HIDROELEKTRANE

Kristina Trbojevi
R 3140
Hidroelektrane su elektrine centrale koje
pomou vodenih turbina pretvaraju
potencijalnu energiju vode u kinetiku i
mehaniku, koja se dalje koristi za vrtnju
elektrinog generatora.

Turbina se sastoji od provodnog dijela koji
vodi daje dovoljno veliku brzinu i kotaa s
lopaticama, koji se vrti, te preuzima
energiju iz tijeka vode.
Shema hidroelektrane
Podjela hidroelektrana:
Prema koliini vode i visini vodenog pada koji koriste,
razlikuju se:

hidroelektrane s
visokim padom i
relativno malom
koliinom vode
hidroelektrane
sa srednjim i
niskim padom
hidroelektrane s
niskim padom i
relativno velikom
koliinom vode
Za visoke padove (preko 200
metara) primjenjuju se
takozvane Peltonove turbine
kod kojih se potencijalna
energija vode u provodnom
dijelu potpuno pretvara u
kinetiku i u obliku vodenog
mlaza pokree lopatice turbine
pretvarajui kinetiku energiju u
mehaniku.
Za srednji pad (do 200 metara)
koriste se takozvane Francisove
turbine, kod kojih provodni dio s
lopaticama okruuje kruni dio
turbine. U provodnom dijelu ovih
turbina potencijalna se energija
vode samo djelomino pretvara u
kinetiku tako da s odreenim
nadtlakom dospijeva u kruni dio
(kota) i njemu predaje svoju
energiju.
Za niski pad (do priblino
40 metara) koriste se
takozvane Kaplanove
turbine koje rade slino
kao i Francisove turbine, s
tim da je broj lopatica
daleko manji.

Peltonove turbine
Francisove
turbine
Kaplanove turbine
Prema tipovima elektrana dijele se na:
Po definiciji protone
hidroelektrane su one
koje nemaju uzvodnu
akumulaciju ili se njihova
akumulacija moe
isprazniti za manje od dva
sata rada kod nazivne
snage. To znai da se
skoro izravno koristi
kinetika energije vode za
pokretanje turbina. Takve
hidroelektrane je
najjednostavnije izvesti,
ali su vrlo ovisne o
trenutnom protoku vode.
Prednost takve izvedbe je
vrlo mali utjecaj na okoli
te nema dizanja razine
podzemnih voda.
Akumulacijske
hidroelektrane su
najei nain dobivanja
elektrine energije iz
energije vode. Problemi
nastaju u ljetnim
mjesecima kad prirodni
dotok postane premali
za funkcioniranje
elektrane. U tom sluaju
se brana mora zatvoriti i
potrebno je odravati
bar razinu vode koja je
bioloki minimum. Veliki
problem je i dizanje
razine podzemnih voda.
Za popunjavanje dnevnih
pica potronje grade se
reverzibilne
hidroelektrane. Kad je
potronja energije mala, voda
se pumpa iz donjeg jezera u
gornju akumulaciju. To se
obino radi nou, jer je tada
potronja energije najmanja.
Danju se elektrana prebacuje
na proizvodnju elektrine
energije i tada se prazni
gornja akumulacija. To nije
energetski najbolje rjeenje,
ali je bolje nego napraviti jo
nekoliko termoelektrana za
pokrivanje dnevnih pica
potronje. Dobitak ovakve
izvedbe elektrana je u razlici
cijene struje vie i nie tarife.
Protona HE ale na rijeci Cetini
Akumulacijska HE Lee na Dobri
Reverzibilna HE Velebit na rijeci Zrmanji
Akumulacijske hidroelektrane
PRIBRANSKA
HIDROELEKTRANA
je vrsta
akumulacijske
hidroelektrane kod
koje se strojarnica
za proizvodnju
nalazi u samoj
pregradnoj brani.

DERIVACIJSKA
HIDROELEKTRANA
je vrsta akumulacijske
hidroelektrane kod koje se
strojarnica za proizvodnju
energije nalazi izmjetena na
nekoj udaljenosti (nizvodno od
brane), a voda se iz
akumulacijskog jezera dovodi
posebnim cijevima sa zahvata
do strojarnice.

Prostorni razmjetaj hidroelektrana u Hrvatskoj
Male hidroelektrane
to su postrojenja u kojima
se potencijalna energija
vode (transformirana
energija suneva zraenja)
najprije pretvara u kinetiku
energiju njezinog strujanja
(u statoru turbine), a potom
u mehaniku energiju (u
rotoru turbine) vrtnje vratila
turbine te, konano, u
elektrinu energiju u
generatoru.
Dijelovi male hidroelektrane
Sustav (male) hidroelektrane se sastoji od svih objekata i
dijelova koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje
vode, za pretvaranje mehanike u elektrinu energiju, za
transformaciju i razvod el. energije.

Razlikuju se sljedei karakteristini dijelovi
hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat, dovod, vodna
komora, tlani cjevovod, strojarnica (turbina,
generator...) i odvod vode.

Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova
potpuno izostati, a u drugim sluajevima moe isti dio
preuzeti vie funkcija.
Brane ili pregrade imaju viestruku namjenu tj. slue za skretanje
vode s njezinoga prirodnog toka prema zahvatu hidroelektrane,
povienje razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje
akumulacije

Zahvat vodu zaustavljenu pregradom prima i upuuje prema
hidroelektrani. Postoje dva tipa zahvata, zahvat na povrini i zahvat
ispod povrine.

Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Moe biti izgraen kao
kanal ili tunel. Tunel moe biti izgraen kao tlani ili gravitacijski,
hidroelektrane s tlanim tunelom su puno elastinije u pogonu jer
mogu bez ikakvih djelovanja slijediti promjene optereenja. Tlani
privod slui za voenje vode iz vodne komore do turbine. Najee
se izrauju od elika, a za manje padove i od betona. Gravitacijski
privod ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika.
Izvodi se u kanalima i rovovima ija se konstrukcija izvodi tako da
se postignu najmanji hidrauliki gubici.

Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne
komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje hidroelektrane.

U strojarnici se nalaze generatori zajedno sa turbinama.
Hidrogeneratori se rade preteno u vertikalnoj izvedbi zbog
ekonominije izvedbe hidraulikog dijela elektrane. Hidrogeneratori
s horizontalnom osovinom susreu se u postrojenjima manje snage
ili kad dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan generator.

Na ulazu u tlani cjevovod se nalazi zaporni ureaj koji ima
sigurnosnu ulogu. On automatski sprjeava daljnji dotok vode u
cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih ureaja na dnu
tlanog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan
cjevovod.




Ekoloki utjecaji
MHE su vrlo prihvatljive,proizvodnjom
elektrine energije nema emisije
ugljinog-dioksida u okoli to je vrlo
vano
Smanjuje se potronja fosilnih goriva
Pomae u zatiti od poplava,ne
zahtijevaju koritenje velikih povrina
Sigurnija i pouzdanija opskrba
elektrinom energijom
Pozitivan drutveni utjecaj na regiju
(zapoljavanje)
Jedan GWh elektrine energije
proizvedene u MHE znai:
- izbjegavanje emisije od 480 t
ugljinog-dioksida
- utedu 220 t goriva ili 335 t
ugljena
Rezervni tok

Prolazi za ribe

Skupljanje i skladitenje smea

Vienamjenski pogoni

Tehnike za smanjenje buke i
vibracije

Prijateljske turbine za ribe

Bio-dizajn
PREDNOSTI MHE NEDOSTACI MHE
Hidroelektrane se znaajno koriste u proizvodnji
elektrine energije iz vie razloga:
Nema trokova goriva, voda je besplatna, pod uvjetom da je ima u
dovoljnoj koliini. Putanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo, te se
koriste za pokrivanje naglih poveanja potronje

Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u
elektrinu energiju.
Ne postoji utjecaj poveanja cijene goriva, a svjedoci smo velikih
poveanja u zadnjih nekoliko godina
Neovisnost o uvozu goriva

Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97%
energije proizvedene svim obnovljivim izvorima elektrine energije.
Hidroenergija je ista, nema otpada. Postoje doprinosi efektu
staklenika (unitavanje vegetacije, truljenje), ali su u veini sluajeva
zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl.

Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose
ekonomiji i omoguavaju navodnjavanje, vodoopskrbu, turizam i
rekreaciju

Povijest
Iako se energija rijeka i potoka
u Hrvatskoj koristila tisuama
godina (za pogon mlinova i
sl.), sustavna istraivanja
mogunosti za njezino
iskoritavanje u
hidroenergetske svrhe u malim
hidroelektranama na podruju
Hrvatske zapoela su tek 1980.
godine.

Jedan od tih vodotokova na
kojem postoje brojne
mogunosti za izgradnju malih
hidroelektrana je rijeka
Mrenica
Stari mlin koji je koriten kao
hidro postrojenje
Prva hidroelektrana izraena je u gornjoj Bavarskoj
1876.proizvedena energija se koristila za rasvjetu spilje
pokraj dvorca Linderhof.
Prva javna hidroelektrana izgraena je u vicarskoj
1883. imala je snagu od 135 kW.
Daljnji razvoj hidroelektrana bio je omoguen budui dao
se proirila upotreba viih napona za prijenos el. energije
(dalekovod -prvi prijenos 1891. godine na udaljenost od
177km Lauffen-Frankfurt) i razvojem turbina i
generatora

Najstarija Francisova turbina sagraena je 1849. godine,
a prva Peltonova 1890. godine
Najpoznatija hidroelektrana jest ona na slapovima
Niagare , koju je dizajnirao na Nikola Tesla

Danas se voda koristi na padovima od nekoliko metara
(od 4m) do nekoliko tisua metara. Snaga najveih
hidroelektrana prelazi 4000MW (Bratskaja u Rusiji)