Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Elektrotehniki fakultet

PRIJENOS I DISTRIBUCIJA
ELEKTRINE ENERGIJE
FACTS (Flexible AC Transmission System)
SUSTAVI

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

1

1. FACTS sustavi

FACTS (Flexible AC Transmission System), je prilagodljivi izmjenini prijenosni

sustav s ukljuenim komponentama zasnovanim na energetskoj elektronici te
ostalim statikim komponentama, koje slue za poboljanje upravljivosti
prijenosna snage i poveanje prijenosne moi u prijenosnom sustavu.

FACTS ureaji ukljuuju pretvorbu koritenjem energetske elektronike ija se

snaga kree u rasponu od nekoliko desetaka MW do nekoliko stotina MW.

FACTS slui za upravljanje tokovima djelatnih i jalovih snaga u EES-u te za

poveanje prijenosne moi.

Upravljanjem tokovima jalovih snaga se izravno djeluje na iznose napona u

voritima sustava, ovisno o zahtjevima koji se postavljaju na sam
elektroenergetski sustav.

U veini se izvedbi primjenjuju klasini tiristori ili upravljakom elektrodom

isklopivi tiristori GTO-tiristori

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

2

FACTS je relativno nova pojava u EES-u.

FACTS moe utjecati na sljedee parametara u jednadbi:

V1V2
P
sin
X

MW

gdje je:
P = trofazna aktivna snaga [MW]
V1 = napon na poetku voda [kV]
V 2 = napon na kraju voda [kV]
[]
X = ukupna reaktancija izmeu dva vorita

= kut izmeu napona U1 i U2 []

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski
3

Prednosti FACTS tehnologije:

Upravljanje tokovima snage

Poveanje opteretivosti voda do termikih i dielektrinih ogranienja
Poveanje sigurnosti sustava kroz podizanje granice prijelazne stabilnosti,
Ograniavanje struja kratkog spoja i preoptereenja
Nadogradnja mree
Pojaavanje postojeih vodova
Smanjenje tokova jalove snage ime se omoguava prijenos veeg iznosa snage
Prema nainu prikljuivanja FACTS ureaji se mogu podijeliti na:

serijske komponente,
paralelne komponente,
kombinirane serijsko-serijske komponente i
kombinirane serijsko-paralelne komponente

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

4

1 SERIJSKE KOMPONENTE
Serijske komponente izvode se u obliku promjenjive impedancije (kondenzator ili
prigunica) ili promjenjivog izvora napona zasnovanog na energetskoj elektronici.
U tom sluaju mogu se regulirati iznos i kut napona (frekvencija je jednaka mrenoj
frekvenciji).
U osnovi sve serijske komponente injektiraju napon u seriji s vodom (slika 1). Odravajui
napon fazno okomitim s obzirom na struju koja tee vodom, serijska komponenta proizvodi
ili troi jalovu snagu promjenjivog iznosa.

Slika 1. Serijska komponenta

Serijska kompenzacija prua slijedee mogunosti:

Smanjuje linijski pad napona

Utjecaj tokova snaga u paralelnim dalekovodima
Poveava mogunost prijenosa
Smanjuje prijenosni kut
Poveava stabilnost sustava
Prof.dr.sc. Srete Nikolovski
5

Zadaa serijske kompenzacije je smanjenje induktiviteta dalekovoda. To znai da je duljina

dalekovoda priblino smanjena. Posljedica je toga je smanjenje prijenosnog kuta, a time i
poveanje prijenosa snage bez smanjenja stabilnosti sustava.
Primjenom serijskih FACTS komponenta uvodi se promjenjiva serijska kompenzaciju uinkovitim
upravljanjem toka snage. Upravljiva serijska kompenzacija predstavlja osnovu razvoja FACTS
tehnologije.
Osnovna ideja serijske kapacitivne kompenzacije jest smanjit ukupnu serijsku reaktanciju izmeu
dvije toke prijenosnog sustava.
U jednostavnom dvostrojnom sustavu (slika 2.a), pomou serijskog kondenzatora kompenzira se
induktivna reaktancija voda prema standardnom vektorskom dijagramu (slika 2.b).
Djelatna snaga prijenosa izrazito se poveava s poveanjem stupnja serijske kompenzacije k (slika
2.c).

