OBITELJKO I KOLEKTIVNO

STANOVANJE

LEJLA KAVAZOVI

ta je obiteljsko i kolektivno stanovanje?

Svi oblici stanovanja, bez obzira na tip, posjeduju i svojstva individualnog i one kolektivnog.
Odnos stepena individualnog i kolektivnog u stanovanju, utie na prostorno rjeenje i kvalitet
stana. Analiza svih tipova stambenih objekata jednoporodinog i vieporodinog stanovanja
pokazuje da se najvea individualnost uoava kod slobodnostojee jednoporodine kue, te
da se ona smanjuje prema zgradama za vieporodino stanovanje. Suprotno tome, svojstva
kolektivnog, koja se mogu identifikovati i u nekim tipovima porodinog stanovanja, smanjuje se
od zgrada za vieporodino stanovanje ka slobodnostojeoj kui.

Obiteljsko stanovanje
Jednoetana obiteljska kua
Dvo i vieetana obiteljska kua
Dvojna i obiteljska kua
Kua u nizu (prizemna i katna)
Viekatna kua sa vie stanova

Jednoetana
obiteljska kua
Jednoetana obiteljska kua vid je
najkomotnijeg stanovanja, kao u
ostalom
i
druge
stambene
organizacije
(dvo
i
vieetana
obiteljska kua i neki nizovi) kod kojih
je osiguran direktan kontakt svake
stambene jedinice sa terenom.
Razumnljivo je da i ovdje postoje
rasponi komfora kvaliteta (odnosno
stanovanje najnieg standarda, vrlo
esto su graeni na ovom principu, ali
bez potivanja osnovnih kriterija
sanitarne higijene i tehnike graenja).
Vie nego kod bilo kojeg drugog
oblika stambene izgradnje vani su
upravo kod ovog oblika elementi
situacije (poloaj, orijentacija i
pristup), jer oni su preduslov za dobru
organizaciju
stana.
Pristup
u
izvjesnom
smislu
predodreuje
odnose grupa i time rjeenje tlocrta.
Zato se najprije razmotre osnovne
mogunosti situativnog rjeenja u
odnosu na razliite pristupe.

Pristup sa sjevera

Pristup sa juga

Svakako je najpovoljniji pristup, jer

omoguuje kratku vezu ulaza na
komunikaciju. Lako je postii optimalne
odnose i orijentaciju pojedinih grupa.
itava parcela dobro je iskoritena za
funkciju stanovanja. Na sjeveru mogue
je rijeiti garau i povrtnjak, a na jugu
intimnu rekreaciju. (Slika 1.0)

Vrlo dug pristup, koji se

sukobljava
sa
najintimnijim
dijelom
stanovanja
(dnevni
boravak, terasa itd.) Pomicanjem
linije pristupa mogue je postii
dobre interne i odgovarajuu
orijentaciju prostora. (Slika 1.1)

(Slika 1.1)
(Slika 1.0)

Pristup s istoka
Osim sjevernog, ovaj pristup je najbolji,
Jer ima sve pozitivne elemente pristupa
Sa sjevera, umanjene jedino odnosom
Ulaza prema spavaem traktu.
Jednostavno je i lako postii dobre
odnose grupa i orijentaciju. (slika 1.3)

Pristup sa zapada
Ispoljuje nedostatak pristupa s istoka, samo
ovaj put u odnosu prema terasi dnevnog boravka i blagovanja. Ovaj pristup, meutim, vrlo
esto dovodi do odstupanja od idealne eme.
(Slika 1.4)

(slika 1.3)
(Slika 1.4)

Obiteljske kue u
dvije ili vie etaa
Iako je stanovanje u prizemlju
neosporno kvalitetno, jer nam
omoguuje izravan kontakt s
okolinom (uvlai prirodu u stan) i
dobru organizaciju tlocrta, ipak se
kod spavae grupe pojavljuje
nedostatak koji upravo proizilazi iz
te neposredne veze sa terenom.
Naime intimnost i osjeaj sigurnosti
bitno su smanjeni. Radi toga su
esta rjeenja koja stambeni dio
diferenciraju od spavaeg na taj
nain da se spavanje podie za
pola visine ili ak itavu visinu
etae (smjetaj na polukatu ili katu).
(Slika 1.5)

