EMU MUZEJI?

ULOGE I FUNKCIJE MUZEJA

Tri funkcije prvobitnog muzeja Louvre (po
Bruno-Nassim Aboudrar): batinska,
edukativna i zabavna. Svojom izjavom da
muzej mora uzlagati batinu koju uva,
obrazovati i pruati uitak, Aboudrar tvrdi
da ta prvobitna podjela vai i za sve dananje
umjetnike muzeje.

1922. godine, glavni kustos Kraljevskih umjetnikih i
povijesnih muzeja u Briselu, Jean Capart, muzeju
odreuje dva poslanja: znanstveno i edukativno-
komunikacijsko, a pet glagola navedenih u Rivierovoj
i ICOM-ovoj definiciji muzeja (koji istrauje, nabavlja,
uva, komunicira i izlae) izraavaju isti broj
muzejskih poslanja. Peter van Mensch svodi tih pet
glagola na tri: uvanje, prouavanje, komuniciranje.

4 MUZEJSKE FUNKCIJE
1. FUNKCIJA IZLAGANJA
Podravljenje kulturne batine (o kojoj se brine javna uprava i koja je
izila iz okvira privatnih zbirki) ima smisla samo ako je batina,
putem izlobe, stavljena na raspolaganje javnosti, odnosno
''narodu''.

2. FUNKCIJA UVANJA
Muzej mora ponuditi odgovarajue uvjete da bi, povjerene mu,
predmete to dugotrajnije odrao u najboljem moguem stanju.
3. ZNANSTVENA FUNKCIJA
Muzej mora provoditi razna istraivanja u korist muzejskih predmeta i
njihova konteksta. Istraivanja mogu voditi muzejski djelatnici u
samom muzeju, ali isto tako muzej mora poticati suradnju sa vanjskim
strunjacima za prouavanje pohranjenih predmeta. Rije istraivanje
moe imati dva komplementarna znaenja: istraivanje radi
pronalaenja predmeta koji e obogatiti zbirke i istraivanje muzejskih
zbirki. Oba postupka se mogu primijeniti tokom arheolokih
iskopavanja ili etnolokih istraivanja.

4. ANIMACIJSKA FUNKCIJA
Muzej se mora ukljuiti u kulturni i drutveni ivot svog grada i regije.
Animacijske aktivnosti su poput pokretaa muzejske institucije i mogu
poprimati raznolike oblike: povremene izlobe, voene obilaske,
predavanja, koncerte, radionice, raznovrsna zbivanja i priredbe. Muzej
je povlateno mjesto kulturne animacijezahvaljujui svom ugledu,
institucionalnim resursima i privlanosti. Animacija pak, sa druge
strane koristi muzeju jer putem nje postaje poznat javnosti.

etiri muzejske funkcije imaju razliite zadae koje su se
tokom vremena pripisivale muzeju, ali se postavlja pitanje
kojoj od ovih funkcija dati prednost. U mnogim, naroito
arheolokim i umjetnikim muzejima, prednost se daje
funkciji uvanja. Veina muzejskih kustosa smatra da im je
osnovna zadaa uvanje batine: najprije osigurati trajnost
predmeta, a potom ih, ako je mogue izloiti. Kustosi imaju
zadatak uspostaviti ravnoteu izmeu svih tih zadaa.

Primjer sklada muzejskih funkcija je Kraljevski
prirodoslovni institut Belgije. Osnovan je 1864.
godine kao mali muzej, spremite predmeta s
podruja prirodoslovlja. Oko 1870. muzej si zadaje
specifian zadatak da postane regionalni
istraivaki muzej gdje e se sakupljati i
prouavati prirodna bogatstva Belgije.

Henri Riviere daje prednost znanstvenoj funkciji. U
trilogiji istraivanje-uvanje-prezentiranje na prvom
je mjestu istraivanje, ali samo prividno. Ono
zauzima prvo mjesto jer je na poetku procesa
muzealizacije, ali Riviere tvrdi da mu prethodi
akvizicija. Moralo se, i jo uvijek se mora,
naglaavati da je istraivanje u muzeju temelj
drugih muzejskih funkcija.
Iskljuivo isticanje samo jedne funkcije dovodi u opasnost sam opstanak
muzejske institucije. Da bi u potpunisti izvrio svoju zadau muzej mora
paziti na skladan odnos razliitih funkcija i nijednu ne smije zanemariti.
Njihova meusobna ovisnost pojaava potrebu za skladom: spremita i
depoi uvaju predmete, sveuilita se bave istraivanjem, a kulturni centri
postavljaju izlobe nadmaujui sve u animacijskoj djelatnosti. Jedino muzej
osigurava istovremeno djelovanje razliitih funkcija i svoju djelatnost
obogauje upravo na njihovom meuodnosu. Moemo govoriti o trojnoj vezi
izmeu funkcija uvanja, izlaganja i prouavanja s tim da ni jedna ne moe
biti istinski nezavisna u odnosu na preostale dvije. Animacija je takoer od
vitalnog znaaja za muzej iako je izvan navedene trojne veze. Vano je
napomenuti da se znaaj koji se pridaje odreenoj funkciji mijenja od muzeja
do muzeja. U centru savremene umjetnosti animacijska funkcija biti e
znatno razvijenija od funkcije uvanja, a u muzeju starih tkanina bie dakako
obratno.

