CIVILNO DRUTVO

Socijalna filozofija
Davor Tomi

RAZVOJ POJMA
U latinskom societas civilis, u starogrkom politike koinona
Grci i Rimljani pod time podrazumijevali politiko drutvo s
aktivnim graanima
oblikuju institucije i politiku
Kroz povijest mijenja se znaenje uspostavljanjem nacionalnih
drava profilira se kao drutvo utemeljeno na pravu
Vladari i oni kojima se vlada podloni zakonu utemeljenom na
drutvenom ugovoru
Obrat u shvaanju pojma kotsko prosvjetiteljstvo u 18.
stoljeu jasno razgranienje onih koji vladaju od onih kojima se
vlada
Ustanovljena drava od koje se treba braniti civilno drutvo titi

RAZVOJ POJMA
Od sredine 18. do sredine 19. stoljea Adam Ferguson, Thomas Paine, G. W. F.
Hegel i Alexis de Tocqueville stavljaju ga u kontekst drutvenih promjena
S Fergusonom pojam civilno zadobivao znaenje uljuenog i kultiviranog
ponaanja
Alexis de Tocqueville O demokraciji u Americi povelja civilnog drutva
duh zajednitva, sloboda udruivanja, udruge kao posrednike organizacije i volonterstvo
graani i samoorganizacija

Suvremena istraivanja poredak na razini lokalne zajednice trebao bi se temeljiti

na sudjelovanju graana i njihovih organizacija u rjeavanju vanih
problema
Za mnoge civilno drutvo kljuno za dobru vladavinu i smanjenje rasta siromatva
okvir samoorganizacije, slobode udruivanja i samoregulacije

RAZVOJ POJMA
Neki civilnim drutvom smatraju sve aktivnosti koje su pokrenuli
graani ili za koje je drava prebacila odgovornost na graane
Razliito se interpretira i za razliite ideoloke svrhe
Od 90-ih godina prolog stoljea mnogo definicija civilnog drutva esto
se preklapaju i istiu neke njegove aspekte
Definicija civilnog drutva prema Michaelu Walzeru: Civilno drutvo je
prostor neprisilnog ovjekovog udruivanja i takoer niz s tim
povezanih mrea formiranih po volji obitelji, vjere, interesa,
ideologija koje ispunjavaju taj prostor.
...ideal tipska kategorija koja opisuje i predoava kompleksnu i
dinaminu cjelinu pravno zatienih nevladinih institucija koje
nastoje biti nenasilne, samoorganizirane, samorefleksivne, i u
stalnoj tenziji jedna s drugom i s dravnim institucijama koje uokviruju,
ograniavaju i omoguuju njihove aktivnosti (John Keane)

RAZVOJ POJMA
... posrednik izmeu pojedinaca i irih megastruktura trita i
drave, ini umjerenim negativne drutvene tendencije povezane sa svakim,
stvara socijalni kapital i prua demokratske vrednote i obiaje
(Eberly)
... prostor ili arena izmeu obitelji i drave, pored trita, koje prua
mogunost zajednike akcije i samoorganizacije (Bryant)
slobodno ili autonomno podruje slobode udruivanja, posrednika
struktura izmeu pojedinaca i drave pojedinci postaju graani
(Barber)
zbirna imenica; civilno drutvo je prostor, povijesni monenat te
antihegemonistiki i antidravni dionik (Van Rooy)
sinonim za dobro drutvo u kojem su aktivnosti graana proete civilnim
vrlinama i civilnou uvaavanje sugraana, pravila moralnosti, zbroj
mnogih portvovnosti na koje smo pozvani kako bismo ivjeli zajedno

RAZVOJ POJMA
Civilnost i graanske vrline u funkciji aktivnog i odgovornog
graanstva uz prava postoje i dunosti
Norme i vrednote osnove akumulacije socijalnog kapitala
Civilno drutvo treba zasluiti svoju poziciju povjerenjem i javnim
djelovanjem
Kao zbirna imenica ukljuuje razliite organizacije civilnog
drutva koje se nazivaju dobrovoljnim, neovisnim,
neprofitnim, nevladinim i treim sektorom
Zajednika osnova sloboda udruivanja i djelovanje za ope
dobro

