x-pz-Priprema povrine

ODMAIVANJE VODENIM OTAPALIMA

Sposobnost odmaivanja imaju ovi vodeni mediji
- lunate otopine
- otopine povrinski aktivne tvari
- kisele otopine
Lunate otopine
-za odmaivanje pripremaju se otapanjem hidroksida
karbonata, silikata, fosfata borata te cijanida
Takve se otopine dispergiraju (raspruju) i suspendiraju
masne tvari mineralnog i biolokog i porijekla
>t, > pH tvari se razgrauju u sapune
(soli masnih kiselina) i glicerol (topivi u vodi)

Najznaajniji su silikati i fosfati

Na silikati i Na- fosfat NaOH ,
KOH, NaCO3H2O
H2CO3
Sredstva za kvaenje
-su organske tvari koje smanjuju napetost povrine vode i
vodenih otapala.
Hidrofilni dipolni dio molekule ine manje skupine atoma
(-SO3-,COO- OH- NH3) sklone otapanju u vodi
Hidrofobni sastoji se od ne polarnih lanaca i prstena
ugljikovodika koji su vrlo odbojni.

Anion aktivno sredstvo za kvaenje Na ili soli org. kiseline

Sredstvo za kvaenje djelotvorno lunatu neutralnom i
kiselim otapalima(polietilenglukol, poli propilenglukoli)
Kation aktivno sredstva za kvaenje soli su organska baza
klorida ili sulfati amina.

Ostale metode odmaivanja

- odmaivanje vodenom suspenzijom(kaama)
- odmaivanje spaljivanjem
- odmaivanje vlanom vodenom parom

Odmaivanje kaama
-beko vapno K-O- MgO
2 - 4 masena dijela vode -1 dio tog praka
KO KOH Ca(OH)2 gaeno vapno OH- taljenje- isparivanje vode
Odmaivanje spaljivanjem

- zagrijavanjem predmeta iznad 200C uz dovoljan pristup

zraka CO2 i H2O(g)
- problem aa treba ga ukloniti trljanjem ili otpuhivanjem

Odmaivanje vlanom vodenom parom

-mehaniko djelovanje i trljanje tj . smanjenje viskoznosti
masnih tvari
-masnoe se na taj nain cijede vruom vodom- tako da se
postie grubo odmaivanje
-mogue je poboljati dodatcima gore spomenutih tvari
ime se pospjeuje djelotvornost postupka

MEHANIKA PREDOBRADA
VRSTE MEHANIKE PREDOBRADE

- cilj: kvaliteta povrine podloge tj. smanjiti poveati hrapavost

povrine
- uklanjanje produkata korozije (npr. hra , okujine patine )
i drugih neistoa (aa, koks, pepel, kamenac s
povrine metala.
Mehanika predobrada zasniva se na trenju i obraivanjem
otro bridnim zrncima abraziva , ianim ili vlaknastim
etkama

Vrste etki za ienje

Za mehaniku predobradu slui :

-bruenje i poliranje abrazivnim alatima i sredstvima
-poliranje utiskivanjem
-etkanje (grebanjem)
-obrada mlazom
-ostali postupci
Bruenje i poliranje abrazivnim alatima sredstvima
-bruenjem se poboljava kvaliteta povrine materijala a i
uklanjaju se ostale neistoe (korozija i kamenac i sl.)

Bruenje se odvija stupnjevita upotreba sve sitnijih zrnaca

abraziva.

Razlikujemo predbruenje te grubo i fino bruenje

-poliranje se provodi gdje treba vea glatkoa povrine pri
emu se uklanjaju mikroizboine snanim pritiskom ta se
obrada takoer obavlja stupnjevito
(predpoliranje fino poliranje posjajivanje)

ABRAZIVI
- mineralne i umjetne i anorganske tvari dovoljne tvrdoe
- bitna tvrdoa po Mohru

beko vapno
staklo
pjeenjak
kremen
kremen , kvarc
smirak (mirgl)
korund (Al2O3 )
dijamant
ABRAZIVI

4- 5
4 - 6.5
5- 6
5.5 - 6,7
7
79
9
10
TVRDOA

Abrazivi tvrdoe > 9 po Mohru upotrebljavaju se za abrazive

svim materijala
- brueni alatnih kaljenih elika
- tvrdih metala
- keramike
mirgl (smirak), korund, kremenom
-ugljini elici
Staklo
- granol
- drvo
Glinica vrlo fina zrnca zaobljenih bridova
- fino poliranje

