OKOLINA

PODUZEA U
FOKUSU
MENADMENTA

 Poduzee nije izolirani sustav koji je sam sebi

dovoljan, ve ono djeluje kao podsustav irega
gospodarskog, odnosno cjelokupnog
drutvenog sustava > metode menadmenta
>< karakteristike okoline.
Uvjeti djelovanja poduzea > eksterna
okolina neprekidno i diskontinuirano stvara
nove prilike, ali i prijetnje za uspjeno
djelovanje poduzea. Njegova interna okolina
predstavlja snage, ali i slabosti u sueljavanju
s promjenama eksterne okoline.
Fokus suvremenog menadmenta
efektivno koritenje prilika i izbjegavanje

OKOLINA PODUZEA
*uvjeti djelovanja menadmenta/poduzea
EKSTERNA OKOLINA

INTERNA OKOLINA

Organizacijska
Gospodarska
Znanstvenotehnoloka struktura
Organizacijska
Sociokulturna
kultura
Institucionalna
Organizacijski
resursi

OKOLINA/PODUZEE > MENADMENT

Znanstvenotehnoloka
okolina

Sociokulturna
okolina

Organizacijska
kultura

Organizacijski
resursi

PODUZEE
Organizacijska
struktura
Institucionalna
okolina

Gospodarska
okolina

EKSTERNA OKOLINA

Eksterna ili vanjska okolina poduzea svojim

karakteristikama presudno utjee na nain, a esto
i na uspjenost poslovanja suvremenog poduzea.

Kompleksnost i dinaminost (heterogenost i

neizvjesnost) - glavne znaajke recentne okoline
poduzea.

Opstanak i razvoj poduzea vezuju se uz

sposobnost praenja promjena i adaptacije okolini
te stupanj fleksibilnosti njegove organizacijske
strukture.

Eksterna okolina na poduzee utjee preko

promjena karakteristika svojih segmenata,
stvarajui prilike i/ili prijetnje za poslovanje
poduzea, odnosno anse i opasnosti za
uspjeno ostvarivanje njegovi razvojnih ciljeva.
Prilike i prijetnje najee nisu datost niti
konstante > tradicionalni <> proaktivni,
poduzetniki menadment.
Kvaliteta menadmenta presudna za skladno
djelovanje interne okoline /poduzea/ i eksterne
okoline - pravodobno uoavanje promjena >
primjena odgovarajuih metoda => uspjenost

Gospodarska okolina
Najznaajniji utjecaji na poslovanje poduzea

kao ekonomskoga sustava dolaze upravo iz

gospodarske okoline i najee su oni promjene
(prilike/prijetnje) kojima se menadment mora
prilagoavati (koristiti/izbjegavati).

Poduzee = relativno-otvoreni sustav > iz

gospodarske okoline prima ulazne sadraje

materijal, rad, kapital, informacije koje u
transformacijskom procesu pretvara u proizvode
i usluge za trite, tj. gospodarsku okolinu.

 Djelovanje poduzea ovisno je o dostupnosti i

cijenama potrebnih inputa. Kako se drutva
znatno razlikuju po dostupnosti i cijenama
resursa, djelovanje i ocjenjivanje uspjenosti
menadmenta mora se tomu prilagoditi.

Vrlo vaan input za poslovanje poduzea koji

dolazi iz gospodarske okoline svakako je i
dostupnost, kvaliteta i cijena rada.

Promjena razina cijena inputa i outputa vrlo je

vaan imbenik na koji menadment poduzea

vrlo malo moe utjecati, a od njega u velikoj mjeri
ovisi uspjenost poduzea.
Ista je situacija i s promjenom razina kamatnih
stopa, zaposlenosti, a onda i s plateno
sposobnom potranjom.

 Priroda fiskalne i monetarne politike drave,

iako su one strogo gledajui aspekti

institucionalne okoline, ima veliki gospodarski
utjecaj na poslovanje poduzea i uspjenost
menadmenta.