KARAKTERISTIKE SEKTORA
CIVILNOG DRUTVA
Neprofitni sektor ne postoje radi ostvarivanja profita
Dobrotvorni sektor dobrotvorne donacije u humanitarne svrhe
Dobrovoljni sektor dobrovoljni (volonterski) rad
Nevladine organizacije odvojenost od vlade i vladinog utjecaja
Socijalna ekonomija tedionice, zadruge itd. na bazi
uzajamnosti
Trei sektor ono to nije niti drava niti privatan biznis

MEUNARODNA
KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

KULTURA I REKREACIJA
OBRAZOVANJE I ISTRAIVANJE
ZDRAVSTVO
SOCIJALNE USLUGE
OKOLI
RAZVOJ I STANOVANJE
PRAVO, ZAGOVARANJE I POLITIKA
FILANTROPSKO POSREDOVANJE I PROMOVIRANJE VOLONTERSTVA
MEUNARODNE AKTIVNOSTI
RELIGIJA
POSLOVNE I STRUKOVNE UDRUGE, SINDIKATI
ORGANIZACIJE KOJE NISU DRUGDJE KLASIFICIRANE

ORGANIZACIJE CIVILNOG
DRUTVA
U svijetu se govori o NGO (nongovernmental/nevladinom)

sektoru to ne znai apsolutnu nepovezanost vlade i organizacija

civilnog drutva jer vlada ulae sredstva u njihov rad
Surauju s vladom i u idealnim uvjetima postiu da vlada
odgovorno obavlja svoj posao
Djeluju u demokratskim zemljama utemeljenim na vladavini
prava s razvijenim trinim gospodarstvom
Ponekad ih se smatra opozicijom aktualnoj vlasti
Funkcija watch doga (psa uvara)
Vana uloga - posebno u zemljama mlade demokracije

ORGANIZACIJE CIVILNOG
DRUTVA
Usko vezane za modernu socijalnu dravu dobrim dijelom
poiva na inicijativima organizacija civilnog drutva
Vanost za fukcioniranje drave neupitna
Naelo supsidijarnosti probleme treba rjeavati tamo gdje
nastaju na najnioj razini pojedinac i njegova ua socijalna
okolina
Udruivanje pojedinaca s drugim graanima slinih interesa
civilne organizacije civilno drutvo
Civilna patricipacija u javnim aktivnostima razliita od politke
participacije
Udruge ili zaklade nasuprot politikim strankama

ULOGA CIVILNOG DRUTVA

Tzv. trei put drutvo s aktivnim graanstvom (active citizenship) civilni
sektor nova krila socijalnoj dravi potrebna jer su politike ideje izgubile elan
Socijalni kapital (Giddens)
stupanj do kojeg se moe pouzdati u druge ljude
empatija, povjerenje, uzajamnost solidarnost
sve ga je manje u modernom drutvu

U Europi, za razliku od SAD-a, Giddens prepoznaje rast civilnog sektora i trend

mijenjanja organizacija civilnog drutva koje osnivaju graani
Tradicionalne organizacije civilnog drutva postaju manje vane, a osnivaju se
profesionalne udruge za samopomo
Pripadnci srednjih slojeva lanovi udruga daju svoje vrijeme i novac za programe od
ope koristi nameu se vlastima kao partneri
Aktivno graanstvo zaokupljeno problemima svoje zajednice jedna od kljunih
odrednica politike treeg puta

ULOGA CIVILNOG DRUTVA

Velika uloga organizacija civilnog sektora u obnovi zajednica prevencija
kriminala
Okvir za novi ugovor vlade i civilnog sektora treba omoguiti organizacijama
civilnog drutva znaajniju ulogu u procesima odluivanja i kreiranju
politike
Socijalna integracija socijalno poduzetnitvo
Najvanije razvojno pitanje pronai novo, uinkovitije partnerstvo izmeu
aktivne uloge vlade i izravne ukljuenosti organizacija civilnog drutva
Da bi zadobio povjerenje civilni sektor mora biti transparentan i prihvatiti
rizike modernog drutva
Trei sektor vie nije samo nacionalni ili lokalni fenomen on djeluje na
globalnoj razini