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

Slika 2: Kompenzacija pomou serijske komponente; (a) dvostrojni sustav, (b) vektorski sustav, (c) ovisnost
djelatne i jalove snage o kutu i stupnju kompenzacije

Teorijski, poveanje granice stabilnosti moe biti neogranieno ako se serijska induktivna
reaktancija voda u potpunosti kompenzira.
U praktinim sluajevima, stupanj kompenzacije ne prelazi 75% od serijske induktivne reaktancije
voda zbog moguih potekoa u upravljanju tokovima snage te visokih struja kratkog spoja.
esto se stupanj kompenzacije ograniava na iznose manje od 30% zbog opasnosti od
subsinkrone rezonancije

Slika 3: Kriterij jednakih povrina u primjeni serijske kompenzacije; (a) bez primjene i (b) s primjenom
serijske kompenzacije

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

7

Princip rada paralelnih komponenti - statikih sinkronih kompenzatora (STATCOM) i (SVC)

statikih var kompenzatora .
Statiki sinkroni kompenzator (eng. STATCOM, Static Synchronous Compensator) je statiki
sinkroni generator u pogonu kao popreno prikljueni statiki var kompenzator, ija kapacitivna ili
induktivna izlazna struja moe biti upravljiva neovisno o naponu izmjeninog sustava.
STATCOM je jedna od kljunih FACTS naprava. Moe se zasnivati na pretvaraima naponskog ili
strujnog izvora. S opeg stajalita trokova, preferiraju se pretvarai s naponskim izvorom (slika
4.). Kod njih se s izlaznim izmjeninim naponom upravlja na nain da se automatskim reguliranjem
napona istosmjernog kondenzatora, koji slui kao naponski izvor pretvaraa, utjee na zahtijevanu
razinu injektirane jalove struje u vorite izmjeninog sustava. STATCOM moe biti projektiran i da
djeluje kao aktivni filtar u svrhu smanjenja viih harmonika.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

Slika 4. Statiki sinkroni kompenzator, STATCOM

8

2. PARALELNE KOMPONENTE
Druga vrsta spajanja FACTS komponenta je paralelni spoj, prema emu se takve
komponente zovu paralelne ili poprene.
One mogu biti promjenjive impedancije ili elektroniki izvori napona kao i njihove
kombinacije.
Paralelne komponente injektiraju struju u vorite povezivano sa sustavom, kako je
prikazano slikom 4.
Struju mogu injektirati i promjenjiva paralelna impedancija kao posljedicu
promjenjivog toka struje kroz vod. Ta struja uzrokuje da paralelna komponenta troi
ili proizvodi promjenjivu jalovu snagu, ovisno o faznom pomaku struje i napona
vorita prikljuka.
Taj se efekt koristi za poboljanje naponskih prilika pa se u sluaju malih
optereenja koriste prigunice u paralelnim granama kako bi se snizio napon,
U sluaju visokih optereenja u paralelnoj grani koriste se kondenzatori koji podiu
napon.
Paralelnom kompenzacijom postie se poveanje prijenosne moi i za poboljanje
naponskih prilika u EES u stacionarnim i prijelaznim stanjima.
Prof.dr.sc. Srete Nikolovski
9

Princip rada STATCOM-a

Neka imamo zadan prijenosni sustav prikazan na slici 5.

Slika 5. Prijenos energije u sustavu

Pri prijenosu snage iz sustava s naponom U1 u sustav s naponom U2 vrijede sljedee relacije:

U1U 2
sin
X

U 2 U1 cos U 2
X

Promjenom serijske impedancije, razina napona U1 i/ili U2, odnosno kuta izmeu vektora
napona moe se utjecati na tok elektrine energije u sustavu.

