VJEBE

Osnovi informatike

Predava:
Dr. prof. Asim Teni

Asistenti:
Aida Brkan
Muharem Kozi

O predmetu
Na predmetu poslovna informatika steu se znanja:
1. O osnovnim konfiguracijama raunara
2. O samom hardweru (ono najosnovnije)
3. O softveru (najosnovnije)
4. O bazama podataka
5. Ekspertnim sistemima
6. Informacionim sistemima

Na vjebama iz poslovne informatike steu se znanja:

1. O operativnim sistemima
2. MS Wordu
3. MS Excelu
4. Power pointu

Literatura
Predavanja Poslovna informatika, autori
Prof. Asim Teni
Vjebe

Uvod u Microsoft Windows

i Microsoft Office + skripta
Muharem Kozi

Praenje vjebi
OBAVEZN POTPIS NA SVIM VJEBAMA
NA KOJIMA STE PRISUTNI

Moe se praviti pauza poslije mojih

uvodnih vjebi

NAIN IZVOENJA VJEBI

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Uvod u vjebu (asistent)

Demonstracija (asistent)
Pitanja (studenti)
Vjebanje (studenti)
Davanje zadatka (asistent)
Izrada zadatka (student)
Praenje steenog znanja (asistent)

NAIN OCJENJIVANJA
Sve aktivnosti na vjebama = ocjena vjebi
(asistent)
Ocjena iz usmenog dijela = ocjena druga
(profesor)

(crveno + zeleno)/2 =

index

Brojni sistemi
Brojni sistem je nain oznaavanja ili izraavanja brojeva, nizova
znakova ili naziva. Usporedo s razvojem pisma kroz ovjekovu istoriju
razvijali su se i razliiti brojni sistemi koji se po strukturi dijele na:

1. aditivne,
2. aditivno-multiplikativne.

Aditivni brojni sistem

Aditivni sistem je niz znakova u kojima je broj jednak zbroju znakova
od kojih je sastavljen, npr. kao kod starih Rimljana:

XXXVII = 10 + 10 + 10 + 5 + 2 = 37
Ovakvi sistemi nisu omoguavali raunske operacije kao to
omoguavaju aditivno-multiplikativni brojni sistemi.

Aditivno-multiplikativni brojni
sistemi
Kod ovih brojnih sistema pojedini brojevi (znamenke) predoavaju
veliinu pojedinih grupa datog niza s kojom se pomnoe i sve grupe
zbroje:
"stotinu etrdeset i pet" = 145 = 1 * 100 + 4 * 10 + 5 * 1
Osnov aditivno-multiplikativnog brojnog sistema je BAZA, koja ulazi
kao multiplikant u komponente oznake ili naziva broja.

Danas je u opoj upotrebi DEKADNI BROJNI SISTEM, aditivnomultiplikativni brojni sistem s OSNOVOM (BAZOM) deset (10).
Openito se broj "N" u aditivno-multiplikativno sistemu s osnovom "B"
moe napisati u obliku:

NB a * B a * B
n

n 1

... a * B a * B a * B
2

N je broj brojnog sistema s bazom B izraen brojem a,

a je bilo koji znamenka brojnog sistema u opsegu od 0 do B-1, a to su
u dekadnom sistemu znakovi 0,1,2,3,4,5,6,7,8 i 9 koji predstavljaju
brojni raspon unutar baze B,
B je baza (osnova) brojnog sistema, koja u dekadnom sistemu iznosi
10 i ukazuje da u sistemu veliine grupe ima 10 razliitih stanja na
jednom mjestu za jednu znamenku a.

Dekadni brojni sistem

Ljudi broje i raunaju po dekadnom brojnom sistemu i vrlo esto ne
razmiljaju da je nastao na osnovu deset ovjekovih prstiju s kojima se
pomagao u raunanju.
Koristi se poziciono oznaavanje brojeva npr. broj 1953 sadri etiri
znamenke od kojih svaka u ovisnosti o mjestu gdje se nalazi oznaava
broj jedinica, desetica, stotica itd. Svakoj znamenki pridruije se njena
TEINA koja ovisi o njenom mjestu u broju. Najmanju teinu ima
znamenka na desnom kraju broja, a najveu teinu ima znamenka na
lijevom kraju broja.

Dekadni broj tumai se na slijedei nain:

195310 1*1000 9*100 5*10 3*1 1*103 *9*10 2 5*101 3*10 0

0,1,2,3 su teinske vrijednosti
Osnova sistema je broj 10 a teinska vrijednost znamenke je eksponent
osnove u skladu s udaljenosti znamenke od mjesta najmanje teine.
S negativnim eksponentom mogu se prikazati brojevi manji od jedan
kao na primjer:

0,12 1*101 2*102

esto se u svakodnevnoj praksi opisuju dogaaji kojima je osnov

brojanja drugaiji, npr. sunca ima ili nema, iv ili mrtav, mokar ili suh i
slini.
Tim opisima pridruena su DVA razliita stanja.
Elektronika u tom pogledu nije iznimka. Vrlo je sloen elektroniki
sklop koji bi amplitude signala razlikovao u 10 nivoa veliine.
Jednostavnije je definisati dvije situacije, impulsa ima (pozitivan
impuls) ili ga nema (odsustvo ili negativan impuls).
Simbolika oznaka postojanja impulsa je "1", a oznaka nepostojanja je
"0". Sklop koji razlikuje postojanje i nepostojanje impulsa mnogo je
jednostavniji, te se stoga raunari dizajniraju da raunske i logike
operacije vre s brojnim sistemom koji koristi znamenke "0" i "1" i ima
osnovu "2".
Takav sistem naziva se BINARNI BROJNI SISTEM.

