Trgovako pravo - uvod

Sadraj predmeta uvod u teoriju

prava i drave; statusni dio(ope
odredbe ZTD, drutva osoba, drutva
kapitala, statusne promjene, povezana
drutva); steajni postupak; trgovako
ugovorno pravo; vrijednosni papiri
(mjenica, ek);

Literatura:

BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga prva - opi dio, Zagreb 1999.
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala, Zagreb
2005.
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb
2002.
FILIPOVI V., V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Brkani, Komentar Zakona o
trgovakim drutvima, Zagreb 2004.
GORENC, V., Trgovako pravo ugovori, kolska knjiga, Zagreb
1997.
GORENC, V., Osnove trgovakog prava, Gorenc i dr., Zagreb 2001.
LUKI, B., Trgovako pravo, Ekonomski fakultet Split, Split 2003.
VRBAN, D., Drava i pravo, Golden marketing, Zagreb 2003.
GORENC, V., Gospodarsko pravo, Zagreb
SLAKOPER, S., Kaer, H., Luttenberger, A., Osnove prava trgovakih
ugovora i vrijednosnih papira, Zagreg 2009.
MLIKOTIN TOMI, D., Horak, H., Trgovako pravo drutva,
Zagreb, 2008.

Propisi:
Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99,
52/00, 118/03, 107/07
Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 45/99
Steajni zakon, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03,
197/03, 82/06
Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05
Zakon o mjenici, NN 74/94
Zakon o eku, NN 74/94

Drava - pojam

a)
b)

c)
d)

Drava drutvena organizacija koja ima svoja

tijela vlasti putem kojih ostvaruje svoje funkcije
te ima mogunost primjenjivati sankcije prema
pojedinim pripadnicima drutvene zajednice ako
ne postupaju u skladu s pravnim pravilima
Obiljeja suvremene drave:
Suverenitet
Demokratski legitimitet
Pravni karakter (Rechtsstaat)
Javnost (prevlast javne sfere)

Elementi drave

a)
b)
c)

Elementi drave:
Suverena vlast
Teritorij
Stanovnitvo

Suverena vlast suverenitet znai

vrhovnu, neogranienu i nedjeljivu
vlast na podruju odreene drave
(unutarnji suverenitet)
Vanjski suverenitet se manifestira u
ravnopravnosti odreene drave s
ostalim dravama koje ine
meunarodnu zajednicu

Teritorij trodimenzionalni prostor koji se

sastoji od zemljine povrine, zranog
prostora, zemljine unutranjosti te vodenih
povrina (more, rijeke, jezera) koji je
omeen dravnim granicama, a na kojem se
ostvaruje suverena vlast odreene drave
Postojanje enklava koje eliminiraju zahtjev
za geografskim kontinuitetom dravnog
teritorija (npr. Belgija-Nizozemska, TimorIndonezija)

Odreivanje granica prirodne, povijesne, etnike granice

Naelo promjene granica na temelju dogovora izmeu dviju
drava, mogunost rjeavanja graninih sporova pred
meunarodnim sudovima i arbitraama
Granice na moru Konvencija UN o pravu mora iz 1982. g.,
morski pojasevi: unutarnje morske vode, teritorijalno more
(obalno more suverena prava drave, pravo stranih brodova
na nekodljivi prolaz), epikontinentalni pojas (morsko dno,
odreena gospodarska i suverena prava drave koja
samostalno proglaava odreena obalna drava), gospodarski
pojas (vodena povrina i vodeni stup do dna koji se protee
od vanjske granice teritorijalnog mora do 200 nm, odreena
gospodarska i suverena prava drave), otvoreno more

Stanovnitvo ukupnost osoba koje ive na teritoriju odreene

drave, a koji se dijele na domae dravljane, strance i apatride
Dravljanstvo pravna veza koja postoji izmeu drave i odreenog
pojedinca, a koja se manifestira u pravima i obvezama pojedinog
dravljanina
Stjecanje dravljanstva:
a) Podrijetlom (ius sanguinis, stjecanje dravljanstva sukladno
dravljanstvu roditelja)
b) Roenjem (ius soli, stjecanje dravljanstva na temelju injenice
roenja na odreenom dravnom teritoriju)
c) Naturalizacijom (stjecanje dravljanstva na zahtjev i uz ispunjenje
odreenih zakonskih uvjeta (duina boravka, poznavanje jezika i
kulture i sl.)
d) Na temelju meunarodnih ugovora (stjecanje dravljanstva na
temelju meunarodnih ugovora sklopljenih izmeu drava u sluaju
promjena dravnih granica, pravo opcije)

Posebni poloaj stranog diplomatskog i

konzularnog osoblja diplomatski imunitet
Ureenje poloaja apatrida (osoba bez
dravljanstva) putem meunarodnih
ugovora)
Zatita nacionalnih manjina posebno
ureenje poloaja nacionalnih manjina u
odreenim dravama njihovim internim
propisima (Italija, Finska, Austrija, Belgija,
Hrvatska)

Klasifikacija drava
prema obliku vladavine

Oblik vladavine podjela drava s obzirom na nain

odreivanja dravnog poglavara i njegov poloaj u odnosu na
druga tijela dravne vlasti - monarhije i republike
Monarhije dravni poglavar se odreuje nasljeivanjem,
njegov mandat nije vremenski ogranien, ranije je vrijedila
pravna i politika neodgovornost te nepovredivost monarha
Razlikovanje neogranienih i ogranienih monarhija (apsolutne
i ustavne monarhije), pojava parlamentarnih monarhija
Primjeri Velika Britanija, Danska, vedska, Norveka,
Belgija, Nizozemska, Luksemburg, panjolska, Saudijska
Arabija, Katar, Kuvajt, Brunei i dr.

a)
b)
c)

Republike dravni poglavar se odreuje izborom

uz mogunost reizbora, mandat mu je ogranien,
poloaj dravnog poglavara u odnosu na druga
tijela dravne vlasti je ureen ustavom, ureenje
postupka kojim se moe traiti opoziv
predsjednika (inpeachment)
Vrste republika:
Predsjednika republika (SAD)
Polupredsjednika republika (Francuska)
Parlamentarna republika (Njemaka, Italija,
Hrvatska)

Klasifikacija drava prema

dravnom ureenju

Dravno ureenje podjela drava s obzirom na

odnos izmeu sredinjih tijela vlasti i tijela vlasti
pojedinih dijelova drave jednostavne (unitarne) i
sloene drave
Jednostavne (unitarne, jedinstvene) drave kao
iskljuivi nositelj suverene vlasti se pojavljuju tijela
sredinje dravne vlasti koja obnaaju
zakonodavnu, sudsku i izvrnu vlast, dok se tijelima
lokalne vlasti povjeravaju odreeni poslovi na
lokalnoj razini
Pitanje decentralizacije dravne vlasti


a)
b)
c)
d)

Vrste sloenih drava:

Konfederacija
Personalna unija
Realna unija
Federacija

Konfederacija savez suverenih drava koje

na temelju ugovora osnivaju zajednike
organe (dieta, kongres, skuptina saveza)
kojima povjeravaju zajednike poslove ne
gubei pri tome svoju samostalnost;
zajedniki organ donosi odluke samo uz
pristanak svih drava lanica konfederacije
(pravo veta)
Primjeri SAD (1787.), Nizozemska (1795.),
vicarska (1848.), Njemaka (1815.-1866.)

