RESTRUKTUIRANJE

PREDUZEA
Prof. dr. sc. Jusuf Kumali
2
CILJ I METODE RESTRUKTUIRANJA PREDUZEA
U praksi su najpoznatije slijedee metode restruktuiranja:


Fuzija preduzea
Kupovina preduzea
Saniranje preduzea
Razdvajanje preduzea
Poravnanje sa povjeriocima
Likvidacija preduzea
Steaj preduzea
Prodaja dijela preduzea
Stvaranje novih preduzea
Segmentiranje preduzea
Dobrovoljna likvidacija ili prodaja preduzea
Otkup dionica preduzea
Privatizacija preduzea itd.


3
Fuzija preduzea
Motivi fuzije preduzea su:

Bolje koritenje resursa preduzea
Smjenjivanje neefikasnog poslovodstva
Promjena strategije razvoja, itd.

Vab = Va + Vb + sinergizam

Vab = vrijednost preduzea nakon spajanja
Va = vrijednost preduzea A prije spajanja
Vb = vrijednost preduzea B prije spajanja

Na dan fuzije nezavisni procjenjiva procjenjuje vrijednost preduzea koja se
spajaju

Procjena je nuna kako bi se izbjeglo unoenje skrivenih gubitaka u
novoosnovano preduzee

U izvjetaju o procjeni se daje odnos zamjene dionica ili udjela kapitala
postojeih preduzea za dionice ili udjele kapitala novoosnovanog preduzea
4
Odnos zamjene dionica ili udjela
Odnos zamjene dionica i udjela kapitala postojeih preduzea za dionice
ili udjele kapitala novoosnovanog preduzea rjeava se uz pomo:

Bilansnog kursa
Berzanskog kursa
Prinosnog kursa
Prosjenog kursa (bilansni kurs + prinosni kurs / 2)

Bilansni kurs se utvruje na osnovu zakljunog bilansa prema vaeim propisima
o bilansiranju i raunovodstvenim standardima za potrebe fuzije

Bilansni kurs se izraava indeksom dobijenim iz odnosa neto aktive i osnovnog
kapitala
Neto kapital izraava ukupan sopstveni kapital (osnovni kapital, rezervni kapital i
nerasporeeni dobitak)
Utvruje se kao razlika izmeu aktive umanjene za gubitak iskazan na strani
aktive i obveza pri emu se sa obvezama izjednauju dugorona rezervisanja i
pasivna vremenska razgranienja
5
Naprimjer: Ako pretpostavimo da se preduzee A pripaja preduzeu B
a njihovi bilansni podaci za utvrivanje bilansnog kursa su slijedei:
__________________________________________________________
p r e d u z e e
____________________________________ A______________B _____
1. Aktiva 1.000.000 2.000.000
2. Gubitak iskazan na strani aktive 0 0
3. Obveze 400.000 900.000
4. Dugorona rezervisanja 0 100.000
5. Pasivna vremenska razgranienja 0 0
6. Neto aktiva (1 2 3 4 5) 600.000 1.000.000
7. Osnovni kapital 500.000 800.000
__Bilansni kurs______________________120_____________125____

_________________________________________________________________
p r e d u z e e
A B
Odnos razmjene 96 = (120/125) x 100 100 = (125/125) x 100








6
Bilans fuzije
Iz navedenog slijedi da razmjenom dionica preduzea A za dionice preduzea B
osnovni kapital preduzea A se smanjuje na 480.000 KM, a razlika od 20.000 =
(500.000 480.000) se prebacuje u rezervni kapital, pa e struktura sopstvenog
kapitala u bilansu fuzije biti:
__________________________________________________________
1. Osnovni kapital (480.000 + 800.000) = 1.280.000
2. Rezervni kapital (20.000 + 100.000 + 200.000) 320.000
3. Sopstveni kapital (1 + 2) 1.600.000___

