Naglasni sustav

hrvatskoga standardnog
jezika
(Prozodijski sustav)

Antonia Sikavica Joler, prof.

Prozodija rijei
dio znanosti o jeziku koji istrauje naglasak
NAGLASAK (akcent)
> isticanje pojedinog sloga u rijei
> istodobni ostvaraj siline, tona i trajanja
1. NAGLASNICE - tonike rijei (npr. zima)
naglaene ili samostalne rijei
2. NENAGLASNICE atonike rijei ili klitike
- nenaglaene ili nesamostalne rijei
a) prednaglasnice proklitike (npr. ne)
b) zanaglasnice enklitike (npr. se)

Antonia Sikavica Joler, prof.

Naglasna svojstva rijei

prozodijska obiljeja zvukovni elementi:
1. silina (jaina, intenzitet)
naglaeno/nenaglaeno
2. ton (intonacija) uzlazno/silazno
3. trajanje (duina, kvantiteta) dugo/kratko
. melodijsko naglaavanje
. naglasne (prozodijske) jedinice - prozodemi
1. naglasak djelomino slobodno mjesto
2. zanaglasna duina

Antonia Sikavica Joler, prof.

Raspodjela naglasaka
1.
2.

3.

4.

5.

Rije moe imati samo jedan naglasak.

Posljednji slog u rijei ne moe biti
naglaen (osim tuica, npr. nivo, sako).
Jednoslone rijei mogu imati samo silazne
naglaske (npr. sat).
Vieslone rijei mogu imati sva etiri
naglaska na prvome slogu.
Unutranji slogovi vieslonih rijei mogu
imati samo uzlazne naglaske (npr.
bjelina).
Antonia Sikavica Joler, prof.

Zanaglasna duina
a) samo naglaeni slog moe biti
uzlazni ili silazni
b) nenaglaeni slogovi mogu biti
dugi ili kratki
slog ispred naglaska moe biti samo kratak,
a slog iza naglaska moe biti kratak ili dug
zanaglasna duina > dugi nenaglaeni
slog iza naglaenoga sloga (npr. sutradan)
- vee se uz naglasak ispred sebe

Antonia Sikavica Joler, prof.

Nenaglaene rijei
1.

2.

PREDNAGLASNICE
- prislonjenice ili proklitike
a) prijedlozi
b) veznici
c) nijena estica NE
ZANAGLASNICE
- naslonjenice ili enklitike
a) zamjenike (osobne, povratne)
b) glagolske (PZ gl. biti i htjeti, AOR gl.
biti)
c) vezniko-upitna rijeca LI
Antonia Sikavica Joler, prof.

Izgovorna (naglasna)
cjelina

naglasna cjelina
> ini ju naglaena i nenaglaene rijei
npr. Darovala sam joj neto korisno, a lijepo.
(Koliko je naglasnih cjelina u reenici?)

silazni naglasci mogu prijei na proklitiku i

tada postaju uzlazni (kratki ili dugi)
npr. grad > u grad, uz put > usput

Antonia Sikavica Joler, prof.

Uloga prozodijskih jedinica

1.

naglasna zvukovna strana rijei

- naglasak se moe mijenjati u oblicima
rijei (deklinacija, konjugacija,
komparacija)

2.

razlikovna sposobnost razlikovanja

znaenja rijei
>razlikovna sredstva:
a) NAGLASAK (grad = tua; naselje)
b) DUINA (pjesnika = GEN. jd. i GEN.
mn.)
c) INTONACIJA (reenini znakovi ili
razgoci)
Antonia Sikavica Joler, prof.

Reenina intonacija i
reenini naglasak
vrednote (elementi) govora:
pauza, tempo, mimika, geste, kontekst
intonativna obiljeja na razini reenice:
1. reenina intonacija
- melodijska linija reenice
a) uzlazna uskline i upitne reenice
b) silazna izjavne reenice
c) ravna
2. reenini naglasak (u pismu se ne
oznaava)
- povezan sa smislom poruke

Antonia Sikavica Joler, prof.

Jezina kuhinja

Recept za dobar naglasak

Da bi neki recept bio uspjean, koliina
sastojaka i tijek pripreme moraju biti vrlo
precizni. U jezinoj kuhinji osnovni su
sastojci rijei, ali tajna je u dobroj pripremi,
koju ine tri koraka.
Za svaki od njih navedi naglasak i primjer.
Tajni zain koji nikako ne smije izostati jesu
pravila o raspodjeli sastojaka, tj. naglasaka.
I to je to naa jezina torta je spremna!

Antonia Sikavica Joler, prof.

Literatura
Bari i drugi: Hrvatska gramatika,
kolska knjiga, Zagreb, 1997.
Babi i drugi: Velika hrvatska gramatika

Glasovi i oblici hrvatskoga knjievnoga

jezika,
Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2007.
Marina ubri: Uimo hrvatski jezik 1,
kolska knjiga, Zagreb, 2014.

Hvala na pozornosti!

Antonia Sikavica Joler, prof.