OEKIVANJA MUZEJSKIH KORISNIKA

1. MUZEJ KAO MJESTO DOKOLICE I ZABAVE
Muzej je, prije svega, mjesto oputanja, zabave i uitka. Svoju
obrazovnu zadau mora ispunjavati kroz zabavu i igru. Muzej nije
kola, nego otvorenije, slobodnije i drugaije mjesto naobrazbe. To
je prostor u kojem doivljaj ima vanu ulogu.
2. MUZEJ KAO MJESTO OTKRIA
Ovakvo shvatanje vezuje se uz samu funkciju izlaganja. Posjetitelj je
potaknut znatieljom koja ga ini osjetljivim za muzejski diskurs.
Muzej mora poticati i odravati tu radoznalost.

3. MUZEJ KAO MJESTO USPOMENA I SJEANJA
Svi muzeji nisu memorijalni, ali mnogi u sebi nose aspekt evociranja
prolosti. Posjetitelj u njega ulazi kako bi pronaao svoje korijene,
razumio dananjicu na temelju prethodnih zbivanja ili se sauvao
od zaborava.


4. MUZEJ KAO KULTURNI OZNAITELJ
Muzej je sredstvo za sticanje ugleda, odnosno moi (odluka o
osnivanju muzeja podie ugled, ali i garantuje mandat elnim
ljudima).


5. MUZEJ KAO TURISTIKA AKTIVNOST
Muzej je cilj putovanja, aktivnost tokom odmora, posredni
ekonomski imbenik po svom ukljuivanju u turistiku
djelatnost.

6. MUZEJSKI OBRED
Posjeta muzeju esto nalikuje vjerskom obredu. Arhitektura u
stilu neoklasinog hrama, tiina i ozbiljnost koje najee
prate obilazak, ezoterino ozraje i ''tajnovita'' objanjenja u
mnogim umjetniikm muzejima pojaavaju dojam muzeja kao
hrama umjetnosti.

OSNOVATI MUZEJ
Pri osnivanju ili obnovi muzeja prvo se mora
utvrditi identitet, odrediti koncepcija i uiniti
ga jasnim u oima posjetitelja: o kakvom je
muzeju rije i za kakvu publiku?!

Od samog poetka valja voditi rauna o svim
muzejskim funckijama i njihovoj razmjerno
uravnoteenoj primjeni. One e uveliko
odrediti svrhu muzeja, njegov sadraj,
smjetaj, arhitektonsko ureenje, nain
izlaganja, prostore za razliite djelatnosti.

Koncepciju muzeja vrlo esto odreuju
njegove zbirke. One odluuju o samoj svrsi
muzeja i ureenju postava. Muzej ne smije
vie biti staretinarnica ili trgovina antikviteta
gdje se pohranjuje sve to posjedujemo.
Suprotan primjer je muzej iji osnutak
prethodi stvaranju zbirke kao to je npr. sluaj
luksemburkog muzeja iz 1986. godine kada
su luksemburke vlasti odluile osnovati ex
nihilo muzej u kojem nije bilo nieg, niti zbirke
niti zaposlenika. Prvo je stvoren struni tim i
izraen plan, a potom su skupljeni muzejski
predmeti putem dugotrajne posudbe od
drugih nizozemskih ustanova.

Naravno da bi bilo besmisleno zanemariti
sve one zbirke skupljene tokom vremena.
One predstavljaju vaan, ako ne i odluujui
element u tematskom odreenju muzeja.
Valja uspostaviti sklad izmeu diskursa i
zbirke. Zbirka mora biti u slubi diskursa.

KONTEKSTUALNI IMBENICI U POSTUPKU
KONCIPIRANJA MUZEJA

U postupku koncipiranja muzeja mora se voditi rauna o brojnim
kontekstualnim imbenicima:

LOKALNI I REGIONALNI DRUTVENO-KULTURNI KONTEKST
Da li je rije o ruralnoj ili industrijskoj sredini, o univerzitetskom
gradu, izrazito trgovakom mjestu, gradu slavne prolosti ili
turistikoj regiji? Muzej nalazi svoje mjesto prema kontekstu kojem
pripada.

MUZEALNI KONTEKST
Koji su ostali muzeji u gradu, regiji? Zato postoje? Zbog historijskih
razloga, postojanja zbirki, vanog lokaliteta ili izuzetne graevine ili
samo zbog politikog rivalstva? Kako objasniti javnosti da u jednom
gradu postoji vie muzeja istog karaktera? Ako je tako, valja pojasniti i
opravdati tu injenicu ili se specijalizirati za odreeno podruje.


MATERIJALNI RESURSI
Raspoloivi resursi, pogotovo financijski, ograniavaju
podruje djelovanja pri stvaranju plana, ali i tokom njegove
realizacije. Pretjerane ambicije esto vode prema neuspjelim
projektima ili rascjepkanim u nekoliko faza, s tim da se
posljednja nikad ne ostvari. Muzeji velikih ambicija zahtijevaju i
velika novana sredstva.

ZBIRKE
U izradi projekta muzeja esto se polazi od zbirke ili zgrade.

CILJANA PUBLIKA
Projekt muzeja valja osmisliti prema jednostavnoj ili vievrsnoj
publici kojoj se muzej prvenstveno eli obraati. Izbor ovisi o
lokalnim mogunostima, odabranoj tematici i raspoloivim
muzejskim sredstvima u svrhu privlaenja odreene publike.

NEPOSREDNO OKRUENJE
Centar grada, predgrae, industrijski okoli, historijsko ili
zatieno gradsko sredite, selo/priroda, seosko naselje.