Kupci su jedan od najvanijih imbenika iz

gospodarske okoline, bez kojih poduzee ne

moe ni postojati. Jedine rezultate poduzeu
pridonosi kupac koji kupuje ono to poduzee
proizvodi i koji je spreman to platiti.
> Preferencije - ekonomski i neekonomski
(kulturoloki) imbenici potranje.

Znanstveno-tehnoloka
okolina

Znanost daje znanje, a tehnologija (primijenjena

znanost) ga koristi pronalasci, tehnike, organizacijsko

znanje > naini razvoja (proizvoda, opreme, novih
materijala), proizvodnje, distribucije i prodaje dobara i
usluga.

Tehnologija omoguuje poveanje proizvodnosti, vii

standard ivljenja, vie slobodnoga vremena i veu

raznolikost proizvoda i usluga > fokus menadmenta.

Tehnoloki razvoj toliko je znaajan za gospodarski i

cjelokupni drutveni razvoj da se o raznim stupnjevima

toga razvoja govori kao o revolucijama >
resursi/organizacije.

Tehnoloki razvoj >< razvoj menadmenta.

 Dostignuti stupanj razvoja u svjetskim

razmjerima - trea, tj. informatika tehnoloka

revolucija sa znaajnim razvojnim elementima
etvrte znanstvene tehnoloke revolucije.

Izmeu znanosti i tehnologije nema vie otre

granice > jedinstvo istraivako-analitike i
inventivno-kreativne aktivnosti.

Informacije, protor i vrijeme postaju novi

imbenici uspjenosti poslovanja poduzea.

Brzina kretanja informacija, dobara, usluga i ljudi

ini da se prostor kao ekonomska komponenta
bre i lake savladava. U jednakom se smislu to
odnosi i na vrijeme koje se u informacijsko
komunikacijskom smislu sve vie skrauje.
> ZNANJE

 Inovativno stvaranje novih vrijednosti u to kraim

rokovima, odnosno konkurencija inovacijama

postaje jedini put do uspjeha suvremenog
poduzea, a poduzetnitvo jedini djelotvoran nain
ponaanja menadmenta.

Tehnoloki razvoj nikada ne prestaje. Nakon

informacijske tehnologije dolaze biotehnologija i

nanotehnologija > razvoj potie razvoj.

Promjene uvijek potiu tri snage - tehnologije,

institucija i vrijednosti > alate, pravila i norme.

Naelo komparativne prednosti > naelo

kompetitivne prednosti > znanstveni menadment.

Sociokulturna okolina

Sociokulturni uvjeti okoline strukturirani od stavova,

elja, oekivanja, vrijednosti, stupnjeva inteligencije
i obrazovanja, vjerovanja i obiaja ljudi u odreenoj
sredini ili drutvu polazni su element suvremenog
menadmenta > kupci trina potranja.
Etika okolina skupine openito prihvaenih i
provoenih standarda osobnog ponaanja.

Radna etika i organizacijska lojalnost >< trina

potranja - vrlo su vani imbenici uspjenosti

funkcioniranja suvremenog poduzea, koji su pod
izravnim utjecajem njegove sociokulturne okoline.

Suvremeni menadment - drutvene i diplomatske

vjetine upravljanja u razliitim sociokulturnim
uvjetima djelovanja poduzea.

Institucionalna okolina
To je prvenstveno skup zakona, propisa i akcija

dravnih vlasti koji utjeu na sve vrste poduzea,

esto u razliitoj mjeri.
Institucionalni okviri djelovanja poduzea zadani su
distribucijom politike smoi i pravnim normama.
Rezultanta kompromisa razliitih, esto konfliktnih
interesa utjecajnih skupina >< sociokulturne
okoline.

Temeljna uloga drave je da stvori institucionalno

okruenje za ravnopravnu konkurenciju poduzea i

pojedinaca - titei poduzea od nelojalne
konkurencije, potroae od neprihvatljive poslovne
prakse, radnike od izrabljivanja, a drutvo od
bezobzirnoga ponaanja poduzea i pojedinaca.

 U pogledu poduzea drava djeluje u dvije glavne

uloge:
- promie /subvencioniranje, porezne olakice, zatitne
mjere/

i
- ograniava /dodatni nameti, prepreke, zabrane/
gospodarske aktivnosti.

