Povezivanje raunara unutar organizacije postalo je svakodnevnica.

Mrea povezuje ureaje za obradu podataka i komunikacijske ureaje,

bilo na meudravnom planu, unutar pojedine zemlje, grada, u
industrijskom postrojenju, poslovnim zgradama preduzea ili u
kancelariji.
Uvod
Raunarske mree su se razvile iz potrebe
stalnog zajednikog korienja informacija.
Nekada se za razmenu podataka koristilo
tzv.kvazi-umreavanje ili frizbi-net (vrlo je
mogue da se i danas negdje koristi).
Istorija
Raunarske mree u optem smislu oznaavaju usklaen rad vie
meusobno povezanih resursa raunarskih sistema radi razmene podataka.
Dakle, raunarska mrea je skup meusobno povezanih raunara, perifernih
ureaja i drugih resursa. Svaki ureaj koji komunicira sa drugim ureajima
u mrei, naziva se mreni vor. Raunarska mrea je skup dva ili vie
kompjutera koji su meusobno povezani fizikom vezom (kablom) ili
beinom, koja omoguuje prenos informacija izmeu raunara. Potpuno je
nebitno gde se, pri tome, nalaze ti kompjuteri. Oni mogu biti jedan pored
drugo ili razdvojeni na velikim daljinama. Nain na koji e biti ostvarena
veza zavisi od mnogo faktora, a najvanija je rastojanje izmeu
kompjutera. Kablovi imaju maksimalnu duinu na koju mogu da prenesu
signal, a da njegov kvalitet ne opadne. Mreni nain rada donosi veliki broj
prednosti. Najuoljiviji je da informacije nisu zatvorene na jednoj maini
ve mogu da cirkuliu. Svaki kompjuter u mrei moe da pristupi bilo kojem
drugom. Svi resursi ili njihovi delovi (hard disk, CD-ROM, flopi drajv,
tampa i dr.) mogu se dijeliti meu korisnicima.
Definicija
Ovo se postie na tri naina:
zajednikim korienjem informacija (podataka),
zajednikim korienjem hardvera i softvera,
centralizovanom administracijom i podrkom.
Prednosti raunarskih mrea
Poveavaju efikasnost i smanjuju trokove.
Najjednostavnija kompjuterska mrea sastoji se od kompjutera,
nekoliko ulazno/izlaznih jedinica i kablova koji ih spajaju. U
poetku su kablovi bili relativno kratki, a kasnije su produeni i
ulazno/izlazne jedinice smjetene kod korisnika, te su tako mrei
dodani udaljeni terminali.
Sastav, upravljanje i vrste raunarskih mrea
podsistem kompjutera i terminala gdje kompjuteri mogu biti
centralni kompjuteri velikog kapaciteta ili PC kompjuteri, a
terminali jednostavni inteligentni pa sve do sloenih
inteligentnih terminalskih podsistema,
posebnog sistema iji je osnovni zadatak osiguranje ispravnog
prenosa podataka izmeu elemenata podsistema kompjutera i
terminala.
centralizovano,
distributivno i
kombinacija centralizovanog i distributivnog.
Upravljanje mreama moe biti:
Raunarske mree sastojale su se od podsistema:
U centralizovanoj mrei sve komunikacijske funkcije nadgledaju se
ili upravljaju s jednog mjesta. Pri distribuiranom upravljanju
funkcije upravljanja podijeljene su izmenu elemenata mree.
Ovakav nain upravljanja moe imati znaajne prednosti od
centralizovane zbog vee pouzdanosti i fleksibilnosti. U sluaju
kombinovanog upravljanja pojedinim funkcijama, postupcima ili
resursima se upravlja centralizovano, a drugim distribuirano.
Kombinacija centralizovanog i distributivnog umreavanja
glavni kompjuter,
elni procesor,
mali kompjuter,
univerzalni terminalski podsistem,
upravljaka jedinica vie terminala,
terminal,
radna stanica,
koncentrator,
multiplekser,
multiplekser s podjelom frekventnog obima,
multiplekser s podjelom vremena,
komutator poruka i
modem.
Sastavne delove mree ine:
esto se nazivaju i radne grupe (workgroups), koje ini
manje od 10 raunara.
Ne postoje namjenski raunari niti postoji hijerarhija korisnika.
Svi raunari su ravnopravni i nema potrebe za
administratorom koji bi bio odgovoran za celu mreu,
Bezbjednost sistema nije znaajna,
Svaki raunar je istovremeno i klijent i server.
Mree ravnopravnih korisnika - Peer-to-peer networks
Koriste se namjenski raunari za izvravanje
serverskih aplikacija.
Broj servera se poveava sa poveanjem
veliine mree i broja aplikacija.
Serverski raunari istovremeno mogu bezbjedno da
opsluuju vrlo veliki broj korisnika.
Administriranje mree mogue je vriti sa
centralizovanih lokacija.
(internet je serverska mrea)
Serverske mree - Server based networks
(klijent-server arhitektura)
U zavisnosti od meusobne udaljenosti raunarskih resursa i naina
organizacije telekomunikacionih komponenti radi formiranja mree,
raunarske mree se prema geografskim podrujima dele na:
LAN mrea (Local Area Network)
koja pokriva ua geografska podruja (obino nekoliko kilometara),
prostorno ograniena,
MAN mrea (Metropolitan Area Network)
pokriva gradsko podruje, pokriva veliki, ali ogranien prostor,
(oko 10-15 kilometara),
WAN mrea (Wide Area Network)
pokriva ira geografska podruja, prostorno nije ograniena.
