Veleuilite u Varadinu

Studij Multimedija, oblikovanje i primjena

CtP SUSTAVI
dr. sc. Marin Milkovi, profesor dipl. ing. Jelena Vlai, asistent

jelena.vlasic@velv.hr
Varadin, 2011.

KAKO POETI???

Moda ovako...

Povijest
O Povijesno gledajui prelazak sa konvencionalne na raunalnu

baziranu izradu grafike pripreme nastaje sredinom 80.-ih god prolog stoljea
O Analogni mediji za pohranu informacija poput filmova i ploa

zamijenjeni su digitalnim medijima

Razlozi koritenja
O Ulaskom informatike tehnologije u sve dijelove proizvodnje

potreba za to brim prijenosom informacija postajali su sve vei

O Zbog te injenice krajem 80-ih godina prolog stoljea tehnoloki

razvoj krenuo je ka razvoju jednostavnije i bre izrade tiskovnih formi te razvoju digitalne tehnologije
O Potreba tehnolokog razvoja u tom smjeru najvie se odrazila u

proizvodnji malih i srednjih naklada

Definicija
O Izlazni (engl. output) procesi u pripremnom dijelu proizvodnje u

grafikoj tehnologiji, zbog velike prisutnosti upotrebe raunala u njima, dobili su naziv CtP procesi
O Pojam CtP oznaava najvii mogui stupanj objedinjavanja

mnogobrojnih faza grafike pripreme, ukljuujui djelomice i sam tisak

O Ishodite CtP sustava je raunalo u kojem je pripremljen konani

oblik informacije, potrebne za daljnje reprodukcijske procese u grafikoj tehnologiji

Podjela CtP tehnologije

O Prema nainu prijenosa tako pripremljene informacije prema

izlaznom ureaju, pojmovno razlikujemo tri CtP sustava:

Computer to Plate (raunalo tiskovna forma)

Computer to Press (raunalo tiskarski stroj)

Computer to Print (raunalo otisak)

Shematska klasifikacija CtP postupaka

Computer to Plate / to Cylinder / to Screen

Computer to Plate je termin koji se koristi kod opisa raunalno-

upravljanog osvjetljavanja tiskovnih formi (ploa) direktno iz digitalnih podataka za tehnike offset tiska i fleksotiska
Computer to Cylinder se odnosi na izradu tiskovnih formi za

duboki tisak, a Computer to Screen za sitotisak

O Computer to Plate tehnologija obuhvaa 3 temeljne

komponente: raunalo, sistem za osvjetljavanje (uglavnom laser ija snaga i valna duljina ovisi o osjetljivosti tiskovne forme) i tiskovna forma.

Elementi Computer to Plate tehnologije

CtP tijek radnog procesa (workflow)

1.
2. 3. 4.

5.
6. 7. 8. 9. 10.

Prijem materijala Skeniranje Prethodna provjera (preflight) Prijelom/integracija teksta i slike Retuiranje slike i kolor korekcija Montaa Digitalni probni otisak i otisak montae Osvjetljavanje i RIP Izrada tiskovne forme Tisak

CtP tiskovne forme

a) materijalni karakter
O stalni
O vidljiv i O nepromjenjiv motiv O ofsetni tisak O duboki tisak O fleksotisak O sitotisak

b) virtualni karakter
O promijenjiv i
O nevidljiv motiv (latentan) O svaki otisak po motivu

drugaiji O digitalne tehnike tiska

Klasifikacija CtPlate sustava

O Obzirom na svoje karakteristike moe se podijeliti prema

vrsti koritenih tiskovnih formi i sustava na: a) sustave kod kojih lasersko zraenje uzrokuje fotografsku reakciju u aktivnom ili fotoosjetljivom kopirnom sloju (photo-mode) koji obuhvaaju: - tiskovne forme na bazi Ag-halogenida - tiskovne forme s fotopolimernim slojem - hibridne tiskovne forme b) sustave kod kojih kopirni sloj izgrauje materijal osjetljiv na infracrvno zraenje (heat-mode) ine: - termalne tiskovne forme

Izvori zraenja pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi

O Pri osvjetljavanju CtPlate tiskovnih formi koriste se argon-ionski

i helij-neonski laser, dvostruko frekventni YAG (itrij-aluminijgranat) laser, laserske diode i svjetlo emitirajue (LED) diode. Osvjetljavanje je takoer mogue i UV zraenjem O CtP tiskovne forme imaju razliite fotoosjetljive slojeve koje su prilagoene kako izvoru svjetla kojim e biti osvjetljene, tako i nainu osvjetljavanja i kasnije obrade O Prema vrsti izvora svijetla koji emitira laser, razlikujemo tri vrste CtP sustava:
1) Ultraljubiasti (UV) 2) Plavi (Violet) 3) Infra-crveni (Termalni)

1) Ultraljubiasti (UV) izvor svjetla

O UV CtP ureaji koriste klasine offsetne ploe za CtP s obzirom da

su one osjetljive na UV dio spektra O Kod osvjetljavanja, koriste se dvije UV lampe koje postepeno mijenjaju intenzitet svijetla to poboljava kvalitetu i brzinu osvjetljavanja O Nedostaci: neujednaeni intenzitet osvjetljavanja obje lampe; problemi s promjenljivom debljinom ploa; niske rezolucije osvjetljavanja (i kod viih linijatura rastera)

