Professional Documents
Culture Documents
MPP, Predavanja Nedelja XIV
MPP, Predavanja Nedelja XIV
MPP, Predavanja Nedelja XIV
Predavanja, 7.6.2013.
Brzina
Nii trokovi Neutralnost (umesto da sudi sud drave jednog ili drugog parniara, odluuje institucija koja ne pripada ni jednoj ni drugoj dravi, a arbitri ili makar predsednik vea po pravilu su iz tree zemlje) Zbog velikog uspeha i iroke prihvaenosti Njujorke konvencije o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka iz 1958. godine, vee su anse da se van zemlje donoenja prizna i izvri arbitrana nego sudska odluka.
Pozitivne strane arbitrae imaju oiglednu prevagu, budui da se danas znaajna veina sporova u oblasti meunarodne trgovine reava arbitranim putem. Vrste meunarodnih trgovinskih arbitraa: dve osnovne vrste spoljnotrgovinskih arbitraa:
1. Ad hoc arbitrae
Ustanove za koncilijaciju i medijaciju posebne ustanove, ali vrlo esto i redovne arbitrae; uloga koncilijatora (medijatora) ponekad se svodi samo na tumaenje i objanjenje stavova, a ponekad se uz to predlae i komrpomis medijacija se zavrava sugestijama ili predlozima, sudbina spora ostaje u rukama stranaka, za razliku od arbitrae ija odluka obavezuje stranke.
Meunarodni sporazumi.
Nadlenost meunarodnih trgovinskih arbitraa: meunarodne trgovinske arbitrae mogu da budu nadlene za reavanje jednog spora samo na osnovu sporazuma stranaka; zakljuenjem valjanog arbitranog sporazuma zaista se obezbeuje arbitrano reavanje spora, jer su sudovi praktino svuda u svetu obavezni da daju primat arbitranom sporazumu. Vrste arbitranog sporazuma:
1. Kompromis pismeni sporazum stranaka da podvrgnu arbitrai jedan spor koji je ve nastao 2. Kompromisorna klauzula deo glavnog ugovora koji se zakljuuje meu strankama; klauzula se odnosi na sve sporove koji mogu proizai iz ugovornog odnosa stranaka.
Odreivanje broja arbitara nije uslov punovanosti arbitranog sporazuma odreivanje parnog broja arbitara povlai za sobom nevanost arbitranog sporazuma
Pismena forma
Raspravljanje samo onih sporova koje su stranke podvrgle arbitrai ne manje i ne vie.
Institucionalne arbitrae reenje za mogue probleme na tom polju pronalaze u svojim pravilnicima
Kod ad hoc arbitraa reenje se trai konstituisanjem tzv. organa imenovanja koji bi zaista mogao da imenuje arbitre i na taj nain da omogui da valjani arbitrani sporazum ipak dejstvuje; mogue pomono reenje predstavlja i imenovanje arbitara od strane suda. 3. Nakon to je konstituisana, arbitraa vodi postupak prevashodno prema pravilniku koji su izabrale stranke (samim izborom institucionalne arbitrae ili na drugi nain); relevantne su i konkretne instrukcije stranaka, kao i minimalne procesne garancije koje postavlja zakon zemlje arbitrae (lex arbitri).
Primena materijalnog prava od strane meunarodnih trgovinskih arbitraa: odreivanje merodavnih materijalnih pravila na osnovu kojih meunarodne trgovinske arbitrae reavaju sporove spada meu veoma sloene probleme.
Doc. dr aklina Spalevi
Domaa arbitrana odluka kod nas proizvodi dejstvo kao i domaa pravnosnana i izvrna sudska presuda, ali se moe napadati tubom za ponitaj. Strana arbitrana odluka ne proizvodi kod nas dejstvo dok ne bude priznata, odnosno proglaena izvrnom od strane domaeg suda.
Doc. dr aklina Spalevi
Nadlenost arbitrae koja je donela odluku Potovanje prava odbrane Prekoraenje ovlaenja od strane arbitara (kada arbitri donesu odluku o pitanjima koja im stranke nisu poverile) Povreda odredbe arbitranog sporazuma u pogledu sastava arbitrae ili arbitranog postupka Konanost arbitrane odluke 2. Uslovi koji se cene po slubenoj dunosti: Arbitrabilnost Povreda javnog poretka.
Doc. dr aklina Spalevi
Multilateralnim sporazumima
enevski protokol o arbitranim klauzulama iz 1923. godine enevska konvencija o izvrenju arbitranih odluka iz 1927. godine
Bilateralnim sporazumima.
Doc. dr aklina Spalevi
Nakon ponitaja arbitrane odluke, arbitrani sporazum i dalje vai stranke mogu ponovo da se obrate arbitrai, izuzev kada stranke u svom arbitranom sporazumu odrede i imena arbitara.
Doc. dr aklina Spalevi