Personalna unija savez dviju ili vie drava koje

su povezane osobom zajednikog vladara, ali
zadravaju svoju samostalnost
Primjeri Hrvatska i Ugarska (1102.-1526.),
Engleska i Hannover (1714.-1838.), Nizozemska i
Luksemburg (1815.-1890.)
Realna unija savez dviju ili vie drava koje su
povezane osobom zajednikog vladara, odreenim
zajednikim organima i poslovima, ali zadravaju
svoju samostalnost
Primjeri Austrija i Ugarska (1867.-1918.),
Norveka i vedska (1815.-1905.), Danska i Island
(1915.-1945.)

Federacija sloene drave u kojima postoje dvije

ili vie teritorijalnih jedinica na koje je podijeljen
dravni teritorij i koje imaju vlastito zakonodavstvo,
upravu i sudstvo; razlikovanje izmeu saveznih
(sredinjih) tijela vlasti i tijela vlasti federalnih
jedinica; ureenje njihovog meusobnog odnosa
putem ustava; uspostava saveznih dvodomnih
parlamenata
Primjeri Jugoslavija (1945.-1991.), SAD, SR
Njemaka, vicarska, Austrija, Belgija, Brazil,
Meksiko, Indija, Rusija

Funkcije drave

a)
b)
c)

Trodioba dravne vlasti:

Izvrna vlast
Zakonodavna vlast
Sudska vlast

Izvrna vlast obnaa je Vlada i tijela

dravne uprave; ine je svi oni poslovi koji
se ne uvruju u zakonodavnu i sudsku vlast
Poslovi provedbe pravnih akata u razliitim
podrujima ivota drutvene zajednice;
odluivanje o pravima i obvezama
individualnih pravnih subjekata u upravnom
postupku

1)

2)

3)

Zakonodavna vlast ostvaruje se u zakonodavnom

postupku u kojem se donose propisi; nju obnaa
zakonodavno tijelo (Hrvatski sabor)
Tijek zakonodavnog postupka:
Predlaganje zakona (zakonodavna inicijativa) zakone
predlae Vlada ili zastupnici u zakonodavnom tijelu
(pojedinci, radna tijela)
Rasprava o podnesenim prijedlozima obavlja se radi
uoblienja zakonskog teksta (sustavnost, preglednost,
jezina ispravnost, cjelovitost, usklaenost), obavlja se u
radnim tijelima zakonodavnog tijela (odbori, povjerenstva)
te u plenumu zakonodavnog tijela
Glasovanje o usvajanju pravnog akta naelo obine veine
za donoenje pravnih akata, iznimno za tzv. organske
zakone kvalificirana veina (2/3 veina)

4) Proglaenje (promulgacija) pravnog akta obavlja je dravni

poglavar (predsjednik Republike) kojim se daje jamstvo da je
potovan Ustav i propisani zakonodavni postupak
5) Objava pravnog akta upoznavanje svih pravnih subjekata sa
sadrajem usvojenog pravnog akta, objava se obavlja u
Narodnim novinama, te na web stranicama
6) Stupanje na snagu pravnog akta protek odreenog vremena
od objave do stupanja na snagu pravnog akta (vacatio legis)
radi pripreme adresata za primjenu pravnog akta, u pravilu to
razdoblje traje 8 dana od objave, osim ako je zakonom
odreeno drugaije

a)
b)
c)

d)
e)

Sudska vlast provedba sudskih postupaka u kojima se

odluuje o eventualnim sporovima izmeu razliitih pravnih
subjekata (graanski postupak) ili kaznenoj odgovornosti
pravnih subjekata (kazneni postupak)
Tu vlast obnaaju sudovi, a pored njih i dravno odvjetnitvo
te odvjetnitvo
Vrste sudova:
Redovni sudovi (opinski, upanijski, Vrhovni sud RH)
Trgovaki sudovi (ustanovljeni po upanijama, Visoki
trgovaki sud)
Prekrajni sudovi (Visoki prekrajni sud)
Upravni sud
Ustavni sud RH

Dvostupanjski sudski postupak;

mogunost koritenja pravnih lijekova;
sudac pojedinac ili sudsko vijee
Izbrani sudovi (arbitrae)

Vrste tijela dravne vlasti

Sredinja/lokalna tijela dravne vlasti

Pojedinana (inokosna)/skupna
(zborna) tijela dravne vlasti
Vanjska/unutarnja tijela dravne vlasti

Pravna norma i njeni

dijelovi

Hipoteza pretpostavka koja opisuje stanje

ili injenice koje se odnose na subjekte ili
adresata (uvjet za primjenu dispozicije)
Dispozicija (zahtjev) glavni dio norme koji
odreuje njezin bitan sadraj; zahtjev se
moe sastojati u zapovjedi, zabrani ili
ovlatenju
Sankcija posljedice koje nastupaju ako se
postupa protivno dispoziciji; norme bez
sankcije (leges imperfecta)

Vrste pravnih normi i

njezini adresati

Opa pravna norma apstraktno i openito

pravilo kod kojeg su adresati neodreeni;
pravna pravila koja su upuena svim
pravnim subjektima na dravnom teritoriju
odreene drave; karakteristina su za
ustav i druge ope zakonske propise
Pojedinana (individualna) pravna norma
pravno pravilo kod kojeg je tono utvren
adresat

Nastanak pravne norme obiajna norma (nastaje

dugotrajnim vrenjem)/ postavljena norma
(mogue tono odrediti vrijeme nastanka,
donositelja te vrijeme trajanja pravne norme)
Oblik pravne norme pisana norma (sadrana u
pravnom aktu)/ nepisana norma (nastaje obiajnim
putem)
Prostorno vaenje norme generalna norma
(univerzalna, vaenje na itavom dravnom
teritoriju)/ partikularna norma (primjena na
odreenom dijelu dravnog teritorija)

