PROKLETA AVLIJA

Ivo Andri

 Izdana 1954. u Novom sadu

Kratki roman ili duga pripovijetka
Povijesna graa ->autoru je za osnovu prie posluio

boravak bosanskog franjevca u carigradskom zatvoru

koji je poznat pod imenom Prokleta avlija

Kompozicija romana
Roman zapoinje prikazom zbivanja neposredno nakon

smrti fra Petra: dva fratra ,Mijo i Rastislav sastavljaju

inventar pokojnikovih stvari
Sredinji dio romana zapoinje kada se mladi u
susjednoj sobi pone prisjeati fra Petrovih pria,osobito
onih vezanih za vrijeme provedeno u Istambulskom
zatvoru ,tzv. Prokletoj avliji
Roman zavrava povratkom na poetnu sekvencu
-> prstenasta struktura

Jezik i stil
Roman pisan ekavicom
Mnotvo turcizama
Stil franjevakih kronika ->istodobno

objektivan,precizan,slikovit i simbolian
Pripovjeda esto prelazi s razine opisa zbivanja u
romanu na razinu opih sudova o
egzistenciji,psihologiji,filozofiji i ovjekovoj prirodi
Naglasak u djelu nije na fabuli ve na psiholokim
stanjima likova ->obiljeje modernog romana

Likovi : fra Petar

Bosanski franjevac
Spletom nesretnih okolnosti zavrava u Avliji
Vjet zanatlija(uven suhaija,pukar i mekanik)
Vjetina u zanatima je simboliki povezana s karakterom:

fra Petar je racionalan i odmjeren ovjek

Njegova samostanska soba je puna satova koji
otkucavaju (simbolika prolaznosti ivota)
Cijeni razgovor s ljudima

amil
Sin Turina i Grkinje,iz Smirne
Naitan mladi
Nakon nesretne ljubavi (zaljubio se u Grkinju,to nisu

odobravali njeni roditelji),amil se zadubljuje u knjige te

se sve vie poistovjeuje s Dem-sultanom,povijesnom
linou koja je cijeli ivot provela u izbjeglitvu iz Carstva
jer ga je brat ,sultan Bajazid II. smatrao opasnim za
prestolje
Vlasti su naule da se amil poistovjeuje s Demom to
ih je navelo na sumnju da se eli domoi prestolja pa je
stoga i priveden u Avliju

Legenda o zavaenoj brai je iznesena potpuno

faktografski(golo nizanje injenica)-> teite nije na

legendi,nego na amilu koji je iznosi
Naoko amil ne dijeli slinosti s Demom (nema politikih
ni vladarskih ambicija),obojica su u borbi koju ne mogu
pobijediti( Dem s bratom ,a amil sa svijetom): Postoje
dva sveta izmeu kojih nema i ne moe biti pravog dodira
ni mogunosti sporazuma ,dva strana sveta osuena na
veiti rat u hiljadu oblika
amil ne pripada ni Turcima ni Grcima: ..od Grka ga je
delilo sve a sa Turcima vezivalo malo ta.
Zavrava nesretno jer se potpuno poistovjeuje s Demsultanom

Karaoz
Pravim imenom Latifaga
Nadimak preuzet iz turskog kazalita sjena(preneseno

lakrdija)
U mladosti ga privlaio kriminal
Otac ga zapoljava u policiji da bi ga zatitio
Mladi kriminalac odjednom postaje entuzijastini
progonotelj kriminala
Paradoksalno, sam postaje zatvorenik Avlije:prodaje
veliku i lijepu obiteljsku kuu u gradu da bi se doselio u
sam zatvor

Karaoza najzornije ocrtava njegov stav prema problemu

krivice : Jer ovde nema nevinih. Nitko ovde nije sluajno.

Je li preao prag ove Avlije,nije on nevin. Skrivio je
neto,pa makar to bilo i u snu. Ako nita drugo ,majka mu
je , kad ga je nosila pomislila na neto ravo.

Promjenjivi pripovjeda i simbolika zatvora

Mladi sa poetka djela djeluje kao objektivni prenositelj

prie dok je fra Petar glavni fokalizator jer je veina

zbivanja predoena s njegovog gledita
U pripovijednom smislu je znaajan i lik amila koji
pripovijeda o svojoj prolosti i tako rasvjetljuje razloge
svoje melankolije
Vaan je i lik Haima ,ne u slimbolikom smislu ve kao
agens prie o amilu jer upravo preko njega saznajemo o
nesretnoj amilovoj sudbini

Mladieva naracija zaokruuje pripovjednu cjelinu romana

i omoguuje autoru da ostvari vrlo vanu poruku: smrt

ini ljudski ivot neznatnim i trivijalnim,a ono to
uzdie ovjeka od puke trivijalnosti i jedne toke u
vremenu su njegova djela i emocije,koji bivaju
zarobljeni u ovjekovim priama iz ivota
Pria je smjetena u zatvor kako bi se naglasio osjeaj
anksioznosti u ljudima i kako bi se drutveni ivot ljudi
maksimalno ogolio pa je razgovor jedino to preostaje
ovjeku u zatvoru-> vanost pripovijedanja i razgovora
Smatra se da je Prokleta avlija i metafora za celo
ljudsko drutvo preevropskog i premodernog tipa