Princip rada STATCOM-a se moe najjednostavnije objasniti na sljedei nain: na slici 2.

kao izvor s U2 se spoji naponski invertor tako da imamo elektrinu shemu kao na slici 6.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

10

Slika 6. Elektrina shema STATCOM-a

Na osnovu navedenih jednadbi (1) i (2), ako se kut izmeu napona U1 i U2 odrava na nuli (=0),
tada vrijedi

P0

U 2 U 1 U 2
x

Ako se regulira U2 tako da je U2 < U1, tada je Q > 0 i STATCOM ima induktivni karakter tereta,
a u sluaju da je U2 > U1, tada je Q < 0 i STATCOM ima kapacitivni karakter tereta.
Obino kut izmeu napona U1 i U2 nije nula, nego se regulira na nekoj vrijednosti tako da se
pokriju gubici u pretvarau.

Kao izvor istosmjernog napona se moe koristiti kondenzatorska baterija (u sustavu je samo
reaktivna energija), a naponski invertor moe biti izveden sa irinsko-pulsnom modulacijom
ili vierazinski
Prof.dr.sc. Srete Nikolovski
11

Na slikama 7. i 8. su dani rezultati simulacije STATCOM-a u programskom paketu MATLAB-SIMULINK.

U ovom sluaju je modeliran invertor s vierezinskim invertorom.
Pri tome STATCOM radi samo kao generator reaktivne snage.
Na slici 7 i b su prikazani dijagrami napona mree U1, napona invertora Uinv i struje STATCOM-a

Slika 7. Dijagrami struja i napona STATCOM-a

kao kapacitivnog tereta

Slika 8. Dijagrami struja i napona STATCOM-a

kao induktivnog tereta

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

12

Paralelna kompenzacija jalove snage STATCOM-om uinkovito poveava najveu

snagu prijenosa dobavljanjem jalove snage teretu i reguliranjem napona u voritu.

Slika 9.Utjecaj paralelne kompenzacije na stabilnost napona;

(a) bez i (b) s regulacijom napona u voritu

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

13

Primjer praktine izvedbe STATCOM-a (ABB)

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

14

Statiki sinkroni generator (SSG)

Statiki sinkroni generator (engl. Static Synchronous Generator) je statiki samokomutirani
energetski pretvara napajan iz odgovarajueg skladita energije i pogonjen u svrhu proizvodnje
promjenjivog viefaznog izlaznog napona.
Prikljuen je na izmjenini sustav kako bi s njim ostvario razmjenu djelatne i jalove snage koje su
meusobno neovisno upravljive.
SSG (slika 10.) je zapravo kombinacija STATCOM-a i skladita energije.
Naziv, SSG, u sebi ukljuuje openito prikljuenje bilo kojeg skladita energije (baterija, zamana
masa, supervodljivi magnet, veliki istosmjerni kondenzator, drugi ispravljai).
Uobiajena je primjena elektronikog suelja ("oper-a") izmeu skladita energije i pretvaraa.
Baterijski sistem skladitenja energije (BESS)
Baterijski sistem skladitenja energije (engl. Batery Energy Storage
System) je sustav uskladitenja energije na kemijskoj osnovi koji se
sastoji od popreno prikljuenih pretvaraa s naponskim izvorom.
veliina BESS skladine jedinice uglavnom je mala (nekoliko desetaka
MWh).
Sistem skladitenja energije pomou suprevodljivog magneta (SMES)
SMES (engl. Superconducting Magnetic Energy Storage) je
supravodljivi elektromagnetski sustav uskladitenja energije koji sadri
elektronike pretvarae. U mogunosti je brzo injektirati ili apsorbirati
djelatnu i/ili jalovu snagu, odnosno dinamiki upravljati tokom snage u
izmjeninom sustavu. Budui da se istosmjerna struja magneta ne
mijenja brzo, izlazna snaga magneta se mijenja upravljanjem naponom
magneta uz odgovarajue elektroniko suelje prema STATCOM-u.
Slika 10. Statiki sinkroni generator, SSG

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

15

STATIKI VAR KOMPENZATOR (SVC)