Intenzivnost (stupanj slobode) pravne norme

kategorika norma (kogentna, striktna, adresat
nema slobodu u pogledu nastanka i sadraja
obveza, odnosno ovlatenja)/ disjunktivna norma
(razlikovanje na alternativne i dispozitivne norme,
sloboda adresata u ureenju pravnog odnosa; kod
alternativne norme adresat moe izmeu vie
mogunosti odabrati jednu; kod dispozitivne
norme ona se primjenjuje u sluaju ako adresati
svoj pravni odnos nisu drugaije uredili ugovorom,
karakteristine za trgovako pravo)

Pravna snaga (hijerarhija) norme vie i

nie norme
Vrsta dispozicije pravne norme nareujua
norma (nareuje odreenu inidbu
adresata) / zabranjujua norma (zabranjuje
odreeno ponaanje adresata) / ovlaujua
norma (daje odreenu ovlast adresatu, ali
ne propisuje nikakvu tetnu posljedicu u
sluaju nekoritenja ovlasti adresata)

Pravna norma i
vremenska valjanost

Ogranienost valjanosti pravne norme u vremenu

poetak, trajanje i prestanak primjene pravne
norme
Poetak primjene pravne norme stupanje na
snagu 8 dana nakon dana objave, osim ako je
zakonom odreeno drugaije (razdoblje vakacije
(vacatio legis))
Retroaktivnost pravne norme iznimka, povratna
valjanost (primjena) pravne norme na neku pravnu
situaciju koja je nastala prije donoenja pravne
norme; zabrana retroaktivnosti pravnih normi u
kaznenom pravu (naelo zakonitosti)

Prestanak pravne norme:

a) Abrogacija izriiti prestanak ranije pravne norme
donoenjem nove koja je ukida, pojavljuje se u
prijelaznim i zavrnim odredbama propisa
b) Derogacija preutni prestanak ranije pravne
norme donoenjem nove koja je jednaka po
pravnoj snazi te ureuje isti pravni odnos (lex
posterior derogat lex priori)
c) Dotrajalost prestanak pravne norme zbog
prestanka postojanja pravnih odnosa koje su one
ranije ureivale

Sistematizacija prava
(pravni sustav)

Pravni poredak skup pravnih normi, naela i

vrijednosti koji ine pozitivno pravo neke drave
(unutarnje i meunarodno pravo)
Vertikalni pravni sustav ukupnost normi i akata
koji su razvrstani po kriteriju pravne snage (ustav,
zakoni, podzakonski akti; naelo ustavnosti i
zakonitosti)
Horizontalni pravni sustav ukupnost normi i akata
koji su razvrstani po kriteriju srodnosti materije koju
ureuju (grupe (podruja) prava, pravne grane i
pravni instituti)


a)
b)

c)

Grupe (podruja) prava i pravne grane:

Kriterij sfere vaenja unutarnje i meunarodno
pravo
Kriterij sadraja i intenzitet prisile javno
(ustavno, upravno, financijsko, sudsko
organizacijsko, postupovno (kazneno, graansko i
upravno) i kazneno pravo) i privatno pravo
(graansko (opi dio, stvarno, obvezno i
nasljedno pravo), obiteljsko, trgovako, radno
pravo)
Kriterij karaktera norme materijalno i formalno
(postupovno, procesno) pravo

Pravna grana skup pravnih normi koje ine one

pravne institute namijenjene ureenju slinih
pravnih odnosa (npr. graansko pravo)
Pravni institut skup pravnih normi koji ureuje
jedan ui tip pravnih odnosa (npr. pravo vlasnitva)
Pravna norma temeljni element pravnog sustava
Objektivno i subjektivno pravo pravo u
objektivnom smislu ini sustav pravnih normi i
akata koje donose i provode tijela dravne vlasti, a
pravo u subjektivnom smislu ini skup ovlasti koje
pripadaju odreenom pravnom subjektu, a koja
proizlaze iz objektivnog prava

Pravna tehnika i
tumaenje prava

Pravna tehnika skup znanja, uputa, postupaka i mjerila koja

su upravljena na stvaranje, primjenu, ostvarivanje,
tumaenje, promjenu i prestanak pravnih normi
Primjena pravne norme postupak kojem je svrha
konkretizacija pravne norme kroz njezinu primjenu na
odreeno injenino stanje
Tumaenje prava postupak u kojem se utvruje svrha
pravne norme, tj. njezino tono znaenje, uklanjanje
nejasnoa, dvosmislenosti i proturjenosti u pravnim
normama
Razlozi tumaenja pravnih normi jezik, dinamika drutvenih i
ekonomskih odnosa, formalni izvori prava (interpretacija opih
normi)

a)

b)

c)

Vrste tumaenja prava:

Izvorno (originarno, autentino) tumaenje obavlja ga
sam zakonodavac, uklanjanju se eventualne nejasnoe koje
se javljaju u pogledu odreenih pravnih normi, zakonsko
tumaenje koje najee daje neko mjerodavno pomono
tijelo zakonodavca (npr. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog
sabora)
Povijesno tumaenje valjanost pravne norme u vremenu,
nastoje se istraiti okolnosti u kojima je nastao odreeni
pravni akt, odnos namjere zakonodavca i sadanjih
drutvenih okolnosti u primjeni pravne norme
Sustavno (sistematsko) tumaenje poloaj odreene
pravne norme u pravnom sustavu, odnos pravne norme
prema ostalim pravnim granama i pravnim pravilima, tu
ukljuujemo i analogiju

Teleoloko (ciljno) tumaenje utvrivanje cilja pravne

norme, objektivno tumaenje pravne norme
e)
Jezino (gramatiko) tumaenje analiza teksta pravne
norme u cilju utvrivanja znaenja rijei
f)
Logiko tumaenje nadovezuje se na jezino, a obavlja se
primjenom pravila logike (argumenum a contrario,
argumentum a minor ad maius, argumenum a maiori ad
minus, conclusio)
g)
Doslovno, proireno i sueno tumaenje :
doslovno (deklarativno) tumaenje se ograniava na sadraj
pravne norme koji naznaen u tekstu;
proireno (ekstenzivno) tumaenje dovodi do primjene pravne
norme na iri krug subjekata, odnosno pravnih odnosa, od
onoga to je odreeno pravnom normom;
sueno (restriktivno) tumaenje ograniava i suzuje primjenu
pravnog pravila
d)

Popunjavanje pravnih praznina pojava

odreenih drutvenih odnosa koji nisu
regulirani pravnim normama
Pretpostavke za postojanje pravne praznine:
a) zakonodavac nije svjesno zaobiao neke
drutvene odnose;
b) radi se o vanoj pravnoj grani koja nije
regulirana, a trebala bi biti;
c) popunjavanje praznine ne proturjei
osnovnim naelima pravnog poretka


1.

