MODULARNO PROJEKTOVANJE

OBRADNIH SISTEMA

Student: Anan Kro

Profesor: Prof. Dr. Ahmet eki

UVOD
Prvi razvoj obradnih strojeva pojavljuje se 1717. godine u

V. Britaniji.
Poetak razvoja modernih proizvodnih strojeva poinje

1947. godine u SAD-u, kada je ovjek prvi put u povijesti

upravljao numerikim strojem, do osamdesetih godina
ovoga stoljea kada nastaju moderni inteligentni japanski
proizvodni sistemi i tvornice bez ljudi.

UVOD

UVOD

Modularna gradnja obradnih sistema omoguuje nam bru i

jednostavniju gradnju maine, manji inventar potrebnih dijelova i
mogunost integracije ireg raspona funkcija maine.

Modularni sistemi se sastoje od niza stanica i elija, s tim da

svaka elija posjeduje svoj sistem upravljanaj i kontrole.

U projektovanju i proizvodnji alatnih maina postavljaju se visoki

zahtjevi u pogledu tanosti, kvaliteta i pouzdanosti.

To utie na poveanje sloenosti obradnih sistema, te pojedinani

prilaz u projektovanju maina ne bi dao zadovoljavajue rezultate

Koncept koji bi mogao odgovoriti na sve zahtjeve koji se

postavljaju pred savremene obradne sisteme je modularni
koncept gradnje maina.

UVOD
Koristei prethodne tvrdnje

mogu se izvesti slijedei

zakljuci:
Potrebno je razviti sistem

vienamjenskih cijelina
maina, modula, iz kojih je
mogue formirati razliite
strukture obradnih sistema,
razliitih stepena
automatizacije

UVOD
Strukture obradnih sistema bi

se formirale prema
tehnologijama potrebnim za
obradu odreenih spektara
dijelova.
Nie cijeline moduli,

komponente ili dijelovi, mogu

biti isti ili tehnoloki slini.
Svim ovim se bitno

poboljavaju osnovne
pretpostavke za rentabilnu i
ekonomski stabilnu
proizvodnju.

UVOD
Prednosti modularne gradnje obradnih sistema:
Fleksibilnost sistema u proizvodnji;
Gradnja obradnog sistema u skladu sa konkretnim

zahtjevima u pojedinom proizvodnom pogonu;

Kombinacija najboljih dijelova vie proizvoaa;
Laka mogunost izmjene dijelova obradnog sistema;
Laka integracija takvog sistema u CIM sisteme;
Omoguena

potrebama;

nadogradnja

sistema

skladu

sa

MODULI ALATNIH MAINA

Moduli su cijeline za realizaciju odreenih kretanja i drugih

funkcija.

Moduli se izrauju u veim serijama, a zatim se u razliitim

kombinacijama dobijaju razliite maine u malom broju komada.

Tipini moduli su:

Nosei sistem maine;
Moduli za glavno kretanje;
Moduli za pomona kretanja;
Sistem upravljanja;
Sistem za prihvat i izmjenu alata;
Pognoski motori;
Modul za manipulaciju obradka, itd.

MODULI ALATNIH MAINA

NOSEI SISTEM MAINE

Pod noseim sistemom maine podrazumijeva se skup

dijelova i sklopova koji obezbjeuju meusobni poloaj

alata i predmeta obrade, kako u stanju mirovanja tako i u
procesu obrade.

NOSEI SISTEM MAINE

Svi motori, prijenosni i drugi funkcionalni dijelovi alatne

maine, povezani meusobno, vrsto su vezani za noseu

strukturu maine.
Tako da sve komponente maine moraju da ostanu u

tanom relativnom poloaju da bi zadrale geometrijsku

tanost, bez obzira na okolna dejstva.

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA

Prenos glavnog kretanja od elektromotora do radnog

vretena se moe ostvariti:

Zupastim prenosnicima;
Kainim prenosnicima;
Kombinovanim prenosnicima;
Direktnim prenosom i
Motorvretenom.

