to je inteligencija i kako pospjeiti njezin razvoj?

Vinja Tadid, Mijana bariid

Inteligencija
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za
uenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja
apstraktnih pojmova, i koritenja znanja za snalaenje u okolini.
Mentalni
proces
pamenje
uenje
zapaanje
Odluivanje
Miljenje
razumijevanje
Inteligencija
Iako se definicije inteligencije razlikuju,
teoretiari se slau da je inteligencija
potencijal, a ne potpuno razvijena
sposobnost. Smatra se da je inteligencija
kombinacija uroenih karakteristika
ivanog sustava i razvojne inteligencije,
oblikovane iskustvom i uenjem.

Inteligencija
Najvedi i najvaniji kriterij koji odreuje sposobnosti jesu testovi inteligencije
1904. godine francuska struna udruga za djeju
psihologiju dobila je zadatak od francuske vlade
osnovati komisiju za obrazovanje intelektualno
ispodprosjene djece i sastaviti test koji de takvu
djecu identificirati.
Francuski psiholog Alfred Binet, tada aktivan u
udruzi, i Theodore Simon sastavili su 1905. godine
SimonBinetov test, koji se smatra prvim testom
inteligencije.
Kao standard testa posluili su im rezultati djece pet
dobnih skupina koje su uitelji smatrali prosjenom.
Test je doivio dvije revizije (1908. i 1911. godine).

Alfred Binet, 1857.- 1911.
Inteligencija
Lewis Terman, 1877.-1956.
Izmeu 1905. i 1916. godine ameriki psiholog Lewis
M. Terman radio je na prijevodu, usavravanju i
prilagodbi SimonBinetova testa, a s obzirom na to da
je tada radio na sveuilitu Stanford, test je nazvan
"StanfordBinet".
Taj se naziv zadrao do danas.
1916. godine Terman je prihvatio ideju njemakog
psihologa Williama Sterna o jedinstvenoj mjeri
inteligencije, rezultatu dijeljenja mentalne dobi s
kronolokom, pomnoenom sa 100, kako bi se izbjegle
decimale. Ta mjera nazvana je kvocijentom inteligencije
(engl. intelligence quotient, skradeno IQ). Ako su
mentalna i kronoloka dob jednake, kvocijent
inteligencije iznosi 100, to dogovorno nazivamo
prosjenom inteligencijom.
Inteligencija
IQ = (mentalna dob / kronoloka dob) 100
Npr.
Ivana ima 5 godina i na testu inteligencije rijeila je sve zadatke za dijete od
6 godina.

IQ = 6/5 X 100
IQ= 120

Ivana ima natprosjenu inteligenciju
Koncept "mentalne dobi" ima smisla u razdoblju kada se intelektualne
sposobnosti jo uvijek razvijaju. Kod testova inteligencije za odrasle pristup je
poneto drukiji.
Inteligencija, okolina i nasljee
Nativisti pripisuju inteligenciju jedino naslijeu (Spearman, Bart), dok
empiristi kau da se inteligencija formira iskljuivo zbog okolinskih utjecaja.



Osiromaena okolina proizvodi nepopravljive tete na razvoj inteligencije..
Neokolinski utjecaji na inteligenciju:

naslijeeno (predvidljiv doprinos roditelja)
uroeno (definirano mutacijama i segregacijama u
genima)
konstitucijonalno (varijabilnost u tjelesnoj grai i
funkcioniranju)
kongenitalno (razvoj u maternici)
Inteligencija, okolina i nasljee
korelacije IQ rezultata

razliita okolina ista okolina

Nesrodnici .00 (0%) .23 (5%)
Brada/sestre .40 (16%) .49 (24%)
Dvojajani blizanci .42 (18%) .53 (28%)
Jednojajani blizanci .75 (56%) .87 (76%)

Inteligencija
Testovi inteligencije

verbalni neverbalni
Testovi snage
inteligencije
Testovi brzine
inteligencije
induvidulani grupni
Metrijske funkcije testova inteligencije (PSOVO):

Pouzdanost u ponovnom pisanju testa inteligencije ispitanici postiu
sline ili iste rezultate.
Standardizacija tono su odreene norme (uvjeti, vrijeme) pisanja i
validacije rezultata.
Objektivnost testovi u potpunosti ovise o ispitaniku, a ne i o ispitivau.
Valjanost test mjeri inteligenciju, a ne neku drugu osobinu (npr.znanje).
Osjetljivost test dobro razlikuje ispitanike s obzirom na njihove osobine.