2.
3.

Metode popunjavanja pravnih praznina:

Analogija zakljuivanje po slinosti, na odreeni drutveni
odnos se primjenjuju postojea pravna pravila koja ureuju
neki slian pravni odnos; razlikovanje zakonske analogije kod
koje se polazi od zakonskog teksta te se znaenje pravila
proiruje i pravne analogije gdje se radi o primjeni naela i
opih postavki koje vrijede za odreenu pravnu granu;
analogija je zabranjena u kaznenom pravu (naelo
zakonitosti)
Primjena obiajnog prava
Davanje ovlasti sucu da stvara pravna pravila za konkretni
sluaj uz primjenu postojee sudske prakse, pravnih naela,
obiajnog prava i pravne doktrine (karakteristika
angloamerikog prava)

Pravni izvori

Pravni izvori u materijalnom smislu

imbenici koji utjeu na stvaranje prava
(drutveni odnosi, volja zakonodavca)
Pravni izvori u formalnom smislu pojavni
oblici u kojima se pojavljuju pravne norme
Razlikovanje propisa, autonomnih izvora
prava, sudska prakse i pravne doktrine

Propisi pravni izvori koje donosi zakonodavac;

hijerarhija propisa: Ustav, zakoni, podzakonski akti

Ustav najvii pravni akt koji ureuje dravno ustrojstvo,
odnose izmeu razliitih tijela dravne vlasti, temeljna prava i
slobode graana te pravna naela na kojima poiva odreeni
pravni poredak; poseban postupak donoenja i izmjene ustava
(kvalificirana veina)
Zakoni propisi koje donosi zakonodavac, a koji podrobnije
razrauju odredbe Ustava; naelo ustavnosti i zakonitosti;
apstraktni karakter pravnih pravila u zakonima
Podzakonski akti donose ih u pravilu izvrna tijela vlasti
(Vlada); slue za provedbu zakonskih propisa; pravilnici,
uredbe, odluke, naredbe

a)
b)
c)

Autonomni izvori prava stvaraju ih sami adresati

na koje e se oni i primjenjivati
Vrste autonomnih izvora:
Obiaji opa i dugotrajna primjena, svijest o
ispravnosti (opinio necessitatis)
Uzance kodificirani obiaji, ope i posebne
uzance
Opi uvjeti poslovanja (formularno pravo) opi
uvjeti poslovanja u uem smislu, tipski ugovori,
ugovori po pristupu (adhezijski ugovori), termini
(klauzule)

Sudska praksa i pravna znanost kao

posredni izvori prava djeluju snagom
svoje uvjerljivosti

Pravni subjekti

Pravni subjekti nositelji prava i

obveza u pravnom prometu, podjela
na pravne i fizike osobe
Fizike osobe pojedinci
Pravne osobe drutvene tvorevine
kojima pravni poredak priznaje
svojstvo pravnog subjekta (trgovaka
drutva, ustanove, fondovi)

Fizika osoba pojedinac koji stjee pravni

subjektivitet roenjem, a trajno ga gubi smru
Pravna fikcija neroenog djeteta neroenom
djetetu se priznaje svojstvo fizike osobe ako se
rodi ivo kada se radi o njegovim imovinskim
pravima (nasljedno pravo)
Proglaenje nestale osobe umrlom pravni institut
kojim se u sluaju nestanka odreene osobe i
ispunjenja odreenih zakonskih pretpostavki,
provodi postupak utvrivanja nestale osobe
umrlom; mogunost naknadne izmjene takve
odluke u sluaju ako je nestala osoba iva

Pravna sposobnost fizike osobe svojstvo

pojedinca da bude nositelj prava i obveza, stjee se
roenjem, a gubi smru
Djelatna sposobnost fizike osobe svojstvo fizike
osobe da svojim injenjem ili proputanjem stjee
prava i preuzima obveze; razlikovanje poslovne
sposobnosti kao sposobnosti da se sklapaju pravni
poslovi i poduzimanju pravne radnje radi zatite
prava, i deliktne sposobnosti koja znai
odgovornost za tetu i protupravne radnje

Poslovna sposobnost fizike osobe stjee se nastupanjem punoljetstva (u

nas 18 godina) te traje do smrti (mogunost ogranienja ili potpunog gubitka
poslovne sposobnosti u posebnom postupku)
Sklapanje braka maloljetne osobe koja je navrila 16 godina dovodi do
stjecanja pune poslovne sposobnosti prije navrenih 18 godina (sud moe u
izvanparninom postupku dopustiti sklapanje braka osobi koja je navrila 16
godina ivota, ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za
zakljuenje braka postoji opravdan razlog, prijedlog za donoenje odluke o
doputenju sklapanja braka moe podnijeti samo maloljetna osoba, u
postupku e sud sasluati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove
roditelje, odnosno skrbnika i osobu s kojom namjerava sklopiti brak te
pribaviti miljenje centra za socijalnu skrb i ispitati okolnosti znaajne za
odluku)
Priznavanje ograniene poslovne sposobnosti maloljetnim osobama s
navrenih 14 godina ivota, prije toga dijete nema poslovnu sposobnost te ga
zastupa zakonski zastupnik ili skrbnik (sklapanje ugovora o radu i
raspolaganje s plaom s navrenih 15 godina, sposobnost za izradu oporuke
16 godina, pristanak djeteta od 12 godina u postupku posvojenja)
Provedba posebnog postupka radi ogranienja ili potpunog oduzimanja
poslovne sposobnosti zbog duevne bolesti uz imenovanje zakonskih
zastupnika ili skrbnika


a)
b)

c)
d)
e)

f)
g)

Identificiranje fizike osobe

Ime i prezime
Matine knjige (roenih, vjenanih i umrlih)
JMBG
Evidencije o dravljanstvu
Prebivalite mjesto u kojem osoba stalno ivi
Boravite mjesto privremenog boravka osobe
izvan prebivalita
Osobna iskaznica
Putovnica

Bitni elementi koji se moraju ispuniti

da bi govorili o pravnoj osobi cilj
(svrha), imovina, identitet i tijela
pravne osobe
Naini osnivanja pravnih osoba: sustav
koncesije, sustav slobodnog
udruivanja, normativni (zakonski)
sustav