Uz navedeno, drava se javlja i kao najvei

investitor, odnosno kupac proizvoda i usluga.

Relativno je malo stvari koje menadment moe

uraditi a da nisu obuhvaene nekom institucionalnom

regulacijom (zakonom, pravilnikom,).

INTERNA OKOLINA
Interna ili unutarnja okolina poduzea pod

znaajnom je kontrolom menadmenta, za razliku

od eksterne okoline.
Meutim, interna i eksterna okolina poduzea
meusobno djeluju jedna na drugu - eksterna
veim, a interna manjim intenzitetom > promjena
obiljeja interne okoline - fleksibilnost.

Suvremeni menadment mora, polazei od

temeljnih karakteristika eksterne okoline

(kompleksnost dinaminost, neizvjesnost),
oblikovati internu okolinu organizacijsku
strukturu, organizacijsku kulturu i
organizacijske resurse, tako da kompatibilno
djeluje s eksternom okolinom > dinamiki sklad
=> uspjeh.

Organizacijska struktura

Svaka organizacija pa tako i poduzee ima

odreenu strukturu, tj. sustav unutranjih veza i

odnosa.

Organizacijska struktura predstavlja jedinstven

sustav svih odnosa i veza podsustava poduzea >

rezultanta podjele i koordinacije realizacije
zadatka poduzea.

Suvremena organizacijska teorija razvija

dinamiki koncept organizacijske strukture.

Organizacijska struktura definira se kao
sveukupnost veza i odnosa izmeu i unutar svih
podsustava poduzea i s imbenicima utjecajne
okoline kao njegova suprasustava.

Struktura organizacije sastoji se od triju komponenata :

1. SLOENOST - tri sastavna dijela:

Vodoravna diferencijacija - odnosi se na stupanj

diferencijacije izmeu jedinica utemeljenih prema
usmjerenju na radnike, prirodu zadataka koje
izvravaju te njihovo obrazovanje i struno
osposobljavanje.

Okomita diferencijacija - odnosi se na dubinu

organizacijske hijerarhije.

Prostorna diferencijacija - ukljuuje stupanj do

kojega je poslovanje poduzea prostorno
KOMUNIKACIJA
disperzirano.
> KOORDINACIJA

2. FORMALIZACIJA - stupanj do kojega se

koriste pravila i postupci >< prava radnika
na samoupravljanje.

3. CENTRALIZACIJA - stupanj do kojega

je odluivanje koncentrirano na jednom
mjestu u organizaciji.

Strukturne varijable objektivne

veliine > subjektivno tumaenje

strukture (preferencije).

Poduzea u osnovi razvijaju dva temeljna

tipa kombinacije strukturnih komponenti za
olakanje koordinacije - organizacijskih
strukture karakterizira visoki
Mehanike
struktura:
stupanj
sloenosti, velika formalizacija,
ogranieni informacijski tok prema dolje i mali
stupanj participacije zaposlenih na niim
razinama odluivanja. Ove organizacijske
strukture imaju piramidalni oblik.

Organske strukture karakterizira nii stupanj

sloenosti i formalizacije, sveobuhvatna
informacijska mrea i visoki stupanj
participacije u odluivanju. Organske strukture
su fleksibilne i prilagodljive. Koordinacija se
postie stalnom komunikacijom i prilagodbom.

Na izbor organizacijske strukture

utjeu brojni imbenici, meu kojima
su najvaniji:

(ravnotea stabilnosti i fleksibilnosti > subjektivni

1.peat
STRATEGIJA.
Struktura organizacije je sredstvo
)

koje pomae menadmentu u ostvarivanju

postavljenih ciljeva. Ako menadment napravi
znaajniju promjenu strategije /ciljeva/
poduzea, organizacijska struktura e se morati
prilagoditi kako bi podrala promjenu strategije.

2. VELIINA ORGANIZACIJE. Ona je u pravilu u

korelaciji sa sloenou i formalizacijom, a u
obratnoj korelaciji s centralizacijom.