Abrazivi se klasiraju prema veliini zrna

veliina zrna u m
2000- 1190

predbruenje sivih
odljevaka

24 - 30
36- 100
120 - 280

840 - 50
590 - 125
125- 37

predbruenje
grubo bruenje
fino bruenje

320 - 800

37 - 11

1000 - 3000

11- < 5

vrlo fino bruenje

(predpoliranje)
fino poliranje

<1

posjajivanje

12 - 16

Abrazivi primjena
- u obliku alata i sredstva za bruenje i poliranje
- kompaktne brusne alate i keramiko vezivo
- lijepljene alate
- paste za bruenje i poliranje
Bruenje i poliranje abrazivnim tijelima i zrncima
- sitni predmeti (matice avli, zakovice dugmadi igle )
- rotacijski ili vibracijski ureaji rastresitim abrazivnim tijelima
5 - 10 min
u bubnjevima

Poliranje

Bubnjevi za bruenje i poliranje u esterokrakim ili

osmerokrakim prizmatinim posudama
-tehnologija se prilagoava vrsti i tvrdoi materijala
koji se obrauje
Punjenje bubnja 1:1 do 10:1
- suhi postupak grublja obrada do grubog poliranja
- mokri postupak voda, vodene otopine ali i sredstva za
odmaivanje i ienje
- mogue je kontinuirani i diskontinuirani rad to ovisi o radnom
stroju i karakteru proizvodnje
Vibracijski ureaji za bruenje i poliranje

POLIRANJE UTISKIVANJEM
Pred poliranje i fino poliranje utiskivanjem najee se
obavlja u bubnjevima kuglama od kaljenog elika promjera
0.6-10 mm- polira se na visoki sjaj
Poliranje kuglom izvodi se mokrim i suhim postupkom
obrada se vri u osmerokrakim bubnjevima 1kg robe
3-5kg kugli
ETKANJE ( rune i rotacijske)
etkanje i grebanje etkama od ice ili vlaknastih materijala
ice ugljini elik i nehrajui elik (CrNi) mjedi
Vlakna umjetno (najlonska) biljna i ivotinjska
- runo ili strojno

etkanje

PREDOBRDA MLAZOM

ienje ili mijenjanje hrapavosti povrine mogue je provesti

suhim ili mokrim mlazom estice ija se kinetika energija
u trenutku sudara s predmetom djelomino promatra
mehaniki uinak
- sredstva:
- klasirano zrno abraziva ( metal ili organski materijal)
KREMEN PIJESAK
- najjeftinija, dobra efekt ienja
- brzo se troi
- opasno za ovjeka

PJESKARENJE
Otro bridna zrnca prirodna ili umjetna obrada
(pjesak ili korund) pod pritiskom iste metal do metalnog
sjaja
Korund se manje troi i manje je tetan po ljudski ivot
Metalne estice od lijevanog ili ugljinog elika (sama ili
lomljevine.)
MLAZ se estica dobiva :
- pneumatikim suhim ili mokrim postupkom primjenom
komprimiranog zraka
- centrifugalnim suhim ili mokrim zrakom
- hidraulikim postupkom

Samarilica :
- s bubnjem
- o okretnim stolom
- protonim transporterom
KEMIJSKA PREOBRADA

- kemijska se predobradba materijala provodi kem. reakcijom

koje mogu biti spontane ili izazvan elektrinom strujom
(elektrolizom)
Postupci se dijele na:
- kemijske u uem smislu rijei
- elektrolitike(elektrokemijske)

Kemijsko nagrizanje crnih metala

Kiselinama i luinama
50- 250 gcm3 NaOH otapa hru sa metala uz inhibitor ne teti
Materijalu uz dobro ispiranje sa vodom a po potrebi neutralizacija
kiseline
Oksidativni postupak slui za skidanje hre okujine debljih
slojeva na povienim temperaturama medij NaOH ili taline
300- 560 C uz naglo hlaenje i ispiranje

Kemijsko nagrizanje obojenih metala

Obojeni metali nagrizaju se kiselinama ili luinama u veini
vrijede predbrusni postupci za crne metale no specifinost
su za:
Al i Al- legure NaOH ( 5 - 20 % )-otapaju ne samo predmet
korozije nego i sam aluminij, uz dodatak inhibitora mogue
je ublaiti topljenje metala (obrada traje 1- 5 min)
Dobro isparati sa vodom

ELEKTROLITIKO NAGRIZANJE
Elektrolitiko nagrizanje ili elektro nagrizanje metala provodi
se elektrinom strujom u vodenim otopinama
( limovi, trake, ice)
Elektro nagrizanje se izvodi katodnom, anodnom
kombinacijom(katodno anodno) ili bipolarni postupkom
izmjenine struje.
Katodni postupak dobar- no mogua je vodikova bolest zbog
razvijanja vodika.
Anodnom obradom razvija kisik dobar no otapa metal.