2) Plavi (Violet) izvor svjetla

O Violet CtP ureaji koriste fotopolimerne ploe
O Ove ploe se dobro ponaaju u tisku, otpornije su na nakladu (broj

otisaka) O Prednosti: velika brzina obrade; pouzdanost lasera s niskim trokovima odravanja; visoka kvaliteta tiskovnih povrina O Nedostaci: nie rezolucije osvjetljavanja; pregrijavanje kod razvijanja te neravnomjerna distribucija topline kroz sloj

3) Infra-crveni termalni izvor svjetla

O Termalni CtP ureaji koriste lasere koji djeluju na emulziju

termalne ploe emisijom topline velike energije (koju stvaraju infracrveni laseri) O Ploe koje se koriste mogu biti s kemijskim razvijanjem ili bez kemijskog razvijanja emulzije

Prikaz valnih duljina svjetlosti koje emitiraju laseri koji se koriste za osvjetljavanje CtP tiskovnih formi

Vrste ureaja u CtP tehnologiji

O Ureaje dijelimo na tri vrste ovisno o geometriji ispisa:

Ispis s unutarnjim bubnjem b) Ispis s vanjskim bubnjem c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja
a)

a) Ispis s unutarnjim bubnjem

O Ovakav nain ispisa koristi se i prilikom osvjetljavanja predloaka

za tisak (filmova) u CtF tehnologiji O Princip rada je takav da je tiskovna forma poloena s unutarnje strane bubnja i nije pomina. Laserska zraka se s pomou rotirajueg zrcala pomie po osi bubnja i osvjetljava tiskovnu formu

Shema ispisa s unutarnjim bubnjem

b) Ispis s vanjskim bubnjem

O Nain osvjetljavanja svodi se na osvjetljavanje jedne ili vie

laserskih zraka na tiskovnu formu koja se nalazi s vanjske strane bubnja O U ovom sluaju tiskovna forma nije statina ve se okree u radijalnom smjeru, dok se laserska zraka prilikom osvjetljavanja pomie aksijalno

Shema ispisa s vanjskim bubnjem

c) Ispis s plonim sustavom osvjetljavanja

O Ureaji s plonim nainom osvjetljavanja imaju odreena

kvalitativna ogranienja O Nain ispisa je takav da se laserska zraka usmjerava na tiskovnu formu s pomou poligonalnog zrcala koje tiskovnu formu linijski osvjetljava po cijeloj irini

Shema ispisa s plonim sustavom osvjetljavanja

Computer to Press / Direct Imaging

O CtP sustav raunalo-tiskarski stroj podrazumijeva pripremu

tiskovne forme u samom stroju, izravno iz raunala

O Pojavio se pod nazivom DI tehnologija (direct imaging- izravno

oslikavanje), a njime se pripremaju tiskovne forme za bezvodni ofsetni tisak

O Umjesto osvjetljavanja ofsetne ploe na CTP ureaju, a potom

montiranja tih ploa na tiskarski stroj, podeavanja registra i boje, DI strojevi osvjetljavaju svoje ploe u samom stroju

CtPress tiskovne forme

O Na osnovu naina upotrebe razlikujemo dvije vrste tiskovne forme

za direktno osvjetljavanje:
O tiskovne forme za jednokratan zapis (koriste se samo za taj jedan

posao nakon ega se ploa reciklira)

O obnovljive tiskovne forme (nakon tiska tretiraju se kemijski i

mehaniki te ponovno upotrebljavaju)

CtPress tiskovne forme za jednokratnu upotrebu

O Ove ploe su najee koritene ploe za Direct Imaging bezvodni

ofset a) Dijagram otiskivanja

b) Sistem osvjetljavanja tiskovne jedinice

c) Prikaz osvjetljavanja putem 16 elektroda

d) Osvjetljena tiskovna forma na temeljnom valjku

Quickmaster DI 46-4, Heidelberg

Speedmaster DI 74-6, Heidelberg

CtPress tiskovne forme za viekratnu upotrebu

O Povrina tiskovne forme se po zavrenom otiskivanju neutralizira i

sprema za ponovno osvjetljavanje O Computer to press offset tehnologija (DICOweb Litho, MAN Roland)
a)

Faze procesa: brisanje, osvjetljavanje, fiksiranje

b) Roto offset tiskovna jedinica s

komponentama

Bezvodni ofsetni tisak

O Sam naziv bezvodni ofset govori da je to hibridna tehnika

modificiranog klasinog ofsetnog tisaka, koja pri radu ne koristi ureaj za vlaenje, odnosno princip otiskivanja baziran je samo na pojavama oleofobnosti i oleofilnosti
O Jo jedna bitna razlika izmeu klasinog i bezvodnog ofseta je u

tome to su tiskovni elementi kod klasinog ofseta blago izdignuti dok su kod bezvodnog ofseta oni blago udubljeni
O Ova razlika je omoguila da se stvaranje tiskovnih i netiskovnih

elemenata vri laserskom ablacijom

Tiskovna forma za bezvodni ofset

O Ploe za bezvodni ofset se od konvencionalnih ofset ploa razlikuju

po tome to posjeduju osim fotoosetljivog sloja i silikonski sloj koji preuzima funkciju sredstva za vlaenje ne dozvoljava prihvaanje boje za slobodne povrine
O Ove ploe mogu biti sa aluminijskom

osnovom i sa poliestarskom osnovom

Tiskovna forma s Al osnovom

O Ukoliko imaju aluminijsku podlogu ona mora biti anodizirana da bi

se za nju bolje vezao fotoosetljivi sloj O Ovaj fotoosetljivi sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc tiskovnih elemenata i osjetljiv je na infra-crveni dio spektra O Na njega se nanosi silikonski sloj koji ima zadatak da nakon osvjetljavanja odbija boju sa onih djelova ploe sa kojih nije odstranjen O Ploa posjeduje i zatitni film koji se prije osvjetljavanja odstranjuje
O Nakon osvjetljavanja dobija se ploa koja e imati blago udubljene

tiskovne elemente i blago izdignute silikonske netiskovne elemente

Zatitni film Silikonski sloj Fotopolimerni sloj Prajmer sloj

Al sloj

Ploa za bezvodni ofset sa aluminijskom osnovom prije osvjetljavanja i nakon osvjetljavanja