Pravna sposobnost pravne osobe stjee se

u trenutku osnivanja pravne osobe; pravne
osobe ne mogu stupati u osobne, obiteljske
ili nasljednopravne odnose; ultra vires
doktrina
Djelatna sposobnost pravne osobe stjee
se u trenutku osnivanja pravne osobe;
ostvaruje se putem tijela pravne osobe koja
ine fizike osobe ili putem zastupnika koji
se angairaju na temelju ugovora

Deliktna sposobnost fizike osobe odgovornost za

protupravna djela i uzrokovanu tetu; naziva se i
ubrojivou; stjee se s 14 godina (podjela ma
mlae maloljetnike (14-16 g.) i starije maloljetnike
(16-18 g.)), prije toga za dijete odgovaraju roditelji
ili skrbnici (iznimno djetetu od 12 godina koje poini
tee kazneno djelo moe se odrediti mjera odgoja u
ustanovi)
Iskljuenje ubrojivosti u sluaju duevne bolesti,
poremeenosti ili nedovoljnog duevnog razvitka

Zastupanje pravnih
subjekata

Pravni subjekti nastupaju u pravnom

prometu samostalno (fizike osobe i tijela
pravnih osoba), ali mogu angairati i tree
osobe koje e ih zastupati u pravnom
prometu
S obzirom na pravnu osnovu na kojoj poiva
zastupanje razlikujemo zakonsko i ugovorno
zastupanje
Zastupnici (punomonici) sklapaju pravne
poslove u ime i za raun opunomoenika
(pravnih subjekata)

Zakonsko zastupanje fizikih osoba maloljetne osobe (manje

od 18 godina) nemaju poslovnu sposobnost pa se kao njihovi
zakonski zastupnici pojavljuju roditelji, odnosno skrbnici; u
sluaju djelominog ili potpunog liavanja poslovne
sposobnosti punoljetne osobe imenuju joj se zakonski
zastupnici (skrbnici)
U sluaju prekoraenja ovlasti zakonskog zastupnika pri
sklapanju pravnih poslova u ime i za raun fizike osobe,
ocjenjuje se tetnost za zastupanog, a postupanje treih
osoba se prosuuje prema naelu savjesnosti i potenja
Ugovorno zastupanje fizike osobe zasniva se ugovorom o
zastupanju (punomoi), zastupnik moe biti samo potpuno
poslovno sposobna osoba


a)
b)
c)
d)

Vrste punomoi:
Opa (generalna) i posebna (specijalna) punomo vrste
poslova koji se sklapaju
Neograniena i ograniena punomo potreba pribavljanja
uputa i odobrenja za sklapanje ugovora
Oroena (vremenski ograniena) i neoroena (vremenski
neograniena) punomo vrijeme trajanja punomoi
Formalna i neformalna punomo propisivanje posebnog
oblika za sklapanje ugovora ovisno o glavnom poslu
Ako punomonik uini neto izvan danih ovlasti, to ne
obvezuje opunomoenika, osim ako to naknadno odobri u
primjerenom roku; takvi pravni poslovi vrijede za tree
osobe, osim ako su znale ili morale znati da je pravni posao
sklopljen izvan dane punomoi

Prestanak punomoi ispunjenje

ovlasti iz punomoi, smrt
opunomoenika ili punomonika,
opoziv od strane opunomoenika,
otkaz punomonika, prestanak
punomonika, gubitak ili ogranienje
poslovne sposobnosti punomonika ili
opunomoenika

Zakonsko zastupanje pravnih osoba

zastupnici po zakonu, pravne osobe
ostvaruju svoju poslovnu sposobnost
putem svojih organa
Trgovaka drutva drutva osoba
(komplementari), drutva kapitala
(uprava)

Ugovorno zastupanje pravnih osoba

ugovor o zastupanju ureen ZOO, ZTD
poznaje prokuru, punomonika po
zaposlenju, trgovakog punomonika i
trgovakog putnika

Zastupnici po punomoi - zastupnik po zakonu trgovakog

drutva moe dati punomo drugoj osobi; punomo se moe
dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u
sudskom registru; ako ZTD-om nije drugaije odreeno,
punomo se daje sukladno odredbama propisa kojima se
ureuju obvezni odnosi; na zastupnike po punomoi se
primjenjuje ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom
Punomonik po zaposlenju - osoba ija je dunost da kao
radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom
tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno
poduzimanje odreenih pravnih radnji, ovlatena je da kao
punomonik drutva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne
radnje u granicama poslova koje obavlja; na punomonika po
zaposlenju primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sa
samim sobom

Prokura

Prokura - prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i

opseg ovlasti odreeni ZTD-om; prokuru moe dati samo
pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a; prokura
se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva ili
drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva i
u pisanom obliku
Prokurist - prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno
poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dunost koju obnaa
i poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije predvieno
izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom,
odnosno statutom trgovakoga drutva; prokura se ne moe
dati pravnoj osobi

Pojedinana i skupna prokura - prokura se moe dati jednoj ili

vie osoba; ako je prokura dana dvjema ili vie osoba bez
naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je
prokurist koji samostalno zastupa trgovako drutvo u
granicama ovlasti utvrenih ZTD-om; prokura dana dvjema ili
vie osoba smatrat e se skupnom prokurom samo ako je
tako izriito naznaeno u prokuri; izjave volje ili pravne radnje
koje uine skupni prokuristi proizvode pravne uinke samo
ako ih uine svi skupni prokuristi zajedno (bit e valjane izjave
volje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokurista
uz izriitu prethodnu suglasnost ili izriito naknadno odobrenje
ostalih skupnih prokurista); izjava volje ili pravna radnja
uinjena prema jednom prokuristi ima pravni uinak kao da je
uinjena prema svima

Opseg ovlasti iz prokure - prokurist moe sklapati sve ugovore

i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakog
drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim
dravnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te
dravnim i izbranim sudovima; prokurist ne moe bez posebne
ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakog drutva i ne
moe davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se
zapoinje steajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do
prestanka drutva; prokurist ne moe davati punomo za
sklapanje poslova drugim osobama
Ogranienje prokure - ogranienje prokure koje nije
predvieno ZTD-om nema uinka prema treim osobama, bez
obzira na to je li trea osoba za njih znala ili morala znati;
ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica
ima uinka prema treim osobama samo ako je upisano u
sudskom registru

Sklapanje ugovora sa samim sobom - prokurist ne

moe bez posebne ovlasti trgovakog drutva
nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom
sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u
svoje ime a za raun drugih osoba, ili u ime i za
raun drugih osoba.
Prijenos prokure - prokura nije prenosiva na drugu
osobu
Opoziv prokure - prokura se moe u svako vrijeme
opozvati, bez obzira na sadraj ugovora ili drugog
pravnog posla na temelju kojega je dana

