13.

NAJAMNINE I
TRITE RADA
dr Svetislav Polovina

DEFINICIJA NAJAMNINE
Najamnine su dohodak od rada

koji se meusobno razlikuje po

vrstama posla, po ekonomskim
granama, po spolu i po zemljama.

VRSTE NAJAMNINA
a.

Nominalna najamnina
b. Realna najamnina

NOMINALNE NAJAMNINE
Nominalne najamnine su one koje

su izraene u novanim
jedinicama.
Na pr. Nominalna najamnina u
Hrvatskoj iznosi 4500 kn
mjeseno.

REALNE NAJAMNINE
Realne najamnine su one

koje izraavaju
kupovnu mo nominalnih najamnina.
Za razliku od nominalnih najamnina koje
se izraavaju u novcu realne najamnine se
izraavaju u koliini roba koje se kupuju
za nominalne najamnine.
Ovise o visini dohotka, tj. nominalnim
najamninama i visini cijena.

PORAST REALNIH NAJAMNINA

Realne najamnine rastu

ako se pri
danim cijenama poveava dohodak.
Realne najamnine rastu ako se pri
danom dohotku smanjuju cijene.
Realne najamnine rastu ako se cijene
smanjuju bre od pada dohotka.

SMANJENJE REALNIH
NAJAMNINA
Realne najamnine padaju

ako se pri
danim cijenama smanjuje dohodak.
Realne najamnine padaju ako se pri
danom dohotku cijene poveavaju.
Realne najamnine padaju ako cijene
rastu bre od dohotka.

TRITE RADA
Moe biti: a) savreno i b)

nesavreno konkurentno.

OBILJEJA SAVRENO
KONKURENTNOG TRITA
RADA
a. Postojanje velikog
broja radnika koji

trae posao i postojanje velikog broja

poslodavaca pri emu nijedan od njih ne
moe diktirati najamnine.
b. Rad je homogen svi su radnici
jednako vjeti i produktivni
c. Radnici su savreno pokretljivi.
d. Radnici su potpuno informirani o
promjenama na tritu rada.

OBILJEJA NESAVRENO
KONKURENTNOG TRITA
RADA

Bitno obiljeje ovog tipa trita je

postojanje monopola ponude odnosno

potranje rada.
Monopol ponude rada javlja se u vidu
radnikih sindikata dok se monopol
potranje rada javlja u vidu udruga
poslodavaca.
Sindikata i udruga poslodavaca nema na
savreno konkurentnom tritu rada.

FORMIRANJE NAJAMNINA NA
TRITU RADA
Najamnine se na tritu rada formiraju

pod utjecajem potranje i ponude

rada.
Grafiki se to prikazuje pomou
presjecita krivulje ponude rada (SL) i
krivulje potranje rada (DL). Na
apscisi se oituje broj radnih sati a na
ordinati visina najamnine.

POTRANJA ZA RADOM
Potranja pojedinog poduzea za radom

odreena je prihodom graninog

proizvoda rada (MRPL).
MRPL ovisi o graninom proizvodu rada i
cijeni (graninom prihodu) finalnog dobra.
Granini proizvod rada ovisi o njegovoj
graninoj produktivnosti, dok cijena
finalnog dobra ovisi o odnosu ponude i
potranje tog dobra na tritu outputa.

PROMJENE POTRANJE ZA
RADOM
Potranja za radom

e se poveati ako se
povea njegova faktorska produktivnost
odnosno poveaju cijene finalnog dobra.
Potranja za radom e se smanjiti ako se
smanji njegova faktorska produktivnost
odnosno smanje cijene finalnih dobara.

RAZLIKE U VISINI NAJAMNINE

Razlike u visini najamnine objanjavaju se
a. naknadnim ili kompenzacijskim

razlikama,
b. razlikama u kvaliteti rada,
c. razlikama u specifinim sposobnostima
pojedinaca,
d. segmentacijom trita rada,
e. diskriminacijom po razliitim osnovama

RAZLIKE U KVALITETI RADA

Znaaj razlika u kvaliteti rada i po osnovi

diskriminacije prouavao je Nobelovac

Gary Becker (1992). On je prvi u teoriji
ljudskog kapitala dokazivao da osobe
ulau u svoje obrazovanje isto tako kao
to poduzee investira u novi fiksni
kapital. On je logiku ekonomskog
zakljuivanja primijenio na drutvena
pitanja

PONUDA RADA
Izraava se brojem

radnih sati koje je

stanovnitvo spremno odraditi na
poslovima koji donose najamninu.
Ovisi o : a) broju radnih sati, b) participaciji
radne snage, c) useljavanju.