Tiskovne forme s poliesterskom osnovom

O Ploe sa poliesterskom osnovom imaju tri sloja

O Osnovni poliesterski sloj koji e nakon osvjetljavanja biti nosioc

tiskovnih elemenata (oleofilan) O Na njega je nanesen sloj titanijum-dioksida koji je fotoosjetljiv i odstranjuje se ablacijom O Trei sloj je i kod ove ploe silikonski i takoer, ima funkciju da nakon osvjetljavanja daje netiskovne elemente (hidrofilan)

Ploa za bezvodni ofset sa poliestarskom osnovom

Direktno oslikavanje tiskovne forme

O Koriste se osvjetljivai koji rade na principu CtP osvjetljivaa sa

vanjskim bubnjem, pri emu se za osvjetljavanje koriste termalni laseri valnih duina 830nm (infra-crvena laserska dioda) ili 1064nm (YAG laseri)
O Ureaj za generiranje slike O nalazi se u prostoru ureaja za vlaenje, koji je uklonjen O sastoji se od visokonaponskog dijela i glave za oslikavanje sa 16

elektroda

O U ureaju za generiranje slike, digitalizirani zapis iz raunala

pretvara se u visokonaponske impulse, koji se rasporeuju na 16 elektroda

Direktno oslikavanje tiskovne forme

O Prilikom snimanja dolazi do prijenosa naboja izmeu elektroda i

uzemljene aluminijske folije pri emu se na mjestima prolaska naboja uklanja gornji silikonski sloj i razara aluminijska folija, a otkriva poliesterska osnova kao tiskovni element

O Za cca 15min dobiva se kompletna priprema u samom stroju

Karakteristike DI tehnologije
O Brzina proizvodnje je poveana O Vrijeme pripreme za tisak se skrauje (nema

montae, snimanja, razvijanja, filmova, postavljanja ploa na stroj)

O Ofsetna ploa se osvijetli na tiskarskom stroju O Automatizirano ulaganje ploa O Sve etiri ploe osvjetljavaju se istovremeno

(sve etiri separacije)

O Uteda u prostoru prouzvodnje (nema ureaja za razvijanje, pranje,

gumiranje, suenje...)
O S obzirom da nema razvijanja nema nikakvih kemikalija, samo

otpad koji se moe reciklirati

O Smanjuje vrijeme pripreme stroja (podaci za osvjetljavanje ploe

koriste se istovremeno za podeavanje nanosa boje)

O Veoma kvalitetni otisak (izostavljanjem filma i otopine za

vlaenje manji je prirast rasterske toke)

a)/ b) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod klasinog ofseta

c) Mikroskopski prikaz rasterske toke kod bezvodnog ofseta

O Omoguena je reprodukcija sitnih detalja O Boja ne emulgira sa sredstvom za vlaenje, a samim time dobiju

se gue boje O zahvaljujui karakteristici da forme imaju udubljene tiskovne elemente omoguen je vei nanos boje na podlogu te se na taj nain dobiju punije, ljepe, toplije i postojanije boje

Toke na otisku kod klasinog i bezvodnog ofseta

O Opseg boja koje se mogu reproducirati je mnogo vei nego kod

klasinog ofseta O Omoguen rad sa neoslojenim papirima O Bolja kontrola odravanja gustoe boje u toku tiska

O DI tehnologija se ograniava na tisak manjih formata

O Manje naklada (do 20 000)

O Zbog nedostatka vode treba voditi rauna o zagrijavanju ploa

(neophodno u stroju imati ureaj koji e odravati temperaturu u stroju oko 24C

Computer to Print / NIP Technologies

O Sustav raunalo-otisak spada u podruje raunalnog digitalnog tiska

(sustav u kojima raunala direktno upravljaju s ureajima za tisak ispis)

O Digitalni tisak- NIP ( Non Impact Printing)- bezkontaktne

tehnologije tiska- za prijenos informacija na tiskovnu podlogu ne upotrebljava se pritisak

O alternativne tehnike tiska- s obzirom na alternativna podruja

primjene (varijabilni tisak i male naklade)

Povijest
O Digitalni je tisak najmlaa tehnika tiska O Prvi poeci datiraju iz 1939. god. O Prvi patent na kojem se temelji

dananja elektrofotografska tehnika digitalnog tiska zatiena je 1942. god. od strane Chester Carlsona.
O Masovnu primjena (svoj procvat)

doivio je sredinom 90-ih god. prolog stoljea

Chester Carlson

Relacije izmeu klasinog i digitalnog tiska

O Digitalne tiskarske tehnike kao alternativna rijeenja klasinog

tiska svoju primjenu nalaze u ekonomskoj opravdanosti manjih i varijabilnih naklada