Host (ili node = vor) raunar u mrei
Router (usmeriva, skretnica, ruter) namenski raunar
za povezivanje mrea
Subnet (podmrea) - mrea povezanih rutera
Meusobno povezivanje mrea
L A N - Local Area Networks
LAN mrea je komunikacijska mrea koju koristi jedna organizacija na
ogranienom prostoru (podruju), to joj omoguava dijeljenje
informacija i izvora. Lokalna mrea je sistem koji mikrokompjuterima
omoguava dijeljenje informacija i izvora unutar ogranienog (lokalnog)
podruja gdje je udaljenost izmenu posluitelja datoteka i radne stanice
manja od jedne milje. Na LAN-u mora biti izvedeno postavljanje kablova
kako bi se povezale pojedinane radne stanice, s posluiteljem,
datoteka i periferijama. Kod LAN mree neophodno je da pojedinane
radne stanice budu fiziki povezani koaksijalnim kablovima ili parica
twisted pair, ili beinom vezom, a dio mrenog softvera postoji na
vrstom disku mikrokompjutera.
Definicija
Lokalne raunarske mree su uglavnom u privatnom vlasnitvu
(kompanije, institucije itd.) i povezuju najee PC raunare
koji su smeteni u okviru jedne zgrade, kampusa ili kompanije.
Predstavljaju glavni alat za aplikacije koje koristi grupa radnika,
dakle, za timski rad.
Obezbeuju brze komunikacije i zajedniko korienje ureaja i sistema kao
to su printeri (tampai) i baze podataka.
Na njih se najee prikljuuju i sekundarne memorije velikog kapaciteta na
kojima se formiraju baze podataka i aplikativni softver. Pri tome, jedan od
mikroraunara preuzima ulogu servera koji dostavlja podatke ili programe
drugim raunarima po potrebi.
Na LAN se moe prikljuiti optika memorija ili pak brzi printeri. Vrlo esto
jedan od perifernih ureaja prikljuenih na LAN je gejtvej, preko koga se
LAN povezuje sa drugim mreama (npr. Internet).
Preko beinih telekomunikacionih ureaja na LAN se esto prikljuuju
udaljeni korisnici.
Veze (kablaa) i ostala oprema LAN-a je najee u privatnom vlasnitvu,
tj. vlasnitvu kompanije koja je koristi.
LAN je baziran na standardima i obezbeuje brzi prenos informacija.
Neke od karakteristika LAN mrea su:
Komponente LAN mree
1. Server
2. Radne stanice
3. Mrena kartica
4. BNC konektori
5. Mreni kabl
6. BNC terminatori
Hardverske komponente:
Softverske komponente:
1. Mreni operativni sistem
2. Mreni protokoli
3. Mreni servisi
S e r v e r i
Serveri su osnovni hardverski elementi koji upravljaju i kontroliu
rad itave mree, podravajui njene osnovne funkcije.
U zavisnosti od toga, postoje i razliite vrste servera, tako da
svaka mrea moe da sadri nekoliko servera razliitog tipa:
Serveri za datoteke i tampanje (file & print servers),
Serveri za aplikacije (application servers),
Serveri za elektronsku potu (mail servers),
Fax serveri (fax servers),
Serveri za organizaciju podataka (directory servers),
Razni mreni serveri (proxy, DNS, domain controller, router).
Na njemu je instaliran mreni Operativni sistem koji kontrolie rad u
mrei. Ukoliko mrea ne poseduje druge (posebne) servere, njihove
funkcije tada obavlja ovaj server. File server se ponekad konfigurie sa
dva jaka hard diska, jer treba da je veoma pouzdan radi preusmeravanja
rada korisnikih raunara i njihovih zahteva za pristup istim podacima.
Najbolje je da se ovakav server ne koristi istovremeno i kao radna
stanica, pa se u tom sluaju oznaava kao ''posveeni'' (dedicated) fajl
server.
1. Server datoteka (File Server)
2. Server baza podataka
Podvrsta servera datoteka, i obuhvata server koji ini dostupnim
hardverske komponente kao to su CD-ROM ili optiki disk, kao i
najnovije tipove procesora za baze podataka. Poto softver za obradu
baze podataka radi na personalnom raunaru koji funkcionie kao server
datoteka, upitni programi ne moraju da ''vuku'' datoteke kroz kablove
mree zbog razvrstavanja i slaganja u korisnikom raunaru. Ova
arhitektura smanjuje optereenje mree komunikacijama i prebacuje ga
na personalni raunar sa bazom podataka.
Prima poslove tampe od programa koji rade na korisnikim stanicama,
smeta ih na vrsti disk i alje tampau kada na njih doe red. Server
obino moe da opslui vie tampaa u isto vreme. Isti raunar esto slui
kao server datoteka i server za tampanje, mada u mnogim LAN
arhitekturama bilo koji raunar moe da radi kao server za tampanje.
3. Server za tampanje
Njegove uloge su raznovrsnije od uloge servera datoteka i tampe. Njegove
funkcije idu od povezivanja radnih stanica iz LAN mrea sa mainframe
raunarima, do deljenja grupe skupih modema i telefaksa izmeu
korisnikih stanica. Faks server obezbeuje svakom u mrei mogunost da
deli hardver za prijem i slanje faksa. Personalni raunari sa ulogom
komunikacijskog servera obino samo tome i slue.
4. Komunikacijski server
Uloga ovog servera jeste da razreava dinamika imena u statika, gde su
dinamika imena npr. www.sp-apeiron.com, a njemu odgovarajue statiko
ime 66.218.71.112.
5. DNS server
Moe raditi samostalno kao PC kompjuter ili dijeliti informacije i
izvore u mrei putem LAN-a.
M r e n a r a d n a s t a n i c a
kablovi sa upredenim paricama:
- sa neoklopljenim (UTP - unshielded twisted pair) ili
- sa oklopljenim paricama (STP - shielded twisted pair),
koaksijalni (coaxial, coax),
optiki.
