Dr.sc.

Anelko Milardovi

Liberalizam

Hrvatski studiji
Kolegij: Suvremene politike ideje i ideologije
25. listopad 2005.
1

Liberalizam

Struktura predavanja
Liberalizam
Pojam i odreenje
Razliiti pristupi
Razvoj liberalizma

Klasini liberalizam
Revolucionarni liberalizam
Dostojanstvo i vlasnitvo
Liberalizam nasuprot totalitarizma
Liberalizam nakon II. svjetskog rata
Pozitivni liberalizam
Liberalizam danas

Neoliberalizam

Pojam i odreenje
Osnovna obiljeja
Neoliberalizam i globalizacija
2

Liberalizam

Liberalizam: pojam i odreenje

Ideologija ili doktrina koja na prvo mjesto stavlja
individualne slobode i osobni izbor
Od latinskog liber =slobodan
Moe se promatrati kao:
Politika tradicija (razliita u razliitim zemljama)
Politika teorija

Opa filozofska teorija

Fundamentalni liberalni princip (Gaus): Sloboda je

temelj, te se stoga politika vlast i zakon moraju
prilagoditi jer ograniavaju slobode graana.

Liberalizam

Razliiti pristupi liberalizmu

Individualna sloboda je Bogom dana prema zakonu o
ljudskoj naravi (J. Locke, T. Hobbes, francuski
prosvjetitelji)
Liberalizam je stvar sadanjosti i budunosti prema
zakonu o razvoju i povijesti (J.S. Mill)
Liberalni principi su iznikli iz izvornog drutvenog
ugovora (J. Rawls)
Doktrina korisnosti (utilitarizam) prema cost-benefit
analizi (J. Bentham, R. Nozick)

Liberalizam

Razvoj liberalizma
1.

Klasini liberalizam

2.

Revolucionarni liberalizam

3.

Dostojanstvo i vlasnitvo

4.

Liberalizam nasuprot totalitarizma

5.

Liberalizam nakon II. svjetskog rata

6.

Pozitivni liberalizam

7.

Liberalizam danas

Liberalizam

1. Klasini liberalizam

Nastao kao politika filozofija u Velikoj Britaniji u doba

prosvjetiteljstva kao suprotstavljanje apsolutnoj monarhiji,
merkantilizmu, klerikalizmu..

Prvi koncept individualnih prava i vladavine zakona

Prvi filozof liberalizma John Locke (1632-1704); ideja

prirodnog prava koju je vidio u ivotu, slobodi i vlasnitvu

Locke-ova teorija prirodnog prava zaetnica suvremene koncepcije

ljudskih prava

Adam Smith (1723-1790) zastupao je doktrinu laissez-faire

koja se odnosila na minimalnu intervenciju drave u funkcioniranje
kapitalistike privrede

U SAD liberalisti: Thomas Jefferson i James Madison

Klasini liberalizam je promicao ideju drave kao nonog uvara, ije

su funkcije ograniene uglavnom na osiguranje vladavine zakona
6

Liberalizam

2. Revolucionarni liberalizam

U periodu od 1774. do 1848. bilo je nekoliko valova revolucija,

koje su zahtijevale sve vei opseg individualnih prava

Amerika i Francuska revolucija listi liberalnih ideja dodale su

i demokraciju

Politika suverenost se temelji na pravu ovjeka (ljudi su

suvereni i sposobni da stvaraju sve potrebne zakone)

Graani su postali drava, i sva mo drave je derivirana iz

doputenja graana

Liberalizam

3. Dostojanstvo i vlasnitvo

19. stoljee donosi konflikte unutar liberalizma izmeu koncepta

dostojanstva ovjeka i prava na privatno vlasnitvo

Postalo je oito da vlasnika prava nekih ne mogu biti u skladu s

dostojanstvom drugih (npr. ropstvo)

U kasnom 19. st. dolo je do ekspanzije prava pravo na

glasovanje, pravo na obrazovanje

S ekonomskim razvojem i industrijalizacijom dolazi do poveanja

nejednakosti u bogatstvu te do socijalnih problema poput rada
djece, ena, zagaenja urbanih centara i siromatva veine
stanovnitva

Liberalizam je takoer pridonio racionalizaciji drave i njenih

institucija

Rano 20. stoljee s ciljem slobode individue potrebno je drutvo

koje e osigurati osnovnu razinu mogunosti, zatite i obrazovanja

Liberalizam

4. Liberalizam nasuprot totalitarizma

S pojavom totalitarnih poredaka u 20. stoljeu pozicija

liberalizma je oslabljena

Tome je pridonijela i velika kriza 30-ih i slom trita kapitala,

koja je dovela u pitanje liberalni koncept politike i ekonomije

Totalitarni poretci su povezali korporativni kapitalizam s

dravom ugrozivi tako individualne slobode

Teoretiari pokuavaju utvrditi slabe toke liberalizma koje

su omoguile nastanak totalitarizama to je prvenstveno
siromatvo najniih slojeva koji u vrtlogu slobodnog trita
trae zatitu od voe diktatora