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA

Na osnovu prikazanih sistema glavnog kretanja mogue

je izdvojiti sledee zajednike module ovih sistema:

pogonski motori,
vretenite (radno vreteno,

prednje i zadnje uleitenje),

sistem za prihvat i

stezanje alata,
kuite (hlaenje motora,

podmazivanje leaja, SHP).

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA pogon

Za pogon glavnog kretanja danas se uglavnom koriste

elektromotori.
Elektromotor je elektrini stroj koji pretvara elektrinu

energiju u mehaniki rad. Najei su rotacijski strojevi

koji rad obavljaju okretanjem rotora uz razvijanje
okretnog momenta.

DC
motor

Motorvrete
no
AC
motor

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA vretenite

Zadnje vratilo u kinemtskom

lancu prenosnika za glavno

kretanje, na koje se privruje
rezni alat, naziva se radno
vratilo ili glavno vreteno
maine.
Glavno vreteno ima zadatak da

obezbjedi zadani meusobni

poloaj alata i obradka, te za
obradu neophodna relativna
kretanja.

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA vretenite

Sklop vratila i leaja se naziva vretenite i razmatra se

kao jedna cjelina.

Glavna vretena se preteno oslanjaju na dva oslonca, a

mogua je i izvedba sa tri oslonca u kojoj je srednji

oslonac blii prednjem kraju.
Oslonac moe biti sa jednim leajem ili sloeni.

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA sistem za prihvat i stezanje alata

Ovaj sistem podrazumijeva standardizovan oblik prednjeg

dijela glavnog vretena koji se naziva modul za prihvat alata.

MODULI ZA GLAVNA KRETANJA kuite

Kuita kao dijelovi elektrinih vretena treba da

obezbijede prostor u koji e biti smjeteni gore opisani

dijelovi sistema za glavno kretanje.
Pored osnovnih cijelina, u kuitima se mora predvidjeti

prostor za neke dodatne funkcije:

Hlaenje;
Podmazivanje;
Prostor za hidro i pneumatske instalacije;
Elektroinstalacije i dr.

MODULI ZA POMONA KRETANJA

Pomono kretanje kod obradnih centara izvodi obradak i/ili alat,

a ono moe biti pravolinijsko, obrtno ili kombinacija ova dva

kretanja.
Zapravo, da bi se mogao iskoristiti posebno potencijal

visokobrzinske obrade potrebna su i adekvatna rijeenja sistema

za pomona kretanja koja trebaju ostvariti:
Visoke posmine brzine;
Visoka ubrzanja;
Visoke dinamike tanosti putanje alata.
U skladu sa ovim razvijeni su i sistemi pomonog kretanja, te

imamo:
Linearne sisteme;
Obrtne sisteme;
Kombinovane sisteme pomonog kretanja.

MODULI ZA POMONA KRETANJA

Obrtni
Linearni

Kombinovani

SISTEMI UPRAVLJANJA
Upravljaki sistemi imaju zadatak

da realizuju zadani program,

odnosno da upravljajui
pogonskim sistemima ostvare
relativno kretanje alata i obratka
na eljeni nain.
Alatne maine je mogue

upravljati pojedinano, grupno i

kao dijelom integralnog
proizvodnog sistema.
Potreba za istovremenim

upravljanjem vie maina dovela

je do razvoja DNC sistema
upravljanja.

SISTEM UPRAVLJANJA
DNC sistem upravljanja

SISTEMI ZA PRIHVAT I IZMJENU

ALATA

Prihvat alata je standardizovan po pitanju oblika i prikljunih mjera.

U projektovanju elektrinih vretena se najee pojavljuju dva tipa

prihvata alata:
ISO prihvat i
HSK prihvat.