Ovakvom
dispozicijom
nisu
poremeeni meusobni odnosi
grupa niti je umanjena mogunost
njihove
uspjene
organizacije.
Stanovanje u dvije etae, a naroito
rjeenje sa poluetaama, ima
sigurno prednosti nad iskljuivo
prizemnom organizacijom. Moda
je jedini prigovor to da starije ljude
nije poeljno stalno penjanje i
sputanje unutar stana.
Mnogo raskoniji objekt raen je
na osnovi istih principa. Novost je
silazna i uzlazna rampa koja znatno
ublauje penjanje i sputanje
unutar stana. Budui da se radi o
junoj hemisferi orijentacija je
izmijenjena, jer je osunana
sjeverna strana, a ne juna kao na
prethodnom primjeru. Uporeujui
ovaj tlocrt s prethodnim ponovno
dolazimo
do
potvrde
da
dimenzije ne odluuju o kvaliteti
tlocrta.

Vrlo rijetko se pojavljuje potreba ili

elja da se stan koncipira u tri ili
vie etaa. Tu se ne misli na
izvjesno
diferenciranje
podova
pojedinih grupa, to je vrlo poeljno
jer prostorno obogauje stanovanje.
Takvi primjeri obiteljske izgradnje
dosta su esti jedino u stambenoj
izgradnji starih gradova to je
razumljivo, rezultat to racionalnijeg
iskoritavanja skupog grasdkog
zemljita.
Danas
je
teko
pretpostaviti potrebu za ovakvom
izgradnjom ak i kod velikih
obiteljskih zgrada. Sigurno da bi
kod ovakve gradnje bilo vrlo teko
ostvariti skladan i funkcionalan
odnos grupa.

Izgradnja u nizu
Niz je mogue ostvariti:
-prizemno
-katno
-kombiniranim odnosima.
To proistjee iz organizacije stana i
odgovarajueg ekonomskog
gledanja.
Unutar ove osnovne podjele mogu
je itav niz varijanti, kod kojih su
uticaj
konfiguracija
terena
i
nastojanje da se ostvare kvalitetni
prostorni
odnosi
odgovarajue
tretirani.

Praena konfiguracija terena

prikazana je na slici 1.6.
Koji put e se kontakt niza ostvariti
Pomonim prostorijama. Slika 1.7.
Bez obzira da li je tip niza prizeman
ili katni, njegova racionalnost kod
standardnih tipova ovisi prvenstveNo o tri elementa: konstrukciji,
rasponu i zajednikom zidu, iako i
drugi
faktori
(obrada,
nain
vezivanja itd.) Imaju uticaja.
to su konstruktivna rjeenja ia i
rasponi bolje prilagoeni racionalnosti konstukcije, a zajedniki zid
vei, takav e niz biti ekonominiji.
Slika 1.8.
Nadalje to je manji u odnosu na
D bit e niz i u urbanistikom smislu
ekonominiji (uteda na terenu, na
duini ceste, instalaciji itd.).
Meutim, faktor ekonomike ne smije
biti jedini i iskljuivi element pri
izboru vrste niza, ve ga treba
Ravnopravno razmatrati s ostalim
elementima ( organizacija stana,
prostorni
kvalitet,
arhitektura,
prilagoenje pejzau itd.)

slika 1.6.

Slika 1.7

Slika 1.8.

Dvojna
obiteljska kua
Nastaje kao vid racionalizacije
obiteljske izgradnje, pri emu se
tedi zemljite (smanjuje parcela),
komunalije (ceste, prikljuci) i
ostvaruje ekonomija izgradnje time,
to je jedan zid zajedniki. Slino
kao i kod potpuno slobodne
obiteljske kue i ovdje je mogue
projektirati u jednoj i vie etaa.

MASOVNO ILI
KOLEKTIVNO
STANOVANJE
U nae vrijeme koje karakterizira nagle
urbanizacije, javlja se potreba za brzom i
ekonominijom izgradnjom velikog broja
stanova. Obiteljska izgradnja i izgradnja u
nizu pored visokog kvaliteta stanovanja
koji omoguuju, u urbanistikom i
ekonomskom smislu su neprihvatljive
Kao osnovni tip izgradnje u veim
mjestima i gradovima, jesr su urbanistika
I graevinska cijena takvog stana jako
visoke, trae se skupe komunikacije i
komunalije, tj. Sve to apsobira velike
povrinen zemljita itd. Radi svega toga i
zbog stalno prisutne stambene krize
neophodna je orijentacija na izgradnju
stambenih zgrada sa vie stanova
(uobiajen je naziv kolektivno
stanovanje), koje snizuje urbanistiku i
graevinsku cijenu izgradnje, omoguujui
iroku primjenu tipizacije, standardizacije i
suvremenih metoda graenja.