SVC (engl. Static Var Compensator) u sebi objedinjuje niz razliitih ureaja, uglavnom
tiristorski upravljivih, od kojih su najznaajniji:
Tiristorski upravljive prigunice (TCR),
Tiristorski uklopive prigunice (TSR)
Tiristorski uklopivi kondenzatori (TSC).
Budui da je osnova ovakvih ureaja energetska elektronika (MOSFET i IGBT tranzistori, SCT,
GTO I MCT), rije je o relativno osjetljivim poluvodikim prekidaima, te se zbog naponskih
ogranienja njihov prikljuak na sustav realizira preko odgovarajuih transformatora.
SVC ureaji su posljednjih godina potisnuli sinkrone kompenzatore iz upotrebe, jer imaju
sline tehnike karakteristike, ali su mnogo pouzdaniji u pogonu.
Struktura SVC-a je prikazana na slici 11., a ostvarena je kombinacijom TCR-a i TSC-a.
Prikljuak SVC ureaja ostvaren je putem zasebnog transformatora, a dodatni filtri omoguuju
injektiranje jalove struje (snage) osnovne ili viih frekvencija.
Kombinacijom TCR-a i TSC-a (SCV TSC TCR), ostvaruje se vea fleksibilnost u kontroli rada,
smanjenje injektiranja struja viih harmonika i bolje karakteristike samog ureaja u uvjetima
kvara

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

16

Slika 11. Struktura SVC ureaja

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

17

Tiristorski upravljiva prigunica (TCR)

TCR (engl. Thyristor Controlled Reactor) je podvrsta SVC-a kod koje se s vremenom voenja te
sa strujom prigunice upravlja koritenjem tiristorskog sklopa.

Tiristorima se upravlja putem kuta paljenja. Nain regulacije TCR-a ovisi o zahtjevima koji se
postavljaju na sam SVC.
Efektivna reaktancija TCR-a je kontinuirano promjenjiva putem djelominog voenja tiristorskog
ventila. Struja TCR-a (slika 12.) se moe kontinuirano mijenjati od 0 do maksimalne vrijednosti
180. Kut paljenja oznaava se s , a kut voenja s . Kut se moe mijenjati od 180 do 90.

Slika 12. Tiristorski upravljiva prigunica

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

18

Tiristorski uklopiva prigunica (TSR)

TSR (engl. Thyristor Switched Reactor) je naprava nainjena od nekoliko poprenih prigunica koje
se ukljuuju i iskljuuju tiristorskim prekidaima bez upravljanja kutem paljenja.
Tako se postiu zahtijevane skokovite promjene jalove snage koja se troi iz sustava. Koritenjem
tiristorskih prekidaa bez upravljanja kutem paljenja postiu se nii trokovi i gubici, ali zato nema
kontinuirane promjene. Efektivna reaktancija TSR-a je skokovita promjenjiva putem pune/nulte
vodljivosti tiristorskog ventila.
Tiristorski uklopivi kondenzator (TSC)
TSC (engl. Thyristor Switched Capacitor) takoer predstavlja osnovnu komponentu SVC
ureaja. Tiristorski prekidai (slika 13.) koriste se za ukljuivanje i iskljuivanje poprenog
kondenzatora, ime se omoguuje skokovita promjena jalove snage koja se unosi u
izmjenini sustav.
Kada se prikljui kapacitet na izmjenini sinusni napon,
protekne velika kapacitivan struja kroz kondenzator ako je
poetni napon na kondenzatoru razliit od napona
napajanja u samom trenutku uklapanja tiristora.
Struja kroz kondenzator bit e konana ( u stacionarnom
stanje) ako je inicijalni napon na kondenzatoru jednak
naponu napajanja u trenutku uklapanja tiristora.

Promjene struje je vrlo visoka u odnosu na jakost struje

koju mogu podnijeti sami tiristori. Kako bi se ograniila ta
promjena struje, nuno je postaviti dodatnu prigunicu u
seriji s kondenzatorom i tiristorima

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

Slika 13. Tiristorski uklopivi kondenzator
19

Primjer praktine izvedbe SVC-a (ABB)