Prokura trgovca pojedinca - trgovac pojedinac daje

prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moe
prenijeti na drugu osobu; prokura koju je dao
trgovac pojedinac ne prestaje u sluaju smrti
vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili
ograniena poslovna sposobnost
Upis prokure - davanje prokure i njezin opoziv
upisuju se u sudski registar, te se prilae odluka o
davanju odnosno opozivu prokure; u sudski registar
upisuju se ime i prezime prokuriste; prema treim
osobama koje nisu znale niti morale znati da je
prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana
upisa opoziva u sudski registar

Trgovaka punomo

Pojam trgovake punomoi - trgovaki punomonik je radnik u

trgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo
ili dio njegovog poduzea; trgovaka punomo daje se u pisanom
obliku
Ovlasti iz trgovake punomoi - trgovaki punomonik ovlaten je
sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u
prometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na koje
se odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne; trgovaki
punomonik ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti
nekretnine svoga vlastodavca, mjenino niti ekovno ga obvezati,
preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti
voditi spor; ogranienja ovlasti trgovakog punomonika, osim onih
prethodno navedenih, nemaju uinka prema treim osobama koje za
njih nisu znale niti su morale znati; ogranienje za sklapanje ugovora
sa samim sobom odnosi se i na trgovakog punomonika; bez
izriitog ovlatenja vlastodavca trgovaki punomonik ne moe
ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu

Punomo trgovakom
putniku

Trgovac moe svome radniku ili drugoj osobi dati punomo

kao trgovakom putniku u pisanom obliku
Ovlasti iz punomoi trgovakom putniku - trgovaki putnik
ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o
prodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati
cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe
koja je predmet ugovora to ga je trgovaki putnik sklopio za
vlastodavca; trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun
vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje
radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga je
sklopio u njegovo ime i za njegov raun; ogranienje ovlasti
trgovakog putnika nema uinka prema treoj osobi koja za to
nije znala niti morala znati; trgovaki putnik ne moe bez
posebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek ili u
obrocima; ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom
odnosi se i na trgovakog putnika

Pravni odnos

Pravni odnos drutveni odnos koji je

ureen pravnim pravilima; nastaje onog
trenutka kada ga pravni poredak prizna i
uredi ime se omoguuje gospodarsko
kretanje
Pravne injenice injenice za koje pravo
vee postanak, promjenu ili prestanak
pravnog odnosa, a u svezi s tim postanak,
prestanak ili promjenu subjektivnih prava


a)
b)

Vrste pravnih injenica s obzirom na postanak:

Prirodni dogaaji (roenje, smrt, protek vremena)
Ljudske radnje (manifestacije ljudske volje za koje
su vezani pravni uinci; dijele se na doputene
(pravne radnje, pravni poslovi) i nedoputene
(delikti)
Pravni posao stranako oitovanje volje
usmjereno na postizanje doputenih pravnih
uinaka
Delikt protupravna radnja uz koju pravne norme
mimo volje tetnika veu postanak odnosa
odgovornosti za tetu


a)

b)
c)

d)

Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju:

Pretpostavka pravna injenica koja je doista kao injenica
realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao,
promijenio se ili prestao odreeni pravni odnos
Pravna osnova bitna pretpostavka za koju se vee
postanak, promjena ili prestanak subjektivnih prava
Presumpcija (predmnijeva) pravna injenica koja se
smatra dokazanom dok se ne dokae protivno (npr.
proglaenje nestale osobe umrlom, stanje u zemljinim
knjigama)
Fikcija pravna injenica za koju se zna da se uope nije
dogodila ili da se nikad nee ni dogoditi, ali se uzima kao da
se dogodila da bi mogao nastati, promijeniti se ili prestati
neki pravni odnos (npr. prava neroenog djeteta)

Subjektivno pravo

Subjektivno pravo - ovlatenja koja pravnom

subjektu u odreenom pravnom odnosu priznaju
norme objektivnog prava; njime se izraavaju
meusobni odnosi pravnih subjekata u odreenom
pravnom odnosu
Sadraj subjektivnog prava pripadanje objekta i
ovlatenje subjekta prema objektu; interes (cilj
ovlatenja)
Zahtjev objektivnim pravom zajamena
mogunost da se od drugog trai in ili propust koji
istodobno znai ostvarenje naeg subjektivnog
prava


a)
b)
c)

d)

Vrste prava u subjektivnom smislu:

Apsolutna (djeluju prema svima, erga omnes) i relativna
(djeluju izmeu odreenih stranaka, inter partes)
Prenosiva i neprenosiva (strogo osobna prava)
Glavna i sporedna (njihov nastanak, prijenos i prestanak
ovisi o postojanju nekog drugog subjektivnog prava,
akcesorna prava)
Preobraajna (ovlatenje pravnog subjekta da
jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okona
pravni odnos s drugim subjektom bez njegovog pristanka,
npr. prihvat ponude, izbor kod alternativnih obveza, otkaz
ugovora)

Pravni objekti

a)

b)

3 vrste: stvari, inidbe i imovina

Stvari materijalni dijelovi prirode, koji se mogu osjetilima
primijetiti, koji su prostorno ogranieni i koji postoje u
sadanjosti, ili za njih postoje pretpostavke da e doista
nastati u budunosti
Vrste stvari:
Stvari u prometu (res in commercio) i stvari ograniene u
prometu sposobnost stvari da se pojave kao objekti
subjektivnih prava te kao objekti pravnih poslova
Pokretne (mogu mijenjati poloaj u prostoru, a da se pri
tome ne uniti njihova bit, odnosno da im se ne promijeni
dosadanja struktura) i nepokretne stvari (ne mogu mijenjati
poloaj, a da im se pri tome ne uniti bit ili ne promijeni
dosadanja struktura)

c)

d)

e)

f)

Zamjenjive (generike stvari; u prometu se odreuju po

vrsti, rodu, broju i mjeri) i nezamjenjive stvari (u prometu
dolaze kao strogo odreena pojedinost, individualnost)
Potrone (jednokratnom upotrebom se unitavaju ili im se
vidljivo smanjuje supstancija) i nepotrone stvari (one se
prvom normalnom upotrebom ne unitavaju niti im se
vidljivo smanjuje supstancija)
Djeljive (mogu se rastaviti na vie istovrsnih dijelova tako
da im se ne uniti prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne
umanji vrijednost) i nedjeljive stvari (diobom se unitava
njihova bit ili im se nerazmjerno umanjuje vrijednost)
Jednostavne (one ine jedinstvo) i sastavljene stvari
(nastaju spajanjem jednostavnih (samostalnih) stvari u
jednu novu cjelinu, ali tako da upotrijebljeni dijelovi ne
gube svoju dosadanju fiziku egzistenciju)

