JU Poljoprivredna i medicinska kola Brko distrikt BiH

Povratak Filipa Latinovia

(Miroslav Krlea)

Brko, novembar 2015. g.

Biljeka o piscu
Rodio se u Zagrebu 7. juna 1893.
godine u graanskoj porodici nieg
srednjeg-socijalnog statusa. Svoje
kolovanje odradio je u vojnoj
kadetskoj koli u Peuhu (Maarska) i
to u vrijeme neposredno prije
I svjetskog rata, u vrijeme Balkanskih
ratova, kada odlazi u Srbiju.
1913. godine se pridruio srpskoj
vojsci, ali su ga optuili kao pijuna.
1915. godine je preivio ratnu
ofanzivu te je se okrenuo
knjievnosti.

 Krajem devedesetih godina postao

je dominantna osoba u
knjievnosti Jugoslavije.
Do kraja ivota radio je u
Leksikografskom zavodu.
Umro je 29. decembra 1981. u
Zagrebu.

Ukopan je na zagrebakom
Mirogoju, zajedno sa
svojom suprugom Belom.

"Neka oprosti gospoa Europa, ona nema spomenike

kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima
prave spomenike kulture. Neka oprosti gospoa Europa,
samo Bosna ima spomenike. Steke. ta je steak?
Olienje gortaka Bosanca! ta radi Bosanac na steku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,
nigdje, nikad, niko nije pronaao steak na kome
Bosanac klei i moli. Na kom je prikazan kao suanj".

Njegova djela:

Pjesme I i II, (1918.)

Pjesme III, (1919.)
Hrvatski bog Mars (1933.)
Pjesme u tmini (1937.)
Novele (1924.)
Hiljadu i jedna smrt (1932.)
Povratak Filipa Latinovicza (1932.)
Novele (1937.)
Balade Petrice Kerempuha (1938.)
Na rubu pameti (1938.)
Banket u Blitvi (1938.), (1939.), (1962.)
Zastave (1969.)

"Legenda" (1914.)
"Maskerata" (1914.)
Kraljevo (1915.)
Kristofor Kolumbo (1917.)
Michelangelo Buonarroti (1918.)
"Saloma" (1918.)
U logoru (1920.)
"Adam i Eva" (1922.)
"Galicija" (1922.)
"Golgota" (1922.)
Vujak (1924.)
"Gospoda Glembajevi" (1929.)
"U agoniji", (1928.)
Leda, (1930.)
Aretej, (1959.)

Kratak sadraj

Povratak Filipa u rodni grad.

Filipovo sjeanje na ivot u rodnom gradu.
Povratak u rodni kraj, svojoj majci.
Majin portret.
umorno, neprirodno
klaunovsko lice (bijelo)
makasto kreveljenje
prenavljanje
namjetenu ljubaznost
namjetenu skromnost

Kratak sadraj
Filipu se svia Boboka.
Odnos izmeu Boboke i
Baloanskog.
Iskre izmeu Filip i
Boboke.
Boboka trai novac od
Filipa.
Svaa izmeu Filipa i
majke.
Smrt Boboke.

- Slavko
Juraga
-Vesna
Tominac
Matai

Likovi
FILIP LATINOVI
1. Glavni lik romana.
2. Sin trafikantkinje Regine i oca, koji je navodno umro kad je
bio mlad i nikada ga nije upoznao (na kraju saznaje da je sin
Leipacha Kostanjevakog).
3. Djetinjstvo je okonao sa 17 godina.
4. kolovao se u Zagrebu. Zavrio je slikarstvo.
5. Nakon 23 godine vratio se kui, u Kostanjevac.
6. Umjetnik, slikar, otue, pasivan, iscrpljen, iskompleksiran.
Nema vlastiti identitet jer cijeli svoj ivot traga za ocem, za
kojega saznaje tek u etrdesetoj godini, to je prekasno.

FILIPOVA MAJKA
1. Zvali su je Regina, a pravo joj je ime bilo Kazimiera.
2. Prema Filipu se odnosila hladno, bila je vrlo zatvorena, tajanstvena
ena.
3. Nikada mu nije govorila previe o njegovu ocu, a njega je to pitanje
silno muilo.
4. Filipova se majka kasnije preobrazila u enu visokih standarda, ali
on je to doivljavao kao paravan, masku. Ispod toga nije bilo niega
vrijednoga.
KSENIJA (BOBOKA) RADAJEVA
5. Maarska je plemkinja, lijepa, enstvena, zavodnica, bludnica. Kao
mlada postala je zavodnica.
6. Filipova veza s njom bila je iskrena. Razumjeli su jedno drugo, tjeili
se i nisu izvlaili korist. U njoj je Filip vidio utjehu i istinu, koju nije
vido u majci.
7. Ona se saalila spram Filipa, htjela mu je pomoi, dajui mu osjeaj
vanosti.

Ostali likovi

Karolina
Joa Podraavec
Mica Trebaeva
Mikleuka
Boltek
Vladimir Baloanski
Vanda
doktor Pavlini
Sergej Kirilovi Kyriales
Plemeniti Kostanjeveki
Silvijo Liepach,
Elenora Rekettye,
Elonorina kerka, Medika
Tassillo Pacak, unuk Silvija
Grofica Oreyval
Natcestar Hitrec
Jaga
Miko

Analiza djela
VRSTA DJELA: monoloko-asocijativni
roman; roman-esej
VRIJEME RADNJE: razdoblje izmeu 1920. i
1930. godine
MJESTO RADNJE: Zagreb i okolina

 Tema: Povratak Filipa Latinovia

Ideja: Filipov povratak jeste njegovo
obnavljane starih sjeanja na njegovu
porodicu, njegovu kuu. Kao i odmor od
burnoga ivota proteklih godina.

Literatura
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza,
1984., SOUR Vaselin Maslea.
http://www.lektire.hr/povratak-filipalatinovicza/

Hvala na panji!