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

20

USPOREDBA STATCOM-a I SVC-a

Ovi ureaji imaju istu funkciju, ali im je osnovni princip rada razliit. STATCOM radi kao paralelno
spojeni sinkroni izvor napona, dok SVC djeluje kao reaktivna admitancija.
Zbog te razlike STATCOM ima bolju funkcionalnu karakteristiku, bolju izvedbu i fleksibilnost
primjene u usporedbi sa SVC-om.
U linearnom podruju djelovanja V-I karakteristike (slika 14.) STATCOM-a i SVC-a su veoma sline.
Meutim, u nelinearnom podruju rada, STATCOM moe kontrolirati izlaznu vrijednost struje
poveanjem opsega kapaciteta i induktiviteta, neovisno o izmjeninom naponu sustava, dok se
kod SVC-a maksimalno ostvariva kompenzacijska struja linearno poveava s izmjeninim
naponom.
Iz toga slijedi da je STATCOM efikasniji od SVC-a u pruanju naponske podrke prilikom velikih
poremeaja sustava, gdje se krivulja napona nalazi van linearnog podruja rada kompenzacije

Slika 14. Usporedba V-I karakteristika STATCOM-a i SVC-a

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

21

KOMBINIRANI SPOJ
1. Serijsko serijske komponente
Ova kombinacija ima dva mogua oblika, to je prikazano slikom 15.
U prvom obliku se s odvojenim serijskim komponentama koordinirano upravlja u sustavu s vie
vodova
(slika 15.a).
U drugom se obliku radi o objedinjenoj komponenti kod koje serijske grane omoguavaju neovisnu
serijsku kompenzaciju jalove snage za svaki vod, ali i transfer djelatne snage izmeu vodova putem
postojee veze (slika 15.b).
Mogunost prijenosa djelatne snage u serijsko-serijskoj komponenti poput regulatora toka snage
meu vodovima (eng.Interline Power Flow Controller), omoguava ravnoteu izmeu toka djelatne
i jalove snage u vodovima te time iskoristivost prijenosnog sustava dovodi do maksimuma.
Termin"objedinjeni" u ovom sluaju oznaava stanje u kojem su svi DC terminali spojeni zajedno u
svrhu prijenosa djelatne snage.

Slika 15. Kombinirane serijsko-serijske komponente; (a) odvojene i

koordinirano upravljane i (b) objedinjene i povezane s dc vezom

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

22

2.

Serijsko paralelne komponente

Ova kombinacija ima oblik razdvojenih paralelnih i serijskih komponente s kojima se

koordinirano upravlja ili oblik objedinjenog regulatora tokova snaga (eng. UPFC - Unified Power
Flow Controller) s objedinjenim paralelnim i serijskim
komponentama.
U osnovi, kombinirane paralelne i serijske komponente injektiraju struju u sustav pomou
paralelne komponente te napon u seriji s vodom pomou serijske komponente (slika
16.a).
Kada se paralelne i serijska komponenta objedine javlja se razmjena djelatne snage
izmeu serijske i paralelne komponente putem istosmjerne veze. Mogua je i izvedba
kod koje svaki vod zahtijeva posebnu serijsku komponentu (slika 16..b), posebno ako se
primjenom eli izbjei problem ispada voda.

Slika 16. Kombinirane serijsko-paralelne komponente; primjena serijske grane samo na jednom vodu (a) i na vie vodova (b)

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

23

GLAVNE KOMPONENTE FACTS-a

Spojni transformator
Jedina razlika izmeu spojnog transformatora koji se koristi u FACTS sustavima i standardnog
energetskog transformatora je u karakteristici zasienja.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

24

Prigunica
Standardno se ugrauje prigunica bez eljezne jezgre.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

25

Kondenzator

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

26

Tirirstorski ventili za SVC

Jednofazni tiristori.

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

27

IGBT za STATCOM
Spoj naponskog pretvaraa sa IGBT-om:

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

28

Sustav hlaenja ventila

Zbog velikih gubitaka, ventile je potrebno hladiti tekuina i pumpe
Pored prljanja elektrine mree harmonicima, dodatni gubitci su jedan od nedostataka
FACTS tehnologije

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

29

Dodatne komponente istovjetne onima u standardnim postrojenjima

-

Strujni transformatori
Naponski transformatori
Odvodnici prenapona
Prekidai
Rastavljai

Prof.dr.sc. Srete Nikolovski

30