Elektro nagrizanje - kiselim otopinama u prvom redu dolazi u

obzir za obradu ugljinih i nisko legiranih elika te lijevanog
eljeza.
Elektro nagrizanje u lunatim otopinama (NaOH = 5 - 20%) koji
sadri ( liganide, cijanide, glukomate oksidative itd.) ugljinih i
nisko legiranih elika te lijevanog eljeza

KEMIJSKO POLIRANJE
Izlaganje metala djelovanjem nekih otopina mogue je poveati
glatkou povrine (kem. poliranjem)
I. faza visoki sjaja (kem. posjajivanje )
Kemijsko nagrizanje zasniva se na geom. podloge prvo se
otapaju izboine a tek onda udubine mikroprofila

Proces otapanja upravlja difuzija iona metala kroz visoki sjaja

koji je tanji na izboinama nego na udubinama.
Posljedice toga je ubrzano otapanje izboina tj. poveanje
glatkoe povrine

Komora za kemijsko poliranje

Kemijsko satiniranje obrada na polu sjaj

Ugljini elici HNO3 , HCl, H2SO4, HF kiselinom C2H2O4
25% uz H2O (vodikov peroksid) 30- 60 min.
Nehrajui elici HNO3 , HCl, H2SO4 ( 20 50 C) 1- 5
minuta postupak se zove BIJELO PALJENJE
Al- i Al- legure HNO3 ( 80 120 C) 0,5 - 5 minuta
Bakar sjajno paljenje HNO3 H2SO4 10 g cm

ELEKTROLITIKO POLIRANJE
Anodna obrada poveavamo glatkou povrine metala nazivamo elektrolitikim ili elekto poliranjem , gdje se u
poetku postie visok sjaj elektrolitiko posjajivanje)
Osnovni proces otapanje metala slino kao i kemijsko poliranje
Sekundarni proces
2H2O O2 + 4H++ Heili nastajanje metalnih oksida prema jednadbi:
xMe +y H2O Mex O4 + 2yH+ + 2ye-

Najee se elektro poliraju:

- ugljini i legirani elici
- Al, Cu, i njihove legure
Temp. 45- 65 C 5 10 Adm2

1- 10 minuta

Najvanije su univerzalne kupelji za elektrolitiko poliranje

Jaequetori elektroliti
- HClO4
5 - 65 % i vode 5 - 40 %
- octena kiselina

Mogue je obraivati:
ugljine i nehrajue elike lijevano eljezo
Al, Ti, Ni, Cr, Zn, Cd, Sn, Pb, i njihove legure
Elektrolitiko poliranje ne slui iskljuivo kako pred obradba
ve i za zavrnu finu obradu prevlake doradu tj. za
zavrno oblikovanje zupanika i vratila.

JETKANJE MATERIJALA (HRAPAVLJENJE)

U odreenim sluajevima metalni odnosno nemetalni materijali
mora ohrapaviti to se ini mehanikim postupcima ili jetkanjem
(najedanjem) tj kemijskim otapalima ( nanoenje boja, lakova
prevlaka i sl.)
Jetkanjem se moe poveati vrstoa prianjanja a, primjena je
u metalografiji graviranje i oblikovanje predmeta za lijepljenje
u proizvodnji vrlo finih vodia ploa za elektrine ureaje.
- ugljini elici jetkaju se ve spomenutim sredstvima
bez inhibitora
- bakar i njegove legure slinim postupcima

KEMIJSKO UKLANJANJE ANORGANSKIH ONEIENJA

- ljevaki pijesak, troska ( poslije zavarivanje itd.)
- grafit , zrnca abrazivna povrina, pepeo aa
- kamenci
Kombinira se:
- sredstvo za odmaivanje i nagrizanje HF
- uranjanjem u taline
- kamenac HCl , NHO3 -otapaju CaCO3 MgCO3
ultrazvuk

UKLANJANJE PREVLAKE

Uklanjanje metalnih prevlaka

Uklanjamo stare i neuspjele prevlake
mehanikim ili kemijskim putem Predobrada npr.
- prebrusiti
- otopiti kemijski
- elektrolitikim jetkanjem
Postoji niz postupka uklanjanja metalnih prevlaka
Npr. Al prevlaka NaO4 (200gcm3 60 90 C 30 minuta )
2HCl.

Uklanjanje metalne prevlake

- uklanjanje anorganskih nemetalnih prevlaka

Anorganske nemetalne prevlake mogu se odstraniti
postupcima mehaniki ili kem. predobradbe odnosno kem.
otapanjem.
Oksidni spojevi uklanjaju se kem. nagrizanjem ili dekapiranjem
Emajli mlazom abraziva (pjeskarenjem ) ili s
HF 20- 30% ( 25 C)
Temperaturnim okovima raspucavanje i ljutenje