O U trenutku (nakladi) kada se cijena digitalnog i klasinog otiska

izjednae daljnjim poveanjem broja primjeraka digitalni tisak prestaje biti konkurentan u korist klasinog
O Digitalni tisak nema materijalnu (fiziku) ve tzv. latentnu

tiskovnu formu- to omoguuje da svaki otisak bude izraen sa drugaijim informacijama- personalizacija otisaka

O Kvaliteta digitalnih i klasinih otisaka tehnike digitalnog tiska

koje imaju veliku produktivnost (elektrofotografija) imaju loiju kvalitetu u odnosu na klasini tisak. Manje produktivne tehnike digitalnog tiska (ink-jet) kvaliteta otiska je ponekad ak i vea u odnosu na klasini tisak
O Produktivnije tehnike tiskaju na manjim formatima, dok sporije

tehnike digitalnog tiska tiskaju na velikim formatima i to gotovo uvijek iz role

O Klasini tisak- velike naklade bez obzira na vrstu tiskovine

(asopisi, knjige, monografije, prospekti, katalozi, mape, kartonske ambalae itd.)

O Digitalni tisak- male naklade (broure, katalozi, letci, plakati itd.)

Citylight

Jambo plakati

Mree za graevinske skele

Naljepnice-reklame

Naljepnice na vozilima Reklamni stalci Broure, prospekti, kalendari, pozivnice, posjetnice, ...

Priprema za tisak
O Pripremljene stranice u standardnim grafikim aplikacijama se

najprije prevode u specijalan digitalizirani oblik PostScript (PS), koji se u Raster Image Procesoru (RIP) ureuju i pretvaraju u rastriranu povrinu izdvojenu u 4 osnovna izvatka boje (CMYK)
O Izripana datoteka se tada koristi

za izradu (osvjetljavanje) tiskovne forme

Tiskovna forma u digitalnom tisku

O Tiskovna forma je virtualna (latentna-nevidljiva) i za vrijeme

otiskivanja nalazi se u neznatnom (ili nikakvom) meusobnom kontaktu s tiskovnom podlogom

O Virtualna tiskovna forma sadri tiskovne elemente i slobodne

povrine koje se razlikuju u energetskom potencijalu

O Nanosom bojila suprotnog energetskog potencijala na tiskovne

elemente (razvijanje) tiskovna forma postaje vizualno vidljiva, i spremna za otiskivanje

Klasifikacija tehnika digitalnog tiska

1. Elektrofotografija
2. Ionografija 3. Magnetografija 4. Ink-jet 5. Termografija 6. Elektrografija 7. Fotografija 8. X grafija

1) Elektrofotografija
O najrasprostranjenija i najprimjenjivija tehnika digitalnog tiska
O laserski pisai, telefax ureaji, fotokopirni strojevi rade na principu

elektrofotografije O Osnovni princip elektrofotografije temelji se na fotoelektrinom efektu, dok se sam proces provodi u 6 faza : 1. Nabijanje tiskovne forme 2. Osvjetljavanje tiskovne forme 3. Obojavanje tiskovne forme tonerom 4. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu 5. Fiksiranje tonera na tiskovnoj podlozi 6. ienje tiskovne forme od ostataka tonera

Shematski prikaz procesa nastajanja otiska elektrofotografskim postupkom

a) Nabijanje tiskovne forme

O Fotovodljiva povrina bubnja se elektrostatiki nabija, stvarajui

pritom elektriki nabijenu povrinu. Korone su ureaji koji slue za nabijanje fotovodljivog sloja odreenim polaritetom (+/-)
O Fotovodljivi sloj, koji je u osnovi nosilac latentne tiskovne forme

izrauje se najee jednim od triju sljedeih materijala: - Arsen (III) selenid (AsSe) - silicijevi amorfni spojevi - organski fotovodljivi slojevi (OPC) koji imaju najviu fotoosjetljivost kod valnih duina od oko 700 nm

b) Osvjetljavanje tiskovne forme

O Osvjetljavanje je proces u kojem se originalni dokument ili

kompjuterski podaci projiciraju na fotovodljivoj presvlaci (fotokonduktor) kreira se latentna tiskovna forma O Izvor svjetlosti koji je u principu laserska zraka ili LED dioda (laser emitting diode) uklanja selektivno naboj sa fotovodljivog sloja (naponi ostvareni nabijanjem se mijenjaju najee neutraliziraju) O Ovisno o osvjetljavanju, fotokonduktorske povrine mogu biti negativsko osvijetljene (svjetlou se izlau slobodne povrine) i pozitivsko (svjetlou se izlau tiskovni elementi) O Preduvjet za negativsko osvjetljavanje je pozitivno nabijena fotokonduktorska povrina, odnosno za pozitivsko osvjetljavanje negativno nabijena povrina fotokonduktora

a) negativsko nabijanje CAD (Charged Area Development

b) pozitivsko nabijanje DAD (Discharged Area Development).