Inteligencija
Inteligencija
45% populacije ima IQ od 90-110
68% populacije ima IQ od 85-115
1% populacije ima IQ iznad 140
3% populacije ima IQ ispod 70
Inteligencija





























Inteligencija
Howard Gardner, 1943.
Psiholog najpoznatiji po svojoj teoriji viestruke inteligencije
Predstavlja kritiku prema stavu da postoji samo jedna
ljudska inteligencija koja moe biti procijenjena kroz
standardne psihometrijske instrumente.
Gardner, stoga, inteligenciju definira kao sposobnost za
rjesavanje problema i stvaranje proizvoda koji se cijene u
jednom ili vise kulturnih okvira.
Viestruka inteligencija se u poetku sastojala iz sedam
dimenzija inteligencije, u novije vrijeme i devet.
Gardner je potvrdu svojih hipoteza naao u neurofiziolokim
istraivanjima, ali upozorava da u normalnim ivotnim
situacijama ove sposobnosti ne funkcioniraju potpuno
nezavisno jedna od druge, ved u velikom broju sluajeva
meusobno se preklapaju i tako zajedno djeluju.
Viestruke inteligencije
lingvistika
logiko-
matematika
muzika
tjelesno-
kinestetika
prostorna
interpersonalna intrapersonalna
naturalistika
egzistecijalistika
Viestruke inteligencije
Iako su anatomski inteligencije odvojene
jedna od drugih, Gardner tvrdi kako te
inteligencije vrlo rijetko djeluju samostalno.
Umjesto toga, inteligencije se koriste
istovremeno i meusobno se
nadopunjavaju.
Na primjer, plesa moze biti odlian u svojoj
glazbenoj umjetnosti ako:
a) ima jaku glazbenu inteligenciju
razumije i osjeda ritam i varijacije u glazbi,
b) interpersonalna mu inteligencija
omoguuje shvatiti kako se ljudi plesom
mogu nadahnuti, odueviti kao i
c) tjelesno kinesteticka inteligencija koja
mu omoguuje agilnost i koordinaciju
pokreta kako bi sve to uspjeno spojio u
uspijean pokret.
Inteligencija, kako pospjeiti njezin
razvoj?
Lingvistika
Pisanje
instrukcija
Razgovor na
odreenu
temu
Ureivanje
testa
Logiko-
matem.
izvoenje
matem.opera
cija na pamet
kreiranje
procesa
Razvijanje
strategije
muzika
Izvoenje
muzikih
komada
Pjevanje
Pouavanje
nekoga u
sviranju
Tjelesno
kinestet.
Manipuliranj
e
Pokazivanje
raznih
tehnika u
sportu
Primjena
mimike u
objanjavanju
prostorna
Dizajniranje
Tumaenje
slika
Projektiranje
zgrada
Dizajniranje
auta, loga
interperso
nalna
Tumaenje
raspoloenja
Pokazivanje
osjedaja
Savjetovanje
drugih
intraperso
nalna
Razmatranje i
utvrivanje
vlastitih
ciljeva i
osobnih
promjena
Razvoj inteligencije je postepen i smatra se da svoj maksimum postie
izmeu 16. i 25. godine ivota
ukljuiti to vie tipova inteligencije
uiti uenike da sami koriste onaj tip
uenja koji im prirodno najbolje lei
pronadi kod svakog uenika onaj tip kojim
je prirodno nadaren
Vedina trogodinjaka ima nizak stupanj razvoja svih devet inteligencija.
Na razvoj inteligencije utiu svakodnevne aktivnosti i iskustvo djeteta, prilike da vjeba i
razvija svoje potencijale. Dobra vijest je saznanje da nemamo fiksnu inteligenciju. Loa vijest
je da mozak ima svoje razvojne faze u kojima se pojedine inteligencije lake i bre razvijaju.
Kritini period za razvoj osnove za muziku, prostornu i lingvistiku inteligenciju je period od
trede do este godine ivota. Tjelesno - kinestetika inteligencija intenzivno se razvija od trede
godine pa sve do sedamdesete godine ivota.
Za razvoj svih ostalih inteligencija ne postoje nikakva vremenska ogranienja.