HSK prihvat
ISO prihvat

SISTEMI ZA PRIHVAT I IZMJENU

ALATA
Neki od primjera modula za stezanje alata:

SISTEM ZA PRIHVAT I IZMJENU

ALATA

Obradni centri opremljeni su spremitima alata i

manipulatorom za automatsku izmjenu alata.

Koritenjem magacina alata rezultiralo je:
Smanjenjem vremena izmjene alata;
Poveana produktivnost;
Automatizovan rad alatne maine;
Poveava se asortiman dijelova

koji se mogu obraivati na OC

MODULI ZA STEZANJE OBRATKA

Moduli za stezanje obradka imaju zadatak da osiguraju

taan i jednonaan poloaj obradka, te sprijeiti njegovo

pomijeranje uslijed djelovanja sila stezanja i rezanja.
Danas postoji veliki broj modula za stezanje.

POGONSKI MOTORI
Za pogon alatnih maina danas se uglavnom koriste elektromotori.
U komponovanju alatnih maina posmatraju se kao moduli.
Kao takvi oni moraju da zadovolje odreene uslove koji se odnose na:
polazne i radne karakteristike,
sposobnost koenja,
promjenu broja obrtaja,
stepen iskoritenja,
dinamiku stabilnost,
masu,
dimenzije i dr.
Za projektovanje sistema glavnog kretanja obradih centara koriste se:
Istosmjerni motori (DC direct current)
Bezkolektorski motori (BDC brushless direct current) i
Naizmjenini motori (AC alternate current).

POGONSKI MOTORI

BDC motor
DC - Istosmjerni motor

AC - Naizmjenini
motor

POGONSKI MOTORI
U modularnom projektovanju sistema glavnog kretanja najbitniji

parametri koji treba da budu poznati projektantu su:

Snaga;
Broj obrtaja;
Pogonski moment;
Upravljanje i regulacija;
Masa;
Gabariti i dr.
Ipak, pogoni modernih alatnih maina sve ee se baziraju na

direktnim pogonima integriranim u strukturu maine

motorvretena.
Osovina motorvretena je ujedno i glavno vreteno alatne maine

u kojoj je integrirana vuna poluga sistema za prihvat alata.

POGONSKI MOTORI
Zahtijev za postizanje visokih

brzina obrade dovodi do niza

projektnih rijeenja vretena maina
za obrade velikim brzinama.
Tako da pogone visokobrznskih

vretena moemo svrstati u dvije

osnovne grupe:
Vretena sa integriranim

motorom (HS motorvretena)

Visokobrzinski motori za pogon

visokobrzinskih komponenata
HS motori

MODULI ZA MANIPULACIJU
OBRATKA
Automatska izmjena obradka, omoguuje skraenje

pomonog vremena i autonomnost procesa, tj. rad bez

operatera u vienamjenskom radu.
Ovim se poveava iskoritenje obradnog centra.
Automatska izmjena obradka izvodi se najee:
Pomou robota ili manipulatora za simetrino

okrugle obratke
Pomou paleta za prizmatine obratke
Automatskim voenjem ipkastog materijala

LITERATURA
A. eki, CNC alatne maine, Skripta, Mainski fakultet

Sarajevo, 2011.
D. Ciglar, Projektiranje i konstrukcija alatnih strojeva,

prezentacija, Zavod za tehnologiju, FSB, Zagreb, 2013

. Vukeli, B. Tadi, J. Hodolo, Specijalni modularni sistemi

steznih pribora za obradni centar HURCO-500, dokumentacija

tehnikog rijeenja, IMT, Boljevac, Republika Srbija, 2013.
N. Veselinovi, Modularno projektovanje obradnih sistema sa

posebnim osvrtom na module glavnog kretanja, Diplomski rad,

Mainski fakultet Banja Luka, 2008.
HYDAC international, Komponent, Systeme und Service fur

Werkteugmaschinen, Germany, 2009.

HVALA NA PANJI !