53

c) Obojavanje tiskovne forme tonerom

O Nanaanje tonera suprotnog polariteta od polariteta tiskovnih

elemenata na fotovodljivu presvlaku bubnja, odnosno latentnu tiskovnu formu, naziva se i razvijanjem
O Osnovna zadaa procesa razvijanja je uiniti virtualnu tiskovnu

formu vidljivom. Pri tome se koriste specijalizirana bojila (toneri), koji su prilagoeni za prenaanje na tiskovnu podlogu (koliina tonera ovisi o koliini naboja na formi)
O Toneri za elektofotografski princip digitalnog tiska mogu biti: a. b.

tekui suhi ili prakasti

Tekui toneri
O U elektrofotografiji tekui toneri su vrlo rijetki
O Tekui toneri nose naziv ElectroInk (veliina pigmentnih estica 1-2

m) O ElectroInk se sastoji od tekueg nosioca u kojemu su rasprene estice pigmenta (zvjezdastog oblika)

Prikaz tekueg bojila ElektroInk

Prakasti toneri
O U 80% sluajeva toneri su u prakastom obliku, a preostali dio su

tekuine O egzistiraju u dva oblika: jednokomponentni i dvokomponentni O Kod jednokomponentnog prakastog tonera estice praha su veliine izmeu 10 do 30 m. Mogu se podijeliti na magnetine ili nemagnetine tonere, ovisno o tome da li pigmenti u svom sastavu sadravaju eljezo. Uz pigment vezana je estica smole koja omoguuje da se pigment fiksira za podlogu O Dvokomponentni prakasti toner sastavljen je od dviju cjelina. Prvu cjelinu ini pigment, smola i/ili punilo, a druga je nosioc i ima za osnovu eljezo, staklo ili kvarcni pijesak (materijal na koji je mogue prenijeti elektrostatski naboj)

O Debljina sloja tonera kod elektrofotografije se obino kree izmeu

5 i10 m

Prikaz dvokomponentnog tonera

d) Prijenos tonera na tiskovnu podlogu

O Prijenos tonera do tiskovne podloge moe se vriti direktno,

pomou korone ili valjka, ili indirektno pomou beskonanog prijenosnog remena ili prijenosnog cilindra
O Pri direktnom elektofotografskom tisku tiskovna podloga dovodi se

u izravni kontakt s bubnjem

O Za uinkovit prijenos tonera s bubnja na tiskovnu podlogu potrebno

je ugraditi transferni ureaj s donje strane tiskovne podloge. Pri tome na ureaju generiramo naboj suprotan naboju tonera. O Po konstrukciji razlikujemo dva tipa transfernih ureaja: transferne korone i transferne valjke.

Transfer tonera na papir (direktni elektrofotografski tisak)

O a) koronom O b) valjkom

Transfer tonera na papir (indirektni elektrofotografski tisak)

O navlaka koja se montira na O beskonani prijenosni

prijenosni cilindar

remen

60

e) Fiksiranje tonera na tiskovnu podlogu

O Nakon otiskivanja fiksiranje se vri jer se toner za papir dri samo

elektrostatskim silama, a zbog vlage u zraku, on bi mogao otpasti

O Najee se fiksiranje izvodi tako da se povrinski naneen toner

dovede u kontakt sa zagrijanim valjcima. Oni ga rastale i fiksiraju na povrini papira

Prikaz sistema za fiksiranje

f) ienje bubnja
O Postupak koji se ponavlja nakon izrade svakog otiska, a

podrazumijeva skidanje naboja sa tiskovne forme i uklanjanje neiskoritenih estica tonera

O Postupak ienja sastoji se od dvije faze
O Prva je faza skidanje naboja s podloge i s neiskoritenih estica

tonera kako bi se lake odvojili od podloge. Taj se postupak provodi pomou odreenih izvora svjetla ili izmjeninih korona visoke frekvencije koji neutraliziraju naboje O Nakon uklanjanja naboja, estice tonera se pomou etki i usisavaa uklanjaju s povrine fotovodljivog sloja

Elektrofotografski strojevi
O Elektrofotografski strojevi u pravilu su crno/bijeli, dvobojni,

etverobojni ili peterobojni te mogu izraditi otisak s obje strane u jednom prolazu O Karakterizira ih mogunost tiska na tiskovne podloge gramatura od 70 do 300 g/m, precizan registar, i mogunost reproduciranja viebojnih otiska najee izlazne rezolucije od 600 dpi
O Elektrofotografski nain otiskivanja pogodan je za proizvodnju:

- vrlo malih naklada - esto ponavljanih vrlo malih naklada - personaliziranih naklada

O Mogui nedostaci:

- mali format tiskovne podloge - ogranien broj vrsta papira pogodnih za kvalitetno otiskivanje - nezadovoljavajua reprodukcija veih jednotonskih povrina
O Tip tonera direktno utjee na konstrukciju elektrofotografskih

strojeva. Upravo zato razlikujemo dva osnovna tipa elektrofotografskog procesa otiskivanja: - elektrofotografski strojevi koji primjenjuju tekue tonere - elektrofotografski strojevi koji primjenjuju prakaste tonere

Elektrofotogarfski ureaj koji koristi tekui toner (HP / Indigo E-print 1000+)

Elektrofotogarfski ureaj koji koristi prakasti toner (DocuColor 240/250, Xerox)

2) Ionografija
O Ionografija je konceptualno slina elektrofotografiji

O Isto koristi bubanj kao nositelj latentne slike kao i

elektrofotografija samo to izvor nije svjetlo ve mlaz iona O Povrina razvijakog bubnja nabija se ionima preko sistema za oslojavanje razvijakog bubnja (elektroda uslijed djelovanja visokog napona od 2000 V otputa ione) O Ionografija koristi jednokomponentni prakasti toner-limitirana je nepostojanjem jednokomponentnih tonera u boji O Toner se prihvaa na povrinu bubnja na mjestima gdje se nalaze ioni, a potom prenosi na podlogu djelovanjem tiskovnog valjka i zagrijanog razvijakog bubnja

