Sigurnost s analizom prometnih nezgoda u cestovnom prometu NALET NA PJEAKA

Doc. dr. sc. Goran Zovak

Naletom na pjeaka podrazumijeva se svaki kontakt tijela pjeaka s vozilom koje je u pokretu. Na kinematiku naleta vozila na pjeaka utjeu: nain i brzina kretanja vozila nain i brzina kretanja pjeaka oblik vozila i dijelova vozila s kojima je tijelo pjeaka u kontaktu
NALET NA PJEAKA

EONI NALET POTPUNI DJELOMINI

BONO OKRZNUE

PREGAENJE

EONI NALET
Pod eoni nalet na pjeaka podrazumijeva se udar prednjim dijelom vozila u tijelo pjeaka. U eone nalete na pjeaka podrazumijeva se i nalet stranjim dijelom vozila prilikom vonje unatrag, ili bonim dijelom vozila kada vozilo klizi kolnikom okrenuto jednom svojom bonom stranom prema naprijed.

EONI NALET

POTPUNI

DJELOMINI

ULAZNI

U PRAVCU

IZLAZNI

Tri faze eonog naleta na pjeaka: kontakt tijela pjeaka sa vozilom let odbaenog tijela pjeaka klizanje tijela pjeaka po podlozi Sve tri faze gibanja tijela pjeaka definiraju daljinu odbaaja pjeaka.

Daljina odbaaja pjeaka je horizontalna udaljenost izmeu poloaja mjesta naleta vozila na pjeaka i konanog poloaja teita odbaenog tijela.

POTPUNI EONI NALET

Tijelo pjeaka se u potpunosti nalazi ispred vozila, a unutar gabarita vozila. U trenutku naleta vozila tijelo pjeaka poprima brzinu vozila koje ga je udarilo. Gibanje pjeaka u toku procesa naleta i odbaaja, sloena je pojava koja ovisi o nizu faktora:
obliku profila prednjeg dijela vozila dimenzijama, masi i brzini kretanja vozila vrstoi strukture dijela vozila kojim je pjeak udaren poloaju tijela pjeaka pravcu, smjeru i brzini kretanja pjeaka visini, teini i poloaju teita tijela pjeaka karakteristikama podloge na koju je pjeak odbaen

Navedeni faktori definiraju i poloaj, veliinu i nain djelovanja rezultirajue sudarne sile (Fsu).

Rezultirajua sudarna sila (Fsu), iji poloaj prvenstveno ovisi o obliku profila prednjeg dijela vozila, razliito e djelovati na odraslu osobu i dijete, zbog razlike u visini poloaja teita tijela. Profili oblika prednjeg dijela vozila: Klinasti oblik Pontonski oblik Sanduasti oblik

Fsu

KLINASTI OBLIK

Fsu

PONTONSKI OBLIK

Fsu

SANDUASTI OBLIK

KLINASTI OBLIK VOZILA

Karakteristian je po otrom i nisko poloenom profilu prednjeg dijela, kakav se obino susree kod sportskih tipova vozila. Prilikom udara vozila, sa prednjim klinastim oblikom vozila, u pjeaka doi e do nabacivanja pjeaka na vozilo zbog udara vozila znatno ispod teita pjeaka. Udarom vozila ispod teita pjeaka, tijelo pjeaka dobiva okretni impuls koji se djelomino ili potpuno ponitava nabacivanjem pjeaka na vozilo. Nakon to tijelo pjeaka bude nabaeno na vozilo, dobiva brzinu istu kao i vozilo. Uslijed usporenja vozila, tijelo pjeaka poinje se odvajati od vozila i dolazi u kontakt sa kolnikom.

PONTONSKI OBLIK VOZILA

Karakterizira pravokutni izgled profila prednjeg dijela karoserije kod kojeg visina gornjeg ruba prednjeg dijela iznosi oko 0,9 m iznad tla. Ovakav oblik karakteristian je za veinu osobnih vozila. U veini sluajeva primarni udarac vozila u pjeaka dogaa se ispod teita pjeaka ali znatno vie nego kod klinastog oblika karoserije. Tijelo pjeaka takoer dobiva okretni impuls, ali znatno manji nego kod klinastog oblika karoserije, pri istoj naletnoj brzini. Tijelo pjeaka e biti nabaeno na vozilo samo pri veim naletnim brzinama. Brzina tijela pjeaka u trenutku odvajanja od vozila moe biti manja od naletne brzine do 25%.

SANDUASTI OBLIK VOZILA

Karakteristian je za kombi vozila, teretna vozila i autobuse. Glavna karakteristika mu je visoka i skoro okomito postavljena prednja strana karoserije vozila. Pri naletu vozila sa sanduastim oblikom karoserije udarna sila djeluje istim intenzitetom gotovo na itavo tijelo istovremeno. Tijelo pjeaka, u trenutku naleta, odmah dobiva brzinu samog vozila. U pravilu centar udara nalazi se u ravnini teita tijela pjeaka, a ponekad i iznad teita. Naletom vozila sa sanduastim oblikom karoserije, tijelo dobiva tzv. obrnuti okretni impuls i biva odbaeno prema naprijed i ispred sebe. Brzina tijela pjeaka u trenutku odvajanja od vozila moe biti manja od naletne brzine do 20%.

DJELOMINI EONI NALET

Oteenja se nalaze na krajnje desnom ili krajnje lijevom prednjem dijelu vozila, to ovisi o tome s kojom je stranom vozila pjeak doao u kontakt. ULAZNI DJELOMINI EONI NALET Pjeak dolazi do vozila sa strane i djelomino je zahvaen prednjim dijelom vozila. Nakon primarnog kontakta, slijedi rotiranje pjeaka oko njegove uzdune osi uz bok vozila. Tijelo pjeaka dobiva od vozila tzv. obodnu brzinu rotacije koja moe biti gotovo jednaka naletnoj brzini vozila. Odbaaj tijela pjeaka znatno je manji nego kod potpunih eonih naleta.

DJELOMINI EONI NALET U PRAVCU

Vozilo krajnjim prednjim dijelom zahvaa dio tijela pjeaka koji stoji na kolniku, ili se kree prema vozilu ili u susret nailazeem vozilu. Nakon prvog kontakta s vozilom, tijelo pjeaka moe se djelomino nabaciti na vozilo uz istovremenu rotaciju vozila tijela uz bonu stranu vozila. Kinematika naleta slina je kao i kod djelominog ulaznog naleta.

IZLAZNI DJELOMINI EONI NALET Prilikom naleta vozila, pjeak dolazi do vozila sa strane i uspijeva do trenutka naleta vozila gotovo potpuno proi ispred prednjeg dijela vozila. Nakon kontakta sa vozilom, tijelo pjeaka zadobiva samo djelominu rotaciju oko svoje uzdune osi, a uslijed svog kretanja od vozila, ne moe vie doi u kontakt sa bokom vozila.

BONO OKRZNUE
Nalet vozila na pjeaka prilikom kojeg tijelo pjeaka dolazi u kontakt sa bonom stranom vozila. Bonim okrznuem smatra se i kada je pjeak zahvaen isturenim dijelom vozila (retrovizor i sl.) Intenzitet i trajanje kontakta tijela pjeaka s bonom stranom vozila ovisi o brzini kojom se pjeak kree i nalijee na bok vozila. Nakon bonog okrznua tijelo pjeaka odbacuje se i pada prema naprijed i u stranu. Tijelo pjeaka zadobiva rotaciju oko svoje uzdune osi pri emu moe, ali i ne mora, u nastavku i dalje biti u kontaktu sa bokom vozila, ovisno o nainu kretanja pjeaka.

PREGAENJE Vrsta prometne nesree kod koje vozilo, barem jednim kotaem prelazi preko ili iznad tijela pjeaka koji lei na kolniku.
Dva su oblika pregaenja s obzirom na nain nastajanja:
Jednostavno pregaenje je nastalo bez prethodnog naleta vozila na pjeaka. Sloeno pregaenje je nastalo nakon odbaaja pjeaka, uzrokovanog naletom vozilom na pjeaka.

KINEMATIKA NALETA NA PJEAKA

Uzduni odbaaj predstavlja razmak izmeu mjesta naleta vozila na pjeaka i mjesta gdje se tijelo pjeaka nakon nesree zaustavilo na kolniku.
Popreni odbaaj predstavlja boni razmak izmeu poloaja pjeaka u trenutku naleta vozila i konanog poloaja tijela pjeaka nakon nesree. Put uzdunog klizanja predstavlja razmak izmeu mjesta prvog dodirivanja kolnika od strane tijela pjeaka i konanog poloaja zaustavljenog tijela pjeaka na kolniku.

Grafiki prikaz elemenata definicije daljine odbaaja i puta klizanja tijela pjeaka

Daljina nabacivanja na vozilo predstavlja uzduni razmak izmeu oteenja koja su nastala u prvom kontaktu s tijelom pjeaka na prednjem dijelu vozila i oteenja nastalog na vozilu udarom glave pjeaka prilikom njegovog nabacivanja na vozilo. Popreni pomak oteenja jest razmak prvog i zadnjeg oteenja na vozilu mjeren po irini vozila.
Otisak glave Daljina nabacivanja

Otisak glave

Popreni pomak oteenja Prvo oteenje

Prvo oteenje

UZDUNI ODBAAJ
Dijeli se na tri faze: 1. Nabacivanje tijela pjeaka na vozilo i noenje na vozilu Ovisi o brzini vozila u trenutku naleta, obliku vozila, visini pjeaka i intenzitetu koenja vozila. 2. Odvajanje tijela pjeaka od vozila do dodirivanja kolnika Duina leta tijela pjeaka kroz zrak ovisi o brzini vozila u trenutku odvajanja tijela i daljini nabacivanja tijela na vozilo. 3. Klizanje tijela pjeaka po podlozi Ovisi o vrsti i stanju podloge, vrsti odjee pjeaka, brzini tijela u trenutku dodirivanja kolnika i o eventualnim zaprekama.

POPRENI ODBAAJ
Ovisi o brzini naleta vozila, o obliku prednjeg dijela vozila, mjestu prvog kontakta na prednjem dijelu vozila s tijelom pjeaka, visini pjeaka te brzini i smjeru njegovog kretanja.

Popreni odbaaj tijela pjeaka raste s brzinom naleta vozila i s brzinom kretanja pjeaka.
Nije mogue utvrivati brzinu naleta u trenutku naleta na osnovi veliine poprenog odbaaja tijela pjeaka.

UZDUNO POPRENO KLIZANJE TIJELA PJEAKA

Uzduno klizanje tijela pjeaka iznosi prosjeno oko treine duine odbaaja tijela. Popreno klizanje moe iznositi do 50 % duine poprenog odbaaja tijela pjeaka. Prilikom klizanja tijela pjeaka podlogom, tijelo usporava uz usporenje od 7 10 m/s2. U trenutku dodirivanja kolnika tijelo pjeaka ima priblino onu brzinu koju je imalo u trenutku kada se odvojilo od vozila.

Primjer sheme duina udaljenosti tragova koenja

Duina tragova koenja prednjih kotaa:

s s 'lv l pr

s tragovi koenja mjerena od stranjeg dijela vozila lv duina vozila; lpr duina predvjesa

Put vozila nakon naleta na pjeaka:

s1 s sn ( m)

sn -duina izmeu prvih tragova koenja i mjesta naleta

Udaljenost vozila od mjesta reakcije do poetka tragova koenja:

sr v t r v t s ( m)

tr vrijeme reagiranja

Brzina vozila u trenutku reagiranja:

v 2 a s as ts (m / s)

a usporenje vozila kod intenzivnog koenja ts vrijeme porasta usporenja

Brzina vozila u trenutku naleta na pjeaka:

vn 2 a s1 (m / s) Brzina vozila u trenutku reagiranja:

Udaljenost vozila od mjesta reakcije do naleta na pjeaka:

srn sr sn (m)

Zaustavljanje vozila na putu:

s z s r s ( m)
Vrijeme reagiranja: tr = t1 + t2 + ts
t1 - vrijeme koje ukljuuje vrijeme potrebno za podizanje noge s papuice za snagu, i prebacivanje na papuicu konice t2 - vrijeme odziva sistema za koenje

Brzina vozila u trenutku reagiranja:

Vrijeme zaustavljanja vozila na putu:

t z tr ts v a 0,5 t s ( s) a

Vrijeme proteklo od reagiranja vozaa do naleta pjeaka:

tn t z

vn ( s) a