ULOGA CIVILNOG DRUTVA

Razvoj civilnog drutva povezan kroz globalizaciju odozdo
globalizacija organizacija i inicijativa civilnog drutva
Programi i broj tih organizacija svjedoi o njihovoj snazi
Primjeri pokazuju da te organizacije igraju kljunu ulogu u
razvijanju globalne kulture drutvene odgovornosti
kompanija

CIVILNO DRUTVO I
EUROPSKA UNIJA
U zemljama lanicama EU razliite tradicije i razine razvijenosti
civilnog drutva
Britanska tradicija zaklada (trust), milosrdnih organizacija
(charity) i dobrovoljnog (voluntary) sektora znaajno razliita
od francuske tradicije (economie sociale)
Francuska mutualizam, zadruge, komunalna ekonomija
Njemaka tradinicija supsidijarnosti opseni odnosi drave s
organizacijama civilnog drutva koje pruaju razliite socijalne
usluge
Portugal, panjolska, Grka civilno drutvo mnogo nerazvijenije,
nema prepoznatljivu tradiciju i ne igra posebnu ulogu

CIVILNO DRUTVO I
EUROPSKA UNIJA

Prema ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama socijalne se

usluge organiziraju po naelu supsidijarnosti i odgovornost su
pojedinih zemalja lanica
Organizacije civilnog drutva dobile konzultativni status u procesu
pripreme i donoenja razliitih odluka
Politika deregulacije Europske komisije razvoj civilnog drutva
Jo uvijek razliit okvir djelovanja civilnih organizacija u razliitim
zemljama lanicama
EU potie razvoj civilnog drutva Summit u Lisabonu
Mrea Europe partnerstvo civilnog drutva, EU institucija,
nacionalnih vlada, regionalnih i lokalnih vlasti
Europski forum socijalne politike

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ
Razvoj institucija civilnog drutva u Hrvatskoj relativno
neistraeno podruje
Prvi takvi oblici - zaklade i bratovtine u srednjem vijeku
U drugoj polovini 19. stoljea bogati stanovnici zapoinju
inicijative za otvaranje bolnica, sirotita, kola i sl.
U 20. stoljeu prisutan oblik civilne organiziranosti su zaklade
Crkvene dobrotvorne organizacije vana uloga u razvoju
civilnog drutva
U socijalizmu zamiranje bilo kakvih aktivnosti civilnog drutva jer je
drava imala monopol nad davanjem socijalnih usluga i nije
postojala sloboda udruivanja

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Nakon 1990. god. oivljavanje civilnog sektora

Novi hrvatski Ustav 22.12.1990. sloboda miljenja,

udruivanja i okupljanja
Prve organizacije humanizarnog karaktera ratna problematika
1992. g. Zakon o humanitarnoj pomoi
1993. g. Vlada donijela socijalni program promovira naelo
supsidijanosti u socijanoj politici, ali se ne dotie podruja
organizacija civilnog drutva
Sustavno zanemarivanje vanosti civilnog drutva pritisak
meunarodnih instutucija
1997. g. Zakon o udrugama brojni prigovori

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Temeljni propisi za osnivanje i djelovanje organizacija civilnog drutva

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ
2000. god. nova vlast promjena stava prema organizacijama
civilnog drutva
Odluka Ustavnog suda kojom se ukida niz spornih odredbi
prijelomni trenutak u razvoju civilnog drutva
Tek 2002. god. Ured za udruge Vlade RH koji financira rad
udruga na trogodinjoj osnovi
2003. god. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva
I dalje brojni problemi u praksi odnos s vladom, financiranje...

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ
Danas hrvatski pravni sustav prepoznaje nekoliko vrsta
organizacija civilnoga drutva
Svaka ureena posebnim propisima koji odreuju nain njezina
osnivanja, djelovanja i prestanka
Najee organizacije civilnog drutva:
Udruge
Zaklade
Sindikati i organizacije poslodavaca
Vjerske zajednice

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Udruge

Najbrojnije organizacije civilnog drutva u Hrvatskoj

Pojam udruge odreen ankom 2. stavkom 1. Zakona o udrugama:
"Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruivanja vie fi
zikih, odnosno pravnih osoba, koje se radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za
zatitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humanitarna, informacijska, kulturna,
nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, portska, tehnika, zdravstvena,
znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju
pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje toga oblika udruivanja.".