O Xenon arulja isijava svjetlo i rastaljuje toner na povrini

tiskovne podloge O Rakel za ienje i ureaj za brisanje skidaju preostali toner s povrine razvijakog bubnja

Osnovni princip ionografije

Ureaji ionografije
ImageFast 180, Delphax/Xerox

D/IP-1000, NTT-AT

3) Magnetografija
O Princip magnetografije temelji se na stvaranju latentne slike na

O O O O

magnetiziranom metalnom bubnju pomou magnetskog polja koje omoguuje nanoenje tonera na temeljni (razvijaki) bubanj te potom na tiskovnu podlogu Razvijaka jedinica uzima toner iz spremnika i prenosi ga neposrednu blizinu povrine bubnja estice tonera prihvaaju se za bubanj, ovisno o uzorku koji se na bubnju nalazi Apliciranje tonera na podlogu vri se pomou pritiska, a ostatak tonera se isti s bubnja pomou rakela i ekstrakcije Preneseni otisak na podlogu se fiksira zagrijavanjem

Osnovni princip magnetografije

O Magnetografija koristi jednokomponentni magnetni prakasti

toner koji u sebi sebi sadri visoku koncentraciju eljezo-oksida (zbog kojih se hvata na magnetizirana podruja) koji je tamni, pa se ovom tehnologijom ne mogu dobiti kolor otisci, a ni svijetli tonovi -zato se ova tehnologija koristi uglavnom kod crno/bijelog tiska O Magnetografija daje velike brzine ispisa, vee nego elektrofotografija O Od svih digitalnih tehnika tiska jedino magnetografski ureaji imaju varijabilne brzine ispisa koje ovise o vrsti tiskovne podloge na koju ispisujemo O Mogu obostrani tisak i tisak na mnotvo razliitih tiskovnih podloga, (npr. folije, termo osjetljive materijale, premazane materijale)

Ureaji magnetografije

VaryPress T700, NIPSON

Nipson 7000, Nipson (1998)

4) Ink-jet
O Nakon elektrofotografskoga principa, najrairenija tehologija

digitalnoga tiska je ink-jet O Sam naziv dolazi od engleske rijei ink (tinta) i jet (mlaznica)
O Ink-jet je digitalna tiskarska tehnika kod koje se ureaj za

otiskivanje ne nalazi u direktnom kontaktu s tiskovnim podlogama

O Na osnovi informacija za oslikavanje generiranih iz raunala tekue

bojilo putem mlaznica (odnosno prica) nanosi se na tiskovnu podlogu, to znai da nije potreban nosilac informacije koja se reproducira, odnosno latentna tiskovna forma

Bojila i tiskovne podloge

O Bojila ink-jet tehnologije tiska dijele se na tekua i taljiva
O Tekua: bojila na bazi vode, solventna, UV O Debljina sloja bojila na tiskovnoj podlozi je oko 0,5 m (vodena i

solventna) i oko 10 i 15 m (UV i taljiva) O Otisak se sui hlapljenjem i penetracijom bojila u strukturu tiskovne podloge te polimerizacijom (UV bojila) O Za postizanje kvalitetnog probnog otisaka preporua se specijalna tiskovna podloga s poveanom kapilarnom upojnou O Zbog male brzine otiskivanja i niske cijene ink-jet pisaa, ova tehnologija je pronala primjenu u stolnom izdavatvu i tisku velikih formata

O Ink-jet tehnologija digitalnog tiska omoguuje izradu otisaka

izvrsne kvalitete
O Budui da se ureaj za otiskivanje ne nalazi u direktnom kontaktu s

tiskovnim podlogama omoguun je otisak na neravnim povrinama

O Mogue mane su joj produktivnost, zatim vodootpornost i

svjetlostalnost otisaka, te u odreenim sluajevima nemogunost izrade otisaka s obje strane na papirima manje gramature zbog prodiranja bojila na drugu stranu

O Sama ink-jet tehnologija dijeli se ovisno o principima prijenosa

bojila mlaznicama na tiskovnu podlogu na dvije sljedee osnovne skupine: Kontinuirani ink-jet Diskontinuirani ink-jet (drop on demand)

Podjela ink-jet tehnologije s obzirom na princip rada mlaznica i vrstu bojila

1) Kontinuirani Ink Jet

O moe se dalje raspodijeliti na ink-jet sa varijabilnom binarnom

deflekcijom i na ink-jet sa multi-deflekcijom Ink-jet sa varijabilnom binarnom deflekcijom (otklonom) jo se naziva Hertz tehnologija (frekvencija nabijanja estica do 1 MHz) estica tekueg bojila kontinuirano putuje u smjeru tiskovne podloge nabijanje se vri pomou elektrode za nabijanje koja selektivno nabija kapljice koje u svojoj putanji pojedinano mijenjaju smjer i vraaju se u spremnik nenabijene kapljice slobodno prolaze mlaznicom (ne mijenjaju smjer) i odlaze na tiskovnoj podlozi
a.

O
O

Ink-jet sa multideflekcijom (viestruki otklon) slian princip kao binarna deflekcija s razlikom da svaka estica (kapljica) moe se nabiti razliitim nabojem tako da je deflekcija (otklon) razliito nabijenih estica tonera pri izlazu iz mlaznice takoer razliito usmjerena prema tiskovnoj podlozi, odnosno odvodnom kanalu
b.