Ovim postupkom je postignuto da odnos ukupnog sopstvenog kapitala i osnovnog
sopstvenog kapitala (bilansni kurs) bude isti i kod preduzea A i kod preduzea B. To
se vidi ako se izrauna bilansni kurs poslije prebacivanja 20.000 KM iz osnovnog u
rezervni kapita preduzea.
____________________________________P r e d u z e e__________
A B_______
1. Neto aktiva (sopstveni kapital) 600.000 1.000.000
2. Osnovni kapital 480.000 800.000
Bilansni kurs (1/2) x 100 125 125
3. Rezervni kapital (1 2) 120.000 200.000____


7
Berzanski kurs se utvruje iz odnosa cijena dionica po kojoj dionica
mijenja vlasnika (trina vrijednost dionice)

Berzanski kurs je pod uticajem pekulacija na tritu kapitala pa se ne
preporuuje za utvrivanje razmjene dionica na bazi berzanskog kursa
Prinosni kurs se utvruje iz odnosa prinosne vrijednosti , tanije
procjenjene neto aktive i osnovnog kapitala

Prinosni kurs = Procjenjena neto aktiva x 100 / Osnovni kapital

Naprimjer: Procjenjena neto aktiva preduzea A 660.000 i preduzea B
1.200.000 KM, a osnovni kapital preduzea a iznosi 500.000 a
preduzea B 800.000 KM.

Preduzee A = 660.000 x 100 / 500.000 = 132

Preduzee B = 1.200.000 x 100 / 800.000 = 150
8
Procjenjena vrijednost neto aktive vea je od osnovnog kapitala kod
preduzea A za 32 %, a kod preduzea B za 50 %.

Odnos razmjene je 0,88 : 1 u korist preduzea B, odnosno za 100 dionica
preduzea A dobija se 88 dionica preduzee B

Vlasnici preduzea A dobijaju 440 dionica preduzea B (500 x 0,88 = 440)
Osnovni kapital vlasnika preduzea A se svodi sa 500.000 na 440.000
KM, a razlika od 60.000 KM prenosi se u rezervni kapital
Time je prinosni kurs kod oba preduzea izjednaen:
____________________________________________________
p r e d u z e e
A B
1. Prcjenjena neto aktiva 660.000 1.200.000
2. Osnovni kapital 440.000 800.000
Prinosni kurs (1/2) x 100 150 150
9
U bilansu spajanja u okviru nematerijalnih ulaganja ovdje e se
pojaviti goodwil u iznosu razlike izmeu procjenjene neto aktive i
knjigovodstvene neto aktive, to u naem primjeru iznosi KM
260.000 = ( 660.000 + 1.200.000) (600.000 + 1.000.000).

U strukturi kapitala u bilansu uspjeha ovaj goodwil moe se tretirati kao
premija pa e struktura sopstvenog kapitala u bilansu fuzije biti:

__________________________________________________________
1. Osnovni kapital (440.000 + 800.000) 1.240.000

2. Premija 260.000

3. Rezervni kapital (60.000 + 100.000 + 200.000) 360.000

4. Ukupni sopstveni kapital (1 + 2 + 3) 1.860.000____
10
Prosjeni kurs
___________________________________________________________
P R E D U Z E E__________
A B_________
Bilansni kurs 125 125
Prinosni kurs 132 150
Prosjeni kurs 126 = (120+132)/2 137,5 = (125+150)/2
Odnos razmjene 0,916366 1
Odnosno 92 100_______

Potraivanja i obveze izmeu preduzea koja se spajaju meusobno
se prebijaju i ne unose u bilans fuzije

Bilans fuzije se sainjava na principu konsolidovanog bilansa

Fuzijom dva ili vie preduzea uvijek nastaje jedno preduzee

Preduzee ne moe sebi dugovati niti samo od sebe potraivati

11
Saniranje preduzea
Naini saniranja

Ekonomsko saniranje, tj. saniranje u irem smislu i
Finansijsko saniranje, tj. saniranje u uem smislu

Ekonomsko saniranje obuhvata sve mjere koje doprinose otkrivanju i
otklanjanju uzroka gubitka
Ponovno uspostavljanje finansijske ravnotee, platene sposobnosti,
zadovoljavajue ekonomnosti i rentabilnosti

Finansijsko saniranje usmjereno je na otpis gubitka i uspostavljanje
finansijske ravnotee, a postie se:

Putem smanjenja kapitala
Dopune imovine
Poveanja kapitala
Promjene strukture aktive i
Promjene strukture pasive
12
Ispitivanje mogunosti izlaska iz zone gubitka
______________________________________________________________
1. Prihod od prodaje 25.980.000
2. Varijabilni rashodi 15.321.000
3. Mara pokria (1 2) 10.659.000
4. Na teret mare pokria 26.343.000
4.1. Fiksni i preteno fiksni rashodi 18.297.000
4.2. Neto rashodi finansiranja 8.046.000
5. Koeficjent mare pokria (3/1) 0,4103__
6. Potreban obim proizvodnje i prodaje za ostvarenje neutralnog
finansijskog (redovnog) rezultata (4/5) 64.024.000_
7. Potreban procenat poveanja obima proizvodnje i prodaje za
ostvarenje neutralnog finansijskog rezultata redovne aktivnosti sa ne 147,13 %
promjenjenim paritetom prodajnih i nabavnih cijena [(61)/1 x 100]__________
8. Potreban procenat poveanja prodajnih cijena za ostvarenje
neutralnog finansijskog rezultata redovne aktivnosti sa ostvarenim 60,37 %
fizikim obimom proizvodnje i prodaje [(4 3) / 1 x 100]________________




13
Naini finansijskog saniranja
Saniranje putem smanjenja kapitala se temelji na otpisu gubitka na
teret kapitala ime se kapital smanjuje.

O saniranju putem dopune imovine se radi kada vlasnici kapitala
odlue da radi otpisa gubitka uplate linu gotovinu radi otpisa gubitka.

Saniranje putem poveanja kapitila je u sluaju kad vlasnici preduzea
odlue da putem prodaje novih udjela poveaju sopstveni kapital, tj.
izvre dokapitalizaciju i tako uspostavi finansijsku ravnoteu.

Saniranje putem prestruktuiranja aktive se vri smanjenjem stalne
imovine bilo prodajom dijela osnovnih sredstava koja ne uslovljavaju
funkcionisanje preduzea kao cjeline, bilo prodajom dijela dugoronih
finansijskih plasmana (prodaja kupljenih dionica ili uloga u druga
preduzea) i poveanjem gotovine na osnovu prodaje.

Saniranje prestruktuiranjem pasive imamo ako se kratkorone obveze
konvertuju bilo u kapital (udjele ili dionice), bilo u dugorone obveze.

14
Razdvajanje preduzea
Kad se drutvo lica rastura, tj. nestaje
Razdvajanje sa jednim ortakom koji istupa iz preduzea, pri emu preduzee i
dalje opstaje sa ortacima koji se ne izdvajaju

Tada se radi o namirenju ortaka koji istupa
To je istupanje jednog ortaka iz ortakog drutva ili istupanje jednog komanditora
iz komanditnog drutva (drutvo lica)

Prilikom razortaenja lana drutva koji istupa:

Vraaju se stvari koje je dao na koritenje drutvu
Naplauje se u novcu iznos koji bi primio po obraunu ako bi drutvo prestalo da
postoji u vrijeme njegovog izlaska

Procjena vrijednosti preduzea u sluaju razortaenja moe da bude po:

1. Knjigovodstvenoj vrijednosti
2. Imovinskoj vrijednosti
3. Prinosnoj vrijednost i
4. Srednjoj vrijednosti


15
Poravnanje sa povjeriocima
Nemogunost plaanja obveza ili je preduzee postalo insolventno

Poravnanje ima za cilj da se preduzee sanira i tako obezbjedi opstanak

Dobrovoljno poravnanje van suda (van sudsko poravnanje)

Prinudno poravnanje pred sudom, ako ponueno poravnanje prihvate povjerioci
ija potraivanja u ukupnim potraivanjima od dunika ine preko 50 %

Poravnanje se odnosi i na povjerioce koji ga nisu prihvatili

Prinudno poravnanje vodi vijee trojice sudija

Vijee sudija moe da imenuje upravnika prinudnog poravnanja

Postupak za prinudno poravnanje propisuje nacionalno zakonodavstvo

Postupak za prinudno poravnanje pokree dunik ili povjerilac uz saglasnost
dunika

16
Otvaranje postupka prinudnog poravnanja
Vijee prinudnog poravnanja otvara postupak ako ocijeni da su ispunjeni uslovi
za prinudno poravnanje
Izdaje se oglas kojim se povjerioci pozivaju da pristupe prinudnom poravnanju
i odreuje predujam koji predlaga mora poloiti za pokrie prinudnog
poravnanja. Oglas sadri:

Ime suda pred kojim se vodi prinudno poravnanje
Ime dunika

Naznaka rjeenja kojim je prinudno poravnanje odobreno
Poziv povjeriocima da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa prijave
svoja potraivanja

Mjesto i datum odravanja roita prinudnog poravnanja sadrina ponude
prinudnog poravnanja

Poslije roita slijedi odobrenje prinudnog poravnanja

Potom se sainjava bilans poravnanja
17
Likvidacija preduzea

Ona je ustvari prestanak postojanja preduzea kao pravnog lica, tj.
gaenje preduzea i njegovo brisanje iz sudskog registra

U slijedeim sluajevima preduzee prestaje putem likvidacije:

Ako je preduzeu izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti

Ako prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje registrovane
djelatnosti

Ako je isteklo vrijeme za koje je preduzee osnovano

Ako skuptina preduzea ili vlasnici preduzea odlue da se
preduzee likvidira

Ako se pravosnanom sudskom odlukom utvrdi nitavost upisa u
sudski registar
18
Postupak likvidacije drutva lica
Danom donoenja odluke o likvidaciji imenuje se likvidator koji upravlja
preduzeem u likvidaciji
Dunost likvidatora obavlja jedan ili svi ortaci, ali likvidatora moe da
imenuje i sud
Predmeti dati na koritenje se vraaju vlasnicima, jer nisu predmet
likvidacije
Prijava likvidacije preduzea i deponovanje potpisa likvidatora vri se
kod registracionog suda

Za ortako drutvo koje je u likvidaciji upisuje se oznaka u likvidaciji,
to djeluje upozoravajue na budue povjerioce
Likvidator sainjava: poetni likvidacioni bilans, zakljuni likvidacioni bilans, a po
potrebi i meubilanse ako likvidacija traje due od jedne godine
Prvo se izmiruju obveze prema povjeriocima, zatim se isplauju trokovi
likvidacije i naknada likvidatoru, a zatim se vri dioba imovine na vlasnike
srazmjerno njihovim udjelima
Ako povjerilac ne moe da naplati svoja potraivanja iz imovine drutva lica to
potraivanje isplauju ortaci odnosno komplementari iz line imovine
Ako povjerilac ne moe da naplati svoja potraivanja iz imovine drutva kapitala,
tada se umjesto likvidacije provodi steaj.
19
Postupak likvidacije drutva kapitala
Odluku o likvidaciji drutva kapitala moe donijeti skuptina drutva kapitala i
sud
Skuptina drutva kapitala donosi odluku o likvidaciji u sluajevima:

Ako je izreena mjera zabrane obavljanja registrovane djelatnosti

Ako prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje registrovane djelatnosti

Ako je isteklo vrijemeza koje je drutvo kapitala osnovano i

Ako skuptina drutva kapitala iz ma kojih razloga odlui da se D.K. likvidira

Sud donosi odluku o likvidaciji drutva kapitala u slijedeim sluajevima:

Ako se broj dioniara i vlasnika udjela svede na jednog u sluaju kada je bio
objavljen javni poziv za upis dionica i udjela, to znai da jednopersonalno DD i
DOO moe da postoji samo ako nije bilo javnog poziva za upis dionica i udjela i

Ako se pravosnanom sudskom odlukom utvrdi nitavost upisa u sud. reg.
20
Odlukom o likvidaciji:
Imenuje se jedan ili vie likvidatora

Pozivaju se povjerioci da prijave svoja potraivanja u roku od 30 dana od dana
objavljivanja odluke
Pozivaju se vlasnici dionica koje glase na donosioca da deponuju svoje dionice ili
potvrde kod likvidatora u roku od 30 dana od dana objavljivanja odluke
Odluka o likvidaciji objavljuje se u slubenom listu i upisuje u sudski registar

Poetni i zakljuni bilans sainjava likvidator (meubilans po potrebi)

Likvidator podnosi zakljuni bilans i izvjetaj o postupku likvidacije, kao i
prijedlog odluke o podjeli ostatka imovine na vlasnike

Likvidator podnosi izvjetaj organu koji je donio odluku o likvidaciji

Iz ostatka likvidacione mase DD prvo se isplauju prioritetne dionice, a zatim
obine dionice, u srazmjeri sa nominalnom vrijednosti dionica
Kod DOO prvo se isplauju dopunske uplate udjela, a potom se ostatak dijeli na
vlasnike udjela
Zavretak likvidacije drutva kapitala se upisuje u sudski registar, ime se
drutvo brie iz registra
21
Steaj preduzea
Steaj je prinudno likvidiranje preduzea, odnosno prinudno ukidanje ,
rasturanje preduzea i njegovo nestajanje kao pravnog lica

Steaj se provodi zbog poremeene finansijske ravnotee ili zbog
insolventnosti

U naelu steajni postupak se provodi nad dunikom koji je trajnije
nesposoban za plaanje

Steaj preduzea moe da traje i vie godina, a taj proces se odvija u
okviru redovnog suda

Organi sprovoenja steajnog postupka su:

1. Steajno vijee
2. Steajni sudija i
3. Steajni upravnik
4. (Moe da bude formiran i odbor povjerilaca kao savjetodavni organ)
22
Nadlenost steajnog vijea

Odluuje o pokretanju postupka za utvrivanje postoje li uslovi za
steaj i sprovodi taj postupak

Odluuje o otvaranju steajnog postupka

Odreuje poslove preduzea koji su zapoeti a nisu zavreni prije
steaja koji e se zavriti u toku steajnog postupka

Odobrava predraun trokova steajnog postupka i odreuje nagradu
steajnom upravniku

Imenuje steajnog upravnika

Odobrava projekat za glavnu diobu steajne mase i donosi rjeenje o
izvrenoj diobi steajne mase i

Donosi rjeenje o zakljuku steajnog postupka
23
Steajni upravnik vri prava i dunosti organa
upravljanja dunika u steaju, a njegove dunosti su:
Da aurira knjigovodstvo do dana otvaranja steaja

Da uz saglasnost sa steajnim sudijom sastavi predraun trokova
steajnog postupka i da ga dostavi steajnom vijeu
Da imenuje komisije za inventure

Da saini poetni steajni bilans

Da se stara o okonanju zapoetih a nezavrenih poslova dunika kao i
poslova neophodnih za smanjenje teta nad imovinom dunika
Da se stara o naplati potraivanja dunika

Da unovi stvari koje ulaze u steajnu masu
Da sastavi nacrt za glavnu diobu steajne mase i nacrt zakljunog
bilansa uz saglasnost sa steajnim sudijom i
Da sastavi nacrt odluke o naknadnoj diobi
24
Odbor povjerilaca obavlja slijedee poslove:

Razmatra izvjetaj steajnog upravnika o toku steajnog postupka i
stanja steajne mase

Ima pravo da pogleda poslovne knjige i dokumente koje je preuzeo
steajni upravnik

Ima pravo prigovora na rad steajnog upravnika steajnom sudiji i na
rad steajnog sudije steajnom vijeu

Moe predloiti smjenjivanje steajnog upravnika i imenovanje novog

Daje miljenje steajnom vijeu o unovenju imovine dunika i

Daje miljenje steajnom sudiji o priznavanju opravdanih manjkova
utvrenih inventurom
25
Pokretanje steajnog postupka
Steajni postupak mogu pokrenuti povjerioci ili sam dunik

Predhodni postupak:

Na temelju prijedloga o otvaranju steajnog postupka steajno vijee donosi
rjeenje o pokretanju prethodnog postupka za utvrivanje zakonskih uslova za
otvaranje steajnog postupka

Na roitu u predhodnom postupku su mogua tri rjeenja i to:

Da tree lice da izjavu o preuzimanju duga i ako steajno vijee prihvati tu
ponudu prethodni postupak steaja se obustavlja

Da se doe do zakljuka da je mogue prinudno poravnanje, tada steajno vijee
odreuje rok duniku da podnese prijedlog za prinudno poravnanje ime se
obustavlja prethodni postupak za pokretanje steaja

Imenuje se vjetak koji e zajedno sa steajnim sudijom ispitati ekonomsko-
finansijsko stanje dunika osim ako nisu ispunjeni uslovi za otvoranje steajnog
postupka bez tog ispitivanja


26
Otvoranje steajnog postupka

Na osnovu miljenja steajnog sudije i miljenja vjetaka o ekonomsko-
finansiskoj situaciji dunika, na roitu u kome uestvuje predlaga,
dunik i organizacija koja vodi poslove platnog prometa odluuje se o
pokretanju steajnog postupka


Steajno vijee donosi rjeenje o otvoranju steajnog postupka


O otvoranju steajnog postupka objavljuje se oglas u slubenom
glasniku i na oglasnoj tabli suda


Povjerioci se pozivaju da svoja potraivanja prijave u roku od 60 dana


Otvoranje steajnog postupka upisuje se u sudski registar
27
Pravne posljedice po otvoranje steajnog postupka su:
Sa danom otvoranja steajnog postupka steajni upravnik preuzima upravljanje dunikom

Sa danom otvoranja steajnog postupka prestaje radni odnos zaposlenih kod dunika osim
onih radnika koje zadri steajno vijee

Sa danom otvoranja steajnog postupka vri se inventarisanje i sainjavanje poetnog
steajnog bilansa

Sa danom otvoranja steajnog postupka gase se postojei iro i tekui rauni dunika i
otvoraju novi na koje se prenose novana sredstva

U firmi dunika dodaje se oznaka u steaju

Danom otvoranja steaja sve obveze dunika smatraju se dospjelim, a ne dospjela novana
potraivanja dunika unose se u steajnu masu

U steajnom postupku dozvoljeno je prebijanje potraivanja povjerilaca sa protiv
potraivanjima dunika

Otvoreni steajni postupak ne utie na prava odvojenog izmirenja iz odreenih stvari,
odnosno iz imovine dunika razlunih prava (zalono pravo) i izlunih prava (roba u
komisionoj prodaji)
U toku steajnog postupka okonavaju se samo oni poslovi koji bi mogli proizvesti tetu na
imovini dunika ako ne bi bili okonani
28
Tok steajnog postupka
Povjerioci dunika u steaju prijavljuju pismeno svoja potraivanja steajnom
vijeu
Konanu odluku o priznavanju ili ne priznavanju prijavljenog potraivanja donosi
steajni upravnik
Unovavanje imovine dunika (javno nadmetanje, prikupljanje ponuda, a rijee
neposrednom pogodbom)
Steajnu masu sainjavaju:

Novana sredstva dunika na dan otvaranja steajnog postupka
Novana sredstva ostvarena prodajom naturalne imovine i
Novana sredstva ostvarena naplatom potraivanja

A. Prvo se isplauju trokovi steajnog postupka

B. Povjerioci steajne mase i zagarantovane zarade kod dunika do dana otvaranja
steajnog postupka, kao i naknade teta za povrede na radu ostvarene kod dunika
prije otvaranja steajnog postupka (povlateni povjerioci)

C. Steajno vijee donosi odluku o zakljuivanju steajnog postupka koji se objavljuje
u slubenom glasniku i upisuje u sudski registar, ime dunik u steaju prestaje da
postoji, a potom se pravi zavrni steajni bilans


Hvala na panji !
29