Postoji vie tipova takve izgradnje (blok

slobodno stojea ili kombinirana), no
problematika stana vie je vezana na
odnos stana prema vertikalnim i
horizontalnim komunikacijama nego na
sam tip urbanistike izgradnje
kolektivnog stanovanja u odnosu prema
vertikalnoj i horizontalnoj komunikaciji.
U osnovi stambena viekatnica moe
se rjeavati tako da se na jedno
stubite (i liftove) vee 1, 2, 3, 4 i vie
stanova, bilo da se to povezivanje vri
neposredno na stubine podeste ili s
epovezuje na galeriju (vanjsku ili
unutarnju). Svaki od tih naina ima
odreen uticaj na organiziranje stana
(tako da su tlocrtne dispozicije stanova
kod zgrade od 2 stana gotovo
neprimjenljive na zgradu od 3 ili
viestanova na stubitu).
Iako su kolektivne zgrade objekti kod
kojih treba stalno voditi rauna o
ekonomiji izgradnje i teiti to jeftinijem
stanu, to ipak ne smije biti na tetu
dobre organizacije stana. Principi ove
organizacije, te meusobni odnosi
grupa, potpuno isti kao oni koji su ve
ranije razmotreni.

Ekonomiju treba postii smiljenim

koritenjem prostora, izborom
konstrukcije, okupljanjem instalacija,
pojednostavljenjem arhitekture
objekta, ali uz uvjet dobre funksije
stana.
Veliina stana je ograniena
socijalnom strukturom korisnika
(veliina obitelji) i opim standardom.
Neke zemlje ograniuju maksimume
prema broju stanara, a druge
postavljaju ogranienja obratno,
propisujui koliko je minimum za
odgovarajui broj stanara ( to su
zemlje sa visokim standardom i
razvijenom ekonomijom. vedska).
Ovi normativi stalno se mijenjaju,
pratei ekonomski rast porodice i
drutva.
U daljnjem izlaganju analizirat u
pojedine tipove kolektivnih zgrada
na temelju odnosa vertikalnih
komunikacija stana.

Jedan stan na stubitu

Vrlo je rijetko rjeenje, i vezano gotovo
iskljuivo za interpolacije i asanacije.
Karakteristike su veoma razliite i ovise
o poloaju stepenita. Sve to je tipino
za ovakva rjeenje moe se sagledati
na rjeenju 2 stana na stubitu.
Dva stana na stubitu
Vrlo su esta, jer omoguuje veoma
kvalitetnu organizaciju stana. Sve su
grupe dobro orijentirane. Osigurana je
vrlo vana poprena ventilacija stana.
Omogueno je izravno ventiliranje i
osunanje svih vanih prostora u stanu.
Relativno slaba koristivost vertikalne
komunikacije optereuje cijenu stana.
To se naroito negativno odraava kod
visokih objekata, gdje je neophodan lift
( iznad P + 3 kata). Vrlo su esta
rjeenja kod kojih se mijeaju grupe (
na ulazni hodnik povezane su sve
prostorije), to se meutim moe izbjei
bilo otvaranjem dvostruke veze, bilo
vezivanjem spavae grupe preko dijela
dnevnog boravka. Problem je
jednostavniji kod dvosobnog stana,
gdje je relativno lako postii istou
dispozicije.

Prije navedeni nedostaci

manifestiraju se na ovom primjeru,
iako u blaoj formi, jer je blagovanje
pripojeno kuhinji.

Usko predsoblje postaje sjecite

mnogostrukih funkcija povezujui
grupe, ulaz itd., to svakako nije
dobro rjeenje.

Bolja rjeenja, no gdje predsoblja jo uvijek

preuzimaju glavnu vezu meu grupama, vidimo
na primjerima slika.