Aritmetika u dekadnom brojnom

sistemu
Sabiranje
Oduzimanje
Mnoenje
Dijeljenje

Binarni brojni sistem

Kod

dekadnog brojnog sistema brojimo

"nula, jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam,
osam, devet, DESET ", a "deset" je u sutini
"0 jedan dalje".
Analogno navedenom moe se izgraditi
binarni sistem brojeva prema primjeru u
tablici.

Tabela

Opi oblik za pretvaranje binarnog broja u dekadni je:

N10 a * 2n a * 2n 1 ... a * 22 a * 21 a * 20
N

je broj brojnog sistema izraen znamenkama

a,
a znamenke sistema: 0 ili 1,
2 je baza (osnova) brojnog sistema.

Pretvaranje dekadnog broja u

binarni broj

1.
2.

Pretvaranje dekadnog broja u binarni broj moe

se izvriti na dva naina:
dijeljenjem s 2 ili
pomou tablica.
Pretvaranje dijeljenjem sa dva je postupak koji se
openito moe primijeniti za pretvaranje
dekadnih brojeva, u brojeve bilo kojeg sistema,
dijeljenjem sa osnovicom tog sistema.

 Pretvaranje

dijeljenjem s dva, vri se sukcesivnim

dijeljenjem s 2.
Ostatak dijeljenjem predstavljaju brojke 0 ili 1.
Kad se dijeljenjem doe do operacije 1 : 2 = 0 i 1
ostatak, dijeljenje je zavreno.
itanje rezultata vri se odozdo prema gore.
Na ovaj nain se vri pretvaranje cijelih brojeva
dekadnog brojnog sistema u binarni brojni sistem.

Primjer
(125)10 = (? )2
125 :
:
:
:
:
:
:

2
2
2
2
2
2
2

=
=
=
=
=
=
=

62
31
15
7
3
1
0

1
0
1
1
1
1
1

Binarni broj je:

1111101

Kraj je kad je broj koji smo dobili

itamo
odozdo
prema
gore sistema
djeljenjem
manji
od baze
brojnog

 Pretvaranje

decimalnih brojeva vri se

sukcesivnim mnoenjem s 2 i upisivanjem
dobivenog cjelobrojnog dijela (0 ili 1) kao
brojke binarnog broja.
Mnoenje se nastavlja dok se ne dobije
rezultat u decimalnom dijelu = 0 ili dovoljno
mala vrijednost.

Primjer
(0,6875)10 = ( ?)2
0,6875

*
*
*
*

2
2
2
2

=
=
=
=

100,375
00,75
010,5
100,0

itanje vrimo
odozgo dok
na dolje
Mnoenje
nastavljamo
rezultat ne bude 1 ili priblino 1.
Binarni broj je:

0, 1 0 1 1

 Pretvaranje

mjeovitih brojeva vri se tako,

da se prvo pretvori cjelobrojni dio broja po
pravilima za pretvaranje cjelobrojnih
brojeva, a zatim decimalni dio broja po
pravilima za razlomljene brojeve.

Pretvaranje binarnog broja u

dekadni brojni sistem
Pretvaranje

binarnih brojeva u dekadne,

moe se izvriti na vie naina. Jedan od
postupaka je i zbrajanje mjesnih vrijednosti.

Primjer
( 1

0)2

(16

1)10

16 x 1 + 8 x 0 + 4 x 1 + 2 x 1 + 0 x 1 = 22
(10110)2 = (22)10

 Broj

(101100,11)2 u binarnom sistemu ima

vrijednost:

(101100,11)2

= 1x25 + 0x24 + 1x23 + 1x22 +

0x21 + 0x20 +1x2-1 + 1x2-2 = (44,75)10

Binarno sabiranje
0+0=0
0+1=1
1+0=1
1 + 1 = 0 (1 prenos)

Binarno oduzimanje
0-0=0
1-1=0
1-0=1
0 - 1 = 10 - 1 (1 posudba)

Binarno mnoenje
0*0=0
0*1=0
1*0=0
1*1=1

Binarno dijeljenje
0 / 0 = nedijeljivo
0/1=0
1 / 0 = beskonacno
1 + 1 = 0 (1 prenos)

Primjer
1 1 0 1 1 : 1 1 = 1001
1
10
100
-1 1
00011
-11
00