3. TEHNOLOGIJA. Nain pretvaranja inputa u outpute.

Pojedinanoj i procesnoj proizvodnoj tehnologiji
odgovaraju uglavnom organske strukture, dok je
masovna proizvodna tehnologija uglavnom
najuinkovitija kroz mehanike organizacijske
strukture.
4. OKOLINA. Statina okolina stvara znatno manju
neizvjesnost za menadment od dinamine
okoline koju karakterizira turbulentnost. to je
okolina dinaminija, odnosno sloenija, to bi
organizacijska struktura trebala biti vie organske
prirode i obratno, menadment e kod stabilnije i
jednostavnije okoline preferirati mehanike
strukture.
Razliiti podsustavi poduzea suoeni s razliitim
karakteristikama okoline > kombinacije struktura.

ORGANIZACIJSKE PROMJENE/ORGANIZACIJSKI RAZVOJ

Organizacijska kultura
Organizacijska kultura predstavlja prevladavajui
sustav miljenja, stavova, vjerovanja, vrijednosti
i ponaanja koji dijele zaposleni u nekom
poduzeu. Ona daje osobnost poduzeu koja
ga razlikuje od drugih poduzea.

Organizacijska kultura poduzea egzistira na

dvjema razinama:

- vidljivoj (simboli, slogani, stil odijevanja) i

- nevidljivoj (sustav zajednikih stavova, stilova
vjerovanja i vrijednosti).

 Organizacijska kultura predstavlja sustav

ponaanja koji usmjerava sve aktivnosti

pojedinaca i skupina te odreuje ope
organizacijsko ponaanje, to doprinosi stvaranju
organizacijske klime u poduzeu.

Menadment > usmjeravanje prema misiji i

ciljevima poduzea.

Mc Kinseyev model menadmenta 7-S istie

organizacijsku kulturu kao sredinji imbenik

organizacijske djelotvornosti, odnosno
konkurentske sposobnosti suvremenoga poduzea.

Model 7-S organizacijske

djelotvornosti
STRUKTURA

STRATEGIJA

SUSTAVI

KULTURA

STIL

VJETINE

OSOBLJE

 Funkcije organizacijske kulture proizlaze iz

odnosa prema dvama najvanijim imbenicima

uspjenosti poslovanja suvremenog poduzea:
- odnosa prema potroaima /stvaranje
pozitivnog imida poduzea/ i
- odnosa prema radnicima /poticanje
inovativnosti, timskog rada, motivacije/.

U svojoj osnovnoj funkciji organizacijska

kultura zapravo definira pravila igre koja
pojedinac treba prihvatiti ako se nastoji
djelotvorno integrirati u poduzee.

 Dimenzije nacionalne kulture, kao to su:

distribucija moi, odnosno socijalna distanca voa

podreeni, potreba predvianja i kontroliranja
budunosti povezana s autoritativnou,
individualizam nasuprot kolektivizmu, tenja za
postignuem nasuprot orijentaciji na
interpersonalne odnose, vrlo su utjecajni elementi
koji se ne daju lako preoblikovati organizacijskom
kulturom poduzea.

Karakteristike okoline bitno utjeu na razvoj

odgovarajue organizacijske kulture poduzea:

Stabilnoj, malo promjenljivoj okolini primjerena je
birokratska organizacijska kultura, odnosno
kultura uloga.
Brze i intenzivne promjene okoline zahtijevaju
adaptibilnu i fleksibilnu kulturu, odnosno timsku
kulturu, tj. kulturu zadatka.

Organizacijsku kulturu bitno odreuje

priroda zadatka i vrsta aktivnosti
poduzea:

Aktivnostima vezanim za osiguranje stabilnoga

stanja, odnosno rutinskim aktivnostima na kojima

je angairan vei dio zaposlenih u poduzeu,
primjerena je kultura uloga.

Aktivnostima vezanim za inovacije, odnosno

promjenama i kreiranju novoga odgovora kultura

zadatka ili timska kultura.

Aktivnostima vezanim za krizne situacije, odnosno

rjeavanju neoekivanih problema i poremeaja
odgovora kultura moi ili poduzetnika
kultura.