Vrlo duhovito je rjeeje stana u kojem su grupe

apsolutno iste. Veza spavae grupe ostavrena
je preko dijela dnevnog boravka, ali tako da su
funkcije tog prostora neporemeene.

Tri stana na stepenitu

Dosta se esto primjenjuje naroito
kod nas. Meutim, tri stana na
stubitu nije rjeenje koje bi trebalo
forsirati, jer je srednji stan
nejednako vrijedno tretiran. (Nema
poprene ventilacije i grupe
poprimaju deformirane unutarnje
odnose itd.). ak i ekonomsko
stanovite o boljem koritenju
stubita teko e moi ovladati
nedostatke koji se neminovno
pojavljuju u organizaciji stana.
Na nekoliko primjera koje u
analizirati lako e se uoiti
nemogunost postizanja dobrih
rjeenja. Srednji stan ispada uvijek
manje vrijedan i forsiran, dok se
boni lakse rjeavaju. (slika 1.9.)
Tipina organizacija koja ispoljuje
nedostatke u odnosu na grupa.
Pored toga, rjeenje stambene
kuhinje sa povlaenjem radnog
dijela duboko u prostor i format
prostorije svakako nije uspjelo.
Pozitivno je okupljanje instalacija
unutar stana i organizacija stana na
slici 1.9.

(slika 1.9.)

Opet poremeeni unutarnji odnosi

sa prednjim i prostorno neugodnim
hodnicima srednjih stanova.
(slika 2.0)
Ovdje je prikazan jedan specifian
sluaj tri stana na stubite, koji je
naroito vrijedan zbog organizacije
lijevo stana. Budui da se radilo o
interpolaciji na uglu, nije bilo
mogue i kod drugih stanova postii
potpunu istou grupa. (slika 2.1)

(slika 2.0)

Isti nedostaci koji su ranije uoeni

ovdje dobivaju jo jedan, a to je
stubite unutar objekta. (Slika 2.2)

(slika 2.1)
(Slika 2.2)

etiri stana na stubitu

To je rjeenje koje pored
ekonominog iskoritenja vertikalne
komunikacije i jednakovrijedne
organizacije stanova pokazuje i
odreene nedostatke. U prvom
redu je to orijentacija. Naime, da bi
se postiglo to izjednaenija
kvaliteta stanova, nuno je objekt
orijentirati u smjeru sjever-jug, to
ograniava primjenu ovih rjeenja.
Problem se pojavljuje i kod rjeenja
poprene ventilacije stanova, tako
da je neophodno kombinirati ventilaciju sa prozorima i ventilacionim
kanalima.
Najee su etiri jednaka stana na
stubitima to pojednostavljuje
rjeenje stanova sa istim
grupama. Vrlo uspjeno rjeenje
kako u pogledu funkcije stana, tako
i u istoi konstruktivnog rjeenja.
(slika 2.3)
Rijetko ali negdje se ipak grade i
slobodno stojei objekti rjeenja to
prije, to je osigurana poprena
ventilacija.

(slika 2.3)

Jedan primjer za njih uobiajenom

vezom preko dnevnog boravka. Na
relativno maloj povrini dobiven je
osjeaj prostornosti i dvostruka
orijentacija dnevnog boravka.
(slika 2.4)

Vrlo uspjela organizacija etiri

jednaka stana sa istim
konstruktivnim rjeenjem.
(slika 2.5)
Kombiniranje raznih veliina
stanova mnogo je rjee, iako
omoguuje bolje rjeenja, naroito
kod bonih stanova. Zatvoreno
stubite kod manjih visina objekata
nije naroit nedostatak, ali je kod
veih visina ( iznad P + 5) taj sistem
iz vatrosigurnosnih razloga teko
prihvatljiv. Meutim u cjelini se
moe rei da etiri stana na
stubitu ispoljavaju znatne
prednosti pred rjeenjem tri stana
na stubite.