GRAF PONUDE RADNE SNAGE

EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT

DOHOTKA
Kod efekta supstitucije radnik

zamjenjuje slobodno vrijeme radnim

vremenom . Porast najamnine
uzrokuje porast ponude radne snage.
Kod efekta dohotka radnici zamjenjuju
slobodno vrijeme radnim vremenom.
Porast najamnine uzrokuje smanjenje
ponude radne snage.

PARTICIPACIJA RADNE SNAGE

Tijekom 20. stoljea

mijenja se sve vie

struktura radne snage. Sve je vie ena,
a manje mukaraca u radnom odnosu
iako apsolutno ovi zadnji prevladavaju.
To je posljedica viih realnih najamnina
koje su rad enama uinile atraktivnijim
kao i promjenama tradicionalnog
svjetonazora.

USELJAVANJE
Obiljeje zaposlenosti danas

u razvijenim
je sve vea prosjena starost
kao i produenje oekivanog doba

zemljama
uposlenih
ivljenja.
Posljedica toga je sve vei teret na
umirovljenike fondove koji se alimentiraju od
zarada zaposlenih.
Iz tog razloga iako useljavanje stranaca nigdje
nije popularno ono je ekonomski opravdano a
esto puta i najlake i najbezbolnije rjeenje.

SINDIKATI
Sindikati su dobrovoljne organizacije

radnika udruenih zbog poveanja

najamnina i poboljanja uvjeta rada.
Na tritu rada djeluju kao monopolisti
pa je njihovo postojanje znak postojanja
nesavreno konkurentnog trita rada .

VRSTE SINDIKATA
Granski sindikati koji

okupljaju radnike
zaposlene u istoj grani
neovisno o njihovoj struci.
Strukovni sindikati
okupljaju radnike iste
struke neovisno o tome u
kojoj grani ili djelatnosti
radili.

KOLEKTIVNI UGOVORI
Sindikati pregovaraju s udrugama

poslodavaca o kolektivnim ugovorima

kojima se reguliraju prava i obveze
obaju strana za vrijeme trajanja
kolektivnog ugovora (najamnine, uvjeti
rada, uvjeti zapoljavanja itd.).
U sluaju da ne doe do koncenzusa u
pregovore se ukljuuje drava kao
posrednik.

LOCKOUT
Lockout je sredstvo

pritiska poslodavaca na
radnike kako bi prihvatili
njihove uvjete.
Lockout se sastoji u
fizikom onemoguavanju
radnika da dou na svoja
radna mjesta.

TRAJK
trajk je obustava rada od strane

radnika s ciljem da se izvri pritisak na

poslodavce kako bi prihvatili njihove
uvjete stvarajui im financijske gubitke.
Iako je trajk veoma mono sredstvo
pritiska relativno se rijetko koristi jer on
ne pogaa samo poslodavce ve i
korisnike usluga trajkaa.
Zbog toga je pokretanje trajka
regulirano zakonom.

OGRANIENJA USPJENOSTI
TRAJKA
Konkurencija sindikalno

neorganiziranih radnika,
Konkurencija stranih radnika kroz
uvoz robe koju proizvode trajkai,
Deregulacija onih grana privrede u
kojima sindikati dre monopol ponude
rada.

KAKO SINDIKATI MOGU

POVEATI NAJAMNINE SVOJIH
LANOVA ?

a. ogranienjem ponude rada

b. poveanjem potranje rada

c. koritenjem svoje moi da izravno

povise najamnine iznad ravnotene

razine
d. odolijevanjem poslodavcima koji imaju
monopsonistiku pregovaraku mo.

PRIGOVORI VS SINDIKATA
Sindikati poveavaju najamnine ne na

raun profita ve na teret najamnina

sindikalno neorganiziranih radnika.
Sindikati ne mogu poveati realne
najamnine ali svojim zahtjevima za viom
cijenom rada mogu pokrenuti inflacijsku
spiralu.
Sindikati mogu poveati nezaposlenost
koja se moe javiti bilo kao nezaposlenost
ekanja ili klasina nezaposlenost.