Pripadak ili pertinencija sporedna stvar koja je

odreena da trajno slui gospodarskim svrhama
neke glavne stvari, ada pri tome ne postaje njezin
sastavni dio
Plodovi proizvodi koji na odreeni nain nastaju
od neke stvari, a odreeni su da se od same stvari
odijele
Ukupnost stvari zbroj fiziki samostalnih i
meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene
zajednikom gospodarskom svrhom i u prometu se
javljaju pod zajednikim nazivom

inidbe (predmet obveze) svaka pozitivna

ili negativna ljudska radnja koju je dunik na
temelju obveznog odnosa duan izvriti
vjerovniku
Karakteristike inidbe ljudska radnja;
imovinski karakter, mogunost, pravna
doputenost, odreenost ili odredivost
Sadraj inidbe davanje (dare), injenje
(facere), proputanje (non facere), trpljenje
(pati)

Imovina skup subjektivnih imovinskih prava

predstavljenih jednim nositeljem (pravno
odreenje); skup dobara koja pripadaju odreenom
subjektu (ekonomsko odreenje)
Funkcije imovine jamstvena funkcija; olakanje
prometa
Karakteristike imovine jedinstvenost (odreeni
pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu);
identitet (ona pravno ostaje jednaka samoj sebi
makar pojedini dijelovi iz nje izlazili, a drugi u nju
ulazili)

Pravni posao
Pojam stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u
svezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na
postizanje doputenih pravnih uinaka, meu kojima su
najvaniji postanak, promjena ili prestanak nekog pravnog
odnosa
Vrste pravnih poslova:
a) Jednostrani (nastaju oitovanjem volje samo jedne strane) i
dvostrani pravni poslovi (nastaju suglasnim oitovanjem volje
dviju stranaka koje stoje jedna nasuprot drugoj; ugovori
(jednostranoobvezni ugovori (jedna strana samo vjerovnik, a
druga strana samo dunik), dvostranoobvezni ugovori (i jedna
i druga strana su i vjerovnik i dunik)
b) Pravni poslovi meu ivima (inter vivos) i pravni poslovi za
sluaj smrti (mortis causa)

c) Naplatni (onerozni, kod kojih se za

inidbu trai protuinidba) i besplatni
(lukrativni, kod kojih se za inidbu ne
daje protuinidba)
d) Kauzalni (vidljiva je svrha sklapanja
posla) i apstraktni poslovi
e) Formalni ili neformalni poslovi da li
je odreen oblik pravnog posla

Sadraj pravnog posla bitni sastojci (nuni za

odreeni tip pravnog posla), prirodni sastojci
pravnog posla (sastojci koji se podrazumijevaju jer
proizlaze iz same prirode odreenog pravnog
posla), nuzgredni sastojci (sastojci koji vrijede samo
ako ih stranke ugovore; uvjet, rok i nalog)
Uvjet uinak pravnog posla zavisan o nekoj
buduoj i neizvjesnoj okolnosti
Vrste uvjeta suspenzivni (odgodni), rezolutivni
(raskidni); afirmativan, negativan; potestativan
(ovisi o volji i odluci uvjetno ovlatenog), kazualni
(ovisi o prirodnom dogaaju ili volji treeg),
mjeoviti

Rok uinak pravnog posla ogranien vremenom,

tj. uinak pravnog posla nastaje tek od odreenog
vremena ili traje do odreenog vremena; odgodni
(poetni) i raskidni (zavrni ) rokovi
Raunanje rokova ako su odreeni u danima ne
rauna se prvi dan, a ako zavretak pada u neradni
dan, uzima se kao posljednji dan idui radni dan;
ako je rok odreen u tjednima, mjesecima ili
godinama, rok zavrava na isti datum po isteku
odreenog vremena, a ako tog datuma nema u
mjesecu, tada posljednji dan u mjesecu

Nalog (namet) uzgredna odredba

dodana besplatnom pravnom poslu
kojom se stjecatelju namee neka
dunost

Oblik oitovanja volje

Oblik oitovanja volje oblici i mogunosti u kojima unutarnja

volja subjekta dolazi do vanjske manifestacije
Usmeno oitovanje volje oitovanje volje pomou ive
izgovorene rijei
Pisano oitovanje volje oitovanje volje dano pomou
pisanih rijei (potpis, paraf, faksimil, rukoznak)
Oitovanje volje znacima (klimanje glavom, kretnja rukom,
mimika)
Oitovanje volje konkludentnim radnjama (neizravno
oitovanje, iz odreenog ponaanja se moe sigurno zakljuiti
o volji oitovatelja)
utnja

Oblik pravnih poslova

Usmeni oblik pravnog posla

Pisani oblik pravnog posla
Pravni posao sklopljen pred svjedocima (npr.
oporuka)
Sudjelovanje tijela dravne vlasti ili tijela s
javnopravnim ovlastima kao oblik pravnog posla
(npr. sud (zapisnik), javni biljenik (ovjera
(solemnizacija) isprava i ovjera potpisa)
Svrha propisivanja oblika pravnog posla valjanost
pravnog posla, utuivost pravnog posla,
dokazivanje pravnog posla, upis u javni registar

Valjanost i nevaljanost
pravnih poslova

a)

b)
c)

d)
e)

Pretpostavke valjanosti:
Pravna i poslovna sposobnost
subjekata
Valjano i suglasno oitovanje volje
Mogua, doputena, odreena ili
odrediva inidba
Doputena osnova
Oblik pravnog posla

Nitetnost nitetni pravni poslovi su oni

koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da
su valjani, trebali proizvesti
Nitetnost nastupa na temelju zakona (ex
lege), sud na nju pazi po slubenoj
dunosti (ex offo), a nastaje od samog
trenutka zakljuenja pravnog posla (ex
tunc)


a)
b)

Razlozi nitetnosti:
Poslovna nesposobnost stranaka
Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje (mane
volje nesklad izmeu volje i oitovanja; svjesni
nesklad (kolski primjer, ala, simulacija, prisila,
mentalna rezervacija), nesvjesni nesklad
(nesporazum); mentalna rezervacija (svjesni
nesklad izmeu volje i oitovanja kad jedna strana
prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje
kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga
strana za to ne zna); simulacija (prividno sklapanje
ugovora, odnosno pravnih poslova); nesporazum
(bitni element ugovora ili priroda ugovora)

c) Nemogunost, nedoputenost, neodreenost ili neodredivost

inidbe nedoputenost inidbe (zabranjeni pravni poslovi, nemoralni
pravni poslovi, zelenaki pravni poslovi)
d) Nepostojanje i nedoputenost osnove osnova je pravni cilj
kojem stranke tee i koji je isti kod iste vrste ugovora
e) Nedostatak potrebnog oblika
Djelomina nitetnost nitetnost odreene odredbe ugovora,
uz uvjet da to ne utjee na valjanost ugovora u cjelini
Posljedice nitetnosti obveza restitucije, odgovornost za
tetu
Sve zainteresirane osobe imaju pravo pozivati se na nitetnost
i bez vremenskog ogranienja

a)
b)