(slika 2.4)

(slika 2.5)

Pet i vie stanova na

stubitu- galerijski
stanovi
Uglavnom se primjenjuju u sistemu
galerijskog stanovanja, posebnom
vidu kolektivnog stanovanja, gdje
se stambene jedinice (stanovi) niu
uz galeriju. Razlikujemo unutarnju i
vanjsku galeriju, te jednokratna ili
dvokatna rjeavanja stambenih
jedinica. Ovaj tip stanovanja
omoguuje dobru organizaciju
stana i kvalitetnu arhitekuru objekta
Ipak ga treba izbjegavati, jer je
intimnost stanovanja upravo samim
Sistemom onemoguena. Mnogo
jedinica na jednu horizontalnu
komunikaciju stvara , pogotovo kod
unutarnje galerije, velike probleme
u vezi sa spreavanjem prijenosa
buke (komuniciranje i igra djece), a
sam elijski sistem nizanja stanova
u sutini je nehuman. Unutarnja
galerija zahtijeva i dvoetano
rjeavanje stana, kako bi se
postigla adekvatna orijentacija i
provjeravanje stambenih jedinica,

iako su esta rjeenja i jednostrane

orijentacije kod skromnijih i manjih
stanova. Vanjska galerija, ako je otvorena,
Ispoljuje druge nedostatke koji su za nae
klimatsko podruje teko prihvatljivi.
Posljedica, snijeg i izloenost hladnim
vjetrovima stalne su neprilike. Ako se pak
ostakli, onda se pojavljuju nedostaci
unutarnje galerije (buka) i znatno poskupljuje
izvedba.
Iako se u galerijskom sistemu znatno
smanjuje broj vertikalnih komunikacija, ipak
se ne moe rei da je taj sistem ekonominiji
od klasinog (dva i vie stanova na stubite),
jer su poveane horizontalne veze i jer je
konstruktivni sistem takvog objekta redovito
kompliciraniji i skuplji, a naroito kod
dvoetanog stana.
Meutim, u tlocrtnim rjeenjima stanova ovog
sistema znatno je lake postii istou
funkcija grupa i njihovu meusobnu
povezanost nego kod drugih sistema. Rdi
toga, te radi privlanih arhitektonskih
mogunosti oblikovanja objekta, za arhitekte
su ovi zadaci posebno interesantni i rado ih
se prihvaaju.

Stanovi se mogu rjeavati jednoetano

i dvoetano, to utjee na sistem
galerije. Stambena jedinica (elija)
moe se organizirati tako da je ua
strana orijentirana na galeriju i
proeljem, a moe i tako da je ira
strana paralelna sa galerijom i
proeljem. Prvi nain svakako je
ekonominiji radi potpunijeg koritenja
galerije i proelja. Galerije se koji puta
rade i za manji broj stanova (3-4), ali to
je vie produeni podest, nego
primjena principa galerije.
Zato se u ovom izlaganju zadrati na
primjerima najtipinijih elemenata
galerijske organizacije stanovanja.
S obzirom na etanost stambene
jedinice galerija (vanjskih ili unutarnjih)
to moe biti u svakoj etai, svakoj
drugoj (dupleks) ili ak u svakoj treoj
(tripleks). Mogue su takoer i
kombinacije tih sistema, to obogauje
asortiman stanova i oblikovanje
objekta.

Odnos vanjske galerije prema rjeenju stana

U nastojanju da iskoriste
prednosti sistema i da izbjegnu
njegove negativnosti, projektirani
su i izvedeni razni oblici i varijante
vanjske galerije, od kojih su
prikazane samo neke.
Ameriki primjer ustaklene
vanjske galerije ijim je
sputanjem omogueno dobro
provjetravanje stanova. (slika 2.6)

(slika 2.6)

Zakljuak
Analiza svih tipova porodinog i vieporodinog stanovanja pokazuje da se najvea
individualnost u stanovanju postie u slobodnostojeoj porodinoj kui (jednoetana), ali da je
ona istovremeno najmanje gradotvorni element. Da bi bila potpuno otvorena ka spoljanjem
prostoru (to je jedna od njenih prednosti u odnosu na ostale tipove porodinih kua)
neophodno je da bude u prirodnom okruenju, udaljena od susjeda. Ostali tipovi porodinih
kua i dalje imaju bitne odlike porodinog stanovanja, ali se u njima pojavljuju i odlike
stanovanja u kolektivu, i to najmanje izraene kod dvokue, a najvie kod terasastih i
atrijumnskih kua. Zbog svojih fizikih i prostornih karakteristika one su u veoj mjeri
gradotvorni elementi, ali se samim tim sve vie udaljavaju od ideala slobodnostojee kue.

Hvala na panji!