Organizacijski resursi
Organizacijski resursi predstavljaju prirodna i
proizvedena sredstva te ljudske potencijale
koji se koriste za organiziranu proizvodnju
sredstava za zadovoljavanje potreba, kako
osobne, tako i proizvodne potronje.

Organizacijski resursi mogu se sistematizirati

u etiri temeljne skupine:
1. ljudski resursi/potencijali
2. fiziki resursi
3. informacijski resursi
4. financijski resursi

1. Ljudski resursi /potencijali/

Kljuni su imbenik uspjenosti poduzea, jer oni
povezuju sve ostale organizacijske resurse u sustav
ciljnoga dodavanja nove vrijednosti.
Ljudski potencijali su izvor snage i konkurentnosti
temeljni kapital suvremenoga poduzea.

2. Fiziki resursi
Predstavljaju materijalnu osnovicu poslovanja poduzea,
izraenu kroz zemljita, zgrade, opremu, sirovine,
materijale i druge oblike.
Njihovo efikasno koritenje (fleksibilno strukturiranje)
preduvjet je uspjenog poslovanja poduzea.
U novoj kreativnoj ekonomiji znanja fiziki resursi
uzimaju se kao pretpostavke.

3. Informacijski resursi
Predstavljaju infrastrukturu prikupljanja, obrade,
stvaranja i prijenosa kljunoga resursa poslovanja
poduzea u suvremenim uvjetima dinamine okoline
informacije. Informacijsko-komunikacijska tehnologija
definira nain funkcioniranja poduzea.
Informacijski i ljudski potencijali osnovica su
adaptibilnosti i fleksibilnosti, odnosno uspjenosti
poslovanja suvremenog poduzea.

4. Financijski resursi
Transakcijski su resursi kojima se svi drugi resursi
poduzea vrijednosno izraavaju i procesno mobiliziraju.
Financijski tokovi pretpostavka su i odraz materijalnih i
informacijskih tokova poduzea koji preteito stvaraju
dodanu vrijednost.
Oni, kao i fiziki resursi, predstavljaju pretpostavke
funkcioniranja suvremenog poduzea.

MEUDJELOVANJE PODUZEA
I OKOLINE

Poduzee je kao relativno-otvoreni sustav stalno

u interakciji sa svim navedenim dimenzijama i
karakteristikama njegove okoline kao
suprasustava.

Okolina djeluje na poduzee i poduzee

istodobno djeluje na okolinu. Menadment

upravlja tim interakcijama u razliitim
situacijama, odnosno stupnjevima neizvjesnosti.

Organizacijsk
a kultura

Organizacijski
resursi

M
O

Go
sp
ok od
ol ars
in k
a a

Organizacijska
struktura

an
n
Z

o
n
h
te
no lina
e
o
v
st ok

VELIKA NEIZVJESNOST

ka

lo

ST
NO
ES
VJ
IZ

NE

A
EN

In
st
it u
ok cio
ol na
in ln
a
a

MA
L

JER
UM

na
r
tu
l
ku lina
o
ci ko
o
o
S

AN
EIZ
VJA
SN
OS
T

Pozicija > fokus menadmenta

 Malu neizvjesnost okoline karakterizira

jednostavna i stabilna okolina s malim brojem

relativno nepromjenljivih komponenata.

Umjerena neizvjesnost okoline rezultanta je

dinamine i jednostavne, odnosno stabilne i

kompleksne okoline, a karakterizira je ili
promjenljivost komponenata ili veliki broj
razliitih utjecajnih imbenika.

Velika neizvjesnost okoline, kao rezultanta

dinamine i kompleksne okoline,

karakteristina je po velikom broju utjecajnih
imbenika i komponenata u stalnom procesu
diskontinuiranih promjena.

 Suvremeni menadment razliitim strategijama

manevrira odnosima poduzea i njegove
utjecajne okoline u cilju dodatnog smanjivanja
neizvjesnosti - uspjenog poslovanja poduzea.

Radi uspjenije ovladavanja okolinom >

integracije poduzea merger (spajanje),

takeover (preuzimanje), acquisition (pripajanje)
, dezintegracije outsourcing (izdvajanje) i
decentralizacije - downsizing, (splonjavanje)