Stoga se u teoriji liberalizma javljaju ideje o dravi ija je

dunost tititi ekonomsko blagostanje svojih graana
(keynesianizam)
9

Liberalizam

5. Liberalizam nakon II svjetskog rata

Preporod novog liberalizma

John Rawls, Ralf Dahrendorf

Pravo, ekonomija, obrazovanje najbolji naini obrane od

totalitarizma

Uz dravnu potporu individualne slobode se mogu

maksimalizirati, a samoostvarenje je mogue kroz iroku
uporabu tehnologije

10

Liberalizam

6. Pozitivni liberalizam

Kljuno je pitanje imaju li graani pozitivna prava kao lanovi

zajednice (tj. pozitivna oekivanja da e biti zatieni od tete
koju prouzroe drugi)

Suvremeni liberalizam: odgovor je DA

Klasini liberalizam: odgovor je NE

11

Liberalizam

7. Liberalizam danas
Politika pozicija:

Pravo na osobno odreenje osobe (to ukljuuje

odgovornost drave da titi i promovira to pravo)

Vladavina ustava, predstavnika demokracija i vladavina

prava

Ljudska prava i graanske slobode

Slobodno trite i slobodna trgovina ograniena

intervencija drave u ekonomiju

Neutralna drava (ne mijea se u pitanja individualnog

odreenja samoodreenja)

Jednakost prije prava

Liberalne stranke su svjetovne

12

Liberalizam

Neoliberalizam

Javlja se 1970-ih
F. A. Hayek The Road to Serfdom (Put u ropstvo), 1944.
upozorava na politike opasnosti socijalizma, totalitarizma i
upravljane ekonomije; razvija teoriju spontanog poretka po kojoj
je i trite spontano regulirana institucija
homo economicus pretpostavlja individualnost, racionalnost,
vlastiti interes
Neoliberalizam - program reduciranja trgovakih barijera i restrikcija
unutranjeg trita kao put prema otvorenijem tritu kapitalistikog
sustava
Prihvaa odreen stupanj intervencije drave u ekonomiju, ali u biti
tei to je mogue veem reduciranju regulacija drave (posebice
u sferi poreza)
Primjeri: R. Reagan, M. Thatcher, T. Blair, G. Schroeder, Pinochet
Ekonomski korijeni Bretton Woods: Sporazum o
meunarodnoj monetarnoj stabilnosti
13

Liberalizam

Osnovna obiljeja neoliberalizma

Trite kao superiorni mehanizam distribucije deficitarnih

javnih resursa

Trite kao moralno superioran oblik politike ekonomije

Primitivan oblik individualizma natjecanje, posesivnost i

suverenost potronje

Negativna sloboda koja proizlazi iz neuplitanja drave u

funkcioniranje trita i prihvaanje trino nastale nejednakosti

Neoliberalizam - protiv drave i birokracije

Niska ekoloka osvijetenost nema granica rastu

Stvaranje drutvapoduzea; privatizacija javnih sektora

obrazovanja, zdravstva

nastavak
14

Liberalizam

Osnovna obiljeja neoliberalizma

Nova ekspanzija u vremenu i prostoru trita
Maksimalizacija ugovora (npr. privatizacija britanskih
eljeznica ostvarena je kroz 30.000 ugovora)
Maksimalizacija obima transakcija (globalni tokovi)
Ubrzane transakcije smanjenje intervala izmeu
transakcija
Ubrzana trgovina
Poveavanje trokova transakcija
Rast sektora financijskih usluga
Drava kao biznis kompanija globalizacija
Neki tomu pridodaju i umjetnu maksimalizaciju
konkurentnosti i stresa, stvaranje kvazi-trita, itd..
15

Liberalizam

Neoliberalizam i globalizacija

Opa karakteristika neoliberalizma: elja za intenziviranjem i

irenjem trita, te poveanjem broja, uestalosti i
ponavljanja transakcija

Globalni efekti neoliberalizma bogati postaju bogatiji, a

siromani siromaniji

Neoliberalna paradigma globalizacije: svjetska ekonomska

integracija temeljena na slobodnom tritu bez kontrole
kapitala

Glavni igrai neoliberalizma: IMF, WB, WTO kao

meunarodni posrednici
16