Mogu je osnovati najmanje tri osnivaa fizike ili pravne osobe; mogu
djelovati i
neformalno
Vaan imbenik drutvenog ivota; irok spektar pitanja kojima se bave
Postoje udruge ije je teite aktivnosti zagovaranje pitanja vanih za
itavo drutvo poput jednakosti spolova, zatite potroaa, ljudska prava
itd.

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ
Zaklade
Ureuje ih Zakon o zakladama i fundacijama:
"... imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima to ih stjee, trajno slui
ostvarivanju neke opekorisne ili dobrotvorne svrhe.". Fundacija ima sva svojstva
zaklade s ogranienim rokom trajanja (do pet godina).

Velika kontrola drave nad registriranim zakladama

U Hrvatskoj tek neto vie od 70 zaklada
Neke zaklade osniva i drava

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ
Sindikati i organizacije poslodavaca
Sindikati i organizacije poslodavaca osnivaju se, djeluju i prestaju
temeljem Zakona o radu
Pravila osnivanja i djelovanja su u znatnoj mjeri istovjetna opim
pravilima za osnivanje i djelovanje udruga
Neke razlike npr. sindikat moe osnovati najmanje deset punoljetnih i
fizikih osoba sposobnih za rad, dok su za osnivanje udruge
poslodavaca potrebne tri pravne ili punoljetne i fi zike osobe sposobne
za rad
Nekoliko velikih krovnih sindikalnih organizacija (tzv. sindikalnih
sredinjica) okuplja veinu sindikata registriranih u Hrvatskoj: Savez
samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata, Udruga
radnikih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata javnih slubi,

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Vjerske zajednice

Prostor za slobodno izraavanje vjerskih uvjerenja otvorio se

poetkom 90-tih
Usprkos tome, vjerske zajednice dugo vremena nisu imale poseban
pravni okvir koji bi ureivao njihovo osnivanje i djelovanje
Jedino je Katolika crkva, kao najdominantnija vjerska zajednica u
Hrvatskoj, zakljuenjem ugovora izmeu Svete Stolice i Republike
Hrvatske uspjela obostrano rijeiti odreena pitanja s RH
Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica donesen je 2002.
godine
Vjerske se zajednice upisuju u, jedinstvenu Evidenciju vjerskih
zajednica u RH koju vodi tijelo nadleno za poslove ope uprave uvjet
za upis je djelovanje 5 godina kao uduga

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Odnosi Vlade i civilnog drutva od 1990. godine razvijali su se sporo i

postupno
Promjenom vlasti esto se prekidaju ranije zapoeti programi i suradnja
Dio organizacija civilnog drutva preferira politike stranke s ijim
vlastima ostvaruje bolju suradnju
Rezultati opsenog istraivanja (Beovan, Zrinak, Vugec, 2005.)
upozoravaju na ogranieni dijalog drave i civilnog drutva
Civilno drutvo je tema rasprava samo u sluaju izdvajanja sredstava iz
prorauna
Stav da su udruge nuno zlo
Infrastruktura: Ured za udruge, Savjet za razvoj civilnog drutva,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva

CIVILNO DRUTVO U
HRVATSKOJ

Postupno se stvara povjerenje u organizacije civilnog drutva

Organizacije civilnog drutva sve vie zagovaraju interese razliitih
drutvenih skupina
Potvruju se u obrani prava graana te kreu u poslove pruanja
drutvenih usluga
Utjecaj na javne politike dugoroan je proces u kojem su ve ostvareni
znaajni rezultati
Postignua u demokratizaciji, toleranciji, nenasilju, rodnoj
nejednakosti, zatiti okolia, osnaivanju ena i pomaganju
marginalnim skupinama
U Hrvatskoj civilno drutvo urbani fenomen i uglavnom razvijenije i
uinkovitije u gospodarski razvijenijim krajevima
Potrebna strategija razvoja civilnog drutva koja e podrazumijevati
prepoznavanje civilnih organizacija kao partnera na svim razinama
razvoja