ispod grudnog koa T9 - T11 paralizovane noge, gubitak osjeta ispod pupka T12 - L1 paraliza i gubitak osjeta ispod prepona L2 - L5 razliite slike slabosti i neosjetljivosti nogu S1 - S2 razliite slike slabosti i neosjetljivosti nogu S3 - S5 gubitak kontrole nad mokranim mjehurom i stolicom, neosjetljivost perineuma *Gubitak kontrole nad mokranim mjehurom i crijevima moe nastati zbog teke povrede bilo gdje du kraljenice

Dermatomi Dermatomi su podruja koe opskrbljena nervnim vlaknima iz pojedinog korijena kimenog nerva. Postoji 8 nervnih korijenova za 7 vratnih kraljeaka, inae, svaki od 12 torakalnih, 5 lumbalnih i 5 sakralnih kraljeaka ima poseban korijen kimenog nerva koji opskrbljuje specifina podruja koe, npr.nerv koji dolazi iz petog lumbalnog kraljeka (L5) opskrbljuje nervnom funkcijom dio koe uzdu donjeg dijela lea, vanjske strane bedra, unutarnju stranu potkoljenice i petu. Lijeenje Prvi je cilj sprijeiti daljnje oteenje. Osoblje hitne pomoi vodi veliku brigu kad pomie rtvu nesree sa moguom ozljedom kimene modine. Da se sprijei pokretanje obino se osoba privrsti na vrstu i brino postavljenu podlogu. ak i malo pomicanje u sluaju oteenja kimene modine poveava mogunost trajne paralize.

Da bi sprijeili oteknue oko povrede doktori obino odmah daju kortikosteroide, npr. pred-nizon. Da se smanje spazmi mogu se dati lijekovi koji oputaju miie (miorelaksansi) i olakavaju bol (analgetici). Ako je kima bila slomljena ili oteena na neki drugi nain, hirurg moe ugraditi eline ipke da je uvrsti pa tako daljnji pokret modini vie ne teti. Bilo kakvu krv koja se nakupila oko kimene modine uklanja neurohirurg. Izvanredno je vana visoko struna njega da bi se sprijeile komplikacije zbog slabosti i paralize za vrijeme ozdravljenja kimene modine. Ljudi sa ozljedama kimene modine su posebno skloni dekubitusima. U smanjivanju pritiska na kou mogu pomoi posebni kreveti. Kad je potrebno, koristi se krevet koji se moe okrenuti da skrene pritisak od naprijed prema natrag i od strane na stranu (Strykerov okvir).

Ljudi koji imaju povrede kimene modine trebaju jaku emocionalnu potporu u borbi sa depresijom i depersonalizacijom koja moe nastati nakon velikog gubitka tjelesnih funkcija. Oni ele tano znati to se dogodilo i to se moe oekivati u blioj i daljnjoj budunosti. Fizikalna i radna terapija pomae u ouvanju miine funkcije, a uenje posebnih tehnika da se nadvlada izgubljene funkcije. Veini ljudi pomae samilosna i profesionalna njega i psiholoko savjetovanje. Savjetovanje je potrebno i lanovima obitelji i bliskim prijateljima.

KOMPRESIJA (PRITISAK) NA KIMENU MODINU

Uvod Normalno kimenu modinu titi kotana kima, ali neki poremeaji mogu pritiskati kimenu modinu prekidajui njenu normalnu funkciju. Pritisak moe potjecati od slomljenog kraljeka ili druge kosti kraljenice, puknua jednog ili vie hrskavinih diskova koji lee izmeu kraljeaka, infekcije (apsces kimene modine) ili tumora kimene modine ili kime. Ozljeda ili krvarenje obino uzrokuje nagli pritisak na kimenu modinu, ali to moe biti i infekcija ili tumor. Modinu moe pritisnuti i nenormalna krvna ila (arteriovenska deformacija). Ako je pritisak vrlo jak, nervni signali koji idu uz i niz kimu mogu biti potpuno zaustavljeni. Blai pritisak moe prekinuti samo neke signale. Kada se pritisak otkrije i lijei prije nego to uniti nerve, funkcija kimene modine se obino uspostavi u potpunosti.

Simptomi
Podruje kimene modine koje je oteeno odreuje koji su miii i osjeti pogoeni. Ispod podruja (razine) povrede vjerojatno e se razviti slabost ili paraliza ili smanjen ili potpuni gubitak osjeta.

Tumor ili infekcija u kimenoj modini ili oko nje moe polako pritiskati modinu uzrokujui bol i osjetljivost na mjestu pritiska kao i slabost i promjene u osjetu. Kako se pritisak pogorava, bol i slabost napreduju do paralize i gubitka osjeta, esto tokom nekoliko dana ili sedmica. Meutim, ako je opskrba krvlju kimene modine prekinuta, paraliza i gubitak osjeta mogu nastati za nekoliko minuta. Najsporiji pritisak kimene modine obino nastaje zbog nenormalnosti kostiju uzrokovanih degenerativnim artritisom ili tumorima koji rastu vrlo polako, osoba ima blagu bol ili je nema, a promjene u osjetu, npr. svrbe, i slabost napreduju tokom mnogo mjeseci.

Dijagnoza

Budui da su nervi kimene modine organizirani na poseban nain, doktori mogu procjenjivanjem simptoma osobe i fizikalnim pregledom rei koji je dio kimene modine zahvaen, npr. oteenje podruja kime u sredini grudi (torakalno podruje) moe uzrokovati slabljenje i neosjetljivost noge (ali ne ruke) i moe oslabiti funkciju mokranog mjehura i crijeva. Osoba moe na mjestu oteenja kimene modine osjeati nelagodu poput pojasa. CT ili MRI obino pokazuju gdje je kimena modina pritisnuta i mogu ukazivati na uzrok. Moe se napraviti i mijelogram: oko kimene modine se injicira kontrast i tada napravi Rtg da se odredi gdje se u kimenoj modini kontrast ini pritisnutim ili uklijetenim. Ta je pretraga kompliciranija nego CT i MRI i na neki nain neugodnija, ali ostaje zlatni standard kad je nakon CT i MRI dijagnoza upitna. Te pretrage mogu pokazati lom, unitenje ili pomak kraljeka, prolabirani disk, kotani rast, nakupljanje krvi, apsces ili tumor. Katkada su potrebne dodatne pretrage, npr. ako pretrage ukazuju na nenormalni rast, treba izvriti biopsiju da se utvrdi je li rast kancerogen.

Lijeenje

Lijeenje pritiska na kimenu modinu ovisi o uzroku, kad god je mogue, pritisak se mora odmah smanjiti ili e se kimena modina trajno otetiti. Olakanje esto zahtijeva hirurki postupak, premda se pritisak prouzroen tumorima moe olakati zraenjem (radioterapijom). esto se daju kortikosteridi, npr. deksametazon, da smanji otok (edem) u kimenoj modini i oko nje, koje moe doprinositi pritisku. Pritisak na kimenu modinu koji uzrokuje infekcija lijei se odmah antibioticima. Doktor, obino neurohirurg, drenira podruje infekcije ispunjeno gnojem (apsces), katkada doktor moe apsces drenirati izvlaenjem gnoja pricom.