Pobojnost pravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao i

valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u
predvienom roku, ponititi
Razlozi pobojnosti:
Ograniena poslovna sposobnost
Mane volje (prijetnja - jedna strana ili netko trei, stavljanjem u
izgled nekog zla, izaziva opravdani strah kod druge strane zbog
ega ona zakljuuje odreeni pravni posao; zabluda pogrena
predodba o nekoj okolnosti; bitnost zablude (ona se odnosi na
bitna svojstva predmeta, na osobu s kojom se sklapa pravni
posao, okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri
stranaka smatraju odlunim za sklapanje pravnog posla, pobudu
za preuzimanje obveze kod besplatnih pravnih poslova);
neskrivljenost zablude (strana koja je bila u zabludi je postupila s
dunom pozornou); prijevara

c) Povreda naela jednake vrijednosti inidaba

d) Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika
Posljedice pobojnosti restitucija i
odgovornost za tetu
Ovlast isticati pobojnost imaju samo stranke
u poslu, a iznimno tree osobe, te se
odreuje subjektivni i objektivni rok za
isticanje tube za povijanje; rokovi su
prekluzivne naravi

Konvalidacija osnaenje nevaljanih pravnih

poslova; nitavi pravni poslovi mogu konvalidirati
samo iznimno, dok pobojni pravni poslovi u pravilu
konvalidiraju to ovisi o ponaanju stranaka
Konverzija kad nitavi pravni posao udovoljava
pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog
posla, meu strankama e vrijediti taj drugi posao
ako je to u skladu s ciljem koje su stranke imale na
umu pri sklapanju posla i ako se moe uzeti da bi
one sklopile taj posao da su znale za nitavost
svojeg posla

Stjecanje i gubitak prava

Stjecanje prava spajanje subjektivnih graanskih

prava s nekim subjektom
Originarno (izvorno) stjecanje stjecatelj svoje
pravo ne izvodi iz prava prednika
Derivativno (izvedeno) stjecanje stjecatelj svoje
pravo temelji na pravu prednika; translativno
stjecanje (prednik svoje dosadanje pravo u cijelom
sadraju i opsegu prenosi na novog stjecatelja,
univerzalna i singularna sukcesija),konstitutivno
stjecanje (na temelju dosadanjeg prava prednika
osniva se za stjecatelja novo pravo)

Gubitak prava odvajanje subjektivnih graanskih prava od

nositelja (relativni gubitak jedan subjekt gubi, a drugi stjee
pravo; apsolutni gubitak jedan subjekt gubi pravo, ali ga
drugi istodobno ne stjee)
Zastara prava gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja
subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme
Pretpostavke zastare nepodizanje tube i protek zastarnog
roka (opi rok 5 godina, posebni 3, 2, i 1 godina)
Zastoj zastare nastup okolnosti zbog kojih zastara ne moe
zapoeti ili zbog kojih zapoeta zastara prestaje tei dok te
okolnosti ne otpadnu
Prekid zastare nastup okolnosti zbog kojih zastara prestaje
tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava (priznanje duga,
podizanje tube, prigovor prijeboja)

PRAVO-pitanja i odgovori za 1.kolokvij

1. ta je pravna sposobnost, a ta poslovna sposobnost?

Pravna sposobnost je svojstvo biti nositeljem prava i obveza. Poslovna
sposobnost jesvojstvo osobe vlastitim oitovanjem volje stjecati prava i
obveze tj. sposobnost sklapanjapravnih poslova.
2. Odgovaraju li pravne osobe za kaznena djela?
Pravne osobe odgovaraju za kaznena djela, ija je odgovornost ureena
Zakonom oodgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
3. Nabrojati izvore trgovakog prava?
Propisi, autonomno pravo, sudska i arbitrana praksa, pravna znanost i akti
pojedinih dravnih tijela tzv. javne ovlasti.
4. Kakav je izvor prava sudska praksa?
Neformalan izvor prava.
5. Koja je razlika izmeu tipskog i adhezijskog ugovora.
Tipski ugovor je ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj doputa
odstupanje odpredloenog formulara ugovora, dok kod adhezijskog
ugovora ponuditelj ne pristaje nabilo kakvu promjenu. Druga strana moe
predloeni sadraj prihvatiti ili odbiti u cijelosti.
6. Navesti oblike autonomnog trgovakog prava.
Poslovni obiaji, uzance i razliiti oblici formularnog prava.

7. Razlika izmeu glavnih i sporednih djelatnosti ?

Sporedne djelatnosti: obavljaju se u manjem opsegu, uz glavne djelatnosti i nisu
upisane u sudski registar.
8. Koje vrste punomoi ureuje ZTD?
Prokura, trgovaka punomo, punomo trgovakom putniku i punomo po zaposlenju.
9. ta je prokura?
Trgovaka punomo sa zakonski ureenim sadrajem i opsegom ovlasti prokurista.
10. ta je sudski registar?
Javna knjiga koju vodi trgovaki sud u koju se upisuju subjekti odreeni
zakonom,odreene injenice o njihovom osnivanju promjenama i prestanku te drugi
podaci o subjektima upisa koji su vani za pravni promet
.11. Koji su temeljni oblici voenja posla (businessa)?
Trgovac pojedinac, ortatvo i trgovako drutvo.
12. ta je ortatvo?
Drutvo graanskog prava, ugovor izmeu dvije osobe ili vie njih kojim se
uzajamnoobvezuju uloiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajednikog cilja u
zajednicuosoba i dobara koja nije pravna osoba.
13. Koji je temeljni akt javnog trgovakog drutva?
Temeljni akt je drutveni ugovor.
14. Kako lan javnoga trgovakog drutva odgovara za obveze drutva?
Svaki lan javnog trgovakog drutva odgovara vjerovnicima drutva za obveze
drutvaosobno i neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom

Izvori TP-a su:

zakon
autonomno trgovako pravo
obiaji
uzance
opi uvjeti poslovanja
klauzule i termini
sudska i arbitrana praksa
pravna znanost