Osnovni tipovi mrenih kablova:
M r e n i k a b l
Parini kabl je najjeftiniji tip mrenog medija. Kabel se sastoji iz dvije
parice, a svaka parica se sastoji od dva meusobna isprepletena izolirana
vodia, ime se smanjuje interferencija iz okoline. Pored toga i same su
parice meusobno upredene tako da svaka trpi isti iznos interferencije iz
okoline. Taj um, induciran iz okoline, postaje dio korisnog signala, koji
se prenosi paricom. Upredanje smanjuje, ali u potpunosti ne uklanja taj
um. Postoji vie parica i standardnih dimenzija vodia, koji tvore parini
kabl. Prilikom postavljanja kabla, u mreama lokalnog podruja najee
se koriste 22-gauge i 24-gauge tipovi vodia. Openito, parini se kabl
sastoji iz dvije ili vie parica. Broj parica u kablu moe varirati od 2 parice
do 3000 parica. Mnogi LAN-ovi koriste kabl koji sadri 25 parica. Neki
LAN-ovi koriste jeftini, neoklopljeni parini kabl, koji se koristi u prenosu
telefonskih signala.
Parini kabal (twisted pair cable)
Parini kabl
(UTP i STP) upredena parica
Koaksijalni kabl moe se instalirati gotovo isto tako jednostavno kao i parini
kabl. Koaksijalni je kabl u dananje vrijeme medij prenosa u veini najpoznatijih
LAN-ova. Koaksijalni kabl se sastoji od bakrenog vodia, okruenog izolacijom.
Vanjski omota od bakra ili aluminija, djeluje kao vodi i kao elektrina zatita.
Ovaj se kabl koristi u realizaciji kablovske televizije.
Koaksijalni kabl (coaxial)
Koaksijalni kabl - presjek
irokopojasni (broadband) koaksijalni kablovi za razliku od koaksijalnih kablova, za
prijenos u osnovnom pojasu, imaju kapacitet koji im omoguava prenoenje razliitih
signala koji se istovremeno alju na razliitim frekvencijama. Svi irokopojasni sistemi
mogu koristiti jedan kabal s dvosmjernim pojaalima, ili mogu koristiti dva odvojena
kabla. U oba sluaja, signali nosioci (carrier) alju se u srednju taku , poznatu kao
glavni vor (beadend) koja ih ponovo alje svim takama u mrei. Pristup s jednim
kablom (single cable) koristi frekvencijsku podjelu kako bi se postigao prenos
podataka u oba smjera. Oni pruaju uslugu kablovskoj televiziji, pri emu koriste
irokopojasni koaksijalni kabl impedancije 75 oma. Svi irokopojasni sistemi mogu
koristiti jedan kabl s dvosmjernim pojaalima.

Dvostruki irokopojasni (dualbroadband) kabal koristi jedan kabal za prenos podataka
u smjeru prema glavnom voru i drugi za prenos podataka u suprotnom smjeru. Zbog
udvostruenje kablova, pojaala i hardvera, dvostruki irokopojasni kabl mnogo je
skupljeg pristupa koji koristi samo jedan kabl, ali zato prua dvostruko vei broj
kanala. Instalacija irokopojasnog kabla zahtijeva daleko vie planiranja nego
planiranje kabla za prijenos u osnovnom pojasu. U firmi koja ima vie odjela, svaki
odjel ima svoj glavni kabal (drop line) iz koga se granaju dijelovi (tapline) ka radnim
stanicama. Ovi dijelovi koriste otpornike da bi sve radne stanice primale signale
jednake snage.
Vrste koaksijalnog kabla
Povezivanje na koaksijalni kabl
Optiki kabal je posljednjih godina jedan od najveih napredaka u
razvoju LAN-ova uzrokovao je koritenje optikih vlakana. Taj novi tip
prenosa podataka ima niz prednosti pred upotrebom parinog i
koaksijalnog kabla. Osim poveane brzine prijenosa podataka u odnosu
na ranije koritenje medija, optiki kablovi imuni su na
elektromagnetsku interferenciju, te pruaju mogunost slanja podataka
na udaljenost od nekoliko kilometara bez znaajnih gubitaka snage
signala. Prua imunost na elektromagnetsku interferenciju, kao i prenos
s izuzetno malim brojem greaka na udaljenost od nekoliko kilometara,
uz visok stepen sigurnosti u mrei. Ovaj kabal je trenutno najskuplji
medij za realizaciju LAN-a.
Optiki kabal (fiber optic cabling)
Optiki kabl-presjek
Sastoji se od istog stakla, razvuenog u vrlo tanko vlakno koje ini
jezgru optikog kabla. Vlakno je omotano kouljicom (dadding), slojem
stakla s niim indeksom loma nego to je indeks loma jezgre. Optika
mrea koristi laserski izvor ili LED diodu (light emiting diode) za slanje
signala kroz jezgru optikog kabla. Optiki obnavljai (optical
repeaters) koriste se du prenesenog puta za pojaavanje signala koji
treba da doe na odredite u punoj jaini. Na prijemu primljena
informacija se pretvara u digitalni ili analogni signal pomou fotodiode.
Koriste se kao :
jednomodna vlakna (monomode fiber) ili
viemodna vlakna (multimode fiber).
Vrste optikog kabla
K o n e k t o r i
Pribor za koaksijalne kablove
Pribor za STP/UTP povezivanje
M r e n a k a r t i c a
Komitet instituta IEEE (Institute of Electrcal and Electronics Engineers),
dodjeljuje jedinstvene blokove adresa svkom proizvoau adaptera. Proizvoai
dalje, trajno ugrauju te adrese u ipove postupkom koji se zove utiskivanje
adresa nagorijevanjem. Na taj nain, svaka mrena kartica, a to znai i svaki
raunar, ima jedinstvenu adresu u mrei. Mrena adresa je veliine 48 bita.
Obino se da je u obliku skupa od 12 heksadecimalnih cifara, npr:
02608c428197 ili 02-60-8c-42-81-97.
Koncentrator (Hub) je ureaj koji raspolae sa odreenim brojem
prikljuaka (portova) na koje se spajaju raunari. Hub radi tako da
sve podatke koji su primljeni na jedan port prosljeuje na sve
ostale portove. To je najjednostavniji nain komunikacije, ali nije
efikasan.
Do problema pri upotrebi huba moe doi ako raunari pokuavaju
istovremeno komunicirati, jer dolazi do kolizije podataka.
Nedostatak huba je i ogranienje u maksimalnoj propusnosti mree
na onu koju doputaju sve mrene kartice (ako je na nekom
raunaru kartica 10Mbit/s, cijela mrea je ograniena na tu brzinu).
Koncentrator (Hub)
Preklopnik (Switch) je ureaj slian hubu, ali ima ugraeni mikroprocesor koji
analizira pakete s podacima koji putuju mreom i zna kojem su raunaru podaci
namijenjeni. Prilikom ukljuenja preklopnik skenira mreu i pamti na kojem je portu
koji raunar. To je mogue jer svaka mrena kartica ima jedinstvenu MAC adresu
(heksadecimalni broj).
Karakteristike:
preklopnik omoguava uinkovitiju i pouzdaniju mreu,
nema ogranienja u brzini,
omoguava nesmetanu komunikaciju mrenih ureaja razliitih brzina.
U sluaju da jedan hub ili switch nisu dovoljni za umreivanje raunara potrebno je
meusobno spojiti dva switcha ili huba. Switch ili hub obino imaju jedan port koji se
zove Uplink ili Out to hub koji omoguava spajanje dva switch-a ili hub-a.
Preklopnik (Switch)
Usmjeriva (Router) je ureaj koji signale s ulaznog porta alje na izlazni port
(najee neka druga mrea). Danas uglavnom slue za spajanje cijele lokalne
mree na ISDN ili ADSL liniju.
Usmjeriva (Router)
Beine (wireless) mree
Beine mree postaju sve popularnije. U nekim je sredinama vrlo teko
izvesti postavljanje kablova. Na primjer, u uredima u kojima se djelatnici
esto fiziki premjetaju uobiajeni nain postavljanja kablova teko je
izvodljiv. Jedna je od moguih rjeenja, beina mrea. Svaki
mikrokompjuter u mrei opremljen je malom ploicom za odailjanje
signala u mikrovalnom podruju. Ova ploica alje signale prema ostalim
mrenim radnim stanicama koje takoner imaju mikrovalnu opremu.
Primopredajnici, koji se ponekad nazivaju pristupne take (access points),
emituju i primaju signale i na taj nain komuniciraju i sa drugim beinim
raunarima i sa delom mree koji je pokriven kablovima.
Danas sa za beino povezivanje koriste
tri beine tehnologije:
infracrvena veza (IrDA)
Bluetooth tehnologija
WLAN (Wirelles LAN)
IrDA je najjednostavniji nain beine komunikacije. Prednosti ovakvog
oblika komunikacije su jeftini uredaji i jednostavno prikljuivanje i
uspostavljanje veze. Standard koji omoguava infracrvenu komunikaciju
razvila je udruga Infrared Data Association.
Nedostaci:
optika vidljivost - ureaji koji se povezuju moraju biti postavljeni tako
da se optiki vide (ne smije biti prepreka)
udaljenost - udaljenost izmedu ureaja ograniena je na 1,5 - 5 m
brzina prenosa - infracrvenom vezom postiu se brzine
prijenosa od 115 Kbit/s
(Serial Infrared Transfer-SIR komunikacija)
IrDA upotrebljava se za povremeno prenoenje manjih koliina podataka
(izmeu raunara i mobilnih telefona, izmeu vie laptop raunara). Za
koritenje infracrvene veze potrebno je na raunalu imati IR port.
Infracrvena veza (IrDA)
Standard za beinu komunikaciju na malim udaljenostima koji
omoguava povezivanje razliitih tipova ureaja (raunar, tampa,
mobilni telefon). Omoguava domet od 10 metara i brzinu prenosa
od 1 Mbit/s. Bluetooth tehnologijom povezivanje se ostvaruje radio
valovima, pa ureaji ne trebaju biti optiki vidljivi.
Bluetooth ureaji:
bazna stanica - aktivni mreni uredaj koji omoguava Bluetooth
komunikaciju sa svim ureajima u njegovom dometu (oko 100 m)
USB adapteri
Raunar sa ugraenim Bluetooth komunikacijskim ipom
PDA (runi) raunari
Bluetooth
WLAN omoguava beino spajanje raunara radi razmjene datoteke ili zajednikog
koritenja raunarske opreme. Moe se izgraditi kao:
peer to peer mrea (ine je raunari opremljeni beinim mrenim karticama, osim
mrenih kartica nije potrebna nikakava druga oprema)
infrastrukturna mrea (sadri baznu stanicu - Access point, koja predstavlja
koncentrator na koji se spajaju svi ostali raunari. Bazna stanica moe se spojiti na
klasinu ianu mreu ime je omogueno da raunari sa beinim karticama
pristupaju raunarima u klasinoj mrei.
Ureaji za WLAN:
beina mrena kartica, moe biti izvedena kao:
- PC Card WLAN kartica (koristi se kod prenosnih raunara
Interna - PCI kartica - za stone raunare)
- USB pristupni ureaj (kartica u kuitu koje se na raunar spaja preko
USB prlkljuka)
bazna stanica (access point) - spaja se na postojeu mrenu strukturu preko RJ-45
konektora i ponaa se kao beini koncentrator
(predstavlja most izmeu beinog dijela mree i
klasine Ethernet mree).
WLAN
T O P O L O G I J A
MRENA ARHITEKTURA
Kao to postoji nekoliko razliitih naina na koje se moe izvesti postavljanje
kablova, postoje razliiti oblici koji moe poprimiti mrea raunara. Ti oblici
mree su poznati kao mrena arhitektura ili topologija, a odreene su fizikim
rasporedom raunara, kablova i drugih elemenata mree.
Definicija
Fizika topologija, koja opisuje kako su fizike komponente mree spojene i
Logika topologija, koja opisuje nain protoka podataka.
Topologija moe biti:
Od izabrane topologije zavise:
vrsta potrebne opreme za mreu,
tehnike mogunosti opreme,
rast mree,
nain upravljanja mreom.
U svakoj od topologija mogu se koristiti podjednako parini, koaksijalni i
optiki kablovi. U beinim mreama raunari su povezani bez upotrebe
kablova. U ovoj tehnologiji vano je voditi rauna o logikoj topologiji.
Zvezda je jedan od najstarijih oblika mrene topologije koja koristi
jednak pristup slanju i primanju poruka kao i telefonski sistem. Posebna
prednost zvezdaste topologije je u tome to rukovodilac mree moe
nekim vorovima dodijeliti vii status nego ostalim. U ovom sluaju
centralni kompjuter prvo ispituje da li postoje signali koji dolaze od
ranijih mjesta vieg prioriteta, a onda provjerava signale ostalih radnih
stanica. Zvezdasta arhitektura olakava centralizovanu dijagnostiku svih
funkcija mree.
Topologija - zvezda (star)
Topologija viestruke zvijezde sastoji se od nekoliko kompjutera jedne
zvijezde, gdje prestanak jedne stanice ne znai prestanak rada cijele mree,
nego radne stanice koje su u zvijezdi u kvaru nee raditi u mrenom reimu.
Topologija - viestruka zvezda (clustered star)
Magistrala podsjea na put kojim se kreu podaci. Kod ove topologije je
jednostavno dodavati nove radne stanice, ali je teko odravati sigurnost rada
u mrei. U mnogim mreama radne stanice prije nego same poalju poruku,
prvo provjeravaju da li putem dolazi neka poruka. Budui da sve radne stanice
dijele magistralu, sve poruke prolaze kroz sve ostale radne stanice dok ne
stignu do odredita. Svaka radna stanica provjerava adresu sadranu u poruci
koja bi provjerila da li odgovara njezinoj vlastitoj adresi. Za razliku od
zvjezdaste topologije, kod koje deseci kablova nakupljenih pored sredinjeg
raunara mogu prouzroiti ozbiljne probleme, postavljanje je kablova
sabirnike mree, jednostavno. Od svih vanijih mrenih topologija, magistrala
zahtijeva najmanju koliinu kabla. Mnogi jeftiniji LAN-ovi koriste arhitekturu
magistrale i parine kablove.
Magistrala (bus)
Dodatnu prednost topologija magistrale predstavlja injenica da je ispadanja
jedne radne stanice iz pogona ne dovodi do prestanka rada ostatka mree.
Ethernet je primjer mree koja koristi navedeni pristup izgradnji mree. Jedan
od nedostataka u tome je to mora postojati najmanja dozvoljena udaljenost
izmeu kablovskih odvojaka koji povezuju radne stanice na magistralu kako bi
se izbjegla interferencija signala. Takoer administrator sistema ne moe na
jednostavan nain provesti analizu cijele mree. Konano, ova arhitektura ne
posjeduje obiljeje sigurnosti rada u mrei koja su svojstvena zvjezdanoj
tehnologiji. Kako se poruke sa svih radnih stanica alju jednom zajednikom
podatkovnom prometnicom, neovlateni korisnik moe naruiti sigurnost rada u
mrei. Od svih topologija, magistrala zahtjeva najmanju koliinu kablova.
Topologija magistrala
Prstenasta topologija kombinuje prednosti zvjezdaste i sabirnike topologije. Radna stanica
preuzima ulogu nadziranja svih mrenih funkcija. Jedna od najvanijih stvari vezanih u
prstenastoj topologiji je obvezatnost jednakog pristupa mrei za radne stanice. Na LAN-u s
topologijom prstenaste mree s tokenom (token ring network) radna stanica koja alje
podatke, alje skup podataka poznat kao token, koji se prostire kroz mreu. Prstenasta
topologija sastoji se od nekoliko vorova meusobno povezanih u obliku kruga. Poruke se
kreu od vora do vora i to u samo jednom smijeru. Prstenasta topologija omoguava
provjeru prijema poruke. Kad vor primi poruku koja mu je namijenjena on kopira poruku u
radnu memoriju i alje je na trag poiljaocu, zajedno sa zastavicom koja oznaava prijem
poruke. Jedna od najvanijih stvari vezanih uz prstenastu toplogiju jest neophodnost
jednakog pristupa mrei za sve radne stanice. Na LAN-u s topologijom prstenaste mree s
tokenom radna stanica koja odailje podatke alje skup podataka poznat kao token, koji se
prostire kroz mreu. Token izmeu ostalog sadri adresu poiljaoca i adresu vora, kojem je
poruka namijenjena. Kad radna stanica, koja primi podatke naini kopiju poruke u radnoj
memoriji, vraa token radnoj stanici koja ga je poslala, a ova zatim alje token sljedeoj
stanici u prstenu. Ako ta stanica nema podataka za slanje, prosljeuje token sljedeoj stanici i
tako redom. Za potrebe administriranja sistema jednoj radnoj stanici dodijeljena je funkcija
nadzornog vora mree. Nadzorni se vor brine o svim dijagnostikim funkcijama. Prstenasta
topologija posjeduje mnoge prednosti. Ako nadzorni vor ispadne iz pogona mrea ostaje
aktivna jer je mogue drugoj radnoj stanici dodijeliti funkciju nadzora. Pomou posebnog
softvera mrea moe podnijeti ispadanje iz pogona nekoliko radnih stanica i to tako da ih
jednostavno zaobie u radu.
Prstenasta (ring) topologija
Prstenaste mree mogu se meusobno povezati pomou mostova koji
preusmjeravaju podatke s jednog prstena na drugi. Iznimno je teko dodati
novu radnu stanicu u ve postojeu prstenastu mreu u funkciji. U sluaju
dodavanja nove stanice za vrijeme spajanja kablova na mreu, rad se cijele
mree mora obustaviti. Meutim, danas za to postoji jednostavno rjeenje,
veina se prstenastih mrea izvodi pomou povezivaa, koji se nazivaju
ureajima za oienje. Oni omoguavaju administratoru mree dodavanje
novih radnih stanica ili uklanjanje postojeih jednostavnim povezivanjem
stanica na odreene ureaje za oienje odnosno otpajanjem stanica s tih
ureaja. Na taj nain mrea ostaje u neprekinutom radu.
Topologija prsten
Razvijeni su u posljednjih nekoliko godina u velikom broju. Ako je raunar
aplikacijski softver, mreni softver i kablove proizveo je isti proizvoa, tada
nee biti velikih problema u uklapanju navedenih komponenata u zajedniki
rad. U sluaju koritenja kabla s uvijenim paricama mogue je meusobno
povezati dva raunara upotrebe koncentratora. Potrebno je napraviti posebni
kabal u kojem se parice za slanje (TD) na jednoj strani kabla spajaju na parice
za primanje podataka (RD) na drugom kraju kabla i obrnuto. No, elimo li u
takvu mreu dodati i tree raunalo, u tom sluaju se mora nabaviti i
koncentrator (hub).
Stvarnost je danas drugaija. Najee mreni softver jednog proizvoaa
LAN-ova nee raditi na mrei koju je proizvela tvrtka, kao i aplikacije, a i
ponekad kablovi moraju biti odabrani za tano odreeni LAN. Neke od vodeih
organizacija na tom polju razvile su protokole ili pravila namijenjene
usklaenosti mrenog hardvera i softvera razliitih proizvonaa. Menunarodna
organizacija za standardizaciju (International Standards Organization ISO)
razvila je standarde za menusobnu povezanost otvorenih sistema (Open
System Interconnection OSI).
Mreni standardi
Sastoji se od sedam slojeva specifikacija koje opisuju na koji nain treba
upravljati podacima za vrijeme razliitih faza njihovih prijenosa. Svaki sloj
prua usluge sloju koji se nalazi neposredno iznad njega. OSI model
dodjeljuje sedam razliitih slojeva sloenim procedurama za prijenos
podataka mreom raunara:
Fiziki sloj
Sloj podatkovne veze
Mreni sloj
Prijenosni sloj
Sloj sesije
Sloj predstavljanja
Aplikacioni sloj
OSI model
Prvi sloj standarda, fiziki sloj, predstavlja skup pravila koja se odnose na
koritenje hardvera u prijenosu podataka. U ovom sloju se odreuju koriteni
naponi, vremenski intervali u prijenosu podataka, kao i pravila za uspostavu
poetne komunikacijske veze na razini protokola rukovanja. Fiziki sloj
odreuje da li se bitovi alju dvosmijernim prijenosom ili istovremenim
dvosmijernim prijenosom. Od ostalih opisa hardvera, fiziki sloj obuhvata i
opis povezivaa i suelja prema prijenosnim medijima. U ovom sloju OSI model
bavi se elektrinim karakteristikama signala .
Na ovom sloju ne razmatramo vie pojedinane bitove ve podatkovne okvire.
To su skupovi podataka koji sadre podatke, kao i upravljaku informaciju. Sloj
povezivanja podataka dodaje zastavice kako bi naznaio poetak i kraj okvira.
Standardi ovog sloja obavljaju provjeru okvira s obzirom na mogue greke.
Nakon provjere greaka, raunar koji je primio podatke alje potvrdu o
ispravnom ili neispravnom prijemu podataka raunaru koje ih je poslao.
Sloj povezivanja podataka
Fiziki sloj
Prijenosni sloj OSI modela obavlja mnoge funkcije, ukljuujui i nekoliko
razina prepoznavanja greaka i ponovne uspostave rada nakon ispadanja iz
sistema. Na najvioj razini prijenosni sloj moe otkriti greke, ako su pristigli
krivim redosljkedom, presloiti u ispravan poredak. Ovaj sloj takoer
multipleksira nekoliko poruka na jedan komunikacijski krug, te nakon toga
ispisuje zaglavlje kako bi naznaio koja poruka pripada kojem krugu.
Prijenosni sloj takoer regulie tok informacije nadziranja protoka poruka.
Sloj sesije kao sloj kojem je osnovni zadatak upravljanje mreom. Ovaj sloj
posjeduje mogunost raskida sesije te nadzire ispravan zavretak sesije.
Korisnik izravno komunicira s ovim slojem. Sloj sesije moe provjeriti lozinku
korisnika prilikom njezina unosa, te moe omoguiti korisniku prebaciavnje iz
dvosmjernog naina prijenosa u istovremeni dvosmjerni nain rada. Ovaj sloj
moe odrediti ko komunicira koliko esto i koliko dugo. On nadzire prijenos
podataka pa ak sudjeluje u ponovnoj uspostavi rada sistema nakon
ispadanja. Naposljetku sloj sesije moe nadzirati koritenje sistema i kreirati
informaciju o trokovima koje su napravili pojedini korisnici mree.
Sloj sesije
Prijenosni sloj
Mreni sloj brine se o komutiranju skupova podataka. On uspostavlja prividni krug
namijenjen prijenosu podataka. Na mjestu slanja, mreni sloj smijeta poruke koje s
prijenosnog sloja dolaze u skupove podataka kako bi ih dva nia sloja mogla prenijeti.
Na mjestu prijema , mreni sloj ponovno iz primljenog skupa podataka formira poruku
koju alje prijenosnom sloju. Da bi se shvatila upotreba skupa podataka, potrebno je
pogledati industrijski standard X.25 koji sadri tri sloja to odgovaraju trima najniim
slojevima OSI modela. Odreuje pravila prema kojima se skupovi podataka alju u
javnu mreu za prenos podataka. Tri sloja odrenena standardom X.25 odgovaraju
prvim trima slojevima OSI modela.
Prva tri sloja X.25 (fiziki sloj, sloj okvira i sloj skupova podataka) odgovaraju prvim
trima slojevima OSI modela (fiz. sloj, sloj povezivanja podataka i mreni sloj):
fiziki sloj (Physical Layer) standarda X.25 odgovara fizikom sloju OSI modela .
sloj okvira (Frame Layer) standarda X.25 odgovara sloju povezivanja podataka OSI modela,
u sloju skupova podataka (Packet Layer) podaci poprimaju oblik skupa podataka.
Mreni sloj
Aplikacijski sloj upravlja porukama, udaljenim prijavama korisnika za
rad na kompjuteru, te se brine o statistici upravljanja mreom.
Sloj predstavljanja obezbjeuje sigurnost rada mree, prenos datoteka
i funkcije formatiranja podataka.
Aplikacijski sloj
Sloj predstavljanja
Internet omoguuje da se pristupi podacima koji se nalaze bilo gdje na svijetu.
Da bi Internet funkcionisao moraju postojati raunari (serveri) koji su
neprekidno ukljueni i otvoreni za pristup svim korisnicima Interneta. Internet
je nastao 1968. godine pod nazivom ARPAnet , i tada je povezivao samo
Ministarstvo odbrane SAD sa etiri amerika univerziteta. Ethernet (danas
najee koritena mrea) je izumljen u Xerox Palo Alto Research Center u 70-
im godinama. Izumio ga je dr. Robert M. Metcalfe sa ciljem da podri rad ureda
budunosti, a to je ukljuivalo i izradu jedne od prvih osobnih radnih stranica
Xerox Alto. Prvi Ethernet sistem radio je na otprilike 3Mbps I bio je poznat kao
pokusni Ethernet. Formalne specifikacije za Ethernet je 80-tih objavio
konzorcij DEC Intel Xerox DIX. Ovaj pokuaj ukljuio je pokusni Ethernet u
otvoreni, produktivni i kvalitetni sistem koji radi na brzini 10Mbps. Ethernet
standard je prvi put objavljen 1985. s formalnim nazivom IEEE 802.3 Carrier
Sense Multiple Access with Collision Detection (CSMA/CD) Access Method and
Physical Layer Specifications to bi otprilike znailo viestruki pristup
provjerom nositelja signala metodom pristupa detekcije sukoba.
I N T E R N E T
SVJETSKA MREA - MREA SVIH MREA
Ethernet sistem se sastoji od tri osnovna elementa:
fizikog medija koritenog za prenos signala izmeu raunara,
skupa pravila za kontrolu pristupa mediju ugraenih u svako Ethernet suelje, a
koja doputaju skupini raunara pravilnu raspodjelu pristupa dijeljenom Ethernet
kanalu,
Ethernet paketa koji se sastoji od standardiziranog skupa bitova iskoritenih za
prenos podataka.
Svaki raunar opremljen Ethernetom radi neovisno od
svih drugih stanica u mrei: ne postoji centralni
nadglednik sistema (internet je decentralizovan u svakom
pogledu, to znai da nema ni institucije koja upravlja
Internetom, niti postoji neki centar u koji bi se prikupljali
svi podaci. Podaci su rasporeeni po serverima irom
svijeta). Sve stranice prikljuene na Ethernet spojene su
pomou zajednikog signalnog sistema koji nazivamo
medij. Ethernet signali alju se serijski, bit po bit, preko
medija do svake prikljuene stranice. Da bi poslala
podatke, svaka stranica najprije provjerava medij, a kad
ustanovi da je slobodan, alje podatke u obliku Ethernet
okvira ili paketa. Svaki server na Internetu ima svoju
jedinstvenu IP adresu, koja se sastoji od etiri broja,
npr: 129.36.113.6.
Analogni modem
Kablovski modem
DSL
Fiksni beini servisi
Satelitski servisi
ISDN
Iznajmljene linije
Naini pristupa internetu:
Re modem (potie od MOdulator/DEModulator) u osnovi oznaava
ureaj koji pretvara digitalne podatke koje koristi raunar u analogne
signale pogodne za prenos kroz telefonsku liniju, a kada stignu na
odredite, analogne signale ponovo pretvara u digitalne podatke. Da bi se
modemi koji pretvaraju analogne i digitalne signale razlikovali od drugih
vrsta ureaja za pristup,modemi se esto nazivaju analognim modemima.
Modem je postala uobiajena re ak i kod neiskusnih korisnika raunara,
tako da se njome esto oznaavaju ureaji koji, strogo uzevi, uopte
nisu modemi. Ureaji koji povezuju raunar sa irokopojasnim reenjima
kao to su ISDN, kablovski modemi, DirecWAYi DSL, obino se nazivaju
modemima, a nijedan od tih ureaja ne pretvara digitalne podatke u
analogne signale. Modemima se nazivaju zato to lie na standardni
modem i povezuju raunar sa Internetom ili drugom mreom.
Analogni modem
Nekada se smatralo da brzina od 33600 b/s predstavlja apsolutnu granicu
brzine za asinhrone modeme. Meutim proizvoai modema od 1996.godine
su poeli da prave modeme koji omoguavaju brzine do 56000 bps. Takozvani
56K ili 56 Kb/s modemi su danas opte prisutni, iako se nain probijanja
granice od 33,6 Kb/s, mijenjao nekoliko puta. Veza sa 56 Kb/s omoguava
slanje podataka standardnom modemskom brzinom, ali omoguava skoro dva
puta bri prijem podataka, u zavisnosti od stanja linija.
Za koritenje Interneta potrebno je imati PC opremljen modemom, telefonsku
liniju, softver za pretraivanje i otvoren korisniki raun kod nekog Internet
Provider-a . Osim adresiranja raunara na Internetu pomou brojeva serveri
imaju i imena koja se lake pamte. Ime raunara se sastoji od vie dijelova ,
menusobno razdvojenih takama, npr. UTIC.NET.BA. Zadnja dva slova
predstavljaju oznaku drave (BA za BiH), NET predstavlja naziv mree ili
organizacije u kojoj se server nalazi, a prva rije u imenu je naziv servera. Naziv
organizacije i oznaka drave ine Domain (ita se domen). Osim dravnih
domena (US za Ameriku, UK Velika Britanija...) postoje i komercijalni domeni
(COM), domeni organizacija (ORG), akademski domeni (EDU)... Kako
Internetom podaci putuju pomou IP adresa, a ne pomou naziva domena na
Internetu postoje DNS (Domain Name System) serveri. DNS je baza podataka u
kojoj se nalaze IP adrese i domeni svih raunara na Internetu. Internet
sainjavaju razliiti servisi, od kojih je danas najraireniji World Wide Web.
Web se sastoji od velikog broja razliitih lokacija (sites), koje kreiraju pojedinci
i organizacije irom svijeta. Web se moe uporediti s ogromnom bibliotekom.
Lokacije na Web-u su kao knjige, a Web stranice (pages) su poput listova tih
knjiga . Web sadri najrazliitije informacije, od cijena dionica na berzama do
ponuda za zaposlenje, od sportskih rezultata do najnovijih vijesti...
Koritenje interneta
Za koritenje Weba je potrebna veza sa Internetom, te Web
browser. Web browser je posebna vrsta softvera koji se
koristi za pregled Web lokacija. Da bi se Web browser mogao
koristiti, potrebno je prvo uspostaviti vezu a tek onda
pokrenuti browser. Za uspostavljanje veze koristi se
Dial Up Networking (Start, Programs, Accessories). Ako
se veza uspostavlja preko direktne telefonske linije, moe se
koristiti posebno polje za pozivni znak za grad, dravu, a ako
se koristi linija preko lokalne telefonske centrale ili
sekretarske garniture, treba iskljuiti opciju Use Country
Code and Area Code a u polje Telephone Number upisati
kompletan broj telefona, sa brojem koji se bira za pristup
vanjskim linijama, pozivnim znakom.
Internet aplikacioni servisi
Sa strane korisnika, najpoznatiji Internet servisi su:
World Wide Web
Elektronska pota (e-mail)
Prenos podataka (file transfer)
Daljinsko prijavljivanje (remote login)
World Wide Web
Internet aplikacioni servis koji omoguuje korisnicima da
prenose dokumente koji sadre tekst i grafiku i da prate
hipermedijalne veze od jednog do drugog dokumenta.
Baziran je na aplikacionom protokolu HTTP
(Hypertext Transfer Protocol).
Datoteke koje se prenose napisane su upotrebom HTML
(Hypertext Markup Language).
Dodata su i razna poirenja, npr. scriptjezici, veze sa bazama
podataka, multimedija, web servisi, itd. Procenjuje se da
saobraaj web-a ini 80% saobraaja na Internetu.
E-mail
Najee koriteni servis na Internetu, pored World Wide Weba, je
E-mail (elektronska pota). To je sistem razmjene poruka sa
sljedeim osobinama:
Poruke putuju jako brzo; prenos prosjene poruke traje samo
par sekundi.
Da biste poslali nekome poruku, trebate znati samo njegovu e-mail
adresu.
Poruke mogu da sadre text, slike, brojeve, zvuk, odnosno sve
vrste podataka koje raunar moe da pohrani.
Jedna ili vie poruka mogu se pripremiti i snimiti i bez
povezivanja na Internet.
Primalac poruke ne mora biti uz raunar kada poruka stigne.
Osnovni elementi svake e-mail poruke su:
Adresa primaoca (To:)
Adrese alternativnih primalaca (Cc:)
Naslov poruke (Subject:)
Tijelo poruke (Body)
Attachment
Potpis (Signature)
Na pristigle poruke se moe odgovoriti naredbom (tipkom) Reply, ime se
automatski kreira nova poruka sa ve definisanom adresom primaoca (to je
poiljalac poruke na koju se odgovara) i naslovom poruke (ispred naslova
poruke na koju se odgovara dodaje se skraenica Re:). Naredbom
(tipkom) Forward se primljena poruka prosljenuje nekom drugom
primaocu. Znai da se mijenja adresa primaoca, ispred naslova se dodaje
skraenica Fwd, a tijelo se ne mijenja. Na vrhu ekrana su tipke za
manipulaciju porukama (Reply za odgovor, Forward za prosljeivanje,
Print za tampanje...). Sa lijeve strane su prikazane mape Inbox,
outbox, Trash. Sa desne strane je spisak pristiglih poruka, u kojem se
vidi ime ili e-mail adresa poiljaoca, te naslov (subject) svake poruke.
Sadraj RAUNARSKE MREE
1. Uvod, istorija i definicija
2. Prednosti
3. Sastav, upravljanje i vrste
4. Meusobno povezivanje mrea
5. LAN mree
6. Komponente LAN mree
7. Beine mree
8. Topologija definicija i vrste
9. Mreni standardi OSI model
10. Internet
11. Analogni modem
12. Koritenje interneta