Osnovni princip kontinuiranog Ink Jeta

2) Diskontinuirani ink-jet
O Naziva se jo i DOD (Drop on demand) ink-jet postupak formira

kapljice na zahtjev (istisnut e se tono onoliko kapljica boje koliko bude potrebno da se formira slika) O Karakterizira ga da se kapljice tonera iz mlaznice alju ka tiskovnoj podlozi diskontinuirano (sa prekidima) ovisno o signalu za oslikavanje generiranom u raunalu
O Tehnologija diskontinuiranog ink-jeta moe se nadalje podijeliti

ovisno o metodi kreiranja pojedinih kapljica tonera na:

O termalni diskontinuirani ink-jet O piezo diskontinuirani ink-jet O elektrostatski diskontinuirani ink-jet

a. Termalni ink-jet
O Ova tehnologija je poznata i kao bubble jet (eng. bubble mjehuri) s

obzirom na nain stvaranja tiskovnog elementa

O U centru spremnika za bojilo nalazi se mikrogrija koji se ukljuuje

ovisno o dolasku odreene koliine impulsa O Kapljice se formiraju selektivnim zagrijavanjem mikrogrijaa, to rezultira formiranjem zranog mjehura koji izbacuje kapljicu bojila
O Veliina formirane kapljice proporcionalna je veliini mjehura

odnosno temperaturi mikrogrijaa, a time se regulira koliina bojila koja se prenosi na tiskovnu podlogu

Osnovni princip termalnog ink-jeta

Faze generiranja kapljice bojila kod diskontinuiranog termalnog inkjeta 1. brzo zagrijavanje do 300C 2. isparavanje bojila i stvaranje mjehura 3. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu 4. prestanak zagrijavanja i dovoenje novog bojila 5. istiskivanje kapljice bojila kroz mlaznicu

b. Piezo Ink-jet
O Piezo ink-jet tehnologija formira kapljicu bojila deformacijom

mlazne komore; aktiviranjem signala dobivenog iz raunala piezo elektrini kristali selektivno mijenja volumen mlazne komore
O Smanjenjem volumena u komori poveava se pritisak koji

rezultira izbacivanjem bojila kroz mlaznicu

O Dobivena kapljica proporcionalna

je deformiranom volumenu
Osnovni princip piezo ink-jeta

c. Elektrostatski Ink-jet
O Kod elektrostatske tehnologije ispisa izmeu mlaznice i povrine

koju treba otisnuti postoji elektrino polje O Ukljuivanjem elektrinog polja mijenja se odnos napetosti povrine izmeu tinte i mlaznice te dolazi do odvajanja jedne kapi tinte koja odlazi prema suprotno nabijenoj tiskovnoj podlozi
O Postoji nekoliko vrsta ovog tipa

ink-jet tiska: elektrostatski ink-jet po Taylorovu efektu, termalni elektrostatski ink-jet i elektrostatski ink(mist)-jet
Osnovni princip elektrostatskog ink-jeta

Ureaji ink-jet tehnologije tiska

HP Scitex XL 1500
Canon iPF 5100

Fast T-Jet

5) Termografija
Termografija se dijeli na: 1) direktnu termografiju 2) transfer termografiju koja se dijeli na: a. termal transfer tisak b. termal sublimacijski tisak
1) Direktna termografija- koristi specijalne tiskovne podloge

tretirane posebnim premazom koji im mijenja boju djelovanjem topline (esto se koristi za aplikacije kod faxova i za oznaavanje i kodiranje-bar kodovi) 2) Transfer termografija- bojilo se prenosi na tiskovne podloge preko specijalno obojene trake (donora) djelovanjem topline

a. Termal transfer
O Termalni transfer podrazumijeva prijenos boje sa specijalno

obojenih traka (donora) na tiskovnu podlogu obino u osnovnim CMYK bojama (bojila su na donoru smjetena jedna do druge)
O Termalna ispisna glava je u kontaktu sa donor trakom na kojoj je

toplinski osjetljiv sloj boje. Kontroliranjem elemenata u grijaoj glavi (djelovanjem topline) u skladu sa slikom, bojilo se odvaja od trake i prenosi na tiskovnu podlogu

b. Termalna sublimacija
Djelovanjem topline preko termalne glave pokree se proces

sublimacije- prijelaz estica bojila iz krutog u plinovito bez tekueg stanja kao meufaze Tiskovna podloga ima specijalni difuzni sloj u koji penetrira bojilo preko ink donora

Prijenos bojila na podlogu kod termal sublimacije

Ink donor
O Ink donor (specijalno obojena traka) je za vrijeme printanja u

kontaktu sa termalnom ispisnom glavom i podlogom O Gdje je termalni transfer, ink donor je uvijek u kontaktu sa podlogom za vrijeme prijenosa, te moe biti mala praznina izmeu tiskovne podloge i sloja boje

a. Slojevi ink donora kod termalnog transfera- otisak se prenosi laganim pritiskom b. Slojevi ink donora kod termalne sublimacije-bojilo isparava

Ureaji termografije

Termal transfer MSP 36, Matan

Termal sublimacija S6600-30, Mitsubishi Electric)

6) Elektrografija
O Elektrografija (kao i elektrofotografija) koristi elektrino polje za

prijenos informacija o slici na podlogu, a u sustavu se koriste tekui toneri

O Za ovu tehniku digitalnog tiska, tiskovna podloga mora biti

premazana slojem koji ne provodi elektrinu struju O Pri dolasku signala iz kompjutera, tiskovna podloga od elektrode dobiva naboj i stvaraju se latentni tiskovni elementi O Nakon toga se nanosi tekui toner suprotnog naboja koji se prihvaa za latentne tiskovne elemente O Takav otisak potrebno je fiksirati na podlogu fuziranjem

Osnovni princip elektrografije

O Prednosti sustava na principu elektrografije je to se elektrino

polje moe stvoriti pomou relativno niskog napona, a mana je to je brzina printanja dosta mala
O Odlikuje se vrlo velikom kvalitetom ispisa, ali su strojevi za

printanje relativno skupi i rijetko se primjenjuje u praksi

Ureaji elektrografije

Digital ColorStation 5442, Raster Graphics

Xerox 8954, Xerox Engineering Systems; previously Versatec

7) Fotografija
O Fotografija je tehnologija digitalnog tiska u kojoj dolazi do

konverzije analogne fotografije u digitalno generiranu sliku O U tu svrhu koriste se posebni fotografski papiri specijalno obojeni i svjetlo-osjetljivi na koje se slika transferira putem digitalno adresiranog sustava lasera
O Postavljanje slike se vri kroz kreiranje latentne slike sa tri valne

duljine (lasera), za boje crvenu, zelenu i plavu (RGB) O Ovisno o intenzitetu svjetlosti i valnoj duljini dolazi do razliite reprodukcije tonova

O Mogue je koristiti i plinske lasere te poluvodike lasere O Sofisticirani sustavi rade sa plinskim laserima sa sljedeim

konfiguracijama: za crvenu helij neonski laser (633 nm), za zelenu helij neonski laser (543nm) i za plavu argon ionski laser (458nm)

Osnovni princip fotografije

O Digitalni kolor pisai temeljeni na fotografiji trenutno su

najkvalitetniji pisai na tritu i u mogunosti su ispisati slike u najveoj rezoluciji

O Primjena im je u svim fotostudijima za ispisivanje fotografija O Trenutno se na tritu nalaze mnogi proizvoai koji u svojoj

ponudi imaju digitalne pisae temeljene na fotografiji

Hibridni tiskarski sustav Fotografija + Termografija

O Hibridni tiskarski sustavi-

koritenje kombinacije tiskarskih tehnika u izradi tiskarskih proizvoda O Digitalni sistem za izradu probnih otisaka baziran na fotografiji i termografiji: a) Faze procesa za generiranje slike i transfer b) Struktura donora bojila c) Primjer ureaja (Pictrography3000/Pictrop roof, Fuji Film)

Fotografski ureaji

Kodak Approval XP Digital

Epson Stylus Pro 4880, 7880 and 9880 Printers

8) X-grafija
O Nove tehnologije bezkontaktnog tiska koje se ne mogu svrstati niti u

jednu opisanu, nazivaju se X grafija

O U tu grupu spadaju:

a. TonerJet tehnologija tiska b. Elkografija (elektrokoagulacija) c. Tehnologija direktnog osvjetljavanja

a. TonerJet tehnologija tiska

O 1993. postojala su izvjea o tehnologiji u kojoj se prah boje prenosi

izravno sa jedinica obojenja na papir putem polja otvora okruenih sa prstenastim elektrodama

O Tanak film boje puni polja elektroda pomou magnetskog valjka koji

se oslobaa sa elektrinih polja film boja, koje se zalijepe na povrinu valjka te se tako prenose na papir O Otvori koji su tada otvoreni se prebacuju u zatvoreno stanje kako bi omoguili prolaznost boje preko kontroliranog napona elektrode O Slika se prenese na papir pomou prijenosa topline, to je obino pod pritiskom, u kasnijem procesu spajanja
O Ime TonerJet izabrano je prema analogiji sa ink-jetom, jer se boja

prenosi na papir pod utjecajem sila elektrinog polja

b. Elkografija
O Elkografija se bazira na elektrokoagulacijispajanju malih estica

kako bi se formirale vee estice

O Proces zahtijeva posebno bojilo ija baza je voda u kojoj se kratki

polimerni lanci mijeaju s pigmentima i ostalim dodacima i tvore koloidnu otopinu O Prije tiska jedinica za kondicioniranje priprema povrinu bubnja nanosei na nju tanki film ulja O Sistem za obojavanje alje tekui toner u prazninu izmeu bubnja i sistema za stvaranje slike, konstruiran je od elektroda preko kojih se generira latentna slika

O Prolaskom struje kroz bojilo, bojilo koagulira (zgrunjava)

O Nakon koagulacije i prijenosa na povrinu bubnja, krute estice

tonera zajedno s tekuinom nosaem nekoaguliranih estica lee na povrini stvarajui sliku. Ta tekuina mie se s povrine pomou sistema rakela i usisavaa, a tonerska slika prenosi se na tiskovnu podlogu pomou tiskovnog cilindra

Osnovni princip elkografije

c. Tehnologija direktnog oslikavanja

O Radi se o oslikavanju putem magnetskog stroja za ispis,

pojavljivanja slike na povrini bubnja, i procesu bojanja povrine pomou boje u prahu, za prijenos boje koriste se elektrina polja O Kako bi se stranica cijela mogla popuniti sa slikom, bubanj je opremljen prstenima elektroda izraenih od ice, koja je uvijena u perifernom djelu O Povrina bubnja je zatiena sa dielektrinim pokrovom O Magnetski ureaj za ispis, boju nanosi na povrinu papira pomou magnetskog valjka

Budunost pisane rijei ????

????