Osnovna kola prof. F.V.

ignjara, Virje

Poremeaji u ponaanju osnovnokolske djece

Definicije
Poremeaji u ponaanju je skupni naziv za sve one

pojave bioloke, psiholoke i socijalne geneze koje manje ili vie pogaaju pojedinca i nepovoljno djeluju na njegovu aktivnost i reaktivnost te neugodno ili, dapae, tetno utjeu na druge pojedince i drutvene organizacije- obitelj, djeje ustanove, kolu, uu i iru zajednicu. (Dobreni i Polddruga, 1974.)

Definicije
Poremeaji u ponaanju jesu ona ponaanja koja se

znatnije razlikuju od uobiajenog ponaanja veine mladih odreene sredine, ponaanja koja su tetna i/ili opasna kako za osobu koja se tako ponaa, tako i za njezinu iru okolinu te ponaanja koja zbog toga iziskuju dodatnu strunu i/ili iru drutvenu pomo radi uspjene socijalne integracije takve osobe. (Uzelac, 1995)

 trajenje poremeaja (3-6 mjeseci ili nagla promjena) intenzitet (blagi, umjereni i teki) prisutnost poremeaja u odreenoj sredini

prisutnost veeg broja razliitih poremeaja

socijalni ili kulturalni kriteriji hitnost intervencije

Klasifikacije poremeaja u ponaanju

klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije MKB-

10 (1994) klasifikacija amerike psihijatrijske udruge DSM-IV (1996) Achenbachova dimenzionalna klasifikacija poremeaja (1993)

Podjela:
Poremeaji nedovoljno kontroliranog ponaanja Poremeaji pretjerano kontroliranog ponaanja

deficit panje/

strahovi u djetinjstvu

hiperaktivni poremeaj poremeaji ophoenja poremeaji s prkoenjem i suprotstavljanjem

socijalna povuenost
depresija

Deficit panje/hiperaktivni poremeaj

jedan od najeih eksternalizirajuih problema mogu se javiti zasebno, ali ee kao kombinacija

(ADHD) popratni simptomi: nisko samopouzdanje, deprsija, drutvena izolacija, strah od uenja neeg novog, devijantno ponaanje, osjeaj da ne daju svoj maksimum

Poremeaji ophoenja
Simptomi prema DMS-IV: agresivnost prema ljudima i ivotinjama unitavanje imovine

prijevare ili krae

ozbiljno naruavanje pravila

Poremeaji ophoenja
blagi poremeaj- laganje, bjeanje s nastave, dugo

ostajanje vani bez doputenja

teki poremeaj- tjelesna okrutnost, uporaba oruja,

zlostavljanje, provale

Poremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem

DSM-IV: esto se razbjesne esto se svaaju s odraslima, suprotstavljaju

esto namjerno ometaju druge

esto okrivljuju druge za vlastite pogreke esta ljutnja i srdbe esta zloba i osvetoljubivost esto se brzo uzrujavaju i osjetljivi su na postupke

drugih

Strahovi u djetinjstvu
razdraljivost, uznemirenost, napetost,

psihosomatski poremeaji, nesanica, izljevi plaa ili agresije, depresija djeca nakon 6. godine- strah od ranjavanja, smrti ili prirodnih katastrofa adolescenti- strah od nepripadanja, zabrinutost oko nepripadanja obiteljsko okruenje Djevojica: djeaci = 3:1

separacijska anksioznost:

polazak u kolu, promjena okoline povezanih obitelji nametljiva, zahtjevna djeca

4%

kolska fobija
odbijanje kole utjecaj na kolski uspjeh i socijalne odnose strah od odvajanja od roditelja, nastavnika,

ocjenjivanja, kanjavanja, loeg odnosa s kolegama odreena anksioznost moe biti korisna

Socijalna povuenost
tiha povuena djeca koja izbjegavanju kontakte s

vrnjacima i svim nepoznatim osobama bez obzira na godine 3 X vea anksioznost- itanje na glas, pisanje po ploi, igra s vrnjacima ne znaju se suoavati s takvim situacijama- plakanje, izbjegavanje, poveanje pulsa, zamuckivanje nepravilna vlastita slika

Depresija
Psiholozi rijetko razmiljaju o tome to ljude ini

sretnima. Umjesto toga usmjereni su na ono to ih ini tunima ili zabrinutima. Zato je u posljednjih 30 godina u psiholokim asopisima objavljeno 45 000 lanaka o depresiji, a samo 400 o radosti.
Martin Seligman, International Herald Tribune, 4.5.1998.

Depresija
emocionalno stanje karakterizirano doivljajem

tuge, neraspoloenja, alosti, utuenosti 6-12 godina 2% adolescenija 4-8% u predkolskoj dobi poremeaj se manifestira kroz neverbalne znakove u ranoj kolskoj dobi:tjelesne pritube, strahovi i gubitak apetita

Zakljuak
uiteljima pripada vana uloga u ukupnim

nastojanjima usmjerenim poboljanju ivotnih mogunosti i poticanju pozitivnih promjena u ponaanju djece i mladih sa socijalizacijskim problemima uitelje je ve tijekom obrazovanja potrebno pripremiti za djelotvorno pouavanje ove skupine uenika vano je osigurati i kontinuiranu edukaciju